EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.4.2025.

COM(2025) 189 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Obzor Europa: istraživanja i inovacije kao temelj konkurentnosti

{SWD(2025) 110 final}

1.Uvod: istraživanja i inovacije kao temelj konkurentnosti

Istraživanja i inovacije neophodni su za konkurentnost. Kako su Draghi 1 i Letta 2 nedavno naveli u svojim izvješćima, istraživanja i inovacije potiču produktivnost, gospodarski rast i u konačnici općenitu dobrobit. Nema sumnje da će za europsku budućnost biti vrlo važni. Europsku konkurentnost podržat će njezina kreativnost i mogućnost da nove ideje, odvažna istraživanja i inovacije pretvara u proizvode i usluge. Predsjednica von der Leyen jasno je rekla – „konkurentnost Europe i njezin položaj u utrci prema čistom, digitalnom i biološkom gospodarstvu ovisit će o početku novog doba izuma i inovativnosti. Za to u središtu našeg gospodarstva trebaju biti istraživanje i inovacije, znanost i tehnologija” 3 .

Upravo zato EU već desetljećima ulaže u istraživanja i inovacije i nastoji ih unaprijediti. Iz svojih okvirnih programa za istraživanja i inovacije od 1984. financira revolucionarne ideje i napredne inovacije koje odgovaraju na dugoročno bitna pitanja, a istovremeno jačaju konkurentnost i otpornost naše industrije. Okvirni programi EU-a potiču napredak i u sektorima kao što su zdravstvo, sigurnost i okoliš.

Inovacije ne nastaju preko noći. Od ulaganja u znanost do uvođenja na tržište može proći i 20 do 25 godina, a to vrijedi za sva znanstvena područja. Ipak, najveći učinak ima upravo takvo dugoročno ulaganje u strateške prioritete: ono omogućuje EU-u da prikupi potrebno znanje i na tržište uvodi rezultate i proizvode pouzdanih istraživanja i inovacija. Tako postaje konkurentniji u sektorima aktualnih i budućih tehnologija i može brže odgovarati na krize, što znači da je i u socijalnom i u gospodarskom smislu otporniji.

U tom je kontekstu jasno koliki povrat ulaganja donosi Obzor Europa, jedan od najvećih EU-ovih programa. U međuevaluaciji tog programa 4 procijenjeno je da pozitivno utječe na gospodarstvo EU-a. Konkretnije, predviđa se da će multiplikator BDP-a u 25 godina porasti na 11. U smislu omjera ukupnih troškova i ulaganja, u međuevaluaciji je utvrđeno da će u razdoblju do 2045. jedan euro troškova povezanih s programom donijeti do šest eura koristi za građane EU-a. Iz Obzora Europa u prve tri godine financirano je preko 15 000 projekata, s proračunom većim od 43 milijarde EUR. Sredstva su dobivali samo najbolji projekti: za financiranje je odabrano najboljih 16 % prijava. Međutim, gotovo 70 % kvalitetnih prijedloga nije odabrano za financiranje zbog nedostatka sredstava. Za financiranje svih takvih kvalitetnih prijedloga iz Obzora Europa u tom bi razdoblju bile potrebne još gotovo 82 milijarde EUR.

Sudionici nedavnog javnog savjetovanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti europskih okvirnih programa za istraživanje i inovacije istaknuli su koliko je Obzor Europa važan za istraživanja i inovacije u Europi. Gotovo polovina ispitanika navela je da svoje projekte u području istraživanja i inovacija ne bi uspjeli provesti bez sredstava iz Obzora Europa, 38 % projekata bez tog financiranja provodili bi suženi, ne toliko internacionalni timovi, a 35 % projekata moralo bi značajno ograničiti svoj opseg. Za određena područja istraživanja većina država članica nema vlastite programe, zbog čega se oslanjaju isključivo na okvirne programe EU-a za istraživanja i inovacije. To se, na primjer, odnosi na istraživanja u području civilne sigurnosti.

Koliko je aktualni Okvirni program važan za Europu očito je i iz samog broja odgovora i povratnih informacija koji su Europskoj komisiji dostavljeni za potrebe međuevaluacije. To uključuje odgovore na javno savjetovanje (1600 odgovora i 136 dokumenata sa stajalištem), neovisne evaluacijske studije, izvješće stručne skupine Komisije pod naslovom Align, Act, Accelerate 5 i izvješća Europskog revizorskog suda. Osim njih, vrijedan izvor informacija bili su i Rezolucija Europskog parlamenta o procjeni provedbe Obzora Europa 6 i zaključci Vijeća o ex post evaluaciji programa Obzor 2020. 7 Međuevaluacija se temeljila i na mišljenjima Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Sve te informacije uzete su u obzir za evaluaciju trenutačnog stanja i planiranje sljedećih koraka za naredne tri godine Obzora Europa.

U ovoj Komunikaciji sažimaju se nalazi međuevaluacije Okvirnog programa Obzor Europa. Ističu se njegove prednosti, rezultati, a i područja koja bi se mogla poboljšati te se sagledaju njegovi dugoročni učinci kako je propisano člankom 52. Uredbe o Obzoru Europa 8 . Razmatra se kako poboljšati koordinaciju na razini EU-a i aktualni rad na pojednostavnjivanju. Zatim se opisuje smjer ulaganja u istraživanje i inovacije za naredne tri godine i cilj Europske komisije da Okvirni program bude jednostavniji, ciljaniji i još učinkovitiji.

2.Kako EU podupire istraživanja i inovacije

Okvirni program podupire istraživače, poduzetnike, znanstvene organizacije i poduzeća u svim fazama istraživanja i inovacija. U ovom odjeljku opisuje se napredak u postizanju ciljeva programa i neki uspješni primjeri.

2.1.Prijelomna otkrića znanosti i duboke tehnologije za budući rast

Okvirni programi godinama podupiru važna nova znanstvena otkrića i pomake koji doprinose konkurentnosti EU-a. Iz aktualnog Okvirnog programa ulaže se u strateške sektore i tehnologije kao što su zdravstvo, civilna sigurnost i energetika te se potiču inovativni odgovori na globalna pitanja i potrebe našeg društva.

Za izvrsnost naprednih istraživanja posebno se bitnim pokazalo Europsko istraživačko vijeće (ERC), koje podupire istraživače i inovatore u svim područjima znanosti. Od 2007., kad je osnovano, financiralo je niz projekata iz kojih su proizišla rješenja za ozbiljna društvena, okolišna i gospodarska pitanja. Više od 80 % projekata koje je financirao ERC polučilo je velik napredak ili važna znanstvena otkrića u svojem području znanosti. Dionici su suglasni da Obzor Europa doprinosi razvoju i promoviranju znanstvene izvrsnosti u cijelom EU-u. Korisnici Obzora Europa objavili su više od 10 000 stručno recenziranih i drugih publikacija, a njih 79 % dostupno je na internetu.

Preko Europskog vijeća za inovacije (EIC) EU podupire inovatore u području duboke tehnologije uz pomoć integriranog skupa instrumenata. Dosad je u okviru Obzora Europa za preko 700 start-up poduzeća i MSP-ova EIC dodijelio gotovo dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, više nego u ijednom drugom dijelu Okvirnog programa. Fond EIC-a, njegov instrument za ulaganja, od 2020. prikupio je više od 2,6 milijardi eura dodatnih ulaganja u poduzeća koja EIC podupire pa se za svaki euro vlasničkog kapitala koji uloži EU ostvari vrijednost veća od tri eura 9 , 10 .

Rješenja za svemir ·Projekt BlackHoleCam , koji je financirao ERC, dio je suradnje u okviru globalnog sustava Event Horizon Telescope i zaslužan je za prvu snimku horizonta događaja oko supermasivne crne rupe. Ta se crna rupa nalazi u galaksiji Messier 87 (M87), eliptičnoj galaksiji 53 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Nijedan teleskop još nije dovoljno jak da bi sam mogao snimiti supermasivne crne rupe za kakve se vjeruje da su u središtu svake galaksije. Projekt BlackHoleCam omogućio nam je dosad najpreciznije mjerenje prostor-vremena. ·U projektu E.T.PACK-F , koji je financijsku potporu primio od EIC-a, pod Obzorom Europa radi se na razvoju uređaja za vraćanje iz orbite koji bi bio potpuno spreman za let. Taj rad temelji se na jednom prethodnom projektu iz programa Obzor 2020.

U okviru Obzora Europa aktivnosti Marie Skłodowska-Curie postale su glavni poticaj karijerama istraživača u obliku doktorske i poslijedoktorske izobrazbe i mobilnosti. Samo u okviru Obzora 2020. u tim je aktivnostima sudjelovalo 65 000 istraživača, a Obzor Europa na dobrom je putu da ponovi taj uspjeh. Kad je riječ o još neiskorištenom potencijalu, aktivnosti Marie Skłodowska-Curie mogle bi doprinijeti konkurentnosti EU-a i u okviru nove inicijative „Odaberi Europu”, nastale na temelju preporuka iz izvješća stručne skupine Komisije pod naslovom Align, Act, Accelerate. Radi se o novoj inicijativi za sufinanciranje čiji je cilj istraživačke karijere učiniti sigurnijima, stabilnijima i atraktivnijima kako bismo u Europi zadržali najperspektivnije mlade talente, a i privukli vrhunske istraživače iz drugih krajeva svijeta. Podnositelji zahtjeva za ta bespovratna sredstva predlažu programe za zapošljavanje koji će u istraživanjima okupljati raznovrsne timove s raznim akademskim, istraživačkim i prenosivim vještinama i kompetencijama, što će povećati autonomiju unutar i izvan akademske zajednice. Osim toga, ustanove koje se uključe u inicijativu i istraživačima ponude odlične radne uvjete i mogućnost za napredovanje poboljšat će svoj ugled i vidljivost na globalnoj razini.

Sve to doprinosi izgradnji unije vještina, što je jedna od glavnih inicijativa u mandatu ove Komisije. U tom su kontekstu Europski institut za inovacije i tehnologiju, kao i njegove zajednice znanja i inovacija na čelu nekoliko akademija EU-a za vještine u sektorima bitnima za konkurentnost. To su prije svega sektori iz Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, odnosno baterije, sirovine, solarna energija, energija vjetra i vodik.

Obzoru Europa cilj je privući vrhunske istraživačke talente u Europu i ovdje ih promicati i zadržati. Pritom se svakako vodi računa o rodnoj ravnopravnosti. Žene imaju vodeće uloge u nizu projekata u okviru Obzora Europa, a čine i preko polovine stručnjaka u savjetodavnim i evaluacijskim odborima. Udio konzorcija kojima su na čelu žene u niti četiri godine povećao se s 24 % na 31 %, što je dobar znak. U aktivnostima usavršavanja dosad je sudjelovalo 95 156 istraživača, od čega su 44 % bile istraživačice.

Prioritete politika Unije visokokvalitetnim neovisnim istraživanjima i znanstvenim dokazima podupire i Zajednički istraživački centar (JRC), koji u okviru Obzora Europa provodi nenuklearne izravne aktivnosti istraživanja i inovacija. Dodana je vrijednost JRC-a u njegovim kapacitetima za interdisciplinarna istraživanja i približavanje njihovih rezultata nadležnima za oblikovanje politika. Njegova neovisnost, neutralnost i umreženost omogućuju zajedničko pronalaženje rješenja na razini EU-a i šire, u međunarodnim forumima u kojima JRC zastupa interese EU-a 11 .

2.2.Ulaganje u resurse i njihovo udruživanje za konkurentnost utemeljenu na kolaborativnim istraživanjima i inovacijama

Suradnja je u središtu Okvirnog programa. Program okuplja organizacije iz različitih zemalja na višoj razini i u širem opsegu od nacionalne ili regionalne razine bilo koje države članice. Kako bi ih poticao na suradnju, istraživačima, znanstvenim organizacijama i poduzećima koji u njemu sudjeluju nudi jedinstvene prednosti. Među glavnim su primjerima dodane vrijednosti koju donosi Okvirni program mogućnosti za međunarodnu i međusektorsku suradnju i mobilnost, pristup istraživačkoj infrastrukturi svjetske klase, promicanje izvrsnosti i široka lepeza istraživačkih tema. Okvirni program potiče i postiže razmjere suradnje veće nego ijedan drugi program – što u EU-u, što u cijelom svijetu.

Suradnički pristup jedan je od preduvjeta za izvrsnost. U Okvirnom programu među prijedlozima iz cijelog EU-a, iz maksimalno široke skupine podnositelja zahtjeva za financiranje odabiru se projekti s najvećim istraživačkim potencijalom. Na taj se način u EU-u izbjegava nepotrebno udvostručavanje istraživačkog rada.

Jedan su oblik suradnje europska partnerstva. Ona usklađuju i objedinjuju ulaganja u istraživanja i inovacije iz institucija EU-a, nacionalnih i regionalnih tijela, industrijskih sektora i akademske zajednice, čime se olakšava komercijalizacija rezultata istraživačkog i inovacijskog rada. Povezuju se sa strateškim planovima za istraživanja i inovacije i tako pomažu koordinirati rad na prioritetima EU-a.

Suradnička istraživanja i inovacije potrebni su za modernizaciju europskih industrija. Dobar je primjer toga automobilski sektor. Komisija je u novom akcijskom planu za taj sektor 12 najavila da će bez odgode uspostaviti Europski savez za povezana i autonomna vozila, na temelju pripremnog rada u okviru europske inicijative Vozilo budućnosti, i tri partnerstva u okviru Obzora Europa povezana s automobilskim sektorom. Podupirat će cijeli vrijednosni lanac baterija sljedeće generacije u EU-u, a pritom blisko surađivati s partnerstvima u području napredne proizvodnje i materijala. Za razdoblje od 2025. do 2027. iz Obzora Europa osigurat će se milijarda eura za automobilski sektor. Partnerstva nastala oko određenih aktivnosti u budućnosti bi se mogla ujediniti u zajedničko poduzeće baš za automobilski sektor, koje bi okupilo i države članice i dionike iz industrije i obuhvatilo čitav inovacijski lanac. Time se ne dovodi u pitanje paket sljedećeg prijedloga VFO-a.

Stvaranje partnerstava u sektorima ključnima za gospodarsku konkurentnost: vodik EU je od 2007. do 2023. u okviru Sedmog okvirnog programa, Obzora 2020. i Obzora Europa za istraživanja i razvoj u području vodika dodijelio više od 2,9 milijardi eura. ·U Europi se trenutačno razvija 67 „dolina vodika”, što ju čini predvodnikom u uvođenju kapaciteta elektrolizatora duž cijelog lanca vrijednosti. Kad se dovrše i pokrenu, te doline vodika zajedno će moći proizvesti oko pet milijuna tona čistog vodika, što je 40 % postojećeg globalnog kapaciteta. ·Zajedničko poduzeće za čisti vodik pokazalo se posebno važnim za razvoj tehnologije elektrolizatora i proizvodnog kapaciteta – sa 100 kW 2011. preko 10 MW 2017. do 30 MW 2023. ·Zahvaljujući projektima koje financira EU kao što su JIVE i JIVE2  gradski autobusi voze na vodik u već 22 europska grada. To održava konkurentsku prednost EU-a u području autobusa s vodikovim gorivnim ćelijama i infrastrukture za njihovo punjenje.

Okvirni program bez sumnje je ostvario vrijedne rezultate, ali se u međuevaluaciji pokazalo i da je upravljati suradničkim aktivnostima prilično složeno. U okviru II. stupa programa trenutačno je aktivno 60 europskih partnerstava, šest klastera i pet misija EU-a. „Glavni” program rada za Obzor Europa obuhvaća 1060 tema i aktivnosti, koje se opisuju na više od 3000 stranica. U narednim godinama prije svega se namjerava pojednostavniti to stanje i poticati kvalitetnu suradnju, kako je niže opisano u odjeljku o pojednostavnjivanju.

Kako bi što bolje iskoristila Okvirni program za poticanje suradnje, Komisija će objavljivati međusektorske pozive na podnošenje prijedloga. Ti će pozivi biti jedan od važnijih načina za potporu prioritetnim područjima politika, kako su utvrđena u političkim smjernicama. Značajno će poduprijeti provedbu Plana za čistu industriju i drugih prioriteta čije ispunjavanje ovisi o dostizanju kritične mase.

Obzor Europa mobilizira ulaganja u istraživanja i inovacije i iz javnog i iz privatnog sektora. Do danas, odnosno do sredine provedbenog razdoblja Obzora Europa, sudionici programa već su mobilizirali više od 10 milijardi eura zajedničkih ulaganja. Za usporedbu, u prvoj polovini provedbe Obzora 2020. sudionici su zajednički uložili tek nešto više od pet milijardi eura. Obzor Europa općenito ima velik gospodarski učinak jer uspješno privlači i kombinira ulaganja u istraživanja i inovacije na mnogo široj razini nego što bi to uspio neki nacionalni ili regionalni program.

Velik doprinos Okvirnog programa financijskim rezultatima poduzeća Poduzećima koja su primila bespovratna sredstva iz Obzora 2020. u naredne tri godine ukupna imovina i prihodi povećali bi se za 30 %, a stopa zapošljavanja za 20 % u usporedbi sa sličnim poduzećima koja nisu primila sredstva EU-a za istraživanja i inovacije. Poduzeća koja su sudjelovala u Okvirnom programu bila su i sklonija ulagati u nematerijalnu imovinu nego poduzeća koja nisu odabrana za financiranje.

Vrednovanje znanja i rezultata

Da bi se ulaganja u istraživanja i inovacije što bolje iskoristila i spoznaje iz istraživanja pretočile u inovacije, treba znatno poboljšati vrednovanje znanja. Do tržišta stigne svega oko trećine patenata koje prijave europska sveučilišta ili istraživačke ustanove. Međuevaluacija je pokazala da bi se rezultati programa Obzor Europa mogli uspješnije diseminirati i uvoditi na tržište. Za to namijenjeni instrumenti kao što su bespovratna sredstva za provjeru koncepta pomažu istraživačkim i akademskim idejama stići do tržišta. Takva bespovratna sredstva primilo je gotovo pola dosadašnjih uspješnih tranzicijskih projekata EIC-a.

„Glavni” program rada za 2026. i 2027. uključivat će mjere za bolje vrednovanje rezultata Obzora Europa i njihovo uvođenje na tržište, kao i za općenito pretvaranje rezultata istraživanja u konkretne koristi za društvo i gospodarstvo. Samo će se tako moći iskoristiti puni potencijal programa, a posebno njegova II. stupa. Na primjer, određeni postotak sredstava za svaku istraživačku aktivnost mogao bi se, ako je to primjereno, rezervirati za mjere prijenosa tehnologije. Isto tako vrijedilo bi poticati kontakte između poduzetnika i akademske zajednice kako bi se poduprlo osnivanje novih poduzeća na temelju ideja sa sveučilišta.

Međunarodna suradnja

Osim što jača naše gospodarstvo, Okvirni program uspostavlja i održava međunarodne odnose te potiče znanstvenu diplomaciju i suradnju posvuda u svijetu. Za Obzor Europa dosad su stigle prijave i prijedlozi iz 194 zemalja i pridružio mu se novi val zemalja – do danas njih ukupno 19. Sve zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u pridružile su se programu, a on im nudi jedinstvenu priliku da ojačaju svoje ekosustave istraživanja i inovacija i za njih izgrade kapacitete koji će im dugo služiti.

Program privlači i treće zemlje s već naprednim istraživačkim i inovacijskim ekosustavima. Jedan je od prva dva programa EU-a, uz Copernicus, kojima se Ujedinjena Kraljevina pridružila nakon Brexita. Pridružena zemlja 2025. postat će i Švicarska. Sporazumi o pridruživanju sklopljeni su i s Kanadom, Republikom Korejom i drugim zemljama s naprednim sustavima istraživanja i inovacija pa europski istraživači imaju više mogućnosti da svoje mreže suradnje prošire izvan EU-a. Kombinirani operativni doprinos pridruženih zemalja od 2021. do 2024. bio je veći od četiri milijarde eura i omogućio da se iz Obzora Europa za financiranje istraživanja i inovacija izdvaja znatno više sredstava. Predviđena je važna mogućnost da se u slučaju sigurnosnih rizika za gospodarstvo ili istraživanja pridruživanje Obzoru Europa uvjetuje ili ograniči.

Istraživanja i inovacije posebno su izloženi inozemnom upletanju, sigurnosnim rizicima i hibridnim prijetnjama. U skladu s Preporukom Vijeća o jačanju sigurnosti istraživanja 13 i kako je najavljeno u Strategiji za Uniju pripravnosti 14 , Komisija će osnovati Europski stručni centar za sigurnost istraživanja, koji će prikupljati dokaze i pružati potporu državama članicama i akterima u sektoru istraživanja i inovacija.

2.3. Rješenja za globalna pitanja

Europa se bavi širokim i složenim temama koje iziskuju velika ulaganja u istraživanja i inovacije. Strateška perspektiva Okvirnog programa omogućuje joj da se posveti onima koje su najvažnije.

Klima i okoliš

Kolika je uloga EU-a u traženju odgovora na globalne prijetnje vidljivo je iz toga koliko ulaže u istraživanja i inovacije za borbu protiv klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i sve veće razine onečišćenja, kao i za uvođenje kružnog gospodarstva. Na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama utvrđeno je da su prethodna dva okvirna programa EU-a – Sedmi okvirni program i Obzor 2020. – bila drugi najčešće navođeni izvori financiranja (nakon Nacionalne zaklade SAD-a) za istraživanja spomenuta u izvješću iz šestog ciklusa procjene, koje se temelji na više od 4500 publikacija. Obzor Europa na putu je da ostvari sličan uspjeh. Potporu iz Okvirnih programa dobila je i Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) i Međunarodni panel za resurse (IRP).

Osim toga, EU je na svjetskoj razini među vodećima u uvođenju zelene infrastrukture u područja kao što su borba protiv klimatskih promjena, energetika i okoliš. Kako bi tako i ostalo i nove čiste tehnologije i rješenja dospjeli na tržište, nužno je kontinuirano podupirati istraživanja i inovacije. Ovo je razdoblje u kojem neke druge svjetske sile odustaju od preuzetih obveza za okoliš i ograničavaju svoja istraživanja, pa je uloga EU-a tim važnija.

Potpora europskom zelenom planu i Planu za čistu industriju ·U projektu CONSTRAIN nastojalo se bolje shvatiti kako desetljeća prirodnih i ljudskih čimbenika utječu na regionalne klimatske promjene kako bi se povećala preciznost klimatskih projekcija. Njegovi rezultati poslužili su za prilagođavanje političkih odluka točnijim kratkoročnim prognozama. ·Projekt CISUTAC povećava kružnost i održivost u sektoru tekstila i odjeće. Demonstrira izvedivost i vrijednost popravaka i rastavljanja, sortiranja za ponovnu uporabu i recikliranje, kao i izrade kružnih odjevnih predmeta na temelju recikliranja tekstila „od vlakna do vlakna” i kružnog dizajna (poliestera i pamuka). ·U projektu REVaMP proizvodile su se tehnologije za naknadno opremanje industrijskih postrojenja, npr. u industriji metala, cementa i keramike, kako bi uz pomoć novih, kružnih materijala postala učinkovitija. Projekt je nadogradnjom postojeće infrastrukture pokazao kako se u industriji može trošiti manje energije, smanjiti emisije i modernizirati proizvodnja, a da to ne znači nužno izgradnju potpuno novih postrojenja. Takav pristup podržava održiviji i isplativiji prelazak na zeleniju proizvodnju.

Zdravstvo

Dugoročna ulaganja u istraživanja i inovacije iz niza Okvirnih programa dovela su do inovacija koje su označile prekretnicu u svojim sektorima i danas imaju konkretne rezultate.

Liječenje zaraza smrtonosnim bakterijama i virusima ·Liječenje infekcija gram-negativnim bakterijama otpornima na više lijekova, koje u EU-u svake godine odnesu 25 000 života, olakšat će novi lijek. Taj proizvod dostupan je od ove godine, a nastao je iz projekta COMBACTE-CARE koji je 2015. primio sredstva iz Sedmog okvirnog programa. Riječ je o jednom od rijetkih novih antibiotika koji djeluju protiv takvih teških infekcija, a da su stigli na tržište u posljednjih trideset godina. ·Jedno je od posebnih postignuća Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 , koje pomaže spriječiti širenje majmunskih boginja (en. mpox) financiranjem istraživanja tog virusa i terapijskih opcija.

Njegova jasna dugoročna vizija omogućuje Okvirnom programu da reagira na iznenadne krize. Iz Obzora Europa i njegovog prethodnika, Obzora 2020. financirala su se istraživanja bolesti COVID-19, što je pomoglo da se spriječi njezino širenje i zaraženi uspješnije tretiraju. EU je brzo postao treći najčešće navođeni izvor financiranja za istraživanja bolesti COVID-19 u svijetu, nakon američkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i kineske Nacionalne zaklade za prirodne znanosti. Zahvaljujući istraživanjima koja su financirana iz Okvirnog programa bolje razumijemo vezu između različitih vrsta onečišćenja i zdravlja te se onečišćenju suprotstavljamo na inovativnije načine.

Civilna sigurnost

U vrijeme sve češćih ekstremnih klimatskih događaja i hibridnih prijetnji EU održava svoju pripravnost na krize ulažući u istraživanja u području civilne sigurnosti. Na primjer, za popravak slučajnih oštećenja i reagiranje u slučaju namjerne, neprijateljske štete energetskim i telekomunikacijskim kabelima vlasti se mogu osloniti na inovativne tehnologije razvijene u projektima iz Obzora, što uključuje tehnologije za podvodnu detekciju, automatsku detekciju neuobičajenog ponašanja plovila i informacije o stanju u stvarnom vremenu. Pogotovo je u toj domeni važno održavati gospodarsku i istraživačku sigurnost.

Zaštita podmorske infrastrukture ·U projektu PROMENADE razvit će se nove tehnologije koje će nacionalnim graničnim tijelima omogućiti automatsku detekciju, praćenje i analizu ponašanja plovila. Te tehnologije temeljit će se na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju za sustave izvješćivanja o pomorskom nadzoru, baze podataka i druge izvore informacija. ·Projekti SMAUG i UNDERSEC ojačat će sigurnost luka i njihovih ulaznih ruta uz pomoć umjetne inteligencije i integriranog sustava za pružanje podataka o detekciji i analizi prijetnji između lučke sigurnosne infrastrukture, napredne podvodne detekcije i plovila za nadzor sustava.

Digitalni sektor i umjetna inteligencija

Još je jedno ključno područje za istraživanje i inovacije u EU-u umjetna inteligencija, koja iznimno doprinosi konkurentnosti i ima golem još neiskorišten potencijal za inovacije. Iz Obzora Europa dosad je za umjetnu inteligenciju izdvojeno 6,4 milijarde eura.

Pomicanje granica digitalizacije ·Projekt AI4LIFE stvara platforme za pristup alatima i skupovima podataka umjetne inteligencije koje su jednostavne za korištenje i laicima za računalne znanosti. Te će platforme olakšavati analizu bioloških snimki kao što su mikroskopski preparati s uzorcima tkiva. Projekt se posebno vodi načelima FAIR (vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi podaci) za skupove i modele slikovnih podataka spremne da ih obrađuje umjetna inteligencija. ·U projektu DataPorts okupilo se 15 europskih partnera iz struke kako bi uspostavili Podatkovnu platformu za kognitivne luke. Taj centralizirani sustav omogućivao je sigurnu i jednostavnu razmjenu podataka među europskim morskim lukama. Na temelju modela umjetne inteligencije platforma je mogla predviđati vrijeme dolaska, odlaska i vezivanja plovila, poboljšati logistiku i u lukama pratiti kontejnere.

Umjetna inteligencija iz temelja će promijeniti naš pristup istraživanjima. Europska komisija 2025. će predložiti strategiju za umjetnu inteligenciju u znanosti kako bi ohrabrila znanstvenu zajednicu da se u istraživanjima više služi umjetnom inteligencijom. Komisija je pokrenula i inicijativu InvestAI kako bi se mobiliziralo 200 milijardi eura ulaganja u umjetnu inteligenciju, što uključuje novi europski fond u vrijednosti od 20 milijardi eura za gigatvornice umjetne inteligencije. Početno financiranje za inicijativu InvestAI Komisija će osigurati iz postojećih programa EU-a s digitalnom komponentom, kao što su programi Digitalna Europa, Obzor Europa i InvestEU.

Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU) okuplja Europsku komisiju, države članice, pridružene zemlje i privatni sektor u zajedničkom radu i tako također pokazuje vrijednost suradnje u programu Obzor Europa, a potporu prima i iz Instrumenta za povezivanje Europe i programa Digitalna Europa. Zahvaljujući tom zajedničkom poduzeću EU je u superračunalstvu postao svjetska sila kakva je danas. Uz njegovu pomoć EU je donio koordiniranu strategiju i udružio resurse za razvoj najsuvremenijih eksaskalarnih superračunala, što ga vodi još bliže tehnološkom suverenitetu.

Misije EU-a

Misije EU-a novi su element Obzora Europa. Zamišljene su kao potpora transformaciji Europe u zeleniji, zdraviji, uključiviji i otporniji kontinent, kao i ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i svladavanju drugih velikih izazova za društvo.

Međuevaluacija je pokazala da za misije EU-a postoji velika podrška javnosti, ali i da je njihov sustav upravljanja kompliciran, da nisu dovoljno usklađene s europskim partnerstvima i da ih se ne prati dovoljno dobro. Za međuevaluaciju nisu bili dostupni sustavni podaci o financiranju iskorištenom za misije EU-a, a utvrđeno je i da nije dovoljno jasno po čemu se razlikuju od drugih elemenata „glavnog” programa rada.

Komisija je primila na znanje nove ideje za upravljanje predložene u Rezoluciji Europskog parlamenta i izvješću Align, Act, Accelerate, u kojima se navodi da bi se misije EU-a trebale bolje definirati i iskorištavati. Konkretno, u izvješću Align, Act, Accelerate stoji da bi misije EU-a trebale biti pod primjerenom razinom političke odgovornosti, a da bi Okvirni program trebao obuhvaćati samo njihovu komponentu koja se odnosi na istraživanja, inovacije i razvoj. Dodatni rad na misijama EU-a uključit će se u programe rada za zadnje tri godine Obzora Europa.

2.4.Smanjenje razlika u inovacijama

EU-u je već neko vrijeme teško dovesti rezultate izvrsnih istraživanja do tržišta. Zato je u okviru Obzora Europa osnovano Europsko vijeće za inovacije (EIC). EIC podupire disruptivne inovacije kako bi se provjeravali njihovi koncepti, prenosile tehnologije te financirala i jačala start-up poduzeća i MSP-ovi.

Kako visokorizična istraživanja i inovacije ne bi nestali u rupi između inovacija i komercijalizacije, Obzor Europa aktivno im pomaže da stignu do tržišta. Fond EIC-a pokrenut je tek nedavno, a već je postao jedan od najvećih ulagača rizičnog kapitala u start-up poduzeća i MSP-ove u području duboke tehnologije. Ima potencijal da do 2027. mobilizira ulaganja u iznosu do 20 milijardi eura. Sljedeći je korak proširiti taj uspjeh na potporu scale-up poduzećima i rastu poduzeća na tržištu EU-a i šire.

Pozivi za podnošenje prijedloga za tranzicijske projekte EIC-a u okviru Obzora Europa pokrivaju sve faze tehnološke spremnosti, od istraživanja do komercijalizacije. Akcelerator EIC-a uz to poduzećima nudi financiranje bespovratnim sredstvima, vlasničkim kapitalom ili mješovito financiranje (njihovu kombinaciju). To ga u Obzoru Europa i široj slici EU-ovih programa čini jedinstvenim.

Od 2018. do 2024. EIC i pilot projekt EIC-a osigurali su financiranje za više od 70 poduzeća koja su kasnije došla do statusa „kentaura” (tj. vrijednost im se procjenjuje na više od 100 milijuna eura). Vrijednost šest od tih poduzeća procjenjuje se čak na preko 500 milijuna eura. Preko EIC-a sredstva su primali prije svega projekti u područjima kao što su umjetna inteligencija, kvantne tehnologije i poluvodiči, napredni materijali, biotehnologija i bioproizvodnja, proizvodnja energije i rješenja za skladištenje. ·U projektu SER izrađen je alat za daljinsku endovaskularnu kirurgiju bez rendgenskih zraka. ·U CatQubit radi se na novoj vrsti kvantnog hardvera s mogućnosti samoispravljanja. Poduzeće iza tog projekta nedavno je u seriji B financiranja prikupilo 100 milijuna eura ulaganja.

Sve se više radi na povezivanju rezultata iz II. stupa s potporom za inovacije dostupnom iz III. stupa Obzora Europa, posebno u okviru poziva na podnošenje prijedloga za tranzicijske projekte EIC-a. U međuevaluaciji je utvrđeno da se potpora iz ostalih programa rada Obzora Europa može dodatno pojednostavniti i uskladiti.

Potražnja za financiranjem u glavnim pozivima EIC-a (Tragač i Akcelerator) od početka provedbe Obzora Europa značajno je porasla. Stopa uspješnosti, koja je 2024. bila oko 5 %, zbog toga se smanjila. Zato treba financirati više podnesenih prijedloga za izvrsne projekte, među ostalim tako da države članice dodjeljuju pečate izvrsnosti.

Zajednice znanja i inovacija EIT-a također potpomažu rast utemeljen na inovacijama tako što razvijaju inovativne proizvode i usluge, pokreću i podupiru nova poduzeća i uzdižu novi naraštaj poduzetnika.

Financiranje start-up poduzeća rizičnim kapitalom 

EIC uspješno privlači dodatna ulaganja u poduzeća odabrana u okviru Akceleratora, ali za start-up poduzeća u Europi i dalje nedostaje financiranja rizičnim kapitalom. Mreža pouzdanih ulagača EIC-a pokrenuta je 2024., a danas okuplja 100 europskih investicijskih fondova koji su se obvezali s fondom EIC-a dodatno ulagati u europska poduzeća. EIC je objavio i novi poziv, STEP, iz kojeg će se nuditi do 30 milijuna eura ulaganja u scale-up poduzeća u ključnim tehnološkim područjima. Cilj mu je u daljnjim krugovima mobilizirati do 150 milijuna eura ulaganja. To je tek prvi korak u nadoknađivanju nedostatka financiranja za europska scale-up poduzeća, a da mu može doprinijeti Obzor Europa.

Dodatne mjere predložit će se u okviru strategije za start-up i scale-up poduzeća, Europskog akta o inovacijama i preostalih programa rada EIC-a. One će pružanjem neizravne potpore fondovima privatnog rizičnog kapitala upotpuniti rezultate koje je InvestEU već ostvario u razvoju funkcionalnog europskog ekosustava rizičnog kapitala.

3.Stvaranje unije istraživanja i inovacija

U skladu s ciljevima europskog istraživačkog prostora Okvirni program može među državama članicama smanjiti nedostatak financiranja i osigurati da sve od njih imaju solidne sustave istraživanja i inovacija. Obzor Europa s tim se ciljem usmjerio na „države članice širenja”, koje u području istraživanja i inovacija još ne postižu odlične rezultate.

Njihova uspješnost poboljšala se od Obzora 2020., a njihov udio u ukupnom financiranju iz programa povećao s 9 % na 14 %. Pet od tih država članica doseglo je stopu uspješnosti sličnu prosjeku EU-a (20 %). Udio suradničkih projekata koji uključuju „države članice širenja” od Obzora 2020. povećao se s 47 % na 58 % u ovoj fazi programa.

Izgradnja centara izvrsnosti i promicanje dugoročne suradnje U projektu FunGlass razvijaju se novi materijali na bazi stakla i keramike, kao i druge napredne tehnologije presudne za zelenu tranziciju. U njemu se udružuju aktivnosti izvrsnih istraživačkih institucija, a za poslovne prostore i najsuvremeniju istraživačku infrastrukturu u slovačkom gradu Trenčinu dodijeljeno mu je 10 milijuna eura ulaganja iz Obzora 2020. kako bi se osnovao Centar za funkcionalno i površinski funkcionalizirano staklo. Taj se centar, uz pomoć partnera iz Njemačke, Italije i Španjolske, bavi naprednim istraživanjima u području stakla s posebnim funkcionalnim svojstvima. Zahvaljujući ostvarenim ulaganjima postiže se više znanstvenih rezultata, koji uključuju više od 50 publikacija godišnje, novo natječajno financiranje za 30 nacionalnih i devet transnacionalnih istraživačkih projekata i niz prijava patenata.

Okvirni program može pomoći i u usklađivanju politika o istraživanjima i inovacijama na razini EU-a i nacionalnoj razini kao jasan smjerokaz za strateška ulaganja. Zato će se novi programi rada jasnije orijentirati na ključne prioritete politike. To znači da će tema biti manje, ali će biti strateški konkretnije kako bi se resursi usmjerili na kritična područja i uspjela postići kritična masa. Teme se neće zadati toliko preskriptivno, nego će biti otvorenije kako bi privukle što različitije kreativne prijedloge.

Usklađenost ulaganja EU-a i nacionalnih ulaganja

Unatoč svemu, Obzor Europa ne može sve postići sam. Obzor Europa čini oko desetine javnog financiranja istraživanja i inovacija u EU-u. Ostatak dolazi iz država članica. Zbog toga je investicijsko okruženje raspršeno i nedovoljno koncentrirano, što EU-u otežava da se usredotoči na svoje strateške prioritete.

Za poticanje inovacija u EU-u i postizanje cilja od 3 % rashoda za istraživanja i razvoj bit će presudno poboljšati koordinaciju javnih rashoda za istraživanja i razvoj u državama članicama.

4.Pojednostavnjivanje

Europska komisija namjerava dodatno pojednostavniti Okvirni program. S time će krenuti odmah kako bi korisnicima i podnositeljima prijedloga olakšala sudjelovanje.

U anketi za potrebe međuevaluacije korisnici i podnositelji prijedloga naveli su da vrijeme i trud uložen u pripremu prijedloga nisu uvijek odgovarali količini primljenih sredstava, broju partnera ili složenosti projekta.

U izvješću stručne skupine Align, Act, Accelerate bilo je riječi i o predugom trajanju između roka za podnošenje prijedloga i trenutka u kojem bi Europska komisija potpisala dodjelu bespovratnih sredstava. Međutim, noviji podaci za Obzor Europu pokazuju da je to vrijeme trenutačno u skladu s ciljnim trajanjem od 245 dana. Taj se aspekt u prethodnom financijskom razdoblju znatno poboljšao: u okviru Obzora 2020. 90 % sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava potpisano je na vrijeme, a u okviru Sedmog okvirnog programa tek 41 %.

Europska komisija želi korisnicima potporu pružati još brže. U tom će kontekstu taj proces dodatno ubrzati i pojednostavniti. Razmotrit će cijeli proces do potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi vidjela što se može pojednostavniti, npr. mogu li se skratiti formulari za prijedloge i ukupno trajanje do dobivanja sredstava. U „glavnom” programu rada za 2025. objavit će se 29 poziva na podnošenje prijedloga s dvije faze. To će podnositeljima prijedloga omogućiti da prvo podnesu sažetak prijedloga, a čitave prijedloge podnosili bi oni odabrani u prvoj fazi. Oko 20 takvih poziva s dvije faze ocjenjivat će se naslijepo kako bi se pouzdano procijenila ta metodologija. Osim toga, revidirat će se nekoliko nefinancijskih obveza (npr. u vezi s načelom „nenanošenja bitne štete” i provjerama pouzdanosti alata umjetne inteligencije) kako bi se formular za prijedloge skratio.

Na kraju, u okviru ove međuevaluacije temeljito je razmotreno financiranje jednokratnim iznosima. Utvrđeno je da ta vrsta potpore korisnicima smanjuje opterećenje povezano s izvješćivanje (tj. štedi se na administrativnim troškovima). Financiranje jednokratnim iznosima bespovratnih sredstava omogućuje da se izbjegnu financijske pogreške, a štiti i financijske interese EU-a i u fazi provedbe preusmjerava pozornost s financijskih formalnosti na sam sadržaj projekta. Posebno je privlačno MSP-ovima i manje iskusnim sudionicima programa koji nemaju toliko resursa za snalaženje u procedurama financijskog izvješćivanja.

U ovoj fazi međuevaluacije procjenjuje se da je financiranje jednokratnim iznosima korisnicima ostvarilo uštede u iznosu od 49,8 do 63,4 milijuna eura za trajanja projekta. U „glavnom” programu rada za 2025. za taj oblik financiranja namijenit će se više od 35 % proračuna. Namjerava se do 2027. barem 50 % proračuna za financiranje iskoristiti u obliku jednokratnih iznosa, ovisno o primjerenosti tog oblika financiranja za odabrane projekte. Europska komisija kontinuirano će pratiti i procjenjivati primjerenost financiranja jednokratnim iznosima radi njegove kvalitete i integriteta.

5.Zaključak

Okvirni program EU-a izgradio je solidan portfelj projekata iz kojeg su zahvaljujući suradnji i znanstvenoj izvrsnosti proizišla rješenja za neke od najsloženijih globalnih pitanja, kao i vrijedne disruptivne inovacije. Istraživanja i inovacije pokreću konkurentnost EU-a.

Europska komisija sljedećih će mjeseci financiranje istraživanja i inovacija nastojati pojednostavniti, fokusirati i što bolje iskoristiti. Izravne mjere u sljedećim programima rada olakšat će postupak prijave i provedbe projekata.

Istraživačima i poduzetnicima ciljana ulaganja donijet će još više potpore kako bi se što veći broj talenata motivirao da odabere EU kao destinaciju za svoje karijere. Radi boljeg povezivanja različitih dionika, uključujući poduzeća, poticat će se suradnja i vrednovanje znanja.

U okviru buduće strategije za start-up i scale-up poduzeća Komisija će razmotriti kako proširiti III. stup Obzora Europa i sredstva koja on nudi što bolje iskoristiti za uklanjanje razlika u inovacijama.

Komisija će nastaviti istraživačima i inovatorima osiguravati što bolje uvjete za rad i razvoj. S tim će ciljem proširiti ERC i EIC. U istom će kontekstu u skladu s Bijelom knjigom o europskoj obrani – spremnost 2030. zajamčiti da EIC ulaže u tehnologije s dvojnom namjenom.

Na koncu, Europska komisija uklanjat će regulatorne prepreke za start-up i scale-up poduzeća uz pomoć novosti iz Europskog akta o inovacijama.

(1)

 Draghi, M. (2024.), The future of European competitiveness, Part A | A competitiveness strategy for Europe (hr. „Više od tržišta, dio A | Strategija za konkurentnost Europe”). https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/draghi-report_en .

(2)

Letta, E. (2024.), Much more than a market (hr. „Više od tržišta”), https://www.consilium.europa.eu/media/ny3j24sm/much-more-than-a-market-report-by-enrico-letta.pdf .

(3)

Europska komisija, političke smjernice za Komisiju za razdoblje 2024. – 2029., 2024.

(4)

SWD(2025) 110.

(5)

Heitor, M. et al. (2024.), „Align, act, accelerate – Research, technology and innovation to boost European competitiveness”, https://data.europa.eu/doi/10.2777/9106236 .

(6)

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2025. o procjeni provedbe Obzora Europa s obzirom na njegovu međuevaluaciju i preporuke za 10. okvirni program za istraživanje (2024/2109(INI)).

(7)

Zaključci Vijeća o ex post evaluaciji programa Obzor 2020. i izgledima za budućnost (odobreni 23. svibnja 2024.).

(8)

Uredba (EU) 2021/695 o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013.

(9)

EISMEA (2025), „Scaling Deep Tech in Europe”, izvješće o utjecaju Europskog vijeća za inovacije za 2025. Dostupno na: https://eic.ec.europa.eu/document/download/7b947b36-66cb-4471-a2d0-158d5ae6770f_en?filename=EIC-Impact-Report-2025.pdf

(10)

Uzmu li se u obzir samo korisnici Obzora Europa, Fond EIC-a privukao je 1,5 milijardi dodatnih ulaganja i za svaki uloženi euro ostvario multiplikacijski faktor od 3,2.

(11)

Heuer, R.-D. et al., Interim evaluation of the activities of the Joint Research Centre under Horizon Europe and Euratom 2021-2025 – Final report of the evaluation panel (hr. „Međuevaluacija aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra u okviru Obzora Europa i Euratoma za razdoblje od 2021. do 2025. – Završno izvješće evaluacijskog odbora”), Ured za publikacije Europske unije, 2023.

(12)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Industrijski akcijski plan za europski automobilski sektor, COM(2025) 95 final.

(13)

Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju sigurnosti istraživanja: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C_202403510 .

(14)

JOIN(2025) 130 final.