EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.4.2025.

COM(2025) 185 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o stanju Schengena za 2025.

Izvješće o stanju Schengena za 2025.

Četrdeseta obljetnica Schengena

1.Schengen kao strateška prednost

Šengenski sporazum, potpisan 14. lipnja 1985., označio je početak novog doba strateške suradnje i dublje integracije usmjerene na slobodu i sigurnost građana. Radilo se o jednostavnoj, ali revolucionarnoj viziji stvaranja Europe u kojoj bi se građani bez prepreka mogli kretati preko unutarnjih granica, što bi potaknulo gospodarski rast, kulturnu razmjenu i socijalnu koheziju te povećalo kolektivnu sigurnost.

Stvaranje šengenskog područja bilo je ključno za stvaranje ujedinjene Europe – Europe za građane 1 . Šengenski sporazum donio je konkretne koristi najprije u pograničnim regijama, koje su ključne za proces integracije Europe, a zatim su se te koristi proširile na ostatak kontinenta. Šengenski projekt s vremenom je postao više od pukog sporazuma o ukidanju graničnih kontrola. Postao je otporan višedimenzionalan sustav utemeljen na učinkovitom upravljanju vanjskim granicama, zajedničkim pravilima o vizama, vraćanju i policijskoj suradnji, bliskoj koordinaciji nacionalnih tijela i još bliskijoj međunarodnoj suradnji. U potpunosti je integriran u okvir EU-a, povećao se u smislu broja članica i ambicija te simbolizira predanost Europe jedinstvu, slobodi i sigurnosti.

Četiri desetljeća nakon stvaranja Schengen nije samo simbol mobilnosti, već unapređuje živote građana, olakšava poslovanje i poboljšava globalni položaj EU-a. Danas je okosnica snažnije i sigurnije Europe i olakšava svakodnevni život više od 450 milijuna Europljana. Schengen je i dalje projekt osmišljen u korist građana, a postao je i trostruka strateška prednost Unije.

Prvo, šengensko područje ključan je pokretač jedinstvenog tržišta, a time i gospodarskog rasta, konkurentnosti i gospodarskog suvereniteta Europe. S obzirom na sve nestabilnije globalno okruženje u kojem se ponovno javljaju geopolitičke napetosti i geoekonomska konkurencija, za rast i smanjenje vanjskih ovisnosti europskog gospodarstva potrebno je okruženje bez prepreka. Šengensko područje potiče slobodno kretanje robe, usluga i osoba te tako jača kolektivnu otpornost Europe. Ključno je za održavanje i jačanje lanaca opskrbe u cijeloj Europi i konsolidaciju jedinstvenog tržišta, kako je u svojem izvješću istaknuo E. Letta 2 .

Drugo, Schengen je najsnažnije sredstvo EU-a za suočavanje s prijetnjama u svijetu koje više nisu ograničene na nacionalne granice. Omogućuje nam da iskoristimo zajedničko stručno znanje i resurse kako bismo stvorili sigurnosni okvir koji je znatno jači i učinkovitiji od zbroja pojedinačnih nacionalnih sustava. Schengen nam daje skup sredstava, zajedničkih resursa i sposobnosti potrebnih za suočavanje s današnjim složenim, transnacionalnim prijetnjama slobodi i sigurnosti. Bilo da je riječ o mrežama organiziranog kriminala ili neprijateljskim državnim ili nedržavnim akterima, to su prijetnje koje zemlje same ne mogu učinkovito suzbiti. U današnjem geopolitičkom i sigurnosnom okruženju Schengen više nije samo koristan, već i nužan.

Treće, kad neprijateljski akteri nastoje oslabiti i fragmentirati Europu, Schengen je pokretač jedinstva koji zbližava Europljane i doprinosi stvaranju opipljivog zajedničkog europskog identiteta. Riječ je o duboko ukorijenjenom sredstvu političke obrane od pokušaja stvaranja razdora i nepovjerenja među Europljanima.

Da bi građani u potpunosti uživali prava i slobode koji proizlaze iz šengenske pravne stečevine, među državama članicama mora postojati uzajamno povjerenje, koje se pak temelji na učinkovitoj provedbi dogovorenih pravila. Potrebno je strogo poštovati zajedničke standarde za rješavanje problema nezakonitih migracija, borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma i krijumčarenja te na odgovarajući način zaštititi temeljna prava. Za održivu suradnju među državama članicama ključni su učinkoviti provedbeni mehanizmi i koordinirani rad na svim razinama.

Baš kao 1985., i danas moramo potvrditi da vjerujemo u taj projekt i prepoznati da je ovo još jedan presudan trenutak u kontinuiranom nastojanju da zadržimo i dodatno učvrstimo snažnu i ujedinjenu Europu. Kao strateška prednost, Schengen zahtijeva neprestanu obnovu i ulaganja, među ostalim na političkoj, regulatornoj i operativnoj razini.

Ulaganje u Schengen kao stratešku prednost: poboljšanje političkog upravljanja i regulatornog okvira šengenskog područja Okvir za upravljanje šengenskim područjem sastoji se od skupa zajedničkih pravila te sustava institucija i postupaka koji obuhvaćaju sve politike i mjere na kojima se temelji dobro funkcioniranje šengenskog područja. Taj okvir jamči neometano funkcioniranje šengenskog područja u skladu s ciljevima politike utemeljenima na načelima zajedničke odgovornosti, uzajamnog povjerenja i praćenja dogovorenih pravila. Temelji se na bliskoj koordinaciji svih tijela i uskoj suradnji među državama članicama i s relevantnim agencijama EU-a. U šengenskom ciklusu za razdoblje 2024. – 2025. šengenski barometar+ davao je redovit pregled glavnih čimbenika koji utječu na šengensko područje, što omogućuje konsolidiranu analizu stanja u šengenskom području. Te informacije pridonose boljoj pripravnosti i razradi politika, primjerice u područjima borbe protiv trgovine drogom, viza i vraćanja. Komisija i belgijsko predsjedništvo 2024. organizirali su radionicu sa zemljama šengenskog područja i agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove, na kojoj je istaknuta potreba za pojednostavnjenjem obveza izvješćivanja, usklađivanjem definicija ključnih pokazatelja i maksimalnim povećanjem upotrebe drugih alata za razmjenu informacija, kao što je EUROSUR. Šengenski ciklus za razdoblje 2025. – 2026. temeljit će se na osam operativnih zaključaka, uključujući mapiranje okvira za izvješćivanje i uklanjanje specifičnih nedostataka u podacima. To će barometar+ učiniti usmjerenijim i učinkovitijim sredstvom za bolje upravljanje. Za vrijeme belgijskog predsjedništva ostvaren je napredak i u stvaranju zajedničkog okvira za povećanu koordinaciju, što je Komisija predložila 3 2024. Održan je prvi sastanak visokih dužnosnika za šengensko područje, koji će služiti kao forum za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa i pripremu rasprava za Šengensko vijeće. Teme prvog sastanka bile su upravljanje, pravna dosljednost i proširenje. Na drugom sastanku, održanom tijekom mađarskog predsjedništva, regionalna suradnja istaknuta je kao konkretna alternativa nadzoru unutarnjih granica, čime bi se poboljšalo upravljanje vanjskim granicama i suradnja s trećim zemljama. Taj će format i dalje biti ključan za bolju koordinaciju politika.

Globalno političko okruženje uvelike se mijenja, što donosi i operativne izazove i prilike. Produbljivanje i širenje šengenskog područja pospješilo bi zajednički odgovor na te izazove. Potrebno je strateški prilagoditi provedbu pravila i povećati ulaganja u područjima s najvećim dugoročnim učinkom, počevši izvana sa snažnom viznom politikom i užom suradnjom s trećim zemljama. S druge strane, moramo učinkovito upravljati svojim vanjskim granicama i usmjeriti svoje resurse, opremu i tehnologiju na povećanje sigurnosti. To će otvoriti prostor za dublju suradnju unutar šengenskog područja kako bi se potaknuli zajedničko djelovanje i veća integracija među ljudima. U konačnici, šengensko područje nije skup izoliranih dijelova, već usklađen sustav u kojem svi dijelovi surađuju na ostvarenju zajedničkih ciljeva i jačanju kolektivne otpornosti.

Ojačana je Komisijina nadzorna uloga. Na temelju napretka ostvarenog posljednjih godina Komisija će nastaviti koristiti posjete radi provjere, ponovne posjete, nenajavljene posjete i druga sredstva za provedbu koja su joj na raspolaganju. Osim toga, države članice moraju utvrditi prioritete u financiranju sredstvima EU-a kako bi se uklonile slabosti utvrđene u šengenskim evaluacijama i Frontexovim procjenama ranjivosti. Prioritet je zajamčiti da se sredstva EU-a strateški koriste za potrebne reforme.

Ulaganje u Schengen kao stratešku prednost: operativno djelovanje Mehanizam evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine ključan je element upravljanja koji služi za utvrđivanje nedostataka i područja u kojima su potrebna poboljšanja prije nego što ugroze integritet sustava te omogućuje poduzimanje dobro uravnoteženih mjera za uklanjanje eventualnih nedostataka. Uzajamno povjerenje okosnica je Schengena, a mehanizam evaluacije omogućuje da se ono realizira u praksi. Zemlje šengenskog područja brinu se za učinkovito funkcioniranje svojih sustava, ali se i aktivno međusobno podupiru jer su svjesne da uspjeh (i neuspjeh) jedne zemlje utječe na stabilnost i sigurnost cijelog područja. Komisija je 2024. provela godišnji program evaluacije, koji je rezultirao šengenskim izvješćima za Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku i Slovačku. Pratila je i provedbu korektivnih mjera o kojima su izvijestile Grčka, Irska i Danska. U veljači 2024. obavila je nenajavljene posjete konzulatima Njemačke, Poljske i Španjolske u Mumbaiju u Indiji. Od prethodnog ciklusa evaluacije ostao je neriješen samo mali broj ozbiljnih nedostataka, ali još uvijek postoji dosta trajnih problema koje je potrebno riješiti. U Prilogu 1. navedene su pojedinosti o provedbi evaluacije aktivnosti praćenja, a u Prilogu 2. najbolje prakse utvrđene u nedavnim šengenskim evaluacijama.

2.Politička okosnica Schengena: pouzdan zajednički okvir upravljanja

Reagiranje na geopolitičke promjene i njihove posljedice za slobodu i sigurnost započinje ponovnim obvezivanjem na poštovanje dvaju temeljnih načela: zajedničke odgovornosti i uzajamnog povjerenja. Točnije, riječ je o zajedničkoj odgovornosti za očuvanje prava i sigurnosti svih ljudi u šengenskom području te uzajamnom povjerenju među zemljama šengenskog područja u to da se svim dijelovima šengenskog sustava upravlja stručno i učinkovito u skladu s visokim zajedničkim standardima.

U pregledu stanja u šengenskom području za 2024. istaknute su asimetrije u provedbi ključnih šengenskih zahtjeva. Oko 65 % preporuka izdanih u okviru mehanizma evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine još nije provedeno, a trajni nedostaci imaju važne operativne posljedice.

Ponovno političko obvezivanje na poštovanje načela zajedničke odgovornosti i uzajamnog povjerenja mora se potvrditi odlučnim djelovanjem na političkoj i operativnoj razini kako bi se šengenska pravila provodila brzo i učinkovito. Za to je potreban čvrst okvir za upravljanje šengenskim područjem s izraženim političkim nadzorom, koordinacijom i odgovornošću.

Prošle je godine ostvaren napredak u konsolidaciji okvira upravljanja, jednom od ključnih prioriteta šengenskog ciklusa za razdoblje 2024. – 2025. Naime, poboljšani alati Komisije, uključujući šengenski barometar+ i pregled stanja na šengenskom području, pomogli su da zemlje šengenskog područja na isti način razumiju ključna pitanja koja zahtijevaju zajedničko djelovanje, utvrđivanje nedostataka u provedbi te bolje povezivanje tehničke i političke razine. Time je omogućen strateški učinkovitiji pristup provedbi i poduzimanju mjera nakon aktivnosti evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine.

Mogu se otvoriti nove mogućnosti za potpuno iskorištavanje političke koordinacije i praćenja. Šengensko vijeće, po uzoru na Mješoviti odbor osnovan na temelju sporazumâ o pridruživanju Schengenu, donosi strateške smjernice o politikama koje utječu na funkcioniranje Schengena. Dopunjuje rad Vijeća za unutarnje poslove, a cilj mu je stvoriti otvoreno okruženje za bliski dijalog o politikama među donositeljima odluka u šengenskom području.

Kako bi okvir upravljanja zaista polučio rezultate, potrebno je poticati dubinsko razumijevanje poteškoća na terenu, unaprijediti preispitivanje trajnih ranjivosti i nedostataka te preuzeti veću kolektivnu odgovornost za djelotvorna rješenja. Potrebni su suradnja, odlučno djelovanje i konkretne mjere kako bi se prevladali trajni nedostaci i očuvao integritet zajednički dogovorenih pravila.

U šengenskom ciklusu za razdoblje 2025. – 2026. u prvom redu trebalo bi iskoristiti puni potencijal Šengenskog vijeća kako bi se omogućili integrirana koordinacija politika i donošenje odluka o svim pitanjima koja strateški utječu na slobodu i sigurnost na području bez unutarnjih granica. ·Komisija će podupirati rad na daljnjem jačanju političkog nadzora koji provodi Šengensko vijeće kako bi države članice usklađenije pristupale pitanjima koja izravno utječu na funkcioniranje Schengena i kako bi se potaknule rasprave o zajedničkim izazovima. ·Svakodnevno upravljanje šengenskim područjem može se poboljšati daljnjim jačanjem zajedničkih alata za brzo i učinkovito otkrivanje ranjivosti unutar područja te odgovor na njih. Komisija će izraditi zbirni pregled stanja na šengenskom području kako bi Šengenskom vijeću olakšala utvrđivanje ključnih prioriteta za uklanjanje nedostataka i brzo ublažavanje rizika u nastajanju. Komisija je spremna surađivati s trenutačnim i budućim predsjedništvima kako bi se ti ciljevi ostvarili u okviru prvog prioriteta za šengenski ciklus 2025. – 2026., kako je navedeno u odjeljku 5.

Rad u šengenskom ciklusu za razdoblje 2025. – 2026. trebao bi uključivati i mjere za jačanje nacionalnih sustava upravljanja šengenskim područjem u zemljama šengenskog područja i zemljama kandidatkinjama za pristupanje EU-u. Komisija će organizirati niz radionica radi postizanja dogovora o minimalnim standardima kako bi šengenske države mogle uspostaviti učinkovite političke i administrativne strukture radi potpune provedbe šengenskog sustava. Taj će se rad temeljiti na sveobuhvatnim postignućima i upravljačkim strukturama uspostavljenima u okviru europskog integriranog upravljanja granicama, a u njemu će sudjelovati sva relevantna tijela.

U skladu sa zaključcima šengenskih evaluacija i na temelju vlastitog iskustva Komisija poziva sve zemlje šengenskog područja da imenuju nacionalnog koordinatora koji će nadgledati sva pitanja koja utječu na funkcioniranje Schengena kako bi se uspostavila jasna raspodjela odgovornosti među svim uključenim tijelima.

Daljnje postupanje nakon tematske evaluacije nacionalnih strategija država članica za integrirano upravljanje granicama u razdoblju 2019. – 2020. 4 pokazuje da su sve zemlje šengenskog područja pokrenule nacionalne postupke za reviziju svojih strategija. Do kraja 2024. dvanaest zemalja šengenskog područja službeno je donijelo revidirane strategije, a osam ih je bilo u postupku donošenja. Rezultati pokazuju znatna poboljšanja, uključujući kvalitetnije okvire upravljanja i bolju integraciju postupaka vraćanja u nacionalne strategije. Većina zemalja šengenskog područja poboljšala je usklađenost svojih strategija s prioritetima EU-a, u prvom redu unapređenjem analize rizika, svjesnosti o stanju i suradnje s EU-om.

Međutim, i dalje postoje znatni nedostaci u planiranju ljudskih resursa, koordinaciji među agencijama i financijskim aranžmanima. Samo nekoliko zemalja šengenskog područja uspješno je povezalo svoje strategije s akcijskim planovima, analizama potreba i okvirima za financiranje, a posebne odredbe o zaštitnim mjerama i osposobljavanju u području temeljnih prava i dalje nisu u potpunosti integrirane u nacionalne strategije. S druge strane, obveze povezane s postupkom dubinske provjere utvrđene u paktu o migracijama i azilu moraju se učinkovito integrirati i uskladiti sa širim sustavom integriranog upravljanja granicama. Ulaganje u sustav upravljanja za europsko integrirano upravljanje granicama bit će dobar temelj za stvaranje čvrstih nacionalnih okvira za upravljanje šengenskim područjem.

3.Okosnica politike i regulative: širi i dublji Schengen

3.1.Šire šengensko područje

U 40 godina Schengen je iz regionalne inicijative nekoliko država članica EU-a prerastao u istinski europski projekt 5 . Šengensko područje prošireno je devet puta, a u konačnici je postalo najveće područje slobodnog kretanja na svijetu bez nadzora unutarnjih granica.

Bugarska i Rumunjska potpuno su integrirane u šengensko područje 1. siječnja 2025. Odlukom Vijeća od 12. prosinca 2024. 6 , nakon njegove odluke od 30. prosinca 2023. 7 o istom pitanju, dovršen je proces koji je trajao 18 godina od pristupanja tih zemalja EU-u do njihova pridruživanja šengenskom području. Očekuje se da će uslijed potpunog pristupanja šengenskom području Bugarska i Rumunjska uštedjeti milijarde eura jer se procjenjuje da su poduzeća koja posluju u te dvije zemlje za vrijeme nadzora unutarnjih granica plaćala milijarde eura godišnje zbog povećanih logističkih troškova, kašnjenja koja su utjecala na isporuke robe i opreme te povećanih troškova goriva i vozača 8 .

Cipar radi na provedbi šengenskih preporuka 9 i u tijeku je njegova prva šengenska evaluacija. Komisija ga podupire u procesu dublje integracije u šengenski sustav.

Irska je na jedinstven način izuzeta od sudjelovanja u svim odredbama šengenskog pravilnika 10 . S obzirom na koristi za Irsku i šengensko područje u cjelini te nakon što joj je Vijeće dalo odobrenje za sudjelovanje u određenim područjima 11 kao što su Šengenski informacijski sustav te policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima, trenutačno je u tijeku daljnje postupanje na temelju njezine šengenske evaluacije 12 . Komisija 2025. namjerava objaviti izvješće o toj evaluaciji 13 . Ako bude pozitivno, to će Vijeću omogućiti da u Irskoj provede te odredbe 14 , što će dovesti do povećane šengenske suradnje.

EU se priprema za daljnje proširenje jer nekoliko zemalja kandidatkinja napreduje u pregovorima o pristupanju, a te zemlje trebale bi se pridružiti i šengenskom području jer su dužne prihvatiti i provoditi šengenski pravilnik od dana pristupanja EU-u. Kako bi se pronašla rješenja za složena pitanja njegova proširenja i dobro pripremio postupak integracije, bit će potrebno uspostaviti novi transparentan, učinkovit i djelotvoran okvir za ulazak u šengensko područje. Pouke iz posljednjeg proširenja šengenskog područja pokazuju da to mora uključivati predvidljiv i pravedan postupak koji novim zemljama omogućuje postupno sudjelovanje u Schengenu koje će u konačnici dovesti do ukidanja nadzora unutarnjih granica kao zadnje faza u postupku.

Taj postupak zahtijeva strogo praćenje u svim fazama kako bi se potvrdilo da nove zemlje šengenskog područja kontinuirano zadovoljavaju visoke standarde koje postojeće zemlje šengenskog područja primjenjuju u svim područjima potrebnima za konačno ukidanje nadzora unutarnjih granica. Tijekom pregovora o pristupanju te zemlje najprije moraju nastaviti raditi na uspostavljanju potrebnih pravnih, upravljačkih i operativnih standarda kako bi šengenski sustav integrirale u potpuno funkcionalan nacionalni okvir upravljanja do trenutka pristupanja EU-u. Za to je potrebna temeljita priprema, uključujući provedbu Šengenskog akcijskog plana, kako je utvrđeno u Komunikaciji o politici proširenja EU-a za 2024. 15 .

3.2.Produbljivanje šengenskog područja radi prilagodbe digitalnom dobu

EU trenutačno mijenja način upravljanja granicama, tj. prelazi s uglavnom fizičkih graničnih kontrola na moderniji digitalni sustav nadzora granica. Potrebno je ubrzati digitalizaciju šengenskog okvira kako bi se povećala sigurnost građana, ojačale vanjske granice i suradnja tijela za izvršavanje zakonodavstva te olakšalo putovanje u dobroj vjeri u šengensko područje i slobodno putovanje unutar njega, pri čemu je potrebno i dalje štititi temeljna prava i primjenjivati sigurnosne standarde.

U okviru rada na tome da šengensko područje postane referentni globalni standard za olakšavanje neometanog i sigurnog putovanja nova pravila 16 koja graničnim tijelima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućuju učinkovito korištenje informacija o putovanjima („unaprijed dostavljene informacije o putnicima”) stupila su na snagu u siječnju 2025. To je važan korak prema povećanju sigurnosti bez narušavanja iskustva putovanja te uz poštovanje zaštite podataka i prava na privatnost. Komisija 2025. namjerava pokrenuti evaluaciju pravila kojima se uređuje korištenje podataka iz evidencije podataka o putnicima kako bi analizirala njihovu djelotvornost i učinkovitost.

Digitalizacija postupaka na vanjskim granicama EU-a ključna je za ublažavanje sigurnosnih rizika. Komisija je u prosincu 2024. predstavila prijedlog o postupnom početku rada sustava ulaska/izlaska. Taj prijedlog zemljama šengenskog područja omogućuje da postupno, u razdoblju od šest mjeseci, uvedu sustav ulaska/izlaska na svojim vanjskim granicama. To će i njima i agenciji eu-LISA omogućiti fleksibilnost i priliku da uklone preostale poteškoće prije potpunog uvođenja sustava. Komisija poziva suzakonodavce da provedu brze pregovore i što prije donesu prijedlog. Pripreme za uvođenje Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja moraju se brzo privesti kraju jer se nekoliko zemalja šengenskog područja suočava s poteškoćama u provedbi potrebnih mjera.

Komisija poziva Europski parlament i Vijeće, kao i tijela država članica i agenciju eu-LISA, da se pobrinu da te velike inovacije postanu potpuno operativne u skladu s vremenskim okvirom 17 koji je Šengensko vijeće dogovorilo u ožujku 2025.

Iako će ti sustavi znatno povećati sigurnost i učinkovitost putovanja, prijedlog Komisije o digitalizaciji putnih isprava, predstavljen u listopadu 2024. 18 , dio je šireg zalaganja za digitalne inovacije u korist putnika. Cilj je utvrditi zajednički standard za digitalne putne isprave i uvesti mobilnu aplikaciju na razini EU-a kako bi se pojednostavnile granične kontrole i svim putnicima omogućilo neometano putovanje. U tijeku su pregovori s Europskim parlamentom i Vijećem u svrhu ostvarenja tog cilja. U tijeku je i rad na modernizaciji postupaka izdavanja viza kako bi i državljani trećih zemalja imali koristi od učinkovitijeg i sigurnijeg postupka izdavanja viza. Zakonodavni postupci na temelju prijedloga Komisije o digitalnim vizama završili su donošenjem akata 2023. Povezani provedbeni akti trenutačno se preispituju, a pokretanje razvoja platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu planirano je za 2026., a početak rada platforme i uvođenje digitalnih viza planira se za 2028.

Budući da se društvo i tehnologija mijenjaju nezabilježenim tempom koji je bio nezamisliv kad je Schengen prvi put uspostavljen, šengensko područje mora se prilagoditi kako bi ostalo relevantno. Nove tehnologije i digitalna rješenja bit će ključni za preobrazbu načina upravljanja granicama i rano otkrivanje prijetnji. Potrebno je ulagati u istraživanje i razvoj budućih europskih tehnologija za upravljanje granicama i sigurnost kako bi se šengensko područje trajno zaštitilo primjenom najsuvremenijih europskih rješenja. Za to je potrebno uspostaviti bliskija partnerstva, među ostalim sa zemljama pridruženima Schengenu te s javnim i privatnim dionicima, kao što su istraživači, poduzetnici, inovativna poduzeća ili organizacije za istraživanje i tehnologiju. Potrebna je i pojačana pripravnost, koja se može postići primjenom naprednih sustava za otkrivanje prijetnji, kontinuiranim praćenjem kritične infrastrukture i uspostavom protokola za odgovor u stvarnom vremenu. Te su mjere potrebne radi suzbijanja sve češćih prijetnji kibernetičkoj sigurnosti, među ostalim u agencijama EU-a i podatkovnim sustavima povezanima s granicama.

3.3.Produbljivanje šengenskog područja radi prilagodbe promjenjivom sigurnosnom okruženju

Komisija je 1. travnja 2025. donijela ProtectEU: novu europsku strategiju unutarnje sigurnosti, u kojoj se kao prioritet utvrđuje rad na jačanju sigurnosnog aparata EU-a u nadolazećim godinama i uključivanju sigurnosnih pitanja u cjelokupno zakonodavstvo, politike i programe EU-a. Sličan trud potreban je i na nacionalnoj razini jer su šengenske evaluacije iz 2024. ukazale na trajne nedostatke u strateškom pristupu unutarnjoj sigurnosti. Nacionalna tijela i dalje djeluju izolirano, provode ad hoc mjere i ne primjenjuju sveobuhvatan europski pristup. Zemlje šengenskog područja zbog toga ne mogu utvrditi nacionalne prioritete, strateški planirati kapacitete te osmisliti prekogranične i komplementarne mjere na svim razinama (nacionalna, regionalna i lokalna). To znači da je radi unutarnje sigurnosti u području bez nadzora unutarnjih granica potrebno primijeniti pristup koji potiče dublju i strukturiraniju suradnju među nacionalnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva i na europskoj razini, među ostalim za potrebe upravljanja. 

Kako je najavljeno u strategiji unutarnje sigurnosti, da bi olakšala rasprave s državama članicama u Vijeću o novim izazovima u području unutarnje sigurnosti i razmjenu informacija o glavnim prioritetima politike, Komisija će pripremati i predstavljati redovite analize prijetnji u odnosu na pitanja unutarnje sigurnosti EU-a. Kako bi se podržao širi rad na boljoj svjesnosti o stanju, važno je da države članice poboljšaju razmjenu obavještajnih podataka sa Službom za jedinstvenu obavještajnu analizu (SIAC), ali i razmjenu informacija s agencijama i tijelima EU-a.

Prekogranična operativna suradnja tijela za izvršavanje zakonodavstva ključna je za koordiniranije, dosljednije i djelotvornije suočavanje s novim sigurnosnim izazovima. Kontinuirana pravna ograničenja i ograničenja nadležnosti, utvrđena u Komisijinoj procjeni Preporuke Vijeća o operativnoj suradnji tijelâ kaznenog progona 19 iz 2024., i dalje koče djelotvornu operativnu suradnju među tijelima za izvršavanje zakonodavstva. Kako je najavljeno u europskoj strategiji unutarnje sigurnosti 20 , Komisija će osnovati skupinu na visokoj razini za budućnost operativne suradnje tijela za izvršavanja zakonodavstva kako bi se oblikovala zajednička strateška vizija i predložila konkretna rješenja za uklanjanje pravnih nedostataka, poboljšanje razmjene informacija i postizanje visoke razine unutarnje sigurnosti u cijelom šengenskom području.

Među izazovima s kojima se suočavaju tijela za izvršavanje zakonodavstva nalazi se osiguravanje zakonitog pristupa podacima. Uspostavljanje ravnoteže između sigurnosti i privatnosti ključno je za zaštitu slobode i sigurnosti. Nadovezujući se na preporuke koje je Skupina na visokoj razini za pristup podacima za djelotvorno izvršavanje zakonodavstva donijela u svibnju 2024. i kako je najavljeno u europskoj strategiji unutarnje sigurnosti, Komisija će u prvoj polovini 2025. predstaviti plan u kojem će iznijeti pravne i praktične mjere koje predlaže kako bi se osigurao zakonit i djelotvoran pristup podacima.

Naposljetku, potrebno je ažurirati pravni okvir za borbu protiv krijumčarenja migranata. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da brzo dovrše pregovore kako bi se ojačala uloga Europola u toj borbi 21 . U međuvremenu će se nastaviti rad na nadogradnji već dostupnih instrumenata. Komisija je u siječnju 2025. podržala pokretanje profesionalne mreže istražitelja krijumčarenja migranata na internetu kojom upravljaju Europolov Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata i jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja. Mreža će pomoći u prekidanju aktivnosti kriminalnih skupina koje djeluju na internetu. Na drugoj međunarodnoj konferenciji o krijumčarenju migranata ocijenit će se napredak i potaknuti daljnje aktivnosti konsolidacije rada globalnog saveza za borbu protiv krijumčarenja migranata.

Slične inicijative provedene su radi borbe protiv trgovine drogom, a u prvom planu bilo je informiranje o čimbenicima koji doprinose toj sve većoj prijetnji. Suradnja između javnih i privatnih dionika ključna je za suzbijanje zlouporabe komercijalnog prijevoza i promiče u okviru Europskog saveza luka. Ta inicijativa bit će uključena u predstojeću strategiju EU-a za luke koju Komisija planira donijeti 2025., a kako je najavljeno u europskoj strategiji unutarnje sigurnosti, proširit će se na manje luke i luke unutarnjih plovnih putova.

4.Operativna okosnica Schengena: provedba

Schengen ne može biti doista uspješan ako ga učinkovito ne provode tisuće tijela koja djeluju na terenu, uključujući više agencija EU-a. Političke obveze u praksi se mogu provesti samo dosljednim, visokokvalitetnim i koordiniranim djelovanjem. Operativni okvir Schengena provode službenici graničnog nadzora, službenici za izvršavanje zakonodavstva i tijela nadležna za imigraciju te je ključan kako bi ambiciozna vizija šengenskog područja postala stvarna strateška prednost. Aktivnosti evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine za 2024. pokazale su da su temelji Schengena i dalje čvrsti, ali u kritičnim područjima i dalje postoje određeni trajni nedostaci. Za njih je potrebno ciljano daljnje djelovanje kako ne bi ugrozili integritet i opću sigurnost šengenskog područja.

4.1.Jačanje pripravnosti daleko izvan naših granica

Schengen prvenstveno koristi europskim građanima i stanovnicima jer olakšava slobodno kretanje šengenskim područjem bez nadzora unutarnjih granica. Te se povlastice primjenjuju i na sve državljane trećih zemalja koji zakonito borave na državnom području zemlje šengenskog područja.

Broj putnika koji su 2024. redovito putovali u dobroj vjeri, što znači da su ušli sa šengenskom vizom ili su ispunjavali uvjete za putovanje bez vize, premašio je pola milijarde 22 . Državljani trećih zemalja koji namjeravaju boraviti kratko na šengensko područje mogu ući korištenjem mogućnosti jedinstvenog šengenskog viznog sustava, osim ako ispunjavaju uvjete za putovanje bez vize 23 . Taj sustav, uz Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja, koji će biti uveden 2026., omogućuje standardizirane postupke nadzora državne granice, sigurnosti i ulaska za kratkotrajne boravke u svim zemljama šengenskog područja, čime se povećavaju dosljednost i učinkovitost u upravljanju unutarnjom mobilnošću te vanjskim ulaskom i izlaskom. To je naša prva linija obrane.

U aktivnostima evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine za 2024. razina provedbe zajedničkih pravila o vizama ocijenjena je visokom. Nekoliko zemalja šengenskog područja brzo je uklonilo nedostatke povezane s učinkovitošću rada u konzulatima koji obrađuju šengenske vize ili svojim informacijskim sustavom za obradu viza. Međutim, i dalje su potrebna određena poboljšanja u zemljama koje obrađuju najveći broj šengenskih viza za kratkotrajni boravak kako bi se učinkovito upravljalo velikim brojem zahtjeva.

Zemlje diljem svijeta prepoznaju velike prednosti prava i sloboda povezanih sa Schengenom, koje su ključne za globalnu povezivost i suradnju. EU mora nastaviti promicati visoke globalne standarde u području upravljanja granicama, suradnje tijela za izvršavanju zakonodavstva i razmjene informacija, uz snažnu zaštitu temeljnih prava.

Produbljivanje odnosa s partnerskim zemljama u našem susjedstvu i šire u budućnosti mora biti popraćeno nedvosmislenom predanošću ispunjavanju naših visokih standarda i zajedničkih vrijednosti. Treće zemlje koje ispunjavaju uvjete za pristup bez vize ili povlaštene šengenske odnose ne smiju samo koristiti pogodnosti, nego i poštovati te temeljne obveze. To zahtijeva intenzivnije praćenje i odgovornost. U novoj viznoj strategiji Komisije, koja bi trebala biti donesena u drugom dijelu 2025., razmotrit će se uloga vizne politike kao pokretača konkurentnosti te sredstva za poboljšanje unutarnje sigurnosti EU-a i suradnje s trećim zemljama, među ostalim na ponovnom prihvatu. Razmotrit će se i mjere za olakšavanje dolaska vrhunskih studenata, istraživača i osposobljenih radnika iz trećih zemalja kako bi se doprinijelo ostvarenju unije vještina 24 .

Poticanje veće kohezije i integracije sa zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u prilika je za razmjenu iskustava te dijeljenje naših temeljnih vrijednosti i standarda sa susjedima. Posljednjih je godina Frontex intenzivirao svoju potporu zemljama kandidatkinjama, a EU je pregovarao o sporazumima o statusu s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Moldovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom 25 . Od 2024. Frontex je prisutan i na granici između Crne Gore i Albanije. Tim je sporazumima ključna linija upravljanja granicama proširena izvan vanjskih granica EU-a, što pomaže u uklanjanju potencijalnih rizika prije nego što dođu do EU-a.

Zemlje kandidatkinje 2024. poduzele su korake za usklađivanje sa šengenskim zahtjevima, uključujući mjere za zaštitu visokih standarda upravljanja granicama, usklađivanje viznih politika, borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma i hibridnih prijetnji te uspostavu suradnje u području izvršavanja zakonodavstva. Akcijskim planom EU-a za zapadni Balkan 26 ostvaren je konkretan napredak u upravljanju migracijama. Međutim, napredak je i dalje neujednačen i potrebno je dalje raditi na usklađivanju vizne politike i izgradnji nacionalnog okvira za upravljanje šengenskim područjem. Crna Gora i Srbija ostvarile su pozitivne pomake prema uspostavi Šengenskog akcijskog plana. Komisija pomno prati sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Njihova tijela postupno će se integrirati u aktivnosti povezane sa šengenskim područjem, pa tako i uključiti u aktivnosti osposobljavanja i praćenja.

Proširenje podrazumijeva i pripremu za nove geopolitičke izazove u području upravljanja granicama i sigurnosnih prijetnji. Komisija će tome posvetiti posebnu pozornost u preispitivanju politika i usredotočiti se na izgradnju dinamičnog sustava koji je u potpunosti opremljen za buduće potrebe i konfiguracije.

Partnerske zemlje nastoje produbiti veze s državama članicama u šengenskom području kako bi izgradile povlašteni odnos u području upravljanja granicama i sigurnosti, što bi dovelo do konkretnih koristi za njihove građane i bližih međuljudskih kontakata zahvaljujući olakšanom putovanju u dobroj vjeri i zakonitoj migraciji. Frontex trenutačno pregovara o radnim dogovorima s gotovo 20 trećih zemalja 27 , koji bi mogli obuhvaćati razmjenu informacija putem EUROSUR-a i aranžmane za analizu rizika. Kako bi se dodatno povećala sigurnost šengenskog područja, Europol i države članice EU-a posljednjih su godina aktivnije radili na poboljšanju prijenosa i obrade informacija iz ključnih trećih zemalja 28 . Taj pristup omogućuje učinkovitu obradu i razmjenu relevantnih podataka, posebno onih o osumnjičenicima za terorizam, kako bi lakše otkrile i spriječile sigurnosne prijetnje na vanjskim granicama EU-a.

Komisija pozdravlja uspješan dovršetak pregovora o sporazumima o upotrebi podataka iz evidencije podataka o putnicima koje je EU sklopio s Islandom i Norveškom. Ta pravila formalno nisu dio šengenskog pravnog okvira, ali će nakon stupanja na snagu zemljama šengenskog područja omogućiti prijenos i obradu te vrste podataka, čime će se znatno poboljšati sposobnost šengenskog područja za borbu protiv terorizma i teških kaznenih djela.

Šengenski ciklus za razdoblje 2025. – 2026.: bolja koordinacija u vanjskom djelovanju Schengena Globalna dimenzija Schengena ključna je i u borbi protiv taktika destabilizacije koje se upotrebljavaju u cijelom svijetu, posebno u situacijama geopolitičkog suparništva, kao što su one koje koristi Rusija. Šengenski okvir EU-u omogućuje zajedničko djelovanje, primjerice poduzimanjem mjera u okviru mehanizma suspenzije viza i objedinjavanjem resursa, posebno resursa agencija EU-a, kako bi se suzbile kritične prijetnje. Osim toga, EU se može obvezati na koordinirani pristup trećim zemljama, među ostalim za postupke kojima se odobrava ulazak u šengensko područje 29 . Komisija je 2024. analizirala provedbu smjernica od 30. rujna 2022. o općem izdavanju viza ruskim podnositeljima zahtjeva. Procjena pokazuje da je zajedničko djelovanje dovelo do znatnog ukupnog smanjenja broja šengenskih viza izdanih ruskim državljanima, s više od 4 milijuna viza izdanih 2019. na 0,5 milijuna 2023. Međutim, među zemljama šengenskog područja i dalje postoje različite prakse koje bi mogle ugroziti sigurnost EU-a. Neke zemlje ruskim državljanima i dalje izdaju velik broj turističkih viza, što ugrožava zajednički rad na jačanju sigurnosti. Stoga je ključno da je dosljedna provedba koordiniranog djelovanja prema trećim zemljama prioritet u svim zemljama šengenskog područja, o čemu je Šengensko vijeće raspravljalo u ožujku 2025.

4.2.Veća sigurnost ljudi zahvaljujući pouzdanom upravljanju granicama i učinkovitoj provedbi vraćanja

Visokokvalitetno europsko integrirano upravljanje granicama temelj je uspjeha šengenskog područja, koje je 2024. još jednom bilo najposjećenije odredište na svijetu, s 40 % globalnih međunarodnih putovanja na vanjskim granicama. Tim znatnim brojem putnika svakodnevno je učinkovito upravljalo više od 120 000 članova osoblja europske granične i obalne straže, ali intenzivno radno opterećenje velik je izazov za nadležna tijela.

Osim toga, geopolitički i sigurnosni sukobi potaknuli su migracijske tokove, uključujući taktike za iskorištavanje migracija u političke svrhe, što je dodatno otežalo upravljanje vanjskim granicama šengenskog područja. Pojačane mjere EU-a, primjerice jačanje partnerstava s trećim zemljama, dovele su do znatnog smanjenja broja nezakonitih prelazaka granice. U 2024. otkriveno je oko 240 000 takvih prelazaka, što je najniža razina od 2021. 30

Nezakoniti prelasci granice u EU (Frontex)

Osim velikog protoka putnika, uključujući one koji pokušavaju izbjeći ispunjavanje uvjeta ulaska, vanjske granice EU-a izložene su sve većim i složenijim sigurnosnim prijetnjama. Aktualno nasilje u Sahelu potiče raseljavanje i stvara plodno tlo za jačanje mreža terorističkih skupina, pri čemu postoji mogućnost da ruski plaćenici potiču spiralu nasilja i olakšavaju regrutiranje džihadista 31 . Slično tomu, posljedice regionalnih kriza izvan EU-a šire se izvan svojih izvorišta, što terorističkim akterima iz cijelog ideološkog spektra pruža priliku da vrbuju nove pristaše, mobiliziraju ili povećavaju svoje kapacitete 32 . Iako se u ovom trenutku čini da su te prijetnje više lokalne ili regionalne, potrebno ih je pomno pratiti na vanjskim granicama kako bi se spriječio povratak stranih terorističkih boraca u EU i smanjio rizik od terorizma. Vanjske granice i dalje su izložene krijumčarenju nezakonite robe, kao što su droge i vatreno oružje, što može potaknuti organizirani kriminal.

Upravljanje vanjskim granicama EU-a zajednička je odgovornost zemalja šengenskog područja i EU-a. U skladu sa svojim mandatom Frontex i dalje pruža ključnu potporu upravljanju granicama s više od 2600 pripadnika stalnih snaga i tehničkih sredstava raspoređenih u šengenske države i treće zemlje. Frontex je 2024. počeo uvoditi novi operativni koncept i zapovjednu strukturu, što će dovesti do brže i fleksibilnije reakcije na operativnu situaciju raspoređivanjem snaga. Nastavno na znatan napredak ostvaren posljednjih godina i kako bi se zadovoljile stalne potrebe, Komisija će raditi na jačanju Agencije, među ostalim tako što će je opremiti najsuvremenijom tehnologijom za nadzor i svjesnost o stanju. U tom je kontekstu ključno da zemlje šengenskog područja nastave pravodobno doprinositi europskoj graničnoj i obalnoj straži, posebno kad je riječ o osoblju i imovini. Osim toga, kako bi se dodatno poboljšala sigurnost granica i ojačala suradnja EU-a s obzirom na rastuće prijetnje, Komisija će sljedeće godine predložiti jačanje Frontexa.

Osim što Frontexu stavljaju na raspolaganje resurse koji su mu potrebni da pruža potporu zajedničkim operacijama na terenu, zemlje šengenskog područja moraju uložiti više truda jer u praksama upravljanja granicama i dalje postoje znatni nedostaci.

Ti nedostaci u provedbi posebno utječu na granične kontrole. Šengenske evaluacije pokazuju da se gotovo polovina svih zemalja šengenskog područja suočava s nedostacima povezanima s ljudskim resursima, osposobljavanjem, provedbom postupaka granične kontrole i tehničkim problemima koji utječu na funkcionalnost informatičke opreme, posebno pri upotrebi Šengenskog informacijskog sustava. Postojanost tih nedostataka ugrožava sigurnost šengenskog područja, pa će Komisija surađivati sa zemljama šengenskog područja kako bi ispitala zašto još nisu uklonjeni. O napretku će izvijestiti Šengensko vijeće u okviru šengenskog ciklusa za razdoblje 2025. – 2026.

U nekim zemljama šengenskog područja koje su izložene povećanim sigurnosnim prijetnjama zbog visokog rizika od trgovine drogom iz trećih zemalja i povećane migracije zabilježeni su veliki nedostaci u nadzoru granica. Te ranjivosti prvenstveno se odnose na nadzor morske granice. EU je prošle godine u okviru Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike dodijelio dodatna sredstva u iznosu od 378 milijuna EUR za potporu zemljama šengenskog područja u jačanju infrastrukture i kapaciteta za nadzor granica. Komisija poziva zemlje šengenskog područja da sredstva što prije usmjere u područja u kojima su prijeko potrebna i da optimiziraju korištenje dostupne tehnologije.

Djelotvornije upravljanje vanjskim granicama mora biti popraćeno djelotvornim mjerama za vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u državama članicama. Putnici koji ulaze radi kratkotrajnog ili dugotrajnog boravka moraju ispuniti sve sigurnosne zahtjeve i izaći iz šengenskog područja u zadanom roku. Ako to ne učine, šengensko područje ima skup zajedničkih minimalnih pravila kojima se uređuje vraćanje osoba koje nemaju pravo boravka, uključujući osobe koje izbjegnu zakonite postupke ulaska. Nakon što sustav ulaska/izlaska postane operativan, poboljšat će se provedba jer će se poboljšati otkrivanje osoba kojima je istekla viza, koje čine velik udio putnika koji nemaju pravo boravka i trebali bi se vratiti.

Broj učinkovito provedenih vraćanja 2024. povećao se za gotovo 12 % u odnosu na 2023. i dosegnuo gotovo 123 400 vraćanja, čemu je uvelike doprinijelo znatno povećanje potpore Frontexa. On je 2024. pomogao zemljama šengenskog područja u vraćanju više od 56 000 osoba, što je povećanje od 43 % u odnosu na prethodnu godinu. Dobrovoljno vraćanje nastavilo se povećavati, i to s 54 % u 2023. na 64 % u 2024.

Unatoč tom pozitivnom trendu učinkovitost nacionalnih sustava vraćanja u cijelom šengenskom području i dalje nije dovoljno dobra jer je vraćena tek svaka peta osoba koju je trebalo vratiti. Barem polovina svih zemalja šengenskog područja i dalje ima ozbiljne poteškoće u provedbi vraćanja, a posebno su izražene u zemljama s većim brojem predmeta povezanih s vraćanjem.

Korištenje zajedničkih upozorenja u Šengenskom informacijskom sustavu za državljane trećih zemalja koji moraju napustiti šengensko područje pridonijelo je učinkovitijem vraćanju jer su znatno poboljšane koordinacija i razmjena informacija. Međutim, taj se sustav još uvijek nedovoljno koristi kao zajednički alat za identifikaciju osoba i pospješivanje vraćanja jer je broj izrađenih upozorenja o vraćanju u brojnim zemljama šengenskog područja 60 % manji od broja izdanih odluka o vraćanju. To znači da mogu postojati povratnici koji su pobjegli, ali u sustavu ne postoje informacije potrebne da bi ih se vratilo. Nadalje, neke zemlje šengenskog područja 2024. otiske prstiju nisu uključile ni u jedno upozorenje o vraćanju, a mnoge nisu uključile osobne isprave i fotografije, čak i kad su bile dostupne. To iziskuje hitne mjere na nacionalnoj razini.

Kako bi se pronašlo rješenje za poseban problem državljana trećih zemalja koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju, koordinator EU-a za vraćanje na temelju praksi država članica osmislio je smjernice o korištenju upozorenja o vraćanju u Šengenskom informacijskom sustavu i „oznaci sigurnosne zaštite”.

Tematska evaluacija iz 2024. za učinkovitiju provedbu vraćanja Kako bi pospješila europski sustav vraćanja, Komisija je provela tematsku šengensku evaluaciju učinkovitosti sustava vraćanja. Utvrđeno je da je ostvaren napredak u razvoju nacionalnih sustava vraćanja, ali i da je situacija složena jer se nacionalni pravni okviri i postupci razlikuju među zemljama šengenskog područja, što umanjuje ukupnu učinkovitost EU-a. U evaluaciji su utvrđena tri glavna problema. Prvo, nepostojanje analize rizika koja bi predvidjela fluktuacije u broju predmeta povezanih s vraćanjem sprečava nacionalna tijela da poduzmu mjere pripravnosti, uključujući integrirano planiranje resursa, posebno radi planiranja djelovanja u nepredvidivim okolnostima. Drugo, zemlje šengenskog područja ne mogu uspostaviti neometani postupak vraćanja zbog neučinkovitosti u ključnim fazama, uključujući žalbeni sustav, učinkovitu identifikaciju prije vraćanja i dostatno praćenje poštovanja obveze vraćanja. Treće, sva nacionalna tijela moraju poboljšati operativnu provedbu upozorenja o vraćanju u Šengenskom informacijskom sustavu kako bi se u postupcima vraćanja učinkovitije donosile odluke. Inspiraciju za rješenje tih problema zemlje šengenskog područja mogu potražiti u brojnim utvrđenim najboljim praksama. Na primjer, neke zemlje (Nizozemska, Norveška) uspostavile su integrirane cikluse planiranja i kontrole za sva tijela uključena u postupak vraćanja, što omogućuje redovitu koordinaciju i optimalnu raspodjelu resursa. Osim toga, upotreba informatičkih alata za upravljanje predmetima koji omogućuju razmjenu informacija u stvarnom vremenu među različitim tijelima u praksi se pokazala korisnom (Austrija, Estonija, Nizozemska, Norveška). Jednako su važne prakse koje daju prednost savjetovanju o vraćanju kao ključnom koraku u svakom postupku vraćanja, koje je prilagođeno posebnim potrebama povratnika (Austrija, Bugarska, Nizozemska, Norveška) i može znatno poboljšati ukupnu učinkovitost postupka vraćanja.

Trenutačno stanje više nije održivo. Komisija je stoga predložila novi pravni okvir za vraćanje 33 i poziva suzakonodavce da brzo napreduju u pregovorima. Vrijeme je da fragmentirana rješenja ostavimo iza sebe i poboljšamo međusobno priznavanje i provedbu odluka te udružimo potrebne nacionalne i europske resurse na način koji koristi svima, uz uvažavanje jakih strana svakog dionika u doprinosu općem europskom interesu. U očekivanju dogovora i primjene novog zakonodavnog okvira o vraćanju Komisija poziva zemlje šengenskog područja da bez odgode provedu preporuke izdane u tematskoj evaluaciji kako bi se optimalno iskoristili postojeći okviri te ostvarili bolji i brži rezultati.

4.3.Visoka razina koordiniranog djelovanja unutar šengenskog područja

Visoka razina svjesnosti o stanju, posebno na vanjskim granicama, temeljni je preduvjet za pripravnost u sigurnosnom okruženju koje se mijenja. Okvir EU-a već nudi pouzdane alate za svjesnost o stanju i analizu rizika, kao što je EUROSUR, koji je osmišljen kako bi se poboljšalo upravljanje vanjskim granicama jer integrira informacije na nacionalnoj razini i razini EU-a, uključujući satelitske snimke, informacijske sustave i aplikacije za izvješćivanje kako bi se povećala svjesnost na granicama EU-a. Međutim, u oko 50 % zemalja šengenskog područja i dalje postoje veliki nedostaci, koji su često povezani s nedostatkom osposobljenog osoblja i nedovoljnom međuagencijskom suradnjom, što dovodi do smanjenja potencijala tih alata. Kako bi se uklonili utvrđeni nedostaci te zemljama šengenskog područja i Frontexu pružile praktične smjernice za provedbu EUROSUR-a i upravljanje njime, Komisija je u siječnju 2025. donijela Preporuku o uspostavi Priručnika EUROSUR-a 34 .

U šengenskom ciklusu za razdoblje 2025. – 2026. potrebno je nastaviti ulagati trud i preduhitriti nove prijetnje aktivnim radom na jasnom razumijevanju razvoja događaja na terenu. Za to je potrebno maksimalno povećati korištenje dostupnih alata kao što je EUROSUR te primijeniti snažniji i integriraniji analitički pristup, uz aktivno sudjelovanje agencija EU-a.

Brza i učinkovita razmjena informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva i dalje je jedno od najmoćnijih sredstava u sprečavanju i suzbijanju kriminala. Sve zemlje šengenskog područja do kraja 2024. morale su prenijeti nova pravila iz Direktive o razmjeni informacija 35 u svoje nacionalne sustave kako bi se omogućila neometana i koordinirana komunikacija. Jedanaest zemalja šengenskog područja još nije izvijestilo o prenošenju te direktive 36 , a sedam ih je izvijestilo da ju je prenijelo samo djelomično. Nekoliko zemalja još nije uspostavilo funkcionalnu jedinstvenu kontaktnu točku povezanu s interoperabilnim sustavom vođenja predmeta. Ta kašnjenja ugrožavaju sve. Sve zemlje moraju hitno dovršiti pravnu i tehničku provedbu kako bi tijela za izvršavanje zakonodavstva mogla brzo razmjenjivati informacije.

Poboljšane funkcije velikih informacijskih sustava, posebno Šengenskog informacijskog sustava, tek trebaju ostvariti svoj puni potencijal u povećanju sigurnosti. Osim toga, mnoge zemlje šengenskog područja i dalje imaju poteškoće u uvođenju ključnih funkcija na vanjskim granicama, kao što je pretraživanje otisaka prstiju pri upotrebi viznog informacijskog sustava. Te poteškoće, koje su uglavnom posljedica manjka resursa, znače da su ti alati uvelike neiskorišteni te da i dalje postoje kritični sigurnosni nedostaci. Bez ciljanih ulaganja i izraženog zalaganja za potpunu operacionalizaciju Šengenskog informacijskog sustava i viznog informacijskog sustava njihov potencijal da budu čvrst i pouzdan temelj sigurnosti ostaje neiskorišten.

Uz neometanu razmjenu informacija i dopunjavanje naših mjera na vanjskim granicama potrebno je uspostaviti strukturiranu i učinkovitu suradnju u području prekograničnog operativnog izvršavanja zakonodavstva.

U raspravama koje je koordinator za šengensko područje održao u šengenskom ciklusu za razdoblje 2023. – 2024., kao i u nedavnim posjetima nekim zemljama šengenskog područja (Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj) u svrhu šengenske evaluacije, istaknuto je da se prekogranična suradnja, posebno u regionalnim i pograničnim područjima, prošle godine znatno poboljšala. U 2024. obnovljeno je nekoliko bilateralnih i multilateralnih sporazuma kako bi nadležna tijela te ciljeve suradnje ostvarivala na terenu, uključujući odredbe o izvršavanju policijskih i drugih javnih ovlasti u pograničnim regijama, kako je predviđeno revidiranim Zakonikom o šengenskim granicama.

Prošle godine veći je naglasak stavljen i na primjenu strateški učinkovitijih alata koji se temelje na pristupu koji obuhvaća cijelu rutu, što nadilazi pristup rješavanja neposrednih rizika koji se pojavljuju u regijama uz unutarnje granice kako bi se odgovorilo na prijetnje na vanjskim granicama. Regionalna šengenska inicijativa Austrije, Bugarske, Grčke, Mađarske, Rumunjske i Slovačke dodatno je ojačana 2024. i sada uključuje mjere na bugarsko-turskoj granici kako bi se učinkovitije spriječile prijetnje prije nego što dođu do šengenskog područja. Slično tomu, Hrvatska, Italija i Slovenija trebale bi provoditi zajedničke ophodnje duž granice s Bosnom i Hercegovinom, što će unaprijediti regionalnu suradnju.

Ta pozitivna kretanja potvrđuju potencijal Preporuke Vijeća (EU) 2022/915 od 9. lipnja 2022. o operativnoj suradnji tijelâ kaznenog progona 37 i preporuka Komisije od 23.studenog 2023. o alternativnim mjerama za nadzor unutarnjih granica 38 . Zemlje šengenskog područja zajednički su razvile mnoge nove prakse, uključujući zajedničke policijske postaje i redovite prekogranične zajedničke analize rizika kako bi zajedničke operacije bolje prilagodile situaciji. Osim toga, nekoliko zemalja uspostavlja postupak transfera uveden revidiranim Zakonikom o šengenskim granicama 39 , čiji je cilj olakšati izravan transfer nezakonitih migranata na unutarnjim granicama, pri čemu su u tijeku dogovori radi njegove praktične primjene. Komisija poziva zemlje šengenskog područja da blisko surađuju sa svojim susjedima, posebno ako su ponovno uvele kontrole duž unutarnjih granica, kako bi razvile nove inicijative za suradnju i putnicima omogućile neometan prelazak unutarnjih granica.

Nadalje, još uvijek postoji neiskorišteni potencijal za operativnu suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva jer se nacionalni pristupi znatno razlikuju, ne uzimaju se uvijek u obzir i ne provode se na strateški način. Iako su razvijene, nove inicijative i prakse ne primjenjuju se ujednačeno u cijelom šengenskom području i često se ne smatraju dijelom šireg skupa sredstava za šengensku sigurnost. Jačanje nacionalnih mjera i potpuno iskorištavanje prednosti bliskije suradnje od zajedničkog su interesa. Osim toga, pomoći će u rješavanju poremećaja na unutarnjim granicama i omogućiti pravilno funkcioniranje graničnih prijelaza duž transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Šengenske evaluacije iz 2024. potvrdile su da mnoge zemlje šengenskog područja i dalje nemaju pravni okvir za provedbu djelotvorne prekogranične suradnje jer je nekoliko sporazuma još uvijek zastarjelo. U nekim zemljama postoje i operativne prepreke, kao što su ograničenja za provedbu dostatnog mobilnog praćenja ili pravna ograničenja zbog kojih policija ne može primati podatke o putnicima od trajektnih prijevoznika. To je u nekim slučajevima dovelo do ponovnog uvođenja nadzora unutarnjih granica, iako bi se u mnogim slučajevima isti rezultati često djelotvornije i učinkovitije mogli postići na temelju ovlasti nacionalne policije.

Korektivne mjere posebno su hitne u zemljama šengenskog područja koje su prijavile ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama jer to predstavlja odstupanje od načela na kojima se temelji šengenska suradnja. Od travnja 2025. deset zemalja šengenskog područja ponovno je uvelo ili proširilo nadzor unutarnjih granica.

Revidirani Zakonik o šengenskim granicama stupio je na snagu 10. srpnja 2024. Sadržava ažurirani okvir za ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica, s jasnijim rokovima i strožim obvezama praćenja i izvješćivanja za zemlje šengenskog područja i Komisiju. Njegovo stupanje na snagu smatra se početkom primjene novog pravnog okvira, što znači da će se rokovi i obveze na temelju novog Zakonika računati od trenutka prve obavijesti od njegova stupanja na snagu. Komisija je donijela predloške za obavijesti i izvješća koje države članice trebaju dostaviti pri ponovnom uvođenju nadzora unutarnjih granica.

Komisija pomno prati postupke zemalja šengenskog područja i vodi strukturirani dijalog sa svim predmetnim državama članicama kako bi se utvrdili nedostaci ili nedosljednosti u primjeni novih pravila, uključujući prakse transfera na unutarnjim granicama. Trenutačno se provode procjene kako bi se osiguralo da je svaka provedena mjera razmjerna i nužna te da su obavijesti o ponovnom uvođenju nadzora unutarnjih granica strogo ograničene na stvarne i opravdane slučajeve, posebno ako predmetne mjere samo pomažu u policijskoj suradnji.

Komisija pozdravlja povećanje operativne suradnje, među ostalim na regionalnoj razini, i potiče daljnje inicijative, kao što je izvršavanje policijskih ovlasti u pograničnim područjima, koje su vrlo učinkovite u otklanjanju legitimne zabrinutosti država članica kad je riječ o migracijama i sigurnosti. I dalje vodi računa o tome da se poštuju načela slobodnog kretanja i sigurnosti u cijelom šengenskom području te će prema potrebi poduzeti daljnje mjere u predstojećem šengenskom ciklusu, uključujući izdavanje mišljenja kako je utvrđeno u revidiranom Zakoniku o šengenskim granicama.

5.Prioriteti u šengenskom ciklusu za razdoblje 2025. – 2026.

Koristi koje je šengensko područje donijelo građanima EU-a teško da su bile zamislive kad je pet država članica osnivačica prije 40 godina potpisalo Šengenski sporazum. Schengen se s vremenom razvio u pouzdan i sveobuhvatan sustav za učinkovito i koordinirano upravljanje vanjskim granicama, sigurnošću i migracijama uz potpuno poštovanje europskih vrijednosti i temeljnih prava.

Da bi se ta postignuća zadržala i unaprijedila, šengenskom području potrebno je predano i kontinuirano posvećivati pozornost. Četrdeset godina nakon uspostave ključno je prepoznati da se geopolitičko i sigurnosno okruženje promijenilo te poduzeti potrebne korake kako bi temelji Schengena bili dovoljno otporni za buduće izazove. Budući da je proces proširenja EU-a u tijeku, Komisija to smatra prioritetom.

U šengenskom ciklusu za razdoblje 2025. – 2026. potrebno je ojačati djelovanje u tri glavna područja. Prvo, ključno je konsolidirati okvir upravljanja radi bolje koordinacije politika. Time se otvaraju brojne mogućnosti za primjenu strukturiranijeg pristupa, pri čemu se prednost daje učinkovitoj provedbi, zajedničkoj odgovornosti i jasnoj preuzimanju odgovornosti na svim razinama.

Prioritet 1: konsolidacija okvira upravljanja na temelju napretka ostvarenog prošle godine kako bi se uspostavio strukturiraniji pristup usmjeren na provedbu, zajedničku odgovornost i preuzimanje odgovornosti. Iako je tehničko praćenje i dalje važno, samo po sebi nije dovoljno. stoga je za konkretan napredak potrebno ojačati političko upravljanje. -U tu svrhu na razini EU-a potrebno je uspostaviti strukturirani okvir za praćenje prioriteta, uključujući veći politički nadzor. Komisija će u tom području blisko surađivati s predsjedništvima Vijeća i zemljama šengenskog područja. -Na nacionalnoj razini zemlje šengenskog područja trebaju poboljšati učinkovite nacionalne sustave upravljanja s izraženijom unutarnjom koordinacijom svih pitanja povezanih sa šengenskim područjem. Osim toga, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u trebaju razviti takve nacionalne sustave upravljanja prije pristupanja EU-u kako bi se pripremile za pristupanje šengenskom području.

Drugo, potreban je strukturiran i dosljedan pristup sigurnosti koji zahtijeva bliskiju policijsku suradnju. S obzirom na kontinuirana pravna i operativna ograničenja na europskoj i nacionalnoj razini bit će potrebno intenzivirati suradnju među tijelima za izvršavanje zakonodavstva. Sveobuhvatan pristup koji se odnosi na puni spektar sigurnosnih prijetnji mora postati okosnica šengenskog sustava.

Prioritet 2: strukturiran i dosljedan pristup policijskoj suradnji kako bi se iskoristio potencijal Preporuke Vijeća o operativnoj suradnji tijelâ kaznenog progona i Zakonika o šengenskim granicama, kao i prelazak na inicijative za regionalnu suradnju u kojima se primjenjuje pristup koji obuhvaća cijelu rutu. -Na razini EU-a potrebno je poduzeti daljnje mjere u vezi s glavnim zaključkom Komisijine procjene preporuka povezanih s policijskom suradnjom, u kojem je navedeno da „trajni pravni, tehnički i operativni izazovi jasno pokazuju ograničenja trenutačnih neobvezujućih preporuka”. Pokrenut će se strateška rasprava na razini EU-a kako bi se razvila zajednička vizija. -Na nacionalnoj razini zemlje šengenskog područja moraju ponovno procijeniti postojeće inicijative za suradnju s obzirom na širu dimenziju prijetnji, koje nadilaze neposredne susjede i zahtijevaju koordinirani odgovor na izazove duž cijele rute. Za to je potrebno koristiti sva sredstva prekogranične suradnje, među ostalim u regijama uz unutarnje granice, u skladu s revidiranim Zakonikom o šengenskim granicama. Koordinator za šengensko područje nastavit će podupirati operativnu suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, među ostalim bliskijom suradnjom s tijelima za izvršavanje zakonodavstva zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u.

Treće, potrebno je ubrzati rad na ispunjenju obećanja digitalizacije, pri čemu u nadolazećim mjesecima treba ostvariti ključne etape da bi uvođenje sustava ulaska/izlaska i Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja napredovalo u skladu s novim planom. Ključno je izbjeći daljnja kašnjenja jer bi to dovelo do znatnih troškova, dulje sigurnosne ranjivosti, neučinkovitosti u upravljanju granicama i propuštene prilike za pojednostavnjenje migracijskih postupaka.

Prioritet 3: ubrzavanje digitalizacije postupaka i sustava kako bi se povećala sigurnost i učinkovitost na vanjskim granicama EU-a i unutar područja bez nadzora unutarnjih granica. -Za to je na razini EU-a potrebno pomno politički pratiti jesu li ostvarene ključne etape i poštuje li se revidirani vremenski okvir. Osim toga, moraju se nastaviti strateške rasprave o širem okviru za digitalizaciju kako bi se uklonili nedostaci u sigurnosti i učinkovitosti, među ostalim o sigurnosti dokumenata, upravljanju migracijama i vraćanju. -Na nacionalnoj razini zemlje šengenskog područja trebale bi bolje koristiti postojeće alate, posebno Šengenski informacijski sustav i vizni informacijski sustav. Moraju pribaviti opremu te uspostaviti postupke i sustave kako bi omogućile pravodobno i učinkovito uvođenje okvira za interoperabilnost, posebno sustava ulaska/izlaska, Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja, Eurodaca i viznog informacijskog sustava.

Komisija poziva Šengensko vijeće da te prioritete potvrdi na sljedećem sastanku u lipnju 2025. Prioriteti i razmatranja izneseni za taj novi šengenski ciklus ujedno bi trebali biti temelj pojačanog političkog dijaloga na nacionalnoj i europskoj razini, među ostalim i u Europskom parlamentu i Vijeću.

(1)      Zaključci predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća iz Fontainebleaua, lipanj 1984., 1984_June_-_fontainebleau__eng_.pdf .

(2)      „Much more than a market – Speed, Security, Solidarity. Empowering the Single Market to deliver a sustainable future and prosperity for all EU Citizens”, Enrico Letta – travanj 2024. Enrico Letta – Much more than a market (travanj 2024.) .

(3)      COM(2024) 173 final.

(4)      Provedbena odluka Komisije od 17. prosinca 2020. o izradi izvješća o tematskoj evaluaciji nacionalnih strategija država članica za integrirano upravljanje granicama u razdoblju 2019. – 2020., C(2020) 8000 final.

(5)      Protokol br. 19 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o šengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije primjenjuje se na 30 zemalja. Ukinut je nadzor unutarnjih granica između 29 zemalja sudionica.

(6)      Odluka Vijeća (EU) 2024/3212 od 12. prosinca 2024. o utvrđivanju datuma ukidanja kontrola osoba na unutarnjim kopnenim granicama s Republikom Bugarskom i Rumunjskom te između njih (SL L 3212, 23.12.2024.).

(7)      Odluka Vijeća (EU) 2024/210 od 30. prosinca 2023. o punoj primjeni odredbi šengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 120, 4.1.2024.).

(8)      Cijena koju jedinstveno tržište plaća za neuključivanje zemalja u šengensko područje – Bugarska i Rumunjska, samoinicijativno mišljenje, Europski gospodarski i socijalni odbor, INT 1046, 4. prosinca 2024.

(9)      Dokumenti Vijeća: 5535/21, 10403/22, 12636/21, 12638/21, 12639/21 i 11237/24.

(10)      Članci 4. i 5. Protokola br. 19 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o šengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije.

(11)    Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u provedbi nekih odredbi šengenske pravne stečevine.

(12)    U skladu s člankom 2. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1745 u okviru prve šengenske evaluacije u Irskoj 2021. su provedeni evaluacijski posjeti povezani s policijskom suradnjom i Šengenskim informacijskim sustavom. Kako bi se ocijenio napredak koji je Irska ostvarila, od 25. do 29. studenog 2024. proveden je posjet radi provjere u skladu s člankom 21. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/922. Iako je napredak zabilježen, Irska treba poduzeti daljnje mjere za provedbu predviđenih korektivnih mjera. Komisija će nastaviti pratiti provedbu akcijskog plana.

(13)      Obuhvaća procjenu evaluacijskog tima o tome kako Irska provodi zahtjeve za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, suradnju u području droga i članak 26. Šengenske konvencije.

(14)      Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u provedbi nekih odredbi šengenske pravne stečevine.

(15)      Komunikacija Komisije od 30. listopada 2024. o politici proširenja EU-a za 2024., COM(2024) 690 final.

(16)      Uredba (EU) 2025/12 i Uredba (EU) 2025/13.

(17)      U skladu s revidiranim vremenskim okvirom sustav ulaska/izlaska uvest će se postupno počevši od listopada 2025., a Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja bit će pokrenut u posljednjem tromjesečju 2026.

(18)      Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica (COM(2024) 670 final); Prijedlog uredbe Vijeća o izdavanju digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica i tehničkim standardima za njih (COM(2024) 671 final).

(19)      Radni dokument službi Komisije, Procjena učinka za Preporuku Vijeća (EU) 2022/915 od 9. lipnja 2022. o operativnoj suradnji tijelâ kaznenog progona, SWD(2025) 36 final od 31.1.2025.

(20)      COM(2025) 148 final.

(21)      Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unapređenju policijske suradnje u području sprečavanja, otkrivanja i istrage krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te o unapređenju Europolove potpore sprečavanju i borbi protiv takvih kaznenih djela i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794 (COM(2023) 754 final), Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju minimalnih pravila za sprečavanje i suzbijanje olakšavanja neovlaštenog ulaska u Uniju, tranzita njome i boravka u njoj i zamjeni Direktive Vijeća 2002/90/EZ i Okvirne odluke Vijeća 2002/946/PUP, COM(2023) 755 final.

(22)      Šengenski barometar+ iz ožujka 2025.

(23)      Nakon pojedinačnih procjena kako bi se utvrdilo ispunjavaju li treće zemlje visoke šengenske standarde EU trenutačno ima bezvizni režim sa 61 trećom zemljom, dva posebna upravna područja Kine (Hong Kong i Makao) i jednim teritorijalnim tijelom koje najmanje jedna država članica EU-a ne priznaje kao državu (Tajvan). U skladu s tim režimom državljani trećih zemalja s biometrijskom putovnicom mogu ući u šengensko područje bez vize radi kratkotrajnog boravka. Primjenjuje se načelo viznog reciprociteta koji građanima EU-a omogućuje da putuju u te zemlje koje nisu članice EU-a.

(24)      Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Unija vještina”, COM(2025) 90 final od 5. ožujka 2025.

(25)      Sporazum o statusu s Bosnom i Hercegovinom još se dovršava, a sporazumi s Albanijom, Moldovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom potpisani su te su u tijeku zajedničke operacije.

(26)       Akcijski plan EU-a za zapadni Balkan – Europska komisija .

(27)      Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Cabo Verde, Kanada, Gambija, Jordan, Kosovo, Libanon, Mauritanija, Moldova, Crna Gora, Maroko, Niger, Nigerija, Sjeverna Makedonija, Senegal, Srbija, SAD i Ukrajina.

(28)      Na primjer, EU i Brazil u ožujku 2025. potpisali su sporazum kojim je ojačano partnerstvo između Europola i brazilskog tijela za izvršavanje zakonodavstva, čime je omogućena razmjena operativnih informacija.

(29)      Komunikacija Komisije 1. o ažuriranju smjernica za opće izdavanje viza ruskim podnositeljima zahtjeva s obzirom na Odluku Vijeća (EU) 2022/1500 od 9. rujna 2022. o potpunoj suspenziji primjene Sporazuma između Europske zajednice i Ruske Federacije o pojednostavnjenju izdavanja viza građanima Europske unije i državljanima Ruske Federacije i 2. o davanju smjernica za kontrole ruskih državljana na vanjskim granicama (C(2022) 7111 final).

(30)      Podaci Frontexa (14. siječnja 2025.). Broj nezakonitih prelazaka granice u EU naglo se smanjio 2024.

(31)      Frontexova strateška analiza rizika za 2024. Strategic_Risk_Analysis_2024_Report.pdf .

(32)      COM(2025) 148 final.

(33)      COM(2025) 101 final.

(34)      Preporuka Komisije od 17. siječnja 2025. o uspostavi praktičnog priručnika za provedbu i upravljanje sustavom EUROSUR („Priručnik EUROSUR-a”), C(2025) 117 final.

(35)      Direktiva (EU) 2023/977 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijelâ za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP, SL L 134, 22.5.2023., str. 1.

(36)      Komisija je 31. siječnja 2025. pokrenula postupke zbog povrede upućivanjem službene opomene 18 država članica (Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Cipar, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Slovenija).

(37)      SL L 158, 13.6.2022., str. 53.

(38)      Preporuka Komisije od 23. studenog 2023. o suradnji među državama članicama s obzirom na ozbiljne prijetnje unutarnjoj sigurnosti i javnom poretku u području bez nadzora unutarnjih granica, SL L, 2024/268, 17.1.2024.

(39)      Uredba (EU) 2024/1717 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (SL L, 2024/1717, 20.6.2024.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.4.2025.

COM(2025) 185 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

Izvješće o stanju Schengena za 2025.

PRILOG 1.

Provedba šengenskog sustava: horizontalni pregled te pregled aktivnosti evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine za pojedine zemlje, uključujući stanje na unutarnjim granicama

Schengen je najveće svjetsko područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. Donosi prednosti za više od 450 milijuna građana EU-a, ali i za državljane trećih zemalja koji žive u EU-u ili posjećuju EU kao turisti, studenti ili u poslovne svrhe. U protekla četiri desetljeća tu je slobodu i sigurnost pružao zahvaljujući čvrstom okviru na kojem se temelji njegovo svakodnevno funkcioniranje. Šengenskim sustavom utvrđuju se usklađena pravila visoke razine za ulazak, osigurava se strogo i učinkovito upravljanje vanjskim granicama te promiče učinkovita suradnja u području izvršavanja zakonodavstva i imigracije. Sustav ne funkcionira izolirano, već se temelji na okviru upravljanja u kojem se prednost daje učinkovitoj provedbi šengenskih pravila i koordiniranim odgovorima.

U tom kontekstu mehanizam evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine ključan je za stvaranje uvjeta za dobro funkcioniranje područja bez kontrola na unutarnjim granicama. U okviru tog istorazinskog mehanizma timovi nacionalnih stručnjaka, koje koordinira Komisija, a podupiru promatrači iz agencija i tijela EU-a, provode evaluacije svake zemlje šengenskog područja kako bi se nedostaci utvrdili i brzo uklonili te tako spriječili eventualni učinci prelijevanja koji bi mogli ugroziti integritet i stabilnost Schengena. Taj mehanizam ujedno je alat za procjenu spremnosti novih zemalja da primijene sva šengenska pravila, pri čemu je krajnji cilj ukidanje nadzora unutarnjih granica u okviru procesa pristupanja Schengenu.

U 2024. Komisija i zemlje šengenskog područja, uz snažnu potporu agencija i tijela EU-a, ostvarile su kontinuirani napredak u trećoj generaciji šengenskih evaluacija. Primjena nove Uredbe o evaluaciji šengenske pravne stečevine dovela je do znatnog pojednostavnjenja i smanjenja administrativnog opterećenja (nova izvješća za zemlje šengenskog područja rezultirala su šesterostruko manjim brojem izvješća, a time i manjim brojem preporuka), s većim strateškim fokusom i racionalizacijom te većom transparentnošću rezultata. Tome je pridonijelo i veće sudjelovanje nacionalnih koordinatora za pojedine zemlje. Osim toga, razvijena je sveobuhvatna strategija osposobljavanja kako bi se stvorio jedinstveni okvir osposobljavanja za šengensku evaluaciju. Komisija će nastaviti konsolidirati taj novi pristup kraćim izvješćima i manjim brojem preporuka, a usredotočit će se i na bolju provedbu najvažnijih strukturnih reformi.

Šengenske evaluacije 2024. provedene su u Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, a posebno su bile usmjerene na stanje na istočnim granicama EU-a. Izdvojeni su problemi koji proizlaze iz trenutačnog geopolitičkog okruženja, uključujući hibridne prijetnje Rusije, koji imaju znatne posljedice za unutarnju sigurnost šengenskog područja. Općenito, evaluacije su pokazale da navedene zemlje učinkovito sudjeluju u šengenskoj arhitekturi i provode utvrđena pravila. Međutim, s obzirom na sve veće sigurnosne izazove potrebna je veća pripravnost. Iako je potpuno poštovanje temeljnih prava na granici utvrđeno kao zajednički izazov, u evaluaciji Mađarske otkriveni su ozbiljni nedostaci u smislu poštovanja temeljnih prava u postupcima na granici i postupcima vraćanja. Evaluacije su provedene i u konzulatima Danske, Norveške i Švedske u vezi s njihovim šengenskim evaluacijama vizne politike iz 2022., čime su konačno riješeni zaostaci u evaluacijama koje su odgođene zbog pandemije bolesti COVID-19. Osim toga, u konzulatima Njemačke, Poljske i Španjolske u Mumbaiju (Indija) održan je jedan nenajavljeni posjet o primjeni zajedničke vizne politike.

U okviru aktivnosti evaluacije posebna važnost pridana je i stanju na unutarnjim granicama. Iako nijedna zemlja šengenskog područja obuhvaćena evaluacijom nije ponovno uvela nadzor svojih unutarnjih granica tijekom evaluacijskih posjeta, takav nadzor utjecao je na neke od njih (tj. Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Češku) jer su ga ponovno uvele susjedne zemlje. To važno pitanje naglašavao je i Koordinator za šengensko područje tijekom redovitih bilateralnih i multilateralnih sastanaka sa zemljama šengenskog područja. U okviru tog strukturiranog dijaloga održano je 15 sastanaka između zemalja koje su ponovno uvele nadzor unutarnjih granica i zemalja na koje taj nadzor utječe. U raspravama je ponovno potvrđena ciljana priroda nadzora unutarnjih granica i otvorile su se prilike za daljnje jačanje prekogranične suradnje uzimajući u obzir poboljšane alate uvedene Zakonikom o šengenskim granicama, koji je stupio na snagu prošle godine.

U kontekstu pojačanog praćenja u okviru mehanizma evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine obavljeni su ponovni posjeti i posjeti radi provjere u Grčkoj (zbog ozbiljnih nedostataka utvrđenih 2021.), Irskoj (u okviru prve šengenske evaluacije koja je u tijeku) i Danskoj. Rezultati svih aktivnosti praćenja uključeni su u pregled stanja na šengenskom području za 2024., koji je zemljama šengenskog područja predstavljen na sastanku Šengenskog vijeća u prosincu.

U 2024. bilo je potrebno i ostvariti jedan ključan strateški prioritet, kako ga je utvrdilo Europsko vijeće, koji se odnosi na provedbu tematske evaluacije učinkovitije provedbe vraćanja. Donošenjem izvješća u prosincu 2024. otvoren je put za konkretna poboljšanja sustava vraćanja jer su utvrđeni nedostaci u postupku vraćanja koji ograničavaju učinkovitost sustava i najbolje prakse koje primjenjuju neke zemlje šengenskog područja, a mogu poslužiti kao rješenja za zajedničke izazove. Osim toga, rezultati tematske evaluacije uključeni su u Komisijin prijedlog novog zakonodavnog okvira o vraćanju, koji je donesen 11. ožujka 2025., te služe kao plan djelovanja dok nova pravila ne stupe na snagu.

U ovoj važnoj godini obilježavamo 40. obljetnicu Šengenskog sporazuma, jednog od ključnih postignuća integracije EU-a, a mehanizam evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine dugoročno gledano ostat će ključan za praktičnu provedbu šengenske arhitekture. Evaluacijski upitnik bit će ažuriran u skladu s novim regulatornim okvirom, a Komisija će povećati strateški fokus tako što će (u bliskoj suradnji s nacionalnim koordinatorima za pojedine zemlje) točnije utvrditi opseg evaluacije kako bi područja od najvećeg utjecaja imala prednost. To pak mora biti popraćeno izraženijim političkim nadzorom jer trajni nedostaci u provedbi šengenskih pravila i dalje ugrožavaju njegovo pravilno funkcioniranje. Za njihovo uklanjanje hitno su potrebne konkretne korektivne mjere.

1.Aktivnosti evaluacije i praćenja 2024.

Aktivnosti evaluacije 2024. 1

Prošle godine stručnjaci iz Komisije i zemalja šengenskog područja uz potporu promatrača iz agencija, ureda i tijela EU-a 2 proveli su godišnji program šengenskih evaluacija 2024. Evaluirane zemlje bile su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka. Nakon tih evaluacija Komisija je donijela izvješća za zemlje šengenskog područja za Hrvatsku 3 i Poljsku 4 , kao i izvješće o evaluaciji ozbiljnih nedostataka utvrđenih u Mađarskoj. Dovršene su i evaluacije Danske, Norveške i Švedske (koje su bile odgođene zbog ograničenja koja su proizašla iz pandemije bolesti COVID-19).

S obzirom na regionalnu dinamiku koja utječe na te zemlje, posebno one koje su izložene hibridnim prijetnjama iz Rusije i bjeloruskom korištenju migracija kao oružja, velikom migracijskom pritisku i prekograničnom kriminalu, posebno su analizirani sljedeći prioriteti:

·dobro nacionalno upravljanje šengenskim područjem kao preduvjet za učinkovito sudjelovanje zemalja šengenskog područja u Šengenskom sustavu i njegovu potpunu provedbu pomoću učinkovitih političkih i administrativnih kapaciteta,

·ojačani kapaciteti za upravljanje granicama radi djelotvornog nadzora vanjskih granica i u uobičajenim okolnostima i tijekom kriza, uključujući pouzdano planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima i potpuno poštovanje temeljnih prava u okviru europskog integriranog upravljanja granicama,

·svrsishodne sigurnosne inicijative sa susjednim zemljama šengenskog područja u okviru kojih se primjenjuje sveobuhvatni pristup koji obuhvaća cijelu rutu te se temelji na proaktivnoj suradnji među policijskim snagama i neometanoj razmjeni informacija,

·stroge kontrole uvjeta ulaska u trećim zemljama u okviru postupaka izdavanja viza i provedba učinkovitih postupaka za vraćanje osoba kojima nije dopušten ostanak u šengenskom području,

·iskorištavanje velikih informacijskih sustava u svim fazama šengenskog procesa kako bi njihove poboljšane funkcije dovele do opipljivih rezultata u jačanju sigurnosti, upravljanju vanjskim granicama i olakšavanju razmjene informacija, uz poštovanje zahtjeva za zaštitu podataka.

Ključni zaključci evaluacija za pojedine zemlje 2024. U evaluacijama za pojedine zemlje 2024. općenito je istaknuta sve veća važnost šengenske arhitekture u rješavanju ključnih izazova s kojima se suočavaju zemlje šengenskog područja i EU, uključujući veći pritisak na vanjskim granicama, upravljanje unutarnjom sigurnošću u kontekstu rastućih prijetnji i sveobuhvatno pojednostavnjenje postupaka. To je posebno vidljivo u evaluiranim zemljama, pogotovo onima duž istočne granice EU-a, koje imaju sličnu regionalnu dinamiku. Iako su neke zemlje obuhvaćene evaluacijom ostvarile znatan napredak u provedbi šengenskih pravila te su, na primjer, ojačale nadzor kopnene granice i poboljšale policijsku suradnju, druge i dalje nailaze na poteškoće u potpunom ispunjavanju visokih standarda šengenskog područja. Ranjivosti su uglavnom posljedica nedostatnih specijaliziranih resursa, neusklađenosti između strateških i operativnih prioriteta te nedovoljnog korištenja postojećih tehničkih i pravnih alata za utvrđivanje i brzog uklanjanje prekograničnih sigurnosnih prijetnji koje se brzo mijenjaju. U evaluacijama iz 2024. ponovno je istaknuta hitna potreba za utvrđivanjem prioriteta na političkoj, strateškoj i operativnoj razini, šengenskih politika, procesa i alata kako bi se omogućila učinkovita provedba na terenu, što bi doprinijelo dobrom funkcioniranju šengenskog područja.

Komisija je u veljači 2024. nenajavljeno posjetila njemački, poljski i španjolski konzulat u Mumbaiju u Indiji radi procjene zajedničke vizne politike. Cilj je bio procijeniti moguće ranjivosti u tom ključnom čvorištu za ulazak izvan šengenskog područja, koje je jedna od lokacija s najvećim brojem izdanih viza za kratkotrajni boravak i na kojoj je potražnja sve veća. Evaluacija je omogućila procjenu nekih pritužbi koje Komisija redovito prima o predugom vremenu čekanja na termine, što, među ostalim, može dovesti do podnošenja višestrukih zahtjeva za vizu (visa shopping). U tom je kontekstu evaluacijski tim ocijenio suradnju s vanjskim pružateljima usluga i pitanja specifična za pojedinu zemlju (npr. za Njemačku je to centralizacija operacija u Mumbaiju). Zaključeno je da ne postoje ozbiljni nedostaci u primjeni zahtjeva za vizu u konzulatima te tri zemlje šengenskog područja i da su odluke o zahtjevima za izdavanje vize općenito utemeljene. Neriješena pitanja koja zahtijevaju više pozornosti i poboljšanja uključuju suradnju s vanjskim pružateljima usluga i korištenje informatičkih sustava u postupcima izdavanja viza.

Aktivnosti praćenja 2024.

Stalno praćenje u središtu je nastojanja povezanih s upravljanjem da se utvrde problemi i pronađu stvarna i mjerljiva rješenja. To znači da uspjeh mehanizma evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine, a time i stabilnost samog Schengena, ovisi o učinkovitoj provedbi preporučenih korektivnih mjera. Mjere su prilagođene specifičnoj situaciji u svakoj zemlji šengenskog područja i osmišljene su kako bi se poboljšala primjena šengenskih pravila i svakoj državi članici omogućilo da pozitivno doprinese kolektivnoj slobodi i sigurnosti.

U nastojanju da ojača dimenziju praćenja u šengenskim evaluacijama Komisija je pojačala nadzor nad izvješćima o daljnjim mjerama koja su dostavile zemlje šengenskog područja kako bi se odmah utvrdili nedostaci i kašnjenja u provedbi. Iako pregled stanja u šengenskom području pokazuje da je izvješćivanje zemalja šengenskog područja postalo dosljednije i redovitije, izvješća o daljnjim mjerama zasad se ne dostavljaju na vrijeme. Sedam zemalja šengenskog područja 2024. kasnilo je s podnošenjem izvješća o daljnjim mjerama. Osim toga, potrebno je poraditi na poboljšanju kvalitete izvješćivanja kako bi dostavljene informacije bile relevantne. To će Komisiji omogućiti da učinkovito ispuni svoju ulogu praćenja i pobrine se za smislenu razmjenu, što će dovesti do konkretnih rješenja te utvrđivanja ostvarenog napretka i preostalih nedostataka.

U okviru pojačanog praćenja Komisija je provela ciljane posjete radi praćenja, uključujući jedan ponovni posjet radi procjene prethodno utvrđenih ozbiljnih nedostataka i tri posjeta radi provjere kako bi se ocijenio napredak u provedbi akcijskih planova.

Ponovni posjet 2024.

·Grčka (studeni 2024.). Budući da su 2021. utvrđeni ozbiljni nedostaci koji se odnose na postupke i zaštitne mjere pri vraćanju državljana trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka, cilj posjeta bio je ocijeniti provedbu korektivnih mjera. Grčka je ostvarila ograničen napredak, stoga je evaluacijski tim zaključio da ozbiljni nedostaci i dalje postoje.

Posjeti radi provjere 2024.

·Grčka – upravljanje vanjskim granicama (rujan 2024.). Razlog za taj posjet bio je ograničen napredak o kojem je Grčka izvijestila nakon evaluacije 2021. Tijekom posjeta utvrđen je slab napredak na strateškoj razini i na kopnenim granicama, zbog čega su bile potrebne hitne korektivne mjere.

·Danska – upravljanje vanjskim granicama (prosinac 2024.). Cilj je bio ocijeniti kretanja o kojima su izvijestila danska tijela u jačanju općeg upravljanja i koordinacije upravljanja granicama. Tijekom posjeta potvrđeno je da su ostvarena znatna poboljšanja, ali je utvrđeno i da je potrebno učiniti više kako bi se u potpunosti provela ojačana struktura upravljanja granicama, uz potporu sveobuhvatne strategije za ljudske resurse s dovoljnim brojem osoblja i odgovarajućim osposobljavanjem.

·Irska – unutarnja sigurnost kao nastavak prve evaluacije koja je u tijeku (studeni 2024.). Tijekom posjeta potvrđeno je da je provedbom Šengenskog informacijskog sustava postignut znatan napredak u jačanju unutarnje sigurnosti EU-a, uključujući nove funkcije. Međutim, ostvarena su tek ograničena poboljšanja u području policijske suradnje. Potrebno je učiniti više kako bi se potaknuo rad u okviru prve šengenske evaluacije, kojem bi koristilo snažnije upravljanje šengenskim područjem radi brze provedbe korektivnih mjera.

Trenutačno tri zemlje šengenskog područja i dalje imaju ozbiljne nedostatke u provedbi šengenskih pravila 5 . Koordinator za šengensko područje blisko surađuje s relevantnim nacionalnim tijelima, a Komisija aktivno prati situaciju.

Na temelju najnovijih procjena izvješća o daljnjim mjerama koje su dostavile države članice Komisija zaključuje akcijske planove 6 Lihtenštajna koji se odnose na Šengenski informacijski sustav 7 i policijsku suradnju 8 te akcijski plan Slovenije 9 koji se odnosi na usklađenost sa zahtjevima za zaštitu podataka u provedbi šengenske arhitekture, u skladu s člankom 21. stavkom 3. Uredbe o evaluaciji šengenske pravne stečevine. S obzirom na rezultate evaluacijskih aktivnosti provedenih 2024. Komisija je tehnički zaključila akcijske planove Poljske koji su u trenutku evaluacije još bili otvoreni 10 .

2.Pregled stanja na šengenskom području 2024.

Komisija je na sastanku Šengenskog vijeća u prosincu 2024. ministrima i ministricama šengenskog područja dostavila pregled stanja na šengenskom području 2024. Uz njega je navela prilagođene strateške prioritete, pri čemu je ukazala na ostvareni napredak, ali i pozvala na ulaganje više truda u ključnim područjima.

Pregled stanja na šengenskom području za 2024. (zbirni pregled): ukupno stanje provedbe po dimenzijama

Analiza aktivnosti evaluacije i praćenja provedenih 2024. pokazala je napredak u nekoliko važnih područja, pri čemu su neke zemlje šengenskog područja ostvarile brz napredak u provedbi svojih akcijskih planova. Na primjer, kad je riječ o šengenskoj viznoj politici, nekoliko je zemalja izvijestilo o horizontalnim poboljšanjima u uklanjanju nedostataka u praksama vanjskih pružatelja usluga. Norveška i Švedska, iako su 2024. evaluirane u području viza, već su ostvarile znatan napredak i uskoro će do kraja provesti svoje akcijske planove. Slično tomu, Cipar je uložio velik trud u provedbu potrebnih korektivnih mjera, uključujući znatna poboljšanja u postupku vraćanja i Šengenskom informacijskom sustavu. U evaluacijama Poljske i Mađarske, koje su dovele do novih preporuka, također je istaknut znatan napredak u provedbi korektivnih mjera iz prethodnog ciklusa evaluacije.

Međutim, u pregledu stanja na šengenskom području 2024. potvrđen je i kontinuirani trend primijećen posljednjih godina – neujednačen tempo provedbe preporuka na nacionalnoj razini nakon šengenske evaluacije. Iako pregled stanja na šengenskom području pruža pregled stanja provedbe u određenom trenutku 11 , zemlje šengenskog područja koje su evaluirane iste godine i za koje se stoga očekuje da će biti u sličnoj fazi provedbe uvelike se razlikuju po stupnju ostvarenog napretka. Na primjer, iako su dvije zemlje šengenskog područja koje se evaluiraju 2025. gotovo potpuno provele sve preporuke, to ne vrijedi za treću zemlju.

Stanje provedbe preporuka iz šengenskih evaluacija u travnju 2025.

Nadalje, u nekoliko zemalja šengenskog područja i dalje postoji velik broj dugotrajnih nedostataka godinama nakon što su evaluirane, a mnogi od njih odnose se na ključne aspekte šengenskog okvira. To umanjuje učinkovitost mehanizma evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine kao sredstva za cjelovitu potporu funkcioniranju, sigurnosti i integritetu šengenskog područja. To pak stvara kritične ranjivosti koje bi mogle uvelike negativno utjecati na cjelokupno funkcioniranje Schengena ako se brzo ne riješe.

Horizontalni element u kojem su potrebne hitne korektivne mjere odnosi se na uvođenje velikih informacijskih sustava na kojima se temelji šengenska arhitektura. Riječ je o ranjivosti s dalekosežnim sigurnosnim posljedicama za upravljanje granicama, migracije i izvršavanje zakonodavstva. To je velik nedostatak utvrđen u barem polovini ocijenjenih zemalja. Unatoč poboljšanjima funkcija Šengenskog informacijskog sustava koje povećavaju sigurnost i pojednostavnjuju postupke i dalje nije iskorišten njihov puni potencijal jer zemlje šengenskog područja ne koriste sustav u skladu sa zadanim standardima i kapacitetima. Na primjer, pet zemalja još uvijek ne izdaje upozorenja o ranjivim osobama, kao što su djeca u opasnosti od otmice, a čak 75 % svih tih upozorenja izdaje samo jedna zemlja. Samo 16 zemalja ima upozorenja o obavijesnim provjerama, što uzrokuje kritične propuste u sustavu. Naime, te provjere omogućuju dobivanje informacija o osobama ili povezanim predmetima u svrhu kaznenog progona i sprečavanja prijetnji javnoj ili nacionalnoj sigurnosti. Navedeni nedostaci utječu na sigurnost cijelog šengenskog područja.

Osim toga, zemlje šengenskog područja ne unose ključne podatke u sustav na odgovarajući način, čak i kad su im lako dostupni na nacionalnoj razini. Početkom 2025. zabilježeno je oko 1,7 milijuna upozorenja o pojedincima, od čega je samo oko 900 000 (52 %) sadržavalo fotografije, a samo oko 600 000 (35 %) otiske prstiju. Ti ozbiljni nedostaci znatno umanjuju sposobnost zemalja da identificiraju pojedince, posebno one koji predstavljaju sigurnosne prijetnje. Nadalje, države članice povremeno trebaju poboljšati zahtjeve za zaštitu podataka u velikim informacijskim sustavima i unaprijediti praćenje tih zahtjeva. Uklanjanje tih nedostataka nije samo tehnička potreba, već i temeljni preduvjet za zaštitu sigurnosti i integriteta šengenskog područja.

Komisija poziva sve zemlje šengenskog područja da provedu učinkovite daljnje mjere na temelju rezultata pregleda stanja na šengenskom području za 2024. te da prema potrebi aktivno surađuju s koordinatorom za šengensko područje. Ako preporuke imaju financijske posljedice za te zemlje, Komisija ih poziva da daju prednost njihovoj provedbi u okviru nacionalnih programa za fondove EU-a 12 . Iako su dostupna znatna financijska sredstva, financiranje EU-a često se ne usmjerava tamo gdje je najpotrebnije. Potrebno je bolje povezati preporuke iz šengenskih evaluacija, procjene ranjivosti i financiranje u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira.

3.Tematske šengenske evaluacije 2024.

Tematske šengenske evaluacije jedinstvena su prilika za procjenu stanja provedbe šengenskih pravila u zemljama šengenskog područja u određenom trenutku i za usporedbu praksi među zemljama suočenima sa sličnim izazovima.

Tematska evaluacija učinkovitije provedbe vraćanja

Europsko vijeće prošle je godine pozvalo na odlučno djelovanje na svim razinama kako bi se olakšala, povećala i ubrzala vraćanja iz EU-a, koristeći se svim primjenjivim politikama, instrumentima i alatima EU-a. Učinkovitija provedba postojećeg zakonodavstva o vraćanju, zajedno s nastavkom rada na zajedničkom pristupu vraćanju, doprinosi i bržoj i učinkovitijoj provedba pakta o migracijama i azilu.

Kao odgovor na taj poziv na djelovanje, u 2024. provedena je i dovršena tematska šengenska evaluacija učinkovitije provedbe vraćanja. Izvješće je doneseno u prosincu 2024., a uključuje međusektorsku analizu postojećih instrumenata koji mogu doprinijeti tom cilju, uključujući Uredbu o europskoj graničnoj i obalnoj straži, Direktivu o vraćanju, Zakonik o šengenskim granicama i Šengenski informacijski sustav.

Evaluacijski tim sastojao se od 15 stručnjaka iz zemalja šengenskog područja, dva stručnjaka Komisije, jednog promatrača Frontexa i jednog promatrača Agencije za temeljna prava. Tim je tijekom 2024. radio na temeljitoj analizi i posjetio Italiju, Norvešku i Nizozemsku kako bi ocijenio prakse koje zbog njihove specifične prirode nije bilo moguće učinkovito procijeniti na daljinu.

U evaluaciji je istaknuta složenost postupaka vraćanja, koji se primjenjuju na različite državljane trećih zemalja, uključujući:

·osobe koje su zakonito ušle u šengensko područje, ali im je istekla dozvola boravka ili zakoniti boravak (npr. državljani trećih zemalja kojima ne treba viza),

·osobe koje su nezakonito ušle i uhićene su na vanjskim granicama, i

·osobe uhićene na državnom području zemlje šengenskog područja zbog nezakonitog boravka nakon zakonitog ili nezakonitog ulaska.

Učinkovite mjere vraćanja stoga su među najodrživijim alatima za zaštitu područja slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica.

S obzirom na brojne uključene dionike, procese i mehanizme u izvješću o tematskoj šengenskoj evaluaciji istaknuta je važnost vraćanja kao ključnog aspekta europskog integriranog upravljanja granicama. Kako bi se to postiglo, učinkovita međuagencijska suradnja na nacionalnoj i europskoj razini u kombinaciji s dostatnom razinom pripravnosti i boljom razmjenom informacija ključna je za učinkovito donošenje utemeljenih odluka, ali i za izvršenje odluka o vraćanju. Sve navedeno može se lakše postići putem Šengenskog informacijskog sustava. U izvješću su utvrđeni zajednički izazovi povezani s ključnim fazama postupka vraćanja, uključujući njegovo pokretanje, identifikaciju državljana trećih zemalja, dobrovoljno i prisilno vraćanje, kao i potporne strukture i mehanizme suradnje za te procese.

Vijeće je na temelju izvješća o evaluaciji donijelo preporuke za rješavanje utvrđenih zajedničkih izazova 13 . U izvješću o evaluaciji utvrđene su i najbolje prakse nekih zemalja šengenskog područja koje mogu doprinijeti provedbi korektivnih mjera.

Rezultati tematske evaluacije uključeni su u prijedlog novog zajedničkog pristupa vraćanju 14 , koji je Komisija predstavila u ožujku 2025. Koriste se kao plan djelovanja za poboljšanje nacionalnih sustava vraćanja dok se novi zakonodavni okvir u potpunosti ne uspostavi.

Daljnje postupanje nakon tematske evaluacije europskog integriranog upravljanja granicama (EIBM)

Integrirano upravljanje granicama ključni je cilj EU-a, kako je utvrđeno člankom 77. stavkom 2. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Olakšava prelazak granice te omogućuje ujednačenu i visoku razinu nadzora vanjskih granica EU-a, čime doprinosi unutarnjoj sigurnosti EU-a i učinkovitom upravljanju migracijama, uz poštovanje temeljnih prava. Temelji se na četverorazinskom modelu za nadzor pristupa i obuhvaća mjere u trećim zemljama, kao što su one u okviru zajedničke vizne politike, mjere sa susjednim trećim zemljama, mjere nadzora državne granice na vanjskim granicama, analiza rizika te mjere unutar šengenskog područja i vraćanje.

Tematska evaluacija nacionalnih strategija zemalja šengenskog područja za integrirano upravljanje granicama provedena je u razdoblju 2019. – 2020. Nakon nje Vijeće je donijelo Odluku o utvrđivanju preporuke o uklanjanju nedostataka utvrđenih u tematskoj evaluaciji nacionalnih strategija država članica za integrirano upravljanje granicama za razdoblje 2019. – 2020. 15 U Preporuci su zatim utvrđeni najvažniji aspekti koje zemlje trebaju uzeti u obzir pri reviziji svojih nacionalnih strategija.

U drugoj polovini 2024. stručnjaci iz Komisije i zemalja šengenskog područja 16 , zajedno s promatračem Frontexa (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu), razmotrili su dosadašnji napredak. Razmotrili su u kojoj su mjeri revidirane nacionalne strategije usklađene s prioritetima politike EU-a, s naglaskom na mehanizme upravljanja, planiranje resursa i strateške ciljeve. U evaluaciji je na temelju 140 pokazatelja procijenjeno u kojoj su mjeri provedene preporuke iz prethodne evaluacije i utvrđena su područja kojima je potrebno posvetiti dodatnu pozornost.

Ta sveobuhvatna analiza ključna je za poboljšanje dosljednosti i operativne učinkovitosti upravljanja šengenskim područjem i jačanje provedbe europskog integriranog upravljanja granicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Rezultati procjene

Rezultati pokazuju znatna poboljšanja, što pokazuje da su zemlje izrazito posvećene napretku u skladu s višegodišnjim ciklusom europske strateške politike. Ključna poboljšanja u odnosu na evaluaciju za razdoblje 2019. – 2020. uključuju snažnije mehanizme upravljanja na nacionalnoj razini i razini EU-a, dosljedniji pristup nadzoru granica koji se temelji na riziku i bolje strateško planiranje financijskih sredstava. Konkretno, komponenta vraćanja postala je središnji dio nacionalnih strategija, čime se integrirani pristup jača jer se u njega uključuje i upravljanje migracijama, ali još uvijek je potrebno daljnje usklađivanje. Važan je korak naprijed i veća usmjerenost na unutarnju sigurnost, koja je sad temelj integriranog upravljanja granicama u svim zemljama šengenskog područja.

Međutim, i dalje postoje nedostaci. Nacionalne strategije često nisu usklađene s planiranjem kapaciteta, posebno u području ljudskih resursa, osposobljavanja te ulaganja u infrastrukturu i opremu. Osim toga, međuagencijska suradnja i dalje je rascjepkana, što ograničava djelotvornost upravljačkih struktura. Ti trajni nedostaci, koji su utvrđeni još u prethodnoj evaluaciji, ukazuju na potrebu za daljnjom integracijom i strateškom koordinacijom kako bi se uspostavio istinski jedinstven i otporan sustav europskog integriranog upravljanja granicama.

Daljnje postupanje nakon tematske evaluacije trgovine drogom u šengenskom području

S obzirom na znatno povećanje trgovine drogom u EU-u, o čemu svjedoče rekordne zapljene kokaina 17 , od veljače do studenog 2023. provedena je tematska evaluacija kako bi se utvrdile najbolje prakse u nacionalnim kapacitetima za borbu protiv trgovine drogom u EU-u. Nakon nje Vijeće je u ožujku 2024. donijelo Provedbenu odluku 18 o utvrđivanju preporuke za provedbu najboljih praksi utvrđenih 2023. tijekom tematske šengenske evaluacije.

Budući da je glavni cilj te tematske šengenske evaluacije bio utvrditi najbolje prakse, zemlje šengenskog područja pozvane su da razmotre dodanu vrijednost i izvedivost provedbe najboljih praksi u svojem nacionalnom okviru, prema potrebi uz savjetovanje s državama članicama koje su ih već provele.

Akcijske planove Komisiji i Vijeću dostavilo je 26 od 27 evaluiranih država članica i pridruženih zemalja. Komisija je akcijske planove zaprimila od Austrije, Belgije, Hrvatske, Češke, Danske, Estonije, Finske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Islanda, Italije, Latvije, Lihtenštajna, Litve, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske i Švicarske.

Komisija je 2024. preispitala 19 dostavljene akcijske planove kako bi provjerila jesu li zemlje u nacionalnim sustavima provele preporuku Vijeća kojom se od njih zahtijeva da analiziraju i razmotre provedbu najboljih praksi utvrđenih tijekom tematske evaluacije.

Dostavljeni akcijski planovi pokazuju da Austrija, Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Malta i Nizozemska namjeravaju provesti ili su već provele najveći broj najboljih praksi. Nadalje, u najvećoj su mjeri provedene najbolje prakse u mapiranju tokova nedopuštenih droga, što pokazuje izraženu kolektivnu predanost i velik napredak u utvrđivanju tokova nedopuštenih droga u šengensko područje. S druge strane, ukupna stopa provedbe najboljih praksi za stvaranje prepreka i povećanje otpornosti logističkih centara posebno je niska, što ukazuje na znatne poteškoće koje možda proizlaze iz ograničenja resursa, složenosti poslovanja ili različitih nacionalnih prioriteta. Nedostatak značajnog napretka u tom području posebno zabrinjava s obzirom na stratešku važnost logističkih centara, koji su kritične ranjive točke u borbi protiv trgovine drogom. Za rješavanje tih izazova bit će potrebna bolja koordinacija, ciljano financiranje i veća tehnička potpora zemljama koje se suočavaju s poteškoćama u tom području.

Na temelju informacija navedenih u akcijskim planovima Komisija smatra da su svi dostavljeni akcijski planovi zaključeni, uz jednu iznimku. Provedba najboljih praksi i dalje će se pratiti u okviru periodičnih šengenskih evaluacija, u skladu s višegodišnjim programom evaluacije i kako su utvrđene u Provedbenoj odluci Vijeća.

4.Stanje na unutarnjim granicama

Nadzor unutarnjih kopnenih granica s Rumunjskom i Bugarskom ukinut je 1. siječnja 2025., što znači da je Cipar jedina država članica EU-a koja još čeka ukidanje nadzora unutarnjih granica.

Revidirani Zakonik o šengenskim granicama 20 stupio je na snagu 10. srpnja 2024., a njime je utvrđen novi okvir za ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica s revidiranim rokovima i strožim zahtjevima za praćenje i izvješćivanje. Na temelju tih novih pravila Komisija je donijela provedbene odluke u kojima je utvrdila predložak obavijesti zemalja o privremenom ponovnom uvođenju ili produljenju nadzora unutarnjih granica, kao i jedinstveni obrazac za izvješće o ponovnom uvođenju ili produljenju nadzora unutarnjih granica 21 .

Od stupanja na snagu izmijenjenog Zakonika o šengenskim granicama deset zemalja šengenskog područja ponovno je uvelo nadzor na svojim unutarnjim granicama 22 . Šest država članica (tj. Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Norveška i Švedska) nadzor je provodilo već dulje vrijeme i prije stupanja na snagu izmijenjenog Zakonika o šengenskim granicama. Njemačka je u međuvremenu proširila geografsko područje nadzora na sve svoje unutarnje granice. Nizozemska je prvi put obavijestila o ponovnom uvođenju nadzora državne granice na svim svojim kopnenim i zračnim granicama. Bugarska je privremeno ponovno uvela nadzor na svojim kopnenim granicama kao preventivnu mjeru nakon ukidanja kontrola na unutarnjim granicama.

Komisija primjenjuje nove rokove i obveze izvješćivanja na sva ponovna uvođenja i produljenja o kojima je obaviještena od stupanja na snagu izmijenjenog Zakonika.

U okviru kontinuiranog dijaloga o nadzoru unutarnjih granica Komisija je u bliskom kontaktu sa zemljama koje su ponovno uvele nadzor unutarnjih granica, kao i sa zemljama na koje to utječe. Te su rasprave potaknule razmjenu informacija među predmetnim zemljama, kao i između Komisije i zemalja šengenskog područja. Komisija je naglasila da su zemlje obvezne donijeti mjere ublažavanja kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ograničio utjecaj nadzora državne granice na prekogranična putovanja, prijevoz tereta 23 i funkcioniranje prekograničnih regija. Rasprave su bile usmjerene i na kontinuirani napredak u provedbi preporuka Komisije iz studenog 2023. o alternativnim mjerama protiv ozbiljnih prijetnji javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti 24 .

Osim toga, u okviru šengenskih evaluacija provedenih 2024. posjećeni su centri za policijsku i carinsku suradnju te policijske postaje u regijama uz unutarnje granice. Cilj je bio provjeriti omogućuju li strukture i postupci pravodobnu razmjenu informacija i učinkovite zajedničke operacije, koje se odnose na prekogranični kriminal, nezakonite migracije i prijetnje javnoj sigurnosti. Opća svrha tih procjena bila je (a) zajamčiti učinkovitu razmjenu informacija i operativnu suradnju među tijelima za izvršavanje zakonodavstva, čime se poboljšava unutarnja sigurnost, i (b) utvrditi područja u kojima su potrebna poboljšanja ili korektivne mjere. U okviru tih aktivnosti praćenja i rasprava otkriveno je da se provjere provode nesustavno.

Komisija radi i na tome da ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica ne utječe ni na jednu zemlju šengenskog područja ili prekograničnu regiju, posebno one s jedinstvenim geografskim položajem. Provode se relevantni koraci kako bi se riješili slučajevi u kojima ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica uzrokuje ozbiljne teškoće u svakodnevnom životu pojedinaca i poduzeća.

Komisija promiče i operativnu suradnju među zemljama šengenskog područja kako bi se na djelotvorniji i učinkovitiji način riješila sigurnosna i migracijska pitanja država članica. Potiče i razvoj regionalne suradnje duž migracijskih ruta te aktivno surađuje i s trećim zemljama. Kako bi se nezakoniti migranti na unutarnjim granicama vratili brzo i zakonito, zemlje šengenskog područja moraju primjenjivati svoje postojeće bilateralne sporazume o ponovnom prihvatu ili umjesto toga sklopiti operativne aranžmane za primjenu postupka transfera uvedenog izmijenjenim Zakonikom o šengenskim granicama.

Od stupanja na snagu izmijenjenog Zakonika o šengenskim granicama jedna država članica (Njemačka) produljila je nadzor unutarnjih granica. Komisija je već pokrenula savjetovanje na zahtjev Luksemburga 25 . To je rezultiralo sastancima na operativnoj i ministarskoj razini radi rješavanja praktičnih prepreka prekograničnim tokovima i povećanja suradnje u području alternativnih operativnih mjera. I dalje vodi računa o tome da se poštuju načela slobodnog kretanja i sigurnosti u cijelom šengenskom području te će prema potrebi poduzeti daljnje mjere u predstojećem šengenskom ciklusu, uključujući izdavanje mišljenja kako je utvrđeno u revidiranom Zakoniku o šengenskim granicama.

5.Alati za evaluaciju i praćenje šengenske pravne stečevine

Komisija je u studenom 2024. okupila skupinu šengenskih evaluatora za 2025. U skladu sa zahtjevima mehanizma evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine gotovo sve zemlje šengenskog područja imenovale su najmanje jednog stručnjaka. Samo jedna država članica to nije učinila jer bi imenovanje znatno utjecalo na obavljanje nacionalnih zadaća 26 . stoga nije mogla imenovati barem jednog stručnjaka za svako područje šengenskog sustava 27 .

Ukupno je imenovano 545 nacionalnih stručnjaka, od kojih je 525 odabrano za skupinu za 2025., uzimajući u obzir opće i posebne kriterije utvrđene u Uredbi (EU) 922/2022 i u povezanom pozivu na imenovanje zemljama šengenskog područja 28 .

Broj odabranih stručnjaka po zemlji šengenskog područja (2025.)

Kako bi skupina stručnjaka za aktivnosti evaluacije i praćenja bila visoke kvalitete, 2024. izrađena je strategija osposobljavanja za šengensku evaluaciju. U njoj su utvrđeni ključni aspekti aktivnosti osposobljavanja za šengensku evaluaciju na temelju kratkoročnih i srednjoročnih ciljeva, a glavni joj je cilj provedba dosljedne metodologije za zajednički i integrirani okvir osposobljavanja za šengensku evaluaciju. U skladu s njom nastoji se, među ostalim, izraditi zajednički kurikulum za sve aktivnosti osposobljavanja, ojačati upravljanje za provedbu osposobljavanja i racionalizirati odabir polaznika, čime bi se poboljšale sinergije sa skupinom šengenskih evaluatora. U 2024. 90 stručnjaka osposobljeno je i certificirano za ulogu šengenskih evaluatora u okviru početnih aktivnosti osposobljavanja na temelju tog zajedničkog okvira.

U siječnju 2025. održana je treća radionica koordinatora za zemlju i vodećih stručnjaka na kojoj su se okupili koordinatori za pojedine zemlje iz zemalja šengenskog područja i Komisije zajedno s imenovanim vodećim stručnjacima za evaluacije 2024. i 2025. Više od 40 viših stručnjaka iz zemalja šengenskog područja, koji predstavljaju zajednicu od više od 500 šengenskih evaluatora, održalo je stratešku razmjenu mišljenja o budućnosti šengenskog područja, a posebno o tome kako ojačati okvir upravljanja na europskoj i nacionalnoj razini. Osim toga, nacionalni koordinatori za pojedine zemlje i vodeći stručnjaci na radionici su se pripremali za aktivnosti šengenske evaluacije 2025.

6.Planovi za budućnost: aktivnosti evaluacije i praćenja 2025.

U 2025. obilježava se 40. obljetnica potpisivanja Šengenskog sporazuma 14. lipnja 1985. U skladu s tom obljetnicom bit će osmišljen cjelogodišnji program upravljanja šengenskim područjem, koji će ponovno potvrditi da je Schengen simbol našeg zajedničkog postignuća – sigurne i ujedinjene Europe koja koristi i europskim građanima i poduzećima. Dok slavimo to važno postignuće, Schengen će i dalje biti jedan od glavnih prioriteta Komisije i ključna strateška prednost u promjenjivom geopolitičkom okruženju.

Mehanizam evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine i dalje će odražavati dinamičnu i promjenjivu prirodu šengenskog projekta kako bi ostao otporan i djelotvoran u okruženju koje se mijenja. Doneseni su novi pravni zahtjevi, pogotovo oni koji proizlaze iz pakta o migracijama i azilu (npr. Uredba o dubinskim provjerama, Uredba o postupku vraćanja na granici) i oni povezani s novom digitalnom arhitekturom koja podržava upravljanje granicama i unutarnju sigurnost šengenskog područja (npr. uredbe o interoperabilnosti, postupci u ETIAS-u, pristup tijela za izvršavanje zakonodavstva EES-u, ETIAS, interoperabilnost, Direktiva o razmjeni informacija).

Na temelju toga Komisija će 2025. uz savjetovanje sa zemljama šengenskog područja i relevantnim tijelima EU-a revidirati 29  standardni šengenski upitnik. Ažurirani upitnik doprinijet će jačanju i strateških aspekata na kojima se temelji dobro funkcioniranje šengenskog područja, kao što su upravljanje šengenskim područjem i korištenje povezanih financijskih instrumenata EU-a.

Godišnji program evaluacije za 2025. 30 provest će se u skladu s višegodišnjim programom evaluacije za razdoblje 2023. – 2029. To uključuje periodične evaluacije Švicarske, Slovenije i Austrije te evaluacije Bugarske i Rumunjske nakon njihove potpune integracije u šengensko područje bez nadzora unutarnjih granica. Kad je riječ o aktivnostima praćenja za 2025., Komisija planira posjetiti Francusku (što je već učinila u ožujku 2025.), Grčku (rujan 2025.) i Portugal.

	Sij.	Velj.	Ožu.	Tra.	Svi.	Lip.	Srp. – kol.	Ruj.	Lis.	Stu.	Pro.
Periodična evaluacija	Švicarska		Slovenija		Austrija			Rumunjska		Bugarska
Prva evaluacija
Tematska evaluacija

S obzirom na posebnu ulogu tematskih evaluacija u utvrđivanju i rješavanju međusektorskih izazova za šengensko područje, kao što su trgovina drogom i vraćanja u prethodne dvije godine, Komisija nakon savjetovanja sa zemljama šengenskog područja smatra da je 2026. prikladno vrijeme za pokretanje još jedne tematske evaluacije. S obzirom na aktualni rat u Ukrajini i kontinuirane povećane sigurnosne rizike cilj te evaluacije bio bi utvrditi nedostatke i ranjivosti šengenske granice i sigurnosne arhitekture kako bi se povećala njezina dosljednost i ukupna razina unutarnje sigurnosti.

Nadalje, Komisija će 2025. nastaviti pratiti daljnje postupanje nakon tekućih prvih šengenskih evaluacija kako bi potaknula tehničku spremnost obje uključene zemlje. Potrebni posjeti 31  Cipru mogli bi se provesti 2025. ako ciparska tijela provedu potrebne korektivne mjere. Kad je riječ o Irskoj, Komisija u prvoj polovini 2025. namjerava objaviti Izvješće o stanju Schengena koje obuhvaća pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, suradnju u području droga i članak 26. Šengenske konvencije. Ako ishod bude pozitivan i ako se brzo provedu korektivne mjere u drugim relevantnim područjima, posebno u području policijske suradnje, to će Vijeću omogućiti da te odredbe primijeni u Irskoj te će dovesti do povećane šengenske suradnje.

Komisija će 2025. pojačati i potporu neometanoj integraciji šengenskih zahtjeva za zemlje koje žele pristupiti EU-u. Budući da su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u ujedno zemlje kandidatkinje za priključenje šengenskom području, proces proširenja EU-a uvelike utječe na Schengen. Zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u moraju ispuniti sve šengenske zahtjeve do pristupanja EU-u, čak i ako će se neka šengenska prava, kao što su potpuni aktivni pristup svim informacijskim sustavima, pravo na izdavanje šengenskih viza i pravo na ukidanje nadzora unutarnjih granica, primjenjivati tek u kasnijoj fazi. Komisija će blisko surađivati sa zemljama kandidatkinjama kako bi do pristupanja EU-u uspostavile potpuno funkcionalan nacionalni okvir za upravljanje šengenskim područjem. Za to je potrebna temeljita priprema, uključujući provedbu šengenskih akcijskih planova, kako je utvrđeno u Komunikaciji 32 o politici proširenja EU-a za 2024.

Naposljetku, kad je riječ o osposobljavanju, uvođenjem zajedničkog kurikuluma u tečajevima početnog osposobljavanja 2024. stvoren je čvrst temelj za oblikovanje budućeg osposobljavanja. Sljedeće aktivnosti početnog osposobljavanja zakazane su za proljeće, ljeto i jesen 2025.

(1)

     Za pregled aktivnosti evaluacije 2024. vidjeti: Mehanizam evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine – Europska komisija .

(2)

     Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS), Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).

(3)

     Šengenska evaluacija Hrvatske – sažetak i preporuke, dostupno na: Šengenska evaluacija Hrvatske .

(4)

     Šengenska evaluacija Poljske – sažetak i preporuke, dostupno na: Šengenska evaluacija Poljske .

(5)

Grčka, Francuska i Mađarska.

(6)

     Akcijski planovi koji još nisu bili zaključeni prije periodičnih evaluacija za Češku, Mađarsku i Slovačku 2024. zaključit će se u okviru šengenskih izvješća za zemlje šengenskog područja koja će biti donesena 2025.

(7)

     Zaključeno 16. listopada 2024.

(8)

     Zaključeno 1. studenog 2024.

(9)

     Zaključeno 8. studenog 2024.

(10)

     C(2024) 8110 final od 17. prosinca 2024.

(11)

     U skladu s metodologijom za pregled stanja na šengenskom području pregled stanja za 2024. ne uključuje rezultate za Češku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku jer izvješća za te zemlje s odgovarajućim preporukama nakon periodičnih evaluacija iz 2024. još nisu donesena. Nisu uključene ni Bugarska i Rumunjska jer će se njihova prva periodična evaluacija provesti tek u drugoj polovini 2025. Zemlje šengenskog područja koje su evaluirane 2023. i početkom 2024. (tj. Hrvatska, Estonija, Finska, Latvija i Litva) još nisu imale priliku dostaviti svoje akcijske planove, koji uključuju planirane korektivne mjere koje treba poduzeti, kao ni svoja prva izvješća o daljnjim mjerama jer rokovi još nisu istekli.

(12)

     Fond za integrirano upravljanje granicama – Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike, Fond za azil, migracije i integraciju te Fond za unutarnju sigurnost.

(13)

     Provedbena odluka Vijeća od 6. ožujka 2025. o utvrđivanju preporuka za utvrđena zajednička područja u kojima su potrebna poboljšanja na temelju tematske šengenske evaluacije za 2024. „Uklanjanje međunacionalnih razlika: zajedničkim rješenjima i inovativnim praksama do djelotvornog sustava vraćanja EU-a”.

(14)

     Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Uniji te o stavljanju izvan snage Direktive 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive Vijeća 2001/40/EZ i Odluke Vijeća 2004/191/EZ, COM(2025) 101 final.

(15)

     Dokument Vijeća 6755/21 od 8. ožujka 2021.

(16)

     Belgija, Njemačka, Grčka, Francuska, Mađarska, Italija, Nizozemska, Portugal i Rumunjska, pod vodstvom Norveške.

(17)

     Četvrti sveobuhvatni pregled tržišta nedopuštenih droga u Europskoj uniji, koji su proveli Europol i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA – preimenovan u Agenciju Europske unije za droge (EUDA) u srpnju 2024.).

(18)

     Provedbena odluka Vijeća od 5. ožujka 2024. o utvrđivanju preporuke za provedbu najboljih praksi utvrđenih 2023. tijekom tematske šengenske evaluacije kapaciteta država članica u području policijske suradnje, zaštite vanjskih granica i upravljanja IT sustavima za borbu protiv trgovine drogom u Uniji.

(19)

     U skladu s člankom 21. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) 2022/922.

(20)

     Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o šengenskim granicama).

(21)

     Provedbena odluka Komisije (EU) 2025/315 od 14. veljače 2025. o utvrđivanju predloška za obavijest o privremenom ponovnom uvođenju ili produljenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama, C/2025/902; Provedbena odluka Komisije (EU) 2025/308 od 14. veljače 2025. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za izvješće o ponovnom uvođenju ili produljenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća, C/2025/905.

(22)

     Za pregled vidjeti: Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice – Europska komisija .

(23)

     U skladu s Komunikacijom Komisije o zelenim trakama prelazak unutarnjih granica transeuropske prometne mreže (TEN-T) ne bi trebao trajati dulje od 15 minuta za teretna vozila bez obzira na robu koju prevoze. Komisija je nastavila održavati sastanke s Mrežom nacionalnih kontaktnih točaka za promet kad god bi se utvrdili mogući problemi koji bi mogli negativno utjecati na protok cestovnog prijevoza na unutarnjem tržištu.

(24)

     Preporuka Komisije od 23. studenog 2023. o suradnji među državama članicama s obzirom na ozbiljne prijetnje unutarnjoj sigurnosti i javnom poretku u području bez nadzora unutarnjih granica, C(2023) 8139 final.

(25)

     U skladu s člankom 27.a Uredbe (EU) 2016/399.

(26)

     U skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EU) 2022/922.

(27)

Danska nije imenovala stručnjaka za policijsku suradnju.

(28)

     Članak 15. stavak 1. Uredbe (EU) 2022/922.

(29)

     U skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2022/922.

(30)

     Godišnji program evaluacije za 2025. dostupan je u godišnjoj evaluaciji .

(31)

     Članak 23. Uredbe (EU) 2022/922.

(32)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2024., COM(2024) 690 final.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.4.2025.

COM(2025) 185 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

Izvješće o stanju Schengena za 2025.

PRILOG 2.

Zbirka najboljih primjera iz prakse utvrđenih u okviru mehanizma evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine

Dobro funkcioniranje šengenskog područja ovisi o djelotvornoj i učinkovitoj primjeni šengenskih pravila u državama članicama. Mehanizam evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine važna je zaštitna mjera za jamčenje odgovarajuće provedbe šengenske pravne stečevine, koja omogućuje pravodobno otkrivanje ranjivosti, ali i utvrđivanje najbolje prakse i inovativnih rješenja koja su uvele države članice.

Zbirka najboljih primjera iz prakse priložena Izvješću o stanju Schengena za 2025. treće je izdanje od stupanja na snagu nove Uredbe o mehanizmu evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine. Kao dokument podložan izmjenama obuhvaća najbolje primjere iz prakse utvrđene u prethodnoj inačici zbirke, kao i nove i inovativne mjere utvrđene u evaluacijama provedenima 2024. kojima se znatno poboljšava provedba zajedničkih pravila i koje bi druge države članice mogle provesti u praksi.

Ova zbirka objedinjuje brojne najbolje primjere iz prakse koji obuhvaćaju više aspekata šengenske pravne stečevine, uključujući nacionalno upravljanje šengenskim područjem, upravljanje vanjskim granicama, viznu politiku, vraćanja te mjere unutar šengenskog područja, kao što su unutarnje granice i unutarnja sigurnost. Cilj je pružiti uvid u inovativne strategije, alate i mjere koje tijelima država članica mogu pomoći u provedbi šengenske pravne stečevine i olakšati istorazinsku razmjenu znanja. Trebalo bi poticati daljnju razmjenu znanja i iskustava u okviru relevantnih tijela Vijeća kako bi se ta zajednička nastojanja ojačala. Zbirka sadržava nove uvide koji dopunjuju postojeće najbolje primjere iz prakse navedene u odgovarajućim preporukama ili priručnicima Komisije ili Vijeća.

Ova zbirka služi kao pojašnjenje i nema pravno obvezujući status. Zamišljena je kao koristan resurs za oblikovatelje politika, službenike za izvršavanje zakonodavstva i druge dionike uključene u brigu za neometano i učinkovito funkcioniranje šengenskog područja, ali i kao resurs za podupiranje mogućih rješenja za korektivne mjere kojima se provode buduće preporuke koje predlože evaluacijski timovi. Dio je godišnjeg izvješća iz članka 25. Uredbe Vijeća (EU) 2022/922.

NACIONALNO UPRAVLJANJE ŠENGENSKIM PODRUČJEM

1.Nacionalne strategije

Provedba europskog integriranog upravljanja granicama (EIBM)

Rukovođenje nacionalnim integriranim upravljanjem granicama ·U planu djelovanja u nepredvidivim okolnostima, koji uključuje detaljne postupke za niz mogućih kriznih scenarija, definiraju se jasne uloge i odgovornosti svih relevantnih nacionalnih tijela (uključujući policiju, carinu, oružane snage i imigracijske službe) te lokalnih dionika (kao što su općine i nevladine organizacije). Takvi planovi dopunjeni su postupcima za traženje i integraciju europske potpore. Provedeno je nekoliko ispitivanja okvira za planiranje djelovanja u nepredvidivim okolnostima u kojima su sudjelovala sva nacionalna tijela s odgovornostima u kriznim situacijama. [Finska, 2023.] ·Dugoročna i nacionalna razvojna strategija te kratkoročni vladin program za unutarnju sigurnost uključuju prioritete za provedbu pravne stečevine EU-a i šengenske pravne stečevine, kao i razvoj međunarodne suradnje u području izvršavanja zakonodavstva. Program obuhvaća i preporuke za šengensku evaluaciju. Godišnja analiza i izvješćivanje osiguravaju učinkovitu provedbu i operacionalizaciju. Ta nacionalna strateška struktura, koja povezuje prioritete EU-a s nacionalnim strategijama, omogućuje učinkovitu provedbu (resurse) i sustavnu operacionalizaciju pravne stečevine EU-a i šengenske pravne stečevine. [Hrvatska, 2024.] ·Sveobuhvatni strateški dokument služi kao vodič za nacionalnu provedbu šengenskih pravila od 2021. do 2027., u skladu s europskim standardima za poboljšanje šengenske suradnje. Javna tijela, uključujući razna ministarstva, imaju ključnu ulogu u tom nacionalnom konceptu upravljanja šengenskim područjem. Plan za provedbu šengenske pravne stečevine za 2023. glavni je alat za postizanje tih ciljeva u različitim područjima šengenskog okvira. Ministarstvo unutarnjih poslova zaduženo je za procjenu napretka, ažuriranje koncepta i izvješćivanje vlade svake dvije godine, primjenom pokazatelja i rokova za mjerenje uspjeha i usklađivanje s ciljevima Češke u području europskog upravljanja granicama. [Češka, 2024.]

Mehanizam kontrole kvalitete ·Ministarstvo unutarnjih poslova uspostavilo je nacionalni mehanizam evaluacije vanjskih granica koji se temelji na europskim i nacionalnim mehanizmima kontrole kvalitete. U njemu se objedinjuju preporuke iz mehanizma za evaluaciju šengenske pravne stečevine, Frontexove procjene ranjivosti i nacionalnih evaluacijskih posjeta. Potonji uključuju evaluaciju Šengenskog informacijskog sustava/SIRENE-a i pitanja policijske suradnje. [Austrija, 2020.] ·Na upravljanje granicama na nacionalnoj razini i razini EU-a trebalo bi sustavno primjenjivati europski mehanizam kontrole kvalitete koji obuhvaća cjelokupno područje primjene EIBM-a. Trajni nacionalni mehanizam kontrole kvalitete uključuje skupinu nacionalnih evaluatora koji su osposobljeni na Frontexovim tečajevima za šengenske evaluatore. [Tematska evaluacija nacionalnih strategija integriranog upravljanja granicama, 2020.]

Međuagencijska suradnja

·Bliska i djelotvorna formalizirana međuagencijska koordinacija i suradnja među različitim nacionalnim tijelima na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini smatraju se ključnima za djelotvorno funkcioniranje sustava integriranog upravljanja granicama. Jedinice granične straže raspoređuju se u teritorijalnim vodama i na kopnu predmetnih trećih zemalja, čime se osigurava stalna zajednička ophodnja morem i zrakom na plovilima i zrakoplovima države članice uz potporu elektroničkih sredstava kao što je integrirani sustav za vanjski nadzor (SIVE). [Tematska evaluacija nacionalnih strategija integriranog upravljanja granicama, 2020.] ·Međuagencijska razmjena obavještajnih informacija na istoj platformi doprinosi izgradnji zajedničke strukturirane slike koja poboljšava kvalitetu razmjene informacija i pomaže glavnim dionicima da ostvare svoju institucijsku misiju, a pritom se sprečava udvostručavanje posla. [Estonija, 2023.] ·Osnovan je zajednički istražni odjel u kojem sudjeluju druga nacionalna tijela za izvršavanje zakonodavstva, još pet država članica EU-a na koje utječe migracijski tok te Europol i Frontex. On omogućuje učinkovitu i brzu razmjenu informacija, a time i brzu reakciju, te poduzimanje učinkovitih mjera za usporavanje migracijskog toka i provedbu mjera protiv krijumčara ljudi. Budući da prikuplja i koncentrira kriminalističke obavještajne podatke i informacije iz otvorenih izvora te provodi unakrsne provjere osoba, taj je zajednički istražni odjel postao operativno čvorište na vanjskim granicama koje olakšava opće upravljanje migracijskim tokovima. [Litva, 2023.]

2.Nacionalni kapaciteti

Osposobljavanje

Suradnja s CEPOL-om ·Koordinirano i aktivno sudjelovanje u europskom osposobljavanju u području izvršavanja zakonodavstva sastavni je dio međuagencijske suradnje u okviru stalne upravljačke strukture policije, carine i granične straže. Nacionalna policijska akademija redovito raspravlja o potrebama osposobljavanja, pri čemu kontinuirano surađuje s ustanovama za osposobljavanje službenika graničnog nadzora i carine. U CEPOL-ovim tečajevima sudjeluje mnogo polaznika, a pristup njegovoj platformi za e-učenje LEED odobrava se velikom broju službenika za izvršavanje zakonodavstva. CEPOL-ova osposobljavanja uključena su u godišnje planove osposobljavanja nacionalne policije, carine i granične straže, a pod koordinacijom nacionalne policijske akademije dostupna mjesta za takva osposobljavanja dodjeljuju se tijelima za izvršavanje zakonodavstva na temelju njihovih potreba i kompetencija. Osim toga, informacije o mogućnostima osposobljavanja koje nudi CEPOL lako su dostupne na intranetu policije, carine i granične straže. [Finska, 2023.]

Vraćanje ·Dogovor sa zračnim prijevoznikom o redovitom korištenju zrakoplova i simulatora za osposobljavanje timova pratitelja u operacijama vraćanja iz operativne perspektive, ali i za simulaciju kriznih situacija koje se mogu dogoditi u operacijama vraćanja, kao što su požari. [Finska, 2023.]

Ured SIRENE ·Ured SIRENE Nacionalnog istražnog ureda osmislio je nacionalni internetski tečaj o novoj Uredbi o Šengenskom informacijskom sustavu. Tečaj se sastoji od teorijskog dijela i provjera znanja. Internetski program osposobljavanja obvezan je za policijske službenike, službenike graničnog nadzora i carinske službenike, a završetak tečaja nadzire se i prati. [Finska, 2023.] ·Osnovan je najsuvremeniji centar za osposobljavanje u prostorijama ureda SIRENE, koji pruža opsežne praktične mogućnosti osposobljavanja za sve krajnje korisnike svih nacionalnih agencija za izvršavanje zakonodavstva. Obrazovne aktivnosti uključuju praktične tečajeve u računalnim laboratorijima i platforme za e-učenje, uključujući policijski intranet i CEPOL-ove tečajeve, kako bi se na daljinu moglo učiti o Šengenskom informacijskom sustavu. Policijska akademija redovito surađuje s relevantnim policijskim odjelima, lokalnim sveučilištima i nevladinim organizacijama kako bi se pobrinula da se program osposobljavanja redovito ažurira, među ostalim u području međunarodne policijske suradnje i šengenskih pitanja. Potpuni skup priručnika sa svim relevantnim informacijama o Šengenskom informacijskom sustavu, sustavu za automatsku identifikaciju otisaka prstiju i pitanjima koja se odnose na ured SIRENE za svako nadležno nacionalno tijelo i policijsku službu dostupan je u e-knjižnicama na policijskom intranetu. [Cipar, 2023.] ·U nacionalnom informatičkom sustavu bilježe se informacije i dokumenti o državljanima trećih zemalja na koje se odnosi vraćanje, što daje potpun uvid u njihovu situaciju. Ured SIRENE nacionalna upozorenja o vraćanju pretvara u upozorenja o odbijanju ulaska i boravka izravno u sustavima migracijskih tijela nakon što iz drugih država članica zaprimi obrasce R-A SIRENE o nacionalnim upozorenjima. Isti postupak mogu provesti službenici graničnog nadzora ako osoba na koju se odnosi upozorenje o vraćanju izlazi s područja EU-a. [Estonija, 2023.] ·Nacionalni ured SIRENE uveo je iznimnu praksu osposobljavanja o temama povezanima sa Šengenskim informacijskim sustavom i nudi materijale kao što su plakati, priručnici i podcasti kako bi se na državnoj razini poboljšala osviještenost o tom sustavu i njegova primjena. Predavači su dostupni za edukacije na zahtjev, a materijali su podijeljeni među relevantnim nacionalnim tijelima. [Češka, 2024.]

Zajedničko osposobljavanje s drugim državama članicama ·Država članica prihvatila je koncept zajedničkog osposobljavanja s policijskim službama susjednih zemalja kao način poboljšanja suradnje u pograničnim područjima. Zajedničko osposobljavanje i suradnja među tijelima za izvršavanje zakonodavstva različitih država provode se primjerice u okviru rada odbora za bilateralnu suradnju. Zajedničko osposobljavanje organizira i centar za policijsku i carinsku suradnju. [Njemačka, 2020.; Španjolska 2022.]

Zaštita podataka ·Za izaslano osoblje na konzularnim mjestima dostupno je dobro razvijeno osposobljavanje u području zaštite podataka, organizirano u suradnji sa službenikom za zaštitu podataka ministarstva vanjskih poslova i tijelom za zaštitu podataka. [Češka, 2019.] ·Opsežan koncept osposobljavanja voditelja obrade u nacionalnom Šengenskom informacijskom sustavu, a posebno ponuda modula e-učenja i sveobuhvatna strategija osposobljavanja za nove članove osoblja. [Nizozemska, 2021.] ·Sveobuhvatno osposobljavanje o zahtjevima za zaštitu podataka povezanima sa Šengenskim informacijskim sustavom koje je organizirao službenik za zaštitu podataka i koje je namijenjeno osoblju nacionalnog Šengenskog informacijskog sustava i ureda SIRENE i krajnjim korisnicima, posebno u pogledu aktivnosti informiranja. [Italija, 2021.] ·Osposobljavanje i informiranje osoblja Ministarstva vanjskih poslova o zahtjevima za zaštitu podataka povezanima s postupkom izdavanja viza i viznim informacijskim sustavom za krajnje korisnike, posebno konzularnog osoblja prije upućivanja u veleposlanstva/konzulate, u čemu aktivno sudjeluje i Ured za zaštitu podataka. [Grčka, 2021.] ·Službenik za zaštitu podataka Ministarstva vanjskih poslova dostavlja priručnik o obradi i zaštiti osobnih podataka svim krajnjim korisnicima viznog informacijskog sustava. Vodič je sažet i prilagođen korisnicima. [Češka, 2024.]  ·Osposobljavanje osoblja o zaštiti podataka u opsežnim IT sustavima putem redovitih tečajeva na internetu i uživo, uključujući „osposobljavanje instruktora” kako bi se informirao što veći broj ljudi i promicala kultura zaštite podataka. Službenici za zaštitu podataka različitih tijela imaju ključnu ulogu u organizaciji i provedbi tih tečajeva. [Poljska, 2024.]

Osposobljavanje putem interneta ·Redovito osposobljavanje na svim graničnim prijelazima, čime se osigurava da službenici graničnog nadzora stalno uče i znaju najnovije pojedinosti o postupcima granične kontrole. Osposobljavanje putem interneta sastoji se od dnevnih testova koje službenici graničnog nadzora moraju polagati na dužnosti. Za testove postoji 200 pitanja s višestrukim izborom odgovora, od kojih se 10 dnevno nasumično dodjeljuje službenicima graničnog nadzora na dužnosti. Pitanja obuhvaćaju i pravne osnove, rukovanje opremom i zaštitu podataka. Voditelj smjene provjerava rezultate i na temelju utvrđenih nedostataka u znanju službenika graničnog nadzora o određenim temama organiziraju se mjesečne ciljane edukacije. [Mađarska, 2024.]

Temeljna prava ·Nacionalna tijela imaju internetske alate za obnovu znanja za službenike graničnog nadzora s obveznim i neobveznim tečajevima. Kao dopuna tim platformama razvija se i koristi internetska platforma za osposobljavanje za obnovu znanja, koje se odnosi isključivo na temeljna prava u nadzoru granica i vraćanju. Platforma se temelji na Frontexovu priručniku za osposobljavanje za edukatore u području temeljnih prava iz 2019. i javno je dostupna, dobro strukturirana i prilagođena korisnicima te povezuje standarde temeljnih prava i zaštitne mjere sa scenarijima nadzora državne granice. [Hrvatska, 2024.]

Oprema

Mobilni uređaji ·Mobilni uređaji upotrebljavaju se kako bi službenici u ophodnji imali pristup relevantnim bazama podataka putem mobilne aplikacije. Prilagođeni su korisniku i velikog kapaciteta te mogu očitavati registarske pločice vozila i strojno čitljive zone osobnih isprava. Opremljeni su i funkcijama za prepoznavanje lica (tj. za slanje fotografija u središnju bazu podataka radi prepoznavanja lica). [Mađarska, 2019.] ·Svi policijski službenici relevantnog profila opremljeni su pametnim telefonima s izravnim pristupom (među)nacionalnim bazama podataka i zaštićenom komunikacijskom aplikacijom. Nacionalne policijske snage upotrebljavaju mobilna rješenja za rad izvan ureda. Pomoću mobilnih uređaja (tableta, pametnih telefona i prijenosnih računala) svaki operativni policijski službenik može pretraživati (među)nacionalne baze podataka (kao što su identifikacijske isprave, registarske pločice i biometrijski podaci). Predmeti, kao što su registarske pločice, koji se skeniraju pametnim telefonom odmah se provjeravaju u središnjoj bazi podataka. [Nizozemska, 2021.] Dokumenti za provjeru uvjeta ulaska ·Službenici graničnog nadzora na prvoj liniji u međunarodnoj zračnoj luci mogu koristiti obrazac s pitanjima pomoću kojih se utvrđuje je li ispunjena većina uvjeta za ulazak utvrđenih u članku 6. stavku 1. Zakonika o šengenskim granicama. Taj obrazac olakšava provjeru uvjeta ulaska za državljane trećih zemalja, poboljšava komunikaciju između službenika granične policije i putnika te eliminira moguće jezične prepreke. Obrazac je dostupan na 28 jezika koji odgovaraju međunarodnom prometu u zračnoj luci, kao što su kineski, korejski, ruski, ukrajinski i albanski, i koristi se kako bi se olakšala provjera uvjeta ulaska ako postoje komunikacijske prepreke između putnika i službenika graničnog nadzora. Za ispunjavanje obrasca državljanima trećih zemalja ne treba mnogo vremena i to ne utječe na vrijeme čekanja na granicama. [Mađarska, 2024.]

3.Opsežni informacijski sustavi

Nacionalne aplikacije

Upozorenja i upiti ·Ako ured SIRENE stvori, ažurira ili obriše upozorenje putem nacionalne aplikacije, tijelo izdavatelj / podnositelj zahtjeva prima automatsku obavijest e-porukom. Time se pojednostavnjuje postupak, smanjuje radno opterećenje i poboljšava razmjena informacija među uključenim tijelima. [Mađarska, 2019.] ·Država članica prima podatke o putnicima svih letova iz trećih zemalja, koje sastavlja tijelo „Targeting Centre Borders”, a podaci se automatski obrađuju putem nacionalnog sustava unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API). Sustav API sastoji se od nacionalnih baza podataka, popisa praćenja, profila koji se temelje na analizi rizika, Šengenskog informacijskog sustava i baze podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD). U slučaju podudarnosti operatori imaju pristup nizu baza podataka i upotrebljavaju nacionalnu aplikaciju kako bi provjerili podudarnost i dobili više informacija o upozorenju (fotografije, otisci prstiju, više pojedinosti o „mjerama koje treba poduzeti” itd.). Pronađeni pogodak prikazuje identifikacijske oznake, „razlog za zahtjev” i „mjere koje treba poduzeti”. Podaci o osumnjičeniku i podaci o letu šalju se odgovarajućoj zračnoj ili pomorskoj luci koja je odgovorna za uhićenje osumnjičenika. [Nizozemska, 2021.] ·Osim vlasnika vatrenog oružja, sve uvezeno vatreno oružje u policijskom registru moraju registrirati i uvoznici i trgovci i pritom odgovoriti na iste automatizirane upite. Od kolovoza 2022. obvezno je učitati fotografije vatrenog oružja na kojima su vidljive sve dostupne oznake i serijski brojevi. Na taj se način fotografije mogu priložiti upozorenjima ako se oružje unosi u Šengenski informacijski sustav. [Litva, 2023.] ·Jednostavan postupak kreiranja upozorenja s visokim stupnjem automatizacije za nacionalna upozorenja o (nacionalnim) građanima. Uključuje automatski uvoz podataka iz nacionalnih registara, uključujući fotografije. Ti se podaci izravno prenose u upozorenja u Šengenskom informacijskom sustavu nakon njihova kreiranja. [Hrvatska, 2024.] ·Nacionalno carinsko tijelo ima sustav za automatsko pretraživanje carinskih deklaracija vozila u Šengenskom informacijskom sustavu prema VIN brojevima. [Hrvatska, 2024.] ·Proaktivno ažuriranje prethodno kreiranih upozorenja o osobama dodavanjem opisa njihove osobne iskaznice / isprave povećava vjerojatnost uspješnog pronalaženja upozorenja tijekom pretraživanja. [Hrvatska, 2024.]

Prijavljivanje pogodaka ·Nekoliko je načina da se ured SIRENE automatski obavijesti o pogotku: -prikaz informacija o pogotku na zaslonima službenika druge linije čim je registriran na prvoj liniji. Službenici graničnog nadzora u uredu SIRENE primaju informacije o pogocima i putem aplikacije službenika graničnog nadzora, [Poljska, 2015.] -kad nacionalna agencija za cestovna vozila dobije pogodak, ured SIRENE prima automatsku obavijest e-porukom. To operatoru SIRENE omogućuje da provjeri pogodak i stupi u kontakt s Agencijom ako ona nije to učinila na vlastitu inicijativu, [Luksemburg, 2016.] -aplikacija na granici ima funkciju za izravnu razmjenu poruka sa službenikom zaduženim za taj predmet u uredu SIRENE, što omogućuje izravan kontakt s uredom SIRENE u slučaju slanja internog obrasca za prijavu pogotka. [Hrvatska, 2018.] ·U zračnoj luci službenici graničnog nadzora uspostavili su djelotvoran postupak praćenja pogodaka u vezi s upozorenjima radi skrivenih provjera u suradnji s carinskim službenicima. Kad službenici graničnog nadzora uoče da se na putnika odnosi zahtjev iz Šengenskog informacijskog sustava za skrivenu provjeru, diskretno će o tome obavijestiti carinske službenike. [Francuska, 2021.] ·U nacionalnoj aplikaciji krajnji korisnici mogu pristupiti obrascu za izvješćivanje o pogocima u Šengenskom informacijskom sustavu s unaprijed ispunjenim predloškom koji preuzima sve dostupne podatke iz upozorenja. Krajnji korisnici ispunjavaju relevantna polja pogotka i šalju ga izravno uredu SIRENE, a primljena e-poruka uključuje HTML format koji se može izravno pretvoriti u obrazac SIRENE. Pitanja obavijesne provjere unaprijed su ispunjena u obrascu za prijavljivanje pogodaka. Kvaliteta tako dobivenih podataka vrlo je dobra, a pogoci se prijavljuju u stvarnom vremenu. [Litva, 2023.] ·Učinkovit postupak prijave da je osoba na koju se primjenjuje odluka o vraćanju i upozorenje o vraćanju napustila šengensko područje. U takvim slučajevima tijelo graničnog nadzora koje je dobilo pogodak bilježi odlazak izravno u aplikaciju koju upotrebljava Služba za migracije. Ured SIRENE izvan radnog vremena briše upozorenje o vraćanju i unosi upozorenje o odbijanju ulaska kad se informacije o odlasku dobiju od druge države članice šengenskog područja ili nacionalnih veleposlanstava ili konzulata. U slučajevima prisilnog vraćanja lokalne policijske jedinice koje su izvršile prisilno vraćanje ujedno ga evidentiraju izravno u sustavu. Takav postupak jamči učinkovito upravljanje politikom vraćanja na nacionalnoj razini, a upozorenja o odbijanju ulaska bez odgode se unose u Šengenski informacijski sustav ako je odluci o vraćanju priložena zabrana ulaska. [Finska, 2023.] ·Automatizirana i korisnicima prilagođena komunikacija o pogotku između prve i druge linije na određenim graničnim prijelazima. U slučaju pogotka službenik na prvoj liniji može poslati informacije o pogotku izravno drugoj liniji. Nakon toga, druga linija vidjet će obavijest u crvenoj boji. U slučaju pogotka o osobama za koje treba provesti skrivenu provjeru, prva linija zasebno prikuplja dostupne informacije i prilaže snimke zaslona putovnice / osobne iskaznice / potvrde o registraciji vozila. To će se automatski poslati drugoj liniji, izradit će se obrazac za prijavu pogodaka i poslati uredu SIRENE. [Mađarska, 2024.] ·Nakon što primi nacionalni obrazac za pogodak o upozorenju u stranom Šengenskom informacijskom sustavu, sustav vođenja predmeta SIRENE automatski prenosi podatke koji su već na engleskom jeziku u obrasce SIRENE G, H ili R, ovisno o kategoriji upozorenja. Potreban ručni unos prije slanja drugim uredima SIRENE je minimalan. Kad ured SIRENE primi obrazac SIRENE R-A o nacionalnom upozorenju o vraćanju, obrazac se automatski prenosi iz sustava vođenja predmeta u bazu podataka koju upotrebljavaju tijela granične i strane policije. Zatim automatski pretvara upozorenje prema potrebi ili ga briše ako odluka o vraćanju nije popraćena zabranom ulaska. Isti se postupak primjenjuje na primitak obrazaca SIRENE R-B ili R-E. Obrasci pogodaka i upozorenja pravodobno se obrađuju. Kad je riječ o pogocima za nacionalna upozorenja o nestalim osobama, nacionalni obrazac za pogodak sadržava obvezno polje o privoli za dijeljenje informacija o lokaciji s osobom koja podnosi prijavu nestale osobe. [Slovačka, 2024.]

Kreiranje upozorenja

·U radnom tijeku SIRENE poruka upozorenja kreirana je kako bi se tijela podsjetilo da je pri izradi upozorenja u SIS-u potrebno unijeti biometrijske podatke ako su dostupni. [Nizozemska, 2021.] ·Visoka razina kvalitete i automatizacije podataka u dva postupka u Registru traženih osoba. Prvo, kad se kreira upozorenje o državljaninu, registar automatski provjerava postoji li u nacionalnim bazama podataka vozilo ili vatreno oružje registrirano na tu osobu, a zatim se krajnjem korisniku automatski nudi mogućnost uključivanja tog predmeta kao dodatka upozorenju, što krajnji korisnik mora potvrditi. Drugo, pri unošenju upozorenja o stanovniku registar unaprijed ispunjava i uvozi alfanumeričke podatke (uključujući informacije s identifikacijske isprave) u upozorenje iz nacionalnih registara (fotografija osobne isprave ne učitava se automatski, već se dodaje ručno ako je dostupna). Osim toga, kad se izrađuje upozorenje o vraćanju u nacionalnoj aplikaciji o osobi čiji se osobni podaci nalaze u nacionalnim registrima, nacionalna aplikacija u upozorenje uvozi i alfanumeričke i biometrijske podatke (uključujući presliku osobne isprave ako je dostupna). [Litva, 2023.] ·Automatsko prethodno popunjavanje podataka u upozorenjima. Pri unošenju upozorenja o osobi s pravom boravka u Mađarskoj u sustav registracije naloga registar unaprijed ispunjava i iz relevantnog nacionalnog registra uvozi alfanumeričke podatke i fotografiju osobe na koju se upozorenje odnosi. [Mađarska, 2024.]

Razmjena informacija

·Kad se u Šengenski informacijski sustav unese nacionalno upozorenje o nestaloj osobi, nacionalni ured SIRENE primit će automatski generirani obrazac SIRENE C. Taj obrazac sadržava sve relevantne dopunske informacije i nacionalni ured SIRENE može ga izravno proslijediti drugim uredima SIRENE. Automatsko generiranje obrazaca SIRENE C za upozorenja iz članka 32. omogućuje brz prijenos podataka kako bi se pomoglo drugim državama članicama u hitnim slučajevima. [Irska, 2024.]

Nacionalni šengenski i vizni informacijski sustavi i IT sustavi

·Centar za sigurnosne operacije prati sigurnost cijele policijske mreže na razini korisnika i otkriva nepravilnosti koje bi mogle ukazivati na moguće napade. Kad centar za sigurnosne operacije otkrije sumnjivu korisničku radnju, mora intervenirati kako bi provjerio moguću nepravilnost. Aktivno praćenje „netipičnog ponašanja” krajnjih korisnika koji vrše pretraživanja omogućuje prepoznavanje znakova nepravilnog korištenja Šengenskog informacijskog sustava i sprečavanje mogućih rizika za sigurnost podataka. [Nizozemska, 2021.] ·U nacionalnom viznom IT sustavu hitni zahtjevi (npr. ako podnositelj zahtjeva mora putovati odmah nakon podnošenja zahtjeva, primjerice zbog hospitalizacije člana uže obitelji) trajno se označavaju. Stoga je lako utvrditi hitne zahtjeve i njihovo razmatranje odrediti kao prioritet. [Malta, 2022.] ·Nacionalni ured za Šengenski informacijski sustav prima mjesečna izvješća o kvaliteti podataka koja izrađuje eu-LISA, koja se zatim unaprijed filtriraju kako bi sadržavala samo upozorenja koja ured SIRENE treba provjeriti i/ili proslijediti krajnjim korisnicima koji su izradili posebno upozorenje. Dvorazinska provjera mogućih pogrešaka jamči visoku kvalitetu podataka koje nadležna tijela unose u Šengenski informacijski sustav. [Litva, 2023.] ·U nacionalnoj aplikaciji Šengenskog informacijskog sustava vrlo se uočljivo prikazuju natpisi „Izvješćivanje bez odgode” i „Zloupotrijebljeni identitet”, koji su crvenim slovima ispisani na vrhu upozorenja. Zahvaljujući takvom prikazu krajnji korisnih odmah je svjestan situacije u smislu hitnosti, složenosti i osjetljivosti upozorenja. [Cipar, 2023.] ·Informatička infrastruktura za obradu viza omogućuje sigurno podnošenje i razmatranje zahtjeva za vizu, što smanjuje ovisnost o vanjskom pružatelju usluga za upravljanje sustavima i nadzor nad njima. Prvo, internetski obrazac zahtjeva za vizu dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih poslova i upotrebljava se u otprilike 80 % zahtjeva za vizu. Uključuje „Vodič” s korisnim objašnjenjima na raznim jezicima o podacima koje treba unijeti u različita polja. Na kraju postupka moguće je izraditi kontrolni popis za potrebne popratne dokumente ovisno o mjestu podnošenja zahtjeva i svrsi putovanja. Drugo, postoji sustav za unos podataka razvijen za vanjskog pružatelja usluga za registraciju zahtjeva i njihovo kombiniranje s biometrijskim podacima i skeniranim popratnim dokumentima, kojim u potpunosti upravljaju nacionalna tijela. Naposljetku, „osnovni” sustav za obradu zahtjeva koji služi za razmatranje zahtjeva i donošenje odluka ima intuitivno sučelje prilagođeno korisnicima, koje donositeljima odluka omogućuje da lako stupe u kontakt s konzulatima, vanjskim pružateljima usluga, službenicima graničnog nadzora i policijom u vezi s određenim zahtjevom. VIS Mail integriran je u sustav na način prilagođen korisnicima, a sustav ima različite analitičke i statističke alate. Funkcija sustava za upravljanje evidenciji događaja i nadzor nad njom obavješćuje tim za podršku u Ministarstvu o svim neuobičajenim aktivnostima korisnika koji obrađuju podatke. [Finska, 2023.] ·Standardizirani postupak za fotografiranje državljana trećih zemalja u registru politika stranaca u skladu sa standardima ICAO-a. To rezultira visokokvalitetnim fotografijama i olakšava identifikaciju osoba na koje se primjenjuju nacionalna upozorenja o vraćanju i upozorenja o odbijanju ulaska. [Mađarska, 2024.] ·Automatizirane provjere otisaka prstiju koje se provode na temelju kriminalističke i imigracijske analize rizika, osim utvrđivanja identiteta pojedinaca i potvrde pogodaka. [Mađarska, 2024.] ·Uspostavljen je dobro planiran i dokumentiran postupak za kontinuitet poslovanja u podatkovnim centrima. Za razvoj, pretprodukcijska i produkcijska okruženja koriste se identične postavke, a postoji i geografski zalihostan, dobro osiguran sekundarni objekt. Redovito se ispituju sustavi neprekidnog napajanja električnom energijom, sustavi za sigurnosne kopije i obnovu i pričuvni sustavi između primarnog podatkovnog centra i rezervnog objekta. Dokumentacija o informacijskoj sigurnosti redovito se preispituje i ažurira; unutarnje revizije provode se redovito. [Slovačka, 2024.] ·Sustav vođenja predmeta ureda SIRENE uključuje pouzdan alat za izradu statističkih izvješća koji omogućuje izradu detaljnih izvješća po policijskoj postaji i graničnom prijelazu na temelju internih obrazaca za prijavu pogodaka. Statistički podaci mogu se filtrirati prema raznim parametrima, kao što je vrsta prekršaja, koji pomažu u praćenju korištenja Šengenskog informacijskog sustava u cijeloj zemlji i slanju izvješća eu-LISA-i. [Hrvatska, 2024.] ·U situacijama u kojima izravan pristup Šengenskom informacijskom sustavu nije moguć, krajnji korisnici mogu se obratiti središnjem tehničkom tijelu telefaksom ili e-poštom kako obrađivali upozorenja putem internetskog komunikacijskog kanala u režimu za izvanredne okolnosti. Jasni nacionalni postupci uključuju minimalne kriterije i predloške za taj postupak, čime se osigurava neprekinuta dostupnost svih funkcija u Šengenskom informacijskom sustavu za krajnje korisnike. [Poljska, 2024.]

Zahtjevi za zaštitu podataka u vezi s nacionalnim Šengenskim informacijskim sustavom (N.SIS)

·Tijela koja upravljaju N.SIS-om prihvaćaju zahtjeve u vezi s pravima ispitanika podnesene na jezicima koji nisu jezici država članica. [Litva, 2018.] ·Službenik za zaštitu podataka voditelja obrade u N.SIS-u uspostavio je sveobuhvatnu politiku obavješćivanja o povredi podataka, uključujući postupke, alate i upute za osoblje. [Njemačka, 2020.; Norveška, 2022.] ·Decentralizirana struktura praćenja zaštite osobnih podataka u okviru koje su osobe za kontakt za pitanja zaštite osobnih podataka dostupne u svakoj policijskoj jedinici, dok su dva službenika za zaštitu podataka zadužena za opći nadzor. [Nizozemska, 2021.] ·Službenik za zaštitu podataka zadužen je za pitanja ranjivosti, koordinaciju aktivnosti procjene ranjivosti i provedbu procjene rizika i revizije. S voditeljem obrade podataka surađuje proaktivno i u atmosferi suradnje, npr. na projektu uspostave operativnog centra za kibernetičku sigurnost koji omogućuje brzo i učinkovito upravljanje incidentima. [Italija, 2021.] ·Upravljanje ovlaštenjima korisnika nacionalne policijske uprave sprečava neovlašteni pristup osobnim podacima. Osim situacije u kojoj se radno mjesto ili zadaće mijenjaju, korisnikov nadređeni kontrolira i svake godine procjenjuje jesu li korisnička ovlaštenja podređenih primjerena i prema potrebi pokreće interni postupak za njihovo ažuriranje. Odgovorni koordinator sustava svake godine mora provjeriti jesu li korisnička prava koja su dodijeljena skupinama dionika i vanjskim osobama primjerena i ažurirana. [Finska, 2023.] ·Novi alat za upravljanje sigurnosnim informacijama i događajima (SIEM) primjenjuje se kao alat za analizu evidencije događaja koji znatno poboljšava otkrivanje nepravilnosti i moguće zlouporabe Šengenskog informacijskog sustava. Time se smanjuje ranjivost sustava. [Švedska, 2022.] ·Policija zračne luke proaktivno pruža informacije o pravima ispitanika i to tako da daje poveznicu na policijski portal za zaštitu podataka u obliku QR kodova, koji su vidljivo postavljeni na prvoj i drugoj liniji na graničnim prijelazima. [Mađarska, 2024.]

Zahtjevi za zaštitu podataka povezani s postupkom izdavanja viza / viznim informacijskim sustavom

·Opsežne aktivnosti voditelja obrade u N.VIS-u u vezi s nadzorom konzulata i vanjskog pružatelja usluga, uključujući pitanja sigurnosti podataka i zaštite podataka. Konkretno, voditelj obrade u N.VIS-u posljednjih je godina proveo niz samorevizija. [Španjolska, 2017.; Italija, 2021.] ·Službenik za zaštitu podataka Ministarstva vanjskih poslova, Europske unije i suradnje sudjeluje u inspekcijama postupka izdavanja viza koje provodi Ministarstvo i općenito je aktivno uključen u mnoge aspekte zaštite podataka u postupku izdavanja viza. [Španjolska, 2022.] ·Opsežna kontrola evidencije događaja koju provodi automatizirani softverski alat kako bi se u njoj otkrili incidenti. [Danska, 2022.; Švedska, 2022.] ·Upravljanje sigurnosnim informacijama i događajima (SIEM) koje se kao rješenje primjenjuje u IT sustavu Ministarstva vanjskih poslova osmišljeno je s brojnim unaprijed definiranim pravilima na temelju kojih se aktivira alarm i e-poštom obavješćuje tim za podršku za sustav VISA Ministarstva ako se utvrde neuobičajene aktivnosti korisnika koji obrađuju podatke u središnjem Viznom informacijskom sustavu (C-VIS). Budući da sustav VISA (osnovni nacionalni sustav za obradu zahtjeva koji služi za razmatranje zahtjeva i donošenje odluka) bilježi svu obradu podataka u VISA-i i C-VIS-u koju provode sva tijela krajnjih korisnika s pravima pristupa, kontrola evidencije događaja obuhvaća i sva ta tijela. Tim Ministarstva za zaštitu podataka ima dobro utvrđen postupak za procjenu povreda podataka i dodatne korake koje je potrebno poduzeti, uključujući rok za obavješćivanje tijela za zaštitu podataka. [Finska, 2023.]

Ured SIRENE

Postupci SIRENE ·Ured državnog odvjetnika ima dežurnu službu dostupnu 24 sata dnevno sedam dana u tjednu za upućivanje iz ureda SIRENE. [Danska, 2017.] ·Osoblje SIRENE sudjeluje u aktivnostima na terenu tijekom velikih policijskih operacija. [Švicarska, 2018.] ·Putem sustava radnih postupaka SIRENE moguće je prenošenje otisaka prstiju iz Šengenskog informacijskog sustava u nacionalni sustav za automatsku identifikaciju otisaka prstiju i automatsko dobivanje odgovora o pronađenom pogotku / nepostojanju pogotka. Taj se postupak pokreće samo ako je spis predmeta izrađen u sustavu radnih postupaka SIRENE. U skladu sa zakonodavstvom postupak ne podrazumijeva pohranu otisaka prstiju iz SIS-a u nacionalnom sustavu automatske identifikacije otisaka prstiju. [Irska, 2021.] ·Sva relevantna tijela povezana s policijskom internom sigurnom mrežom imaju službene namjenske račune pošte koji se upotrebljavaju za razmjenu informacija. Sva policijska izvješća o incidentima vidljiva su svim uredima s namjenskim računima pošte, uključujući službenike SIRENE koji proaktivno pretražuju dostupne baze podataka, među ostalim SIS, i sve državljane EU-a i trećih zemalja uključene u prijavljene incidente. Kao rezultat tih upita, u slučaju pronađene podudarnosti ured SIRENE odmah stupa u kontakt s policijskom postajom zaduženom za slučaj (koja je prijavila incident) i traži poduzimanje daljnjih mjera u vezi s osobom na koju se upozorenje odnosi. Proaktivnim pristupom koji je razvio ured SIRENE osigurava se da se tijekom pretraživanja SIS-a ne previdi nijedan pogodak. [Cipar, 2023.]

Sustav radnih postupaka SIRENE ·U aplikacijama za vođenje predmeta, u slučaju pogotka u upozorenju koji sadržava pseudonime, zloupotrijebljene identitete i/ili poveznice, otvara se novi prozor u kojem se ističe prisutnost tih relevantnih informacija. Takvom se obaviješću djelotvorno rješava jedan od najčešćih problema pretraživanja u različitim državama članicama: nevidljivost informacija za krajnjeg korisnika. [Mađarska, 2019.] ·Sustav radnih postupaka SIRENE automatski provjerava sve dolazne poruke sa svih međunarodnih kanala (uključujući i obrasce SIRENE) na temelju unaprijed definiranih ključnih riječi. Osobni podaci sadržani u obrascima automatski se provjeravaju u povezanim bazama podataka. Pozitivni rezultati takvog pregleda označeni su kao „vrući pogoci”, što znači da bi se s tim obrascima trebalo postupati prioritetno. Zahvaljujući tom rješenju ured SIRENE može djelotvorno obrađivati nove zahtjeve bez zaostataka. [Lihtenštajn, 2021.] ·Primljeni obrasci A i M (koji se upotrebljavaju za razmjenu informacija o europskim uhidbenim nalozima i zahtjevima za izručenje te o raznim dopunskim informacijama ako nije utvrđen postupak) o osobama automatski se obrađuju u sustavu vođenja predmeta SIRENE, koji primljene obrasce o upozorenjima povezanima s terorizmom automatski prenosi danskoj sigurnosnoj i obavještajnoj službi. [Danska, 2022.] ·Obrasci SIRENE koje kreiraju službenici unaprijed se popunjavaju podacima iz upozorenja i na raspolaganju su unaprijed definirani tekstovi koji se mogu dodati samo jednim klikom. Unaprijed definirani tekstovi prilagođeni su svakom obrascu i vrsti upozorenja. [Slovačka, 2019.] ·Sustav vođenja predmeta SIRENE jedinstvena je informatička aplikacija za visokoautomatiziranu obradu svih poruka: dolazni obrasci SIRENE automatski se registriraju u postojeće predmete i dodjeljuju službeniku nadležnom za predmet, a dolazni obrasci A automatski se obrađuju i provjeravaju u nacionalnim bazama podataka na temelju ključnih riječi. Zahvaljujući takvom postupku svi dolazni obrasci A koji se odnose na te ključne riječi jednom dnevno automatski se šalju relevantnim odjelima i jedinicama. Obrasci A dodjeljuju se operatoru za ručni pregled samo ako se utvrdi podudarnost. Krajnji korisnici iz policijskog preglednika / registara automatski šalju posebne nacionalne obrasce za pogotke iz prozora za pretpregled u Šengenskom informacijskom sustavu koji stižu u poštanski sandučić ILO-a i zatim se pretvaraju u obrasce SIRENE za prijavu pogodaka. Ti postupci znatno olakšavaju obavljanje zadaća ureda SIRENE i povećavaju pravodobnu učinkovitost razmjene dopunskih informacija i obrazaca. [Litva, 2023.]

4.Aspekti temeljnih prava

Praćenje prisilnog vraćanja

·Odgovarajuće praćenje osigurava se potpunom neovisnošću nacionalnog jamca, opsegom njegova djelovanja, osposobljavanjem pratitelja za vraćanje o temeljnim pravima (među ostalim o pravima ranjivih skupina) i načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, kao i regionalnom mrežom osposobljenih promatrača prisilnog vraćanja koji djeluju na cijelom državnom području. [Italija, 2021.] ·Redovitim objavljivanjem izvješća javnog pravobranitelja o praćenju prisilnog vraćanja na internetu, među ostalim na engleskom, u okviru godišnjeg općeg izvješća Europskog ombudsmana osigurava se dodatna razina nadzora nad postupkom udaljavanja, čime se povećava njegova transparentnost i dodatno jača djelotvornost mehanizma za praćenje prisilnog vraćanja. [Češka, 2019.] ·Sjedište granične straže ima imenovanog savjetnika za ljudska prava koji će promicati i podupirati prakse upravljanja granicama usklađene s temeljnim pravima. Regionalni odjeli granične straže također imaju takve imenovane savjetnike za ljudska prava koji sudjeluju u osposobljavanju o temeljnim pravima na regionalnoj i lokalnoj razini. [Poljska, 2024.]

5.Nadzor zaštite podataka

·Državni inspektorat za podatke organizira nadzor nad Šengenskim informacijskim sustavom i Viznim informacijskim sustavom u okviru modela poslovnog procesa i napomena, tj. grafičkog prikaza za definiranje poslovnih procesa u modelu poslovnog procesa. Model poslovnog procesa i napomena omogućuje zaposlenicima da u svakoj fazi razumiju svoje odgovornosti i cijeli postupak nadzora. [Latvija, 2023.]

VANJSKA DIMENZIJA

Suradnja s trećim zemljama

Časnici za vezu ·S intraneta Međunarodnog ureda za vezu moguće je izravno pristupiti bazi podataka o daktiloskopiji koja službenicima omogućuje pretraživanje nacionalnog AFIS-a s datotekom NIST priloženom upozorenju i dohvaćanje podudarnosti za nekoliko minuta. Ako se dobije automatskim pretraživanjem, za podudarnost treba provesti i stručnu provjeru otisaka prstiju. Ta funkcija omogućuje pretraživanje nacionalnih baza podataka s alfanumeričkim parametrima, ali i biometrijskim podacima, što povećava točnost identifikacije osobe. [Litva, 2023.] ·Savjetnici za vize ili časnici za vezu raspoređuju se u prioritetne treće zemlje, a zaduženi su za utvrđivanje mogućih nezakonitih migracija u šengensko područje i prikupljanje obavještajnih podataka o novim metodama ili trendovima. Kad tijela nadležna za vize otkriju lažne isprave ili identitete, šengenska viza se odbija i izdaje se zabrana ulaska kako bi se spriječilo da državljanin treće zemlje pokuša ući kroz drugu državu članicu. Obavještajni podaci koje prikupljaju ti službenici redovito se razmjenjuju s relevantnim tijelima u okviru koordiniranih sastanaka, čime se poboljšava pripravnost na vanjskim granicama i za postupke vraćanja. Ti obavještajni podaci pomažu u izradi nacionalnih i regionalnih planova te definiranju ciljanih mjera protiv subjekata uključenih u olakšavanje nezakonitih migracija. Nezakoniti migranti identificirani u tim operacijama upućuju se na odgovarajuće postupke vraćanja. [Mađarska, 2024.] ·Časnicima za vezu omogućen je izravan pristup sustavu vođenja predmeta kojim upravlja jedinstvena kontaktna točka kako bi mogli dohvaćati informacije u stvarnom vremenu iz nacionalnih i međunarodnih baza podataka. Tim se pristupom poboljšava njihovo donošenje odluka, podupiru prekogranične istrage i povećava operativna učinkovitost s međunarodnim suradnicima. Osim toga, nadzor koji provodi jedinstvena kontaktna točka osigurava koordinaciju, transparentnost i sigurnost komunikacije između časnika za vezu i tijela za izvršavanje zakonodavstva. [Češka, 2024.]

Međunarodna suradnja ·Uspostava multilateralne suradnje i bilateralnih sporazuma s nekoliko trećih zemalja omogućuje razmjenu podataka u stvarnom vremenu o pomorskom nadzoru i kontrolama trajekata na graničnim prijelazima te drugih informacija povezanih s granicama. Nadležna tijela doniranjem sredstava aktivno podupiru razvoj nacionalnih kapaciteta za nadzor državne granice u trećim zemljama. [Italija, 2021.] ·Nacionalna tijela upravljaju migracijskim tokovima i suzbijaju prekogranični kriminal izvan šengenskog područja provedbom regionalnog koncepta zaštite državne granice. To uključuje raspoređivanje časnika za vezu iz trećih zemalja u regionalne koordinacijske centre države članice i obrnuto, čime se nastoji olakšati izravna suradnja i razmjena informacija. Jedinice graničnog nadzora raspoređuju se u teritorijalnim vodama i na kopnu trećih zemalja i provode stalne zajedničke ophodnje morem i zrakom. Mehanizam traganja i spašavanja dopunjuje regionalni sustav zaštite državne granice plovilima koja koordinira nacionalna agencija za traganje i spašavanje. [Španjolska, 2022.] ·Projekt „Sigurna turistička destinacija” provodi se od 2006. i uključuje primanje u goste i raspoređivanje policijskih službenika iz drugih zemalja za pomoć turistima i državljanima tih zemalja. Broj stranih policijskih organizacija koje u tom projektu sudjeluju s vremenom se povećavao i 2023. obuhvaćao 24 organizacije iz 21 zemlje. Strani policijski službenici djeluju u skladu s dogovorenim ovlastima i pružaju usluge na jezicima turista, čime se smanjuju prepreke pri traženju policijske pomoći. Prisutnost gostujućih policijskih službenika u njihovim nacionalnim odorama pridonosi sprečavanju kriminala i povećava sigurnost. [Hrvatska, 2024.] ·Uspostavljeni su aranžmani sa susjednim trećim zemljama u okviru kojih se gostujući službenici raspoređuju na te granice radi potpore aktivnostima nadzora i drugim kontrolnim aktivnostima, kao što su granične kontrole. To povećava sposobnost reagiranja i razmjenu informacija. Na jednom susjednom državnom području službenici granične policije iz partnerske treće zemlje svakodnevno provode ophodnju u suradnji s lokalnim službenicima na granici kako bi se spriječile nezakonite migracije i identificirali krijumčari ljudi. Na temelju bilateralnog sporazuma s drugom partnerskom zemljom po jedan službenik trenutačno radi na određenim graničnim prijelazima radi potpore kontrolama i lakše komunikacije s putnicima. [Mađarska, 2024.] ·Sudovi i uredi tužitelja izrađuju upozorenja za tražene osobe zajedno s europskim uhidbenim nalogom na poljskom i engleskom jeziku. Prilaganjem engleske verzije upozorenju ubrzavaju se postupci u drugoj državi članici za mjere povezane s međunarodnim pogotcima. [Poljska, 2024.]

Vizna politika

Vanjski pružatelj usluga ·Nametanje financijskih sankcija vanjskim pružateljima usluga u slučaju nepoštovanja ugovora, u kombinaciji s pojačanim praćenjem njihova rada, djelotvoran je način osiguravanja usklađenosti vanjskog pružatelja usluga s odredbama ugovora i poboljšanja njegove uspješnosti. [Austrija, 2022.]

UPRAVLJANJE VANJSKIM GRANICAMA

Svjesnost o stanju na nacionalnoj i europskoj razini i sustav za rano upozoravanje

Suradnja (svjesnost o stanju) ·Koordinacija između nacionalnih koordinacijskih centara dviju susjednih država članica omogućuje zajedničku sliku stanja, učinkovitu razmjenu informacija, bolju svjesnost o stanju na zajedničkim granicama i veći kapacitet za odgovor jer te dvije države članice razmjenjuju i informacije o položaju sredstava. [Portugal/Španjolska, 2017.] ·Izravan pristup nacionalnim bazama podataka (osim onih koje se upotrebljavaju samo za nadzor državne granice) nacionalnom koordinacijskom centru omogućuje da utvrdi sveobuhvatnu nacionalnu sliku stanja i pobrine se da njegovi dionici na nacionalnoj i europskoj razini imaju bolju svjesnost o stanju. [Finska, 2023.] ·Nacionalni koordinacijski centar uspostavio je postupak za preispitivanje zahtjeva za aktivaciju usluga spajanja na okružnoj i lokalnoj razini koje pruža Europski sustav nadzora granica (EUROSUR). Tim postupkom provjerava se zakonitost i relevantnost svakog zahtjeva za EUROSUR-ove usluge spajanja prije njihova podnošenja Frontexu, čime se osigurava da se Frontexu šalju samo relevantni i troškovno učinkoviti zahtjevi za EUROSUR-ove usluge spajanja i da se samo takvi zahtjevi zatim koriste u operativnim aktivnostima. [Finska, 2023.] ·Funkcija „koordinatora” operativnog akcijskog plana u okviru EMPACT-a za borbu protiv kriminalnih mreža uključenih u proizvodnju, trgovinu i distribuciju sintetičkih droga i novih psihoaktivnih tvari. Načelnik Odjela za droge Središnjeg policijskog ureda za istrage djeluje kao „koordinator” koji prima prilično jedinstvenu operativnu potporu i učinkovito identificira i koristi razne financijske mogućnosti. Europski centar za provedbu projekata u okviru Ministarstva unutarnjih poslova podupire tu aktivnost kao prioritet obavljanjem administrativnih zadaća i potporom u borbi protiv trgovine drogom. [Poljska, 2024.] ·Službenici graničnog nadzora i carinska tijela blisko surađuju u okviru integriranog digitalnog postupka na graničnim prijelazima kako bi se pojačale provjere i osigurao jednostavniji postupak. Prikupljeni podaci i rezultati provjera prve linije, uključujući informacije iz SIS-a, izravno se prenose od službenika graničnog nadzora do carine, koja nastavlja inspekcije s unaprijed ispunjenim podacima. [Poljska, 2024.]

Analiza rizika

Kopnene granice  ·Nacionalni sustav analize rizika institucije za nadzor državne granice učinkovit je i podupire ga funkcionalna međuagencijska suradnja. Institucija za nadzor državne granice dvaput godišnje objavljuje rezultate analize rizika koju je provela s carinom i nacionalnom policijom. Na temelju redovite i sustavne razmjene informacija među relevantnim nacionalnim tijelima uključenima u provedbu europskog integriranog upravljanja granicama, koja rezultira zajedničkim analizama rizika, postiže se sveobuhvatna nacionalna svjesnost o stanju i podupiru se odgovarajuće sposobnosti reagiranja. Osim toga, relevantna tijela uključena u upravljanje granicama organiziraju zajednička osposobljavanja, zajedničke operacije i prilagođene mjere. [Litva, 2023.] ·Aplikacija za otkrivanje osoba i/ili vozila s posebnim profilom rizika u okviru nacionalnog sustava analize rizika koji vodi granična policija, integrirana u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje granicama. Aplikacija je dostupna na svim graničnim prijelazima svim policijskim službenicima uključenima u nadzor državne granice i omogućuje djelotvornu primjenu profila iz analize rizika na svim organizacijskim razinama te povećava kvalitetu nadzora državne granice. Kako bi identificirala visokorizične osobe ili vozila, granična policija razvila je aplikaciju za automatske pokazatelje rizika koja je integrirana u Informacijski sustav za upravljanje granicama. Kad se aktiviraju, pokazatelji automatski otkrivaju potencijalne počinitelje tijekom graničnih kontrola. Pokazatelji su automatski povezani s profilima rizika i javlja se žuto upozorenje na zaslonu službenika graničnog nadzora s poveznicom na profil i ciljanim uputama za utvrđivanje statusa osobe. Službenici graničnog nadzora mogu aktivirati te pokazatelje na određenim graničnim prijelazima i u određenim vremenima. [Hrvatska, 2024.]

Granične kontrole

Zračne granice  ·Posebna jedinica od šest službenika graničnog nadzora prati privatni prijevoz i rekreacijsko zrakoplovstvo, uključujući lake zrakoplove i helikoptere, jer ima pristup praćenju ruta u stvarnom vremenu i podacima o letu s vojnih radara. Jedinica prima sve planove leta koji se zatim analiziraju. Ako zračna luka odlaska ili dolaska nije granični prijelaz, šalje se upozorenje policijskoj jedinici radi intervencije. U slučaju neovlaštenih slijetanja u zračnim lukama koje nisu granični prijelazi, nadležna tijela izriču novčane kazne. Redovito se provodi procjena rizika preusmjerenih zračnih ruta. [Belgija, 2020.] ·Komunikacija između prve i druge linije na graničnim prijelazima u zračnoj luci pomoću nacionalne aplikacije vrlo je automatizirana i prilagođena korisnicima. U slučaju pogotka službenik prve linije u posebno polje može unijeti komentare, a informacije o pogotku popraćene porukom s komentarima šalju se nacionalnom aplikacijom od prve do druge linije. Kad je riječ o e-vratima, u slučaju pogotka koji se odnosi na upozorenje radi skrivenih provjera operator e-vrata uz pogodak može unijeti i napomenu koja se odmah prosljeđuje drugoj liniji, a koja prikuplja dodatne dostupne informacije i šalje obrazac za pogodak uredu SIRENE. To znači da se provjera može dovršiti uz prikupljanje potrebnih informacija bez kontakta s osobom na koju se upozorenje odnosi. [Litva, 2023.] ·Odjel za informacije o putnicima odgovoran je za prikupljanje i obradu podataka o putnicima na svim letovima koji se trenutačno odvijaju u zemlji. Dužan je obavijestiti (24 sata dnevno, sedam dana u tjednu) nadležna tijela za izvršavanje zakonodavstva o tome je li potrebno dodatno ispitati putnike koji dolaze i odlaze nakon provedbe automatizirane usporedbe njihovih podataka s relevantnim bazama podataka (kao što su Šengenski informacijski sustav, I24/7) ili s apstraktnim profilima izrađenima u suradnji s tim tijelima i/ili na njihov zahtjev. Budući da prima upite od svih tijela za izvršavanje zakonodavstva, odjel je u jedinstvenoj poziciji da primijeti preklapanje istraga i predmeta interesa te da o tome obavijesti odgovarajuće agencije. Uspješno ispunjavanje zadaća odjela i razmjene informacija temelji se na dobro razvijenom sustavu vođenja predmeta koji služi za komunikaciju s nadležnim tijelima i odjelima za informacije o putnicima drugih država članica, uspostavljenim u skladu s najboljim primjerima iz međunarodne prakse. U postupcima se uzimaju u obzir zaštita podataka i postupovni uvjeti utvrđeni relevantnim pravom EU-a i nacionalnim pravom. Odjel proaktivno provodi informativne kampanje o mogućnostima koje nudi. Opremljen je visokokvalitetnim tehničkim i ljudskim kapacitetima. [Latvija, 2023.] Kopnene granice ·Automatska prethodna provjera u Šengenskom informacijskom sustavu vozila koja se približavaju kabinama za kontrolu kopnenih granica s pomoću sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica, uključujući proširenja predmeta. [Hrvatska, 2024.]

Zaštita državne granice

·Službenik graničnog nadzora upotrebljava bespilotne letjelice (UAV) za zadaće nadzora i intervencije. Svaka regionalna jedinica odgovorna za vanjske kopnene granice povezana je sa sustavom koji se sastoji od tri platforme (male motorne jedrilice bez posade), zemaljske postaje (s daljinskim upravljačem, zaslonima i antenom) i druge pomoćne opreme. Platforme su opremljene dnevnim i noćnim kamerama, a u svakom se trenutku može koristiti jedna platforma. Visokokvalitetne slike kamera isporučuju se u stvarnom vremenu zemaljskoj postaji ili drugim povezanim primateljima. Tim sustavom bespilotnih letjelica može se povećati kapacitet za zaštitu državne granice, poboljšati svjesnost o stanju i olakšati reaktivna sposobnost. Nakon što se otkrije leteći objekt, regionalni koordinacijski centar brzo se obavješćuje o posebnim interventnim mjerama koje treba provesti. [Poljska, 2019.] ·Uz veći dio vanjske kopnene granice postavljen je elektronički sustav prepreka koji se sastoji od velikog broja dnevnih, noćnih i toplinskih kamera te senzora kretanja i seizmičkih senzora. Regionalni centri nadziru sustav i prenose automatski generirane alarme lokalnim koordinacijskim centrima za slanje ophodnji. Time se učinkovito otkrivaju neovlašteni prelasci, omogućuje praćenje u stvarnom vremenu i poboljšava vrijeme odgovora na ophodnju. [Poljska, 2024.] ·Nacionalni službenik graničnog nadzora koristi se informatičkim sustavom za planiranje, koordinaciju i izvješćivanje o operativnim mjerama, koji služi kao jedinstvena platforma za povećanje cjelokupno učinkovitog nadzora vanjskih granica. Sustav ima nekoliko modula koji korisniku omogućuju spremanje i razmjenu informacija o događajima, prikazivanje događaja na karti, planiranje ophodnji i rasporeda rada, prikaz položaja operativnih jedinica u stvarnom vremenu i prijenos izvješća. [Poljska, 2024.] Nacionalna baza podataka za zaštitu državne granice ·Koncept zaštite državne granice temelji se na sveobuhvatnoj i učinkovitoj nacionalnoj bazi podataka u kojoj se kombiniraju sve relevantne funkcije za potporu operativnim i taktičkim zadaćama. Taj sustav slijedi sve elemente operativnog ciklusa zaštite državne granice: pružanje potpore za prikupljanje informacija, izvješćivanje o taktičkom i operativnom ishodu aktivnosti, planiranje smjena, upravljanje ophodnjama i njihovu koordinaciju te osmišljavanje učinkovitog odgovora na terenu i pružanje usklađene svjesnosti o stanju. Softver služi kao jedinstvena uslužna platforma za sva tijela za izvršavanje zakonodavstva, što omogućuje djelotvornu upotrebu resursa u hitnim slučajevima i donosi koristi od izrade slike stanja u određenim područjima odgovornosti. Softver je povezan s funkcijama mobilnog informatičkog okruženja ophodnje na terenu. Na temelju njegove sveobuhvatne i dosljedne strukture sustav se može upotrebljavati na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. [Estonija, 2023.]

VRAĆANJE

Djelotvornost nacionalnog sustava vraćanja

Postupci vraćanja ·Praksom donošenja odluka o vraćanju, udaljavanju i zabrani ulaska u jednom koraku smanjuje se administrativno opterećenje, a postupovna prava vraćenika u potpunosti se poštuju. [Austrija, 2015.] ·Postupak obavješćivanja o „namjeri izdavanja zabrane ulaska” ako se tijekom kontrole izlaska otkrije nezakoniti boravak, koji državljaninu treće zemlje omogućuje podnošenje prigovora, nadležnim tijelima omogućuje da izdaju zabranu ulaska ne prekidajući odlazak državljanina treće zemlje, poštujući pritom prava tog državljanina treće zemlje. [Nizozemska, 2021.] ·Nacionalna tijela izradila su obavijest o dostupnoj pomoći za reintegraciju, koju trebaju potpisati državljani trećih zemalja nakon savjetovanja. To se pohranjuje u njihovim spisima predmeta, što olakšava komunikaciju sa savjetnicima za vraćanje u centrima za zadržavanje. [Hrvatska, 2024.] ·Uzajamno priznavanje odluka o vraćanju koje su izdale druge države članice. Ako se pronađe državljanin treće zemlje koji nema pravo boravka i ako mu je odluku o vraćanju izdala druga država članica EU-a, nacionalna tijela priznat će i provesti tu odluku bez odgode. Neće izdati novu odluku o vraćanju niti stupiti u kontakt sa zemljom izdavateljicom, već će nastaviti s udaljavanjem pojedinca u zemlju vraćanja nakon, ako je to opravdano, ažurirane procjene. [Češka, 2024.] Postupak prisilnog vraćanja ·Uspostavljeni su postupci kojima se tijelima omogućuje brzo donošenje odluke o naknadnom zahtjevu za azil podnesenom tijekom postupka udaljavanja kako bi se izbjeglo odgađanje ili kašnjenje udaljavanja državljanina treće zemlje uz poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. [Nizozemska, 2015.]

Dobrovoljni povratak ·Tijekom cijelog postupka vraćanja dobrovoljni povratak prioritet je nacionalnih tijela. U svim fazama postupka, posebno u centrima za zadržavanje, proaktivno se pristupa motiviranju državljana trećih zemalja za dobrovoljni odlazak. Smatra se da centri za zadržavanje pogoduju promicanju dobrovoljnog povratka, pri čemu voditelji predmeta i tijela aktivno potiču državljane trećih zemalja da dobrovoljno napuste zemlju, uz istodobno pružanje odgovarajućeg smještaja i potpore. [Nizozemska, 2021.] ·Rana suradnja s vraćenicima pri promicanju dobrovoljnog povratka/odlaska i mogućnost da vraćenik sudjeluje u programu dobrovoljnog povratka u bilo kojem trenutku postupka vraćanja promiču i povećavaju korištenje dobrovoljnog povratka i reintegracije kao sastavnog dijela zajedničkog EU-ova sustava vraćanja u skladu s EU-ovom strategijom dobrovoljnog povratka i reintegracije. [Luksemburg, 2016.; Danska, 2022.]

IT sustav ·Nacionalni IT sustav za upravljanje predmetima vraćanja, koji je razvijen u skladu s Frontexovim modelom (RECAMAS), tijelima nadležnima za vraćanje pruža učinkovit i integriran alat koji doprinosi djelotvornom upravljanju predmetima vraćanja. [Italija, 2021.; Estonija 2023.] ·Povezivanje nacionalnog sustava za vođenje predmeta u području migracija s modulom Frontexove aplikacije za čarter letove (FAR) nacionalnim tijelima omogućuje izravnu dostupnost svih čarterskih operacija organiziranih uz potporu Frontexa te učinkovitiju organizaciju operacija vraćanja i sudjelovanje u njima. [Austrija, 2020.]

Zadržavanje u svrhu udaljavanja

Centri za zadržavanje ·Dječja soba u objektima za registraciju stranaca pruža odgovarajuće i poticajno okruženje za djecu. Boravak u dječjoj sobi djeci je privlačan zbog mogućnosti cjelodnevnog pristupa bez ograničenja, prisutnosti socijalnog radnika i velikog broja dostupnih igara i aktivnosti. [Litva, 2018.] ·Obiteljski centri i prilagođene psihijatrijske ustanove mogu zadovoljiti posebne potrebe ranjivih osoba u centru za zadržavanje. Uređenje obiteljskog centra, aktivnosti i predanost osoblja omogućuju da obiteljski život bude što sličniji uobičajenom životu te osiguravaju odgovarajuće i poticajno okruženje za obitelji i maloljetnike bez pratnje. Psihijatrijska ustanova omogućuje blisku suradnju među relevantnim partnerima kako bi se odgovorilo na potrebe ranjivih osoba sa psihološkim poteškoćama tijekom postupka vraćanja uz istodobno povećanje njegove učinkovitosti. [Nizozemska, 2021.] ·Razvijeni protokoli, osposobljavanje osoblja te uređenje i organizacija aktivnosti doprinose ublažavanju stresa i traume za maloljetnike u postupku vraćanja i u skladu su s načelom poštovanja najboljeg interesa djeteta. [Norveška, 2022.] ·Ustanove za strance imaju urede za mentalno zdravlje, koji državljanima trećih zemalja pomažu da se nose s problemima mentalnog zdravlja, kao što su posttraumatski stresni poremećaj i sprečavanje samoubojstva, te podupiru njihovu prilagodbu. Psiholozi provode početnu procjenu svih novopridošlih osoba i obavješćuju ih o mogućnostima psihološke potpore u ustanovi. Na taj način moguće je rano utvrditi psihološke probleme, čime se može zajamčiti učinkovit pristup i obrada takvih slučajeva. Uredima za skrb za mentalno zdravlje može se pristupiti tijekom radnog vremena od ponedjeljka do petka uz prethodno naručivanje telefonom ili putem obrasca za prijavu. To pomaže u stvaranju otvorenog i sigurnog okruženja, posebno kad je riječ o žrtvama trgovine ljudima i drugim ranjivim osobama. [Litva, 2023.] ·Uvjeti zadržavanja uključuju prostrane zone za rekreaciju na otvorenom u prihvatnom centru, s posebnim prostorom za igru na otvorenom za malu djecu i travnatim prostorom za rekreaciju za odrasle, što stvara ugodnu atmosferu i omogućuje privatnost. To ublažava rizik od sukoba i prenapučenosti. [Hrvatska, 2024.] ·Centar za zadržavanje s obrazovnom jedinicom od 11 službenika, koja organizira širok raspon obrazovnih, društvenih, kulturnih (s naglaskom na kulturnu osjetljivost) i sportskih aktivnosti i događanja. Osoblje je dostupno zadržanim osobama od ponedjeljka do subote, 12 sati dnevno, a službenici su odjeveni u civilnu odjeću. Neki od njih imaju profesionalno iskustvo u obrazovanju i psihologiji te aktivno sudjeluju u sprečavanju sukoba u centru. [Poljska, 2024.]  ·Centri za zadržavanje nude zadržanim osobama bogatu zdravstvenu skrb prilagođenu njihovim potrebama. Ako se skrb ne može pružiti na licu mjesta, zadržane osobe brzo se odvode u vanjske specijalizirane klinike. Granična straža pokriva troškove tog liječenja. U slučaju teškog stanja zadržane osobe se otpuštaju i šalju u specijalizirane organizacije za skrb. [Poljska, 2024.] ·Centar za zadržavanje ima posebnu dječju sobu, dostupnu 24 sata dnevno, u kojoj majke mogu skrbiti o svojoj novorođenoj djeci u privatnom i zasebnom objektu. Prostorija je opremljena osnovnim namještajem i predmetima za skrb o dojenčadi. Postoji i velik i dobro opremljen prostor za skrb o djeci s mnogim aktivnostima prilagođenima dobi, igračkama i igrama. Djeca čiji su roditelji zadržani u centru mogu ići u igraonicu uz pristanak roditelja. Boravak vrlo male djece u igraonici može nadzirati jedan od roditelja, što jamči sigurno i poticajno okruženje za sve. [Češka, 2024.] ·Centar za zadržavanje uveo je niz vizualnih pomagala, uključujući orijentacijske tablice, znakove, kućni red i plakate, koji su prilagođeni djeci i pristupačni. Ti materijali sadržavaju piktograme i prikazuju se na visini i u formatu koji maloljetnici mogu lako razumjeti. Osim toga, Frontexov paket materijala za djecu široko je dostupan i u ponudi na više jezika. [Češka, 2024.]

UNUTARNJE GRANICE

Prekogranična suradnja u područjima uz unutarnje granice

Operativna suradnja sa susjednim državama članicama ·Zajedničke trilateralne ophodnje vlakova sa susjednim državama. [Austrija, 2015.] ·Države članice pripremaju polugodišnje zajedničko izvješće o analizi kriminala i svaka dva tjedna izvješće o operativnoj analizi kriminala. Osim toga, dnevni pregled informacija o kaznenim djelima počinjenima u pojedinačnoj državi članici priprema se i dijeli s partnerskim državama članicama. [Lihtenštajn, 2015.] ·Unutar policijskog okruga pograničnog područja nalazi se zajednički tim za analizu koji se sastoji od nekoliko agencija koje obuhvaćaju policijske, carinske, granične i kriminalističke urede. Analize se koriste za donošenje odluka o graničnim kontrolama te policijskim i carinskim pitanjima. Istaknuto je da su se izvješća o analizi koristila za informiranje službenika prije zajedničkih ophodnji, uključujući određivanje dana, vremena i lokacija na kojima će se takve ophodnje odvijati. Za luke s odobrenjem za dolaske iz zemalja izvan šengenskog područja sastavljaju se mjesečna izvješća o analizi rizika, na kojima se temelje operativni i administrativni aspekti nadzora državne granice. [Danska, 2017.] ·Kako bi se osigurala djelotvorna prekogranična suradnja i objedinjavanje resursa, susjedne države članice potpisale su sporazum o zajedničkom korištenju tajnih izvora obavještajnih informacija koje zajednička skupina policijskih službenika upotrebljava u provedbi tajnih obavještajnih operacija. [Litva, 2018.] ·Kad započne operacija u nacionalnom sustavu podataka aktivira se treptanje ekrana, čime se operatore neposredno upozorava da je potrebno daljnje postupanje. Osim toga sustav omogućuje i prijenos uživo. U sustavu je vidljiva i geolokacija ophodnih vozila. Centri za policijsku suradnju, carinski centri i jedinstvene kontaktne točke imaju izravan pristup sustavu. [Češka, 2019.] ·Uspostavljene su zajedničke dvonacionalne postrojbe za borbu protiv nezakonitog useljavanja i krijumčara te trajni mehanizmi međunarodne suradnje koji dvjema susjednim zemljama omogućuju organizaciju kontrola na temelju zajedničke analize migracijskih rizika. Te postrojbe (zajedničke jedinice), uspostavljene na francusko-njemačkoj i francusko-talijanskoj granici i uređene prümskim sporazumima ili bilateralnim sporazumom, sastoje se od jednakog broja službenika iz tih država koji su odabrani na temelju tehničkih i jezičnih vještina. Osim organizacije zajedničkih ophodnji, zajedničke postrojbe (ili zajedničke jedinice) pružaju i zajedničko osposobljavanje. Taj sustav zajedničkih postrojbi olakšava razmjenu informacija između dviju susjednih država i koordinaciju kontrolnih operacija te bi ga stoga trebalo poticati i proširiti na druge granice, konkretno na francusko-španjolsku granicu. [Francuska, 2021.] ·Prekogranična suradnja na regionalnoj razini temelji se na administrativnim protokolima s nadležnim tijelima susjednih država članica, koji se dodatno provode u okviru godišnjih akcijskih planova. Ta praktična suradnja obuhvaća zajedničku analizu rizika, zajedničke operacije i ophodnje, upravljanje posebnim događajima i zajedničko osposobljavanje. Zajedničke ophodnje redovito se planiraju. Taj koncept suradnje dobar je temelj za zajednički operativni odgovor na regionalnoj razini, zajedničku upotrebu ograničenih resursa i sveobuhvatniju sliku stanja kriminala. [Estonija, 2023.; Latvija, 2023.] ·Poduzimaju se proaktivne mjere za ograničavanje privremenog ponovno uvedenog nadzora unutarnjih granica održavanjem redovitih i ciljanih sastanaka sa susjednim zemljama te taktičkom i operativnom suradnjom u pograničnim regijama. Redovito se organiziraju zajednička prekogranična osposobljavanja i vježbe prekogranične potjere, a osnovne informacije o toj mogućnosti pružaju se putem letaka svim nacionalnim policijskim službenicima. Putem opsežne mreže i imenovanih viših dužnosnika u svakoj pograničnoj regiji policijska tijela u stalnom su kontaktu sa svojim (unutarnjim) prekograničnim partnerima. Provodi se stalno zajedničko praćenje, analiza i odgovor na nove prijetnje. To se može proširiti na zajedničke ophodnje, aktivnosti, vježbe, planiranje i sl. kada se pojave ili povećaju sigurnosne prijetnje. Ako se ponovno uvodi nadzor unutarnjih granica, obje zemlje analiziraju provedbu kako bi spriječile da se to ponavlja. [Slovačka, 2024.] ·Na političkoj i strateškoj razini to se postiže redovitim i ciljanim sastancima i savjetovanjima sa susjednim zemljama, ali glavno je težište na taktičkoj i operativnoj suradnji u pograničnim regijama. U suradnji sa susjednim državama članicama redovito se organiziraju zajednička osposobljavanja i vježbe prekogranične potjere, a osnovne informacije o toj mogućnosti pružaju se putem letaka svih slovačkim policijskim službenicima. Slovačka policija putem svoje široke mreže centara za policijsku suradnju i imenovanjem viših dužnosnika u svakoj pograničnoj regiji odgovornih za koordinaciju suradnje u području izvršavanja zakonodavstva sa susjednom zemljom („opunomoćenici za granice”) stalno je u kontaktu sa svojim kolegama s druge strane unutarnje granice. Time se osigurava stalno zajedničko praćenje i analiza sigurnosne situacije u pograničnim regijama, što omogućuje brzo otkrivanje novih prijetnji i zajednički odgovor na njih. Ako se određene sigurnosne prijetnje pojave ili povećaju, prekogranična suradnja pojačava se zajedničkim ophodnjama, akcijama, vježbama, planiranjem itd. Ako se u određenim slučajevima unatoč tim preventivnim mjerama smatra potrebnim ponovno uvesti nadzor unutarnjih granica, obje zemlje nakon toga zajednički analiziraju provedbu tog nadzora kako bi utvrdile postoje li određene mjere koje bi se mogle poduzeti da se to u budućnosti izbjegne. To se smatra dobrom praksom. [Slovačka, 2024.] ·Pojačana policijska suradnja susjednih šengenskih država zbog novog koncepta zajedničke ophodnje razvijenog na temelju sporazuma između relevantnih nacionalnih policijskih stožera iz 2023. U centru za prekograničnu policijsku suradnju uspostavljen je operativni centar sa zapovjednim, nadzornim i komunikacijskim kapacitetima. Rad se zasniva na regionalnom operativnom planu utemeljenom na riziku. Ophodnje u okviru te suradnje prate se putem GPS uređaja i mogu vidjeti lokacije drugih ophodnji putem mobilnih uređaja. Zajedničke operacije, uključujući 12 – 16 mješovitih ophodnji mjesečno, odvijaju se u blizini zajedničke granice. Vrste ophodnje i oprema, kao što su bespilotne letjelice i noćno snimanje, odabiru se u skladu s planom. Od lipnja 2022. tim se operacijama pridružilo još nekoliko tijela susjednih šengenskih država. [Mađarska, 2024.]

UNUTARNJA SIGURNOST

Nacionalne strategije za izvršavanje zakonodavstva

·Ministar pravosuđa i sigurnosti svake četiri godine utvrđuje nacionalni program sigurnosti s nacionalnim ciljevima politike za policijske dužnosti. Na regionalnoj razini lokalne vlasti prenose nacionalne prioritete u ciljeve regionalne politike za policiju u okviru regionalnog programa sigurnosti. Tijela za izvršavanje zakonodavstva razmjenjuju i prikupljaju odgovarajuće obavještajne podatke i informacije za nacionalni program sigurnosti, regionalne programe sigurnosti i Europolovu procjenu prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA). Upravljački odbori odjela za istraživanja zaduženi su za koordinaciju i praćenje cijelog postupka. Na dnevnom operativnom informativnom sastanku različiti policijski timovi obavještavaju se o posebnim pitanjima na koja trebaju obratiti pozornost u svojem području rada, primjerice, kao polazište za donošenje politika u borbi protiv organiziranog kriminala i procjenu razina prijetnji koje upućuju na vjerojatnost terorističkog napada. Osim toga, službe regionalnih obavještajnih službi za istraživanje i analizu provode vlastite procjene prijetnji i sigurnosti. [Nizozemska, 2021.] ·Ured glavnog državnog odvjetnika imenovao je tužitelja za vezu u jedinstvenoj kontaktnoj točki (SPOC) s kojim se često savjetuje o označivanju upozorenja i međunarodnih uhidbenih naloga, složenim međunarodnim kaznenim istragama i svim drugim predmetima u kojima je potreban doprinos državnog odvjetništva. [Portugal, 2022.] ·Vrlo bliska suradnja između stranih časnika za vezu i središnjeg tijela za međunarodnu pravosudnu suradnju koji mogu savjetovati i pomagati u pisanju europskih istražnih naloga ili zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć upućenih državi članici. [Portugal, 2022.] ·Upotreba alata za analizu u policijskim jedinicama za kriminalističku analizu, koji omogućuju sastavljanje „profila” kriminala na temelju operativnih podataka koji korisniku pokazuju interaktivnu vizualizaciju te pojave, njezinih trendova, načina rada i razvoja. Od uvođenja te aplikacije 2019. policija je znatno povećala broj analiziranih pojava kriminala i korisnika. [Litva, 2023.]

Organizacija jedinstvene kontaktne točke (SPOC) za međunarodnu razmjenu informacija u području izvršavanja zakonodavstva

Organizacija, razmjena informacija ·Radi bolje koordinacije međunarodne policijske suradnje policija je uspostavila mrežu službenika za kontakt za međunarodnu policijsku suradnju koji se nalaze u svim sjedištima regionalne policije i upravi policije glavnog grada. Službenici za kontakt pomažu u poboljšanju kvalitete zahtjeva za razmjenu informacija i omogućuju njihovu koordinaciju. [Poljska, 2019.] ·Uspostavljen je svakodnevni tok prijavljivanja kaznenih incidenata s lokalne razine na regionalnu i državnu razinu. U praksi je e-izvješće o događajima u posljednja 24 sata redovito dostupno upravljačkom timu lokalne policijske postaje, regionalnoj razini i središnjem državnom uredu kriminalističke policije. To svim razinama omogućuje donošenje utemeljenih odluka. [Njemačka, 2020.] ·Sustav za koordinaciju protuterorističkih operacija prikuplja sve obavještajne podatke različitih policijskih organizacija i institucija odgovornih za sprečavanje i suzbijanje terorizma, nasilnog radikalizma te organiziranog i teškog kriminala. Sustav objedinjuje upravljanje informacijama i operativnu koordinaciju i odgovarajuća je alternativa u situaciji u kojoj relevantna nacionalna tijela nemaju pristup bazama podataka drugih tijela. [Španjolska, 2022.] ·Raspoređivanje međunarodnih službenika za predmete u različite policijske uprave na regionalnoj razini. Oni su dio jedinstvene kontaktne točke i prolaze četverotjedno osposobljavanje o opsežnim IT sustavima, razmjeni dopunskih informacija kanalom SIRENE, upravljanju biometrijskim podacima, a u osposobljavanje su uključeni i terenski posjeti Europolu i Eurojustu. Imaju pun pristup sustavima vođenja predmeta jedinstvene kontaktne točke, Interpolovu sigurnom globalnom policijskom komunikacijskom sustavu I-24/7 i imaju pravo unijeti upozorenja u Šengenski informacijski sustav i Interpolove tjeralice. Imaju pristup i relevantnim sustavima i dozvolama jednakovrijedan službeniku za predmet koji je pridružen nacionalnom uredu SIRENE i Međunarodnom komunikacijskom centru. Zahvaljujući tome svi lokalni odjeli raspolažu stručnim znanjem o Šengenskom informacijskom sustavu. Nadalje, međunarodni službenici za predmete provjeravaju kvalitetu i pravnu relevantnost traženih informacija, izrađuju poruke SIENA-e koje se šalju časnicima za vezu u Europolu i održavaju edukacije o međunarodnoj policijskoj suradnji u lokalnoj policijskoj upravi. [Finska, 2023.] ·Nacionalna policija upotrebljava integrirani sustav vođenja predmeta kako bi olakšala komunikaciju u stvarnom vremenu, koordinaciju resursa i dodjelu zadataka unutar zapovjednih centara. Njegov dizajn prilagođen korisnicima omogućuje brze odgovore i učinkovitu koordinaciju u dinamičnim situacijama dijeljenjem naredbi i informacija izravno s patrolama i specijaliziranim jedinicama. Time se povećava operativna spremnost i javna sigurnost. Sustav uključuje i ključne nepolicijske partnere, kao što su carina, vatrogasna služba i usluge hitne pomoći, za razmjenu informacija u stvarnom vremenu i kohezivnu raspodjelu resursa. [Češka, 2024.]

Organizacija ·Stalni centar policije, carine i graničnog nadzora za prikupljanje obavještajnih podataka i analizu u području kriminala oblik je djelotvorne suradnje i koordinacije među tijelima za izvršavanje zakonodavstva za, među ostalim, izradu zajedničkih analitičkih proizvoda i proizvoda za procjenu prijetnji. [Finska, 2018.] ·Središnji uredi, udruženi resursi različitih uprava i usmjeravanje na određenu vrstu kriminala dovode do vrlo djelotvornih operativnih rezultata. [Francuska, 2021.] ·Djelotvorna struktura za izradu nacionalne procjene prijetnji, ali i ciljanih procjena prijetnji i rizika, u okviru koje se kombinira centralizirana kontrola kvalitete s analizom zahtjeva na regionalnoj razini. Multidisciplinarni odjel za stratešku analizu odgovoran je za stratešku analizu kriminala. Sastoji se od tima koji radi na nacionalnoj razini i timova na terenu u nekoliko regija. Kontrola kvalitete održava se na središnjoj razini, čime se osigurava i usklađenost različitih analitičkih proizvoda. Odjel izrađuje godišnju nacionalnu procjenu prijetnji usmjerenu na organizirane kriminalne skupine. [Francuska, 2021.] ·Memorandum o razumijevanju između policije i carine omogućuje opsežnu suradnju obiju uprava, koja uključuje razmjenu i dijeljenje relevantnih informacija te strateških, taktičkih i operativnih obavještajnih podataka, posebno olakšavanjem uzajamnog pristupa bazama podataka, uz dužno poštovanje prava pojedinaca i pravila o zaštiti podataka, razvoj i promicanje najboljih primjera iz prakse, postupke za operativna pitanja u vezi sa zajedničkim akcijama, zajedničkim mobilnim odredima za ophodnju, zajedničkim istražnim timovima i zajedničkim obavještajnim timovima, razmjenu opreme među službama i suradnju na razvoju, nabavi, uvođenju i korištenju tehnologije. [Cipar, 2021.] ·SPOC ima skupinu za analizu rizika koja je odgovorna za dublju analizu nacionalnih i međunarodnih zahtjeva zaprimljenih u SPOC-u, prikupljanje dodatnih informacija u dostupnim bazama podataka i izradu izvješća o analizi zabilježenih trendova i načina rada u području kriminala. Izvješća se zatim prosljeđuju tužiteljima i/ili odgovarajućim policijskim agencijama radi pomoći odgovarajućim istragama. [Portugal, 2022.] ·Odjel za međunarodnu suradnju kombinira razmjenu operativnih informacija i strateško donošenje odluka na međunarodnoj razini. U njemu je smještena nacionalna jedinstvena kontaktna točka za međunarodnu razmjenu informacija u području izvršavanja zakonodavstva i obuhvaća predstavnike nacionalnih policijskih snaga, regionalnih policijskih snaga i carinskih tijela. Oba relevantna tijela raspolažu mrežom stručnjaka za međunarodnu policijsku suradnju koji podupiru i savjetuju kriminalističko-obavještajne jedinice na regionalnoj razini o korištenju instrumenata međunarodne policijske suradnje. Glavna tijela za izvršavanje zakonodavstva redovito osposobljavaju stručnjake za međunarodnu policijsku suradnju. Ti su stručnjaci dio jedinice na regionalnoj razini i obavljaju tu funkciju uz svoj svakodnevni rad. Znanje se mreži prenosi na godišnjem sastanku na koji su kao govornici pozvani primjerice nacionalni časnici za vezu u Europolu. Između tih sastanaka znanje o novim postupcima mreži se prenosi putem biltena ili ad hoc sastanaka. Osim toga, stručnjaci iz mreže nadležnog tijela prolaze jednotjedno osposobljavanje za jačanje sposobnosti prije pristupanja glavnoj mreži. Te mreže stručnjaka jednostavan su način širenja znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji na regionalnoj razini. [Španjolska, 2022.] ·Nacionalni odjel za informacije o putnicima integriran je u nacionalni SPOC te vodi sve predmete povezane s evidencijom podataka o putnicima za razna tijela (policiju, carinu, obavještajne službe, vojnu policiju, ured tužitelja i sudove itd.). Ta integracija čini sustav sveobuhvatnijim i jača ulogu SPOC-a kao općeg informacijskog centra za sve međunarodne razmjene informacija o sigurnosti. Dijeljenje jednog sustava vođenja predmeta s drugim jedinicama SPOC-a omogućuje jednostavnu integraciju i unakrsnu provjeru informacija, što dovodi do sveobuhvatnije analize. [Slovačka, 2024.]

Korištenje alata Europola za prekograničnu suradnju i razmjenu informacija

·Podaci iz nacionalnog sustava za policijske istrage automatski se učitavaju u informacijski sustav Europola. Baza podataka o istragama u tijeku povezana je s automatskim učitavačem podataka u Europolovu informacijskom sustavu. Unose se nove informacije, postojeće se informacije poboljšavaju, a stare se informacije svakodnevno uklanjaju. Taj je postupak potpuno automatiziran. Nacionalna jedinica Europola obrađuje pronađene pogotke koji se pojavljuju između nacionalnih istraga i stranih istraga, a koji su već dostupni u informacijskom sustavu Europola. [Nizozemska, 2021.] ·Integracija QUEST-a (Querying Europol Systems) s nacionalnim sustavom za pretraživanje radi pretraživanja informacijskog sustava Europola. Osim toga, opseg pretraživanja proširen je na sve predmete koji su dostupni u sustavu, a ista će funkcija pretraživanja biti dostupna za carinu. Zbog toga se povećao broj pretraživanja pa je ova država članica 2024. postala treća po intenzitetu aktivnosti pretraživanja. [Mađarska, 2024.]