EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 1.4.2025.
COM(2025) 163 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Modernizirana kohezijska politika:
Preispitivanje u sredini programskog razdoblja
Modernizirana kohezijska politika:
preispitivanje u sredini programskog razdoblja
U Ugovorima EU-a 1 kao temeljni cilj Unije utvrđuje se promicanje solidarnosti i kohezije, a osobito smanjenje razlika u razinama razvijenosti regija. Politička i gospodarska važnost kohezijske politike s vremenom se čak povećala, u skladu s napretkom europske integracije, posebno u uspostavi jedinstvenog tržišta. U izvješću o jedinstvenom tržištu iz 2010. navedeno je da „integracija tržišta može biti proces od kojeg svi imaju koristi samo ako je dopunjuju mjere na razini EU-a za ispravljanje strukturnih neravnoteža na podnacionalnoj razini”. Iako su se proteklih desetljeća kontinuirano poduzimale znatne mjere kako bi se ostvarili ciljevi kohezije i smanjenja regionalnih razlika u cijeloj Europi, danas se u tom području pojavljuju ozbiljni problemi. U Lettinu izvješću istaknuto je da se sve više smatra da postoje negativni distribucijski učinci jedinstvenog tržišta te je naglašeno da bi „ta percepcija, ako se ne uzme u obzir, mogla narušiti javnu i političku potporu koja je presudna za daljnji uspjeh jedinstvenog tržišta”.
Budući da radikalno transformirano globalno okruženje asimetrično utječe na ljude i područja, troškovi prilagodbe mogu neproporcionalno opteretiti određene regije i gospodarske sektore EU-a, a to bi moglo povećati teritorijalne, socijalne i gospodarske razlike.
U političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. koje je predstavila predsjednica von der Leyen, a koje se temelje na savjetovanju s Europskim parlamentom i Strateškom programu Europskog vijeća za razdoblje 2024. – 2029., utvrđeni su ključni novi politički prioriteti Unije za svladavanje tih izazova, uključujući sljedeće:
·novi plan za održivo blagostanje i konkurentnost Europe, uključujući plan za čistu industriju,
·novo doba za europsku obranu i sigurnost,
·potpora građanima, jačanje naših društava i našeg socijalnog modela,
·održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, vode i priroda,
·jačanje pripravnosti i spremnosti EU-a za buduće krize.
Kohezijska politika sama je po sebi fleksibilna i može znatno doprinijeti navedenim novim i ključnim prioritetima te istodobno omogućiti ostvarivanje temeljnog cilja smanjenja razlika, što je najvažniji aspekt europskog projekta.
Komisija predlaže da se, u partnerstvu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti, preispitivanje kohezijske politike u sredini programskog razdoblja iskoristi kako bi se u najvećoj mjeri povećao njezin doprinos trenutačnim i novim političkim prioritetima Unije i povećao njezin učinak na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
Kako bi se taj proces olakšao, Komisija predlaže ciljane izmjene regulatornog okvira fondova kohezijske politike 2 kako bi se (i) prioriteti ulaganja uskladili s novim gospodarskim, društvenim i geopolitičkim kontekstom te s našim klimatskim i okolišnim ciljevima te (ii) uvela veća fleksibilnost i poticaji radi olakšavanja brze raspodjele sredstava i ubrzavanja provedbe programa.
1.Kohezijska politika za razdoblje 2021. – 2027.: trenutačno stanje
Bez obzira na to što su pregovori o programskom razdoblju 2021. – 2027. započeli početkom 2019. i na to da su države članice htjele da programi budu spremni za donošenje do kraja 2020., stvarna je provedba započela 2023., više od godinu dana kasnije nego što je bilo predviđeno.
Više je čimbenika utjecalo na to, a posebno kasno donošenje propisa kojima se uređuje politika i potreba za rješavanjem uzastopnih kriza, uključujući pandemiju bolesti COVID-19, rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine i posljedičnu energetsku krizu te to što se daje prednost provedbi instrumenta Next Generation EU, osobito provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, zbog kraćih rokova. Nadalje, ti su čimbenici doveli do opterećivanja kapaciteta tijela država članica za osmišljavanje i brzu provedbu ulaganja.
Razina plaćanja u programskom razdoblju 2021. – 2027. slična je onoj u ekvivalentnoj fazi nakon donošenja regulatornog okvira za programsko razdoblje 2014. – 2020. 3 , ali za potpunu apsorpciju sredstava iz trenutačnog ciklusa ima manje vremena 4 .
Pokazalo se da fondovi kohezijske politike mogu mobilizirati znatna sredstva na regionalnoj i lokalnoj razini i bili su važan instrument za pružanje odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 5 . Zatim je kohezijska politika mobilizirana za odgovor na posljedice ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine (djelovanjem kohezijske politike za izbjeglice u Europi – CARE 6 i FAST-CARE 7 , kao i mjerama SAFE 8 za potporu MSP-ovima i ranjivim kućanstvima koja se suočavaju s visokim troškovima energije). Kad su poplave sve većeg intenziteta i razmjera zahvatile više područja u cijeloj Europi, u okviru kohezijske politike odgovorilo se predlaganjem inicijative RESTORE 9 .
S druge strane, činjenica da znatan dio proračuna omotnice za kohezijsku politiku još nije ugovoren pruža priliku da se iskoriste fleksibilnost i širina kohezijske politike kako bi se programi preusmjerili na nove izazove na koje treba hitno odgovoriti s kojima se Europska unija suočava zbog toga što se globalno okruženje mijenja. Osim toga, to omogućuje ciljane izmjene pravila kohezijske politike kako bi se tijelima država članica omogućilo da brže odgovore na hitne potrebe za ulaganjima.
Stoga je potrebno ispitati sve mogućnosti za prilagodbu prioriteta i za poboljšanje djelotvornosti mjera te istodobno ubrzati provedbu programa.
2.Preispitivanje u sredini programskog razdoblja kao prilika za odgovor na nove izazove
Geopolitička dinamika posljednjih je godina izrazito nesigurna, zbog čega je potrebno temeljito ponovno evaluirati stratešku autonomiju, otpornost i pripravnost EU-a. Te se promjene događaju usporedno sa zelenom, socijalnom i tehnološkom tranzicijom, koja brzo preoblikuje svijet oko nas. Izazovi koje predstavljaju te istovremene transformacije sveobuhvatno su analizirani u Draghijevu izvješću „Budućnost europske konkurentnosti” objavljenom u rujnu 2024. U tom se izvješću ističe da je hitno potrebno premostiti inovacijski jaz, povećati konkurentnost gospodarstva na temelju dekarbonizacije kao prilike za rast i smanjiti vanjske ovisnosti diversifikacijom lanaca opskrbe i ulaganjem u otpornost na klimatske promjene, zelenu energiju proizvedenu na domaćem tržištu i ključne sektore.
Kao odgovor na te izazove već je pokrenuto nekoliko važnih inicijativa za jačanje gospodarske otpornosti i strateške autonomije EU-a. Među njima su inicijativa „REPowerEU”, koja je bila odgovor Komisije na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine, i „Platforma za strateške tehnologije za Europu” (STEP), kojom se nastoji ojačati tehnološko vodstvo Europe. Te inicijative dopunjuju intervencije koje se već provode u okviru programa kohezijske politike i Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se poduprle strukturne promjene u državama članicama i regijama te povećala njihova otpornost. Države članice mogle bi iskoristiti dodatna sredstva za uvođenje poglavlja o planu REPowerEU u svoje planove za oporavak i otpornost kako bi potaknule reforme i ulaganja radi diversifikacije opskrbe energijom u EU-u, ubrzavanja zelene tranzicije i podupiranja ranjivih kućanstava. Strategija za Uniju pripravnosti donesena 26. ožujka 2025. dodatno će doprinijeti jačanju otpornosti EU-a.
Kao glavni instrument za ulaganja EU-a u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kohezijska politika ima važnu ulogu u podupiranju tih prioriteta. U okviru te politike potiču se ciljana ulaganja kojima se doprinosi ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, a ujedno se svladavaju novi izazovi.
Međutim, regulatorni okvir kojim se uređuju fondovi kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. izrađen je, dogovoren i donesen u razdoblju 2019. – 2021., a programi su doneseni prije niza važnih geopolitičkih i gospodarskih događaja zbog kojih su se promijenili neki od strateških političkih prioriteta EU-a.
Slično tome, sporazumi o partnerstvu te nacionalni i regionalni programi kohezijske politike izrađeni su i odobreni u istom vremenskom razdoblju te odražavaju prioritete utvrđene u to vrijeme i temelje se na gospodarskim temeljima koji su se znatno promijenili zbog nepredviđenih egzogenih šokova, kao što su energetska kriza i stalne promjene globalnih trgovinskih i sigurnosnih okolnosti.
U tom kontekstu i na temelju političkih smjernica za razdoblje 2024. – 2029. Europska komisija je u prosincu 2024. pokrenula opsežno savjetovanje s državama članicama, regijama i lokalnim tijelima kako bi prikupila povratne informacije o njihovim političkim prioritetima i načinima na koje bi se kohezijska politika mogla prilagoditi kako bi se na njih bolje odgovorilo. U državama članicama i u Bruxellesu održane su rasprave s predstavnicima nacionalnih vlada, regija, uključujući najudaljenije regije, gradove i neurbana područja kao što su otoci. Nadalje, Komisija je surađivala s Europskim parlamentom i Europskim odborom regija 10 .
Na temelju tih savjetovanja dogovoreno je da se preispitivanje u sredini programskog razdoblja može iskoristiti za (i) uključivanje novih prioriteta EU-a u kohezijske programe za razdoblje 2021. – 2027. i (ii) ubrzavanje ulaganja pojednostavnjenjem postupaka.
Kako bi se postigli ti dvostruki ciljevi, potrebne su ciljane izmjene uredaba kojima se uređuju fondovi kohezijske politike iz zakonodavnog prijedloga priloženog ovoj Komunikaciji. Te izmjene i nove mogućnosti koje se njima stvaraju kako bi akteri kohezijske politike uskladili svoje programe s novim prioritetima opisani su u sljedećim odjeljcima ove Komunikacije. Te se izmjene prvenstveno odnose na područja politika koja je nekoliko dionika istaknulo kao najvažnije tijekom navedenih savjetovanja.
Osim opisa predloženih regulatornih izmjena, u odjeljcima u nastavku ističu se i drugi načini na koje države članice mogu povećati učinak svojih ulaganja u okviru kohezijske politike na ostvarivanje naših zajedničkih prioriteta.
Premošćivanje inovacijskog jaza, jačanje konkurentnosti i dekarbonizacija
U Kompasu konkurentnosti koji je Komisija nedavno donijela utvrđuje se smjer za sljedećih pet godina za ponovno pokretanje gospodarskog rasta u Europi. Kompas bi stoga trebao poslužiti kao temelj za raspravu o preispitivanju kohezijske politike u sredini programskog razdoblja u pogledu toga da se programi doneseni 2022. na temelju regulatornih prioriteta o kojima se pregovaralo i koji su dogovoreni u razdoblju 2019. – 2021. preusmjere na trenutačne izazove na koje je potrebno hitno odgovoriti, odnosno na premošćivanje inovacijskog jaza, dekarbonizaciju gospodarstva kako bi se povećala konkurentnost i smanjile ovisnosti i ulaganje u nove sektore rasta, uzimajući u obzir gospodarsku strukturu regija.
Stoga je pravo vrijeme da države članice i regije ispitaju što se još može poduzeti kako bi se premostio inovacijski jaz, ubrzala tehnološka spremnost i poboljšala prisutnost na međunarodnim tržištima i konkurentost MSP-ova.
Globalna dinamika i industrijska tranzicija teže pogađaju neke regije. Regije koje odviše ovise o jednoj industriji, primjerice o energetski intenzivnoj industriji, čiji je inovacijski ekosustav prilagođen i ovisan, suočavaju se s višestrukim preprekama rastu i blagostanju.
Na primjer, automobilska, građevinska i proizvodna industrija u mnogim regijama moraju se transformirati tako da uvedu niskougljične tehnologije i kružnije procese te digitaliziraju svoje procese da bi ostale konkurentne.
Za razdoblje 2021. – 2027., gotovo 34 milijarde EUR financijskih sredstava za koheziju namijenjeno je za razvoj i poboljšanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, uvođenje naprednih tehnologija i specijalizirane vještine.
Slično tome, digitalizacija javnih usluga i integracija umjetne inteligencije u javni i privatni sektor potiču konkurentnost. U okviru kohezijske politike već se uvelike podupire digitalna tranzicija, primjerice internet stvari, računalstvo na rubu mreže, umjetna inteligencija, robotika i proširena stvarnost ili e-uprava i e-zdravstvo, a vrijednost tih projekata iznosi 31 milijardu EUR.
Naposljetku, pristup sigurnim i održivim izvorima kritičnih sirovina i tehnologijama s nultom neto stopom emisija presudan je za konkurentnost svih industrija na kraju proizvodnog lanca. Komisija je 25. ožujka 2025. odabrala prvi popis strateških projekata u skladu s Aktom o kritičnim sirovinama. Takvi projekti su sad prihvatljivi u okviru STEP-a.
S obzirom na to da izazovi za konkurentnost utječu na sve regije u EU-u, Komisija predlaže da se potpora iz EFRR-a/KF-a za projekte obuhvaćene područjem primjene STEP-a omogući u svim regijama, među ostalim u razvijenijim regijama država članica čiji je BDP po stanovniku iznad prosjeka EU-27. Nadalje, Komisija predlaže da se ukloni gornja granica utvrđena na 20 % dodijeljenih sredstava iz EFRR-a za reprogramiranje kojim se doprinosi ciljevima STEP-a. Rok za podnošenje izmjena programa u okviru STEP-a produljuje se za najviše dva mjeseca nakon stupanja na snagu regulatornih izmjena predloženih zajedno s ovom Komunikacijom.
Važno je prepoznati i ojačati ulogu velikih poduzeća u regionalnom razvoju jer ona usmjeravaju istraživanje, inovacije, znanje i prijenos tehnologije prema drugim poduzećima u svojem lancu vrijednosti. U okviru kohezijske politike velikim je poduzećima već dodijeljeno 9 milijardi EUR te je vidljiv stalan napredak jer je više od četvrtine planiranih sredstava dodijeljeno pojedinačnim projektima istraživanja i inovacija u velikim poduzećima. Dosad je u cijeloj Europi financirano deset važnih projekata od zajedničkog europskog interesa. To uključuje, na primjer, projekte za uvođenje vodika u Estoniji, Nizozemskoj i Poljskoj ili projekte u području mikroelektronike u Grčkoj, Poljskoj i Italiji. Komisija podupire države članice u utvrđivanju potpore za buduće potencijalne projekte od zajedničkog europskog interesa.
Kako bi se što više povećao učinak potpore EU-a za poticanje rasta i konkurentnosti te ako je to u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a i u primjenjivim smjernicama, Komisija predlaže proširenje područja primjene potpore za produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi u okviru EFRR-a u slučajevima u kojima se financijska sredstva upotrebljavaju za 1. potporu ulaganjima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a, 2. jačanje industrijskih kapaciteta za poticanje obrambenih u slučajevima u kojima se financijska sredstva upotrebljavaju za 1. potporu ulaganjima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a, 2. jačanje industrijskih kapaciteta za poticanje obrambenih sposobnosti, 3. doprinos europskom obrambenom projektu od zajedničkog interesa ili 4. olakšavanje dekarbonizacije industrije, primjerice za energetski intenzivne industrije ili automobilsku industriju. Mogu se podupirati i ulaganja u projekte u poduzećima koja nisu MSP-ovi koji izravno sudjeluju u važnom projektu od zajedničkog europskog interesa koji je Komisija odobrila u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i Komunikacijom C(2021) 8481. Potpora poduzećima koja nisu MSP-ovi olakšava se i u okviru Fonda za pravednu tranziciju tako da se ne zahtijeva analiza nedostataka.
Konkurentska prednost Europe njezini su građani. Naš ljudski kapital ključan je za blagostanje EU-a i njegovu gospodarsku otpornost te za povećanje rasta naše produktivnosti i poticanje kohezije. Jedan je od ciljeva unije vještina 11 pružanje mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju, među ostalim uspostavom i uvođenjem individualnih računa za učenje. Komisija će izraditi pilot-projekt jamstva za vještine. Tim će se programom radnicima koji su u postupku restrukturiranja ili kojima prijeti nezaposlenost ponuditi prilika da nastave karijeru u drugom poduzeću ili sektoru. U tom kontekstu i kako bi se olakšala industrijska prilagodba povezana s dekarbonizacijom proizvodnih procesa i proizvoda, zasebnim zakonodavnim prijedlogom mijenja se Europski socijalni fond plus (ESF+) omogućivanjem fleksibilnosti u provedbi kako bi se uz već postojeće mogućnosti za potporu olakšalo stjecanje vještina, kao i očuvanje i otvaranje radnih mjesta u okviru tog postupka.
Kako bi se dodatno pojačao učinak poluge programa InvestEU, vodećeg programa EU-a za poticanje ulaganja u ključne industrije, i povećale mogućnosti prijenosa koje su već predviđene zakonodavstvom, Komisija predlaže da se omogući prijenos sredstava iz EFRR-a i Kohezijskog fonda u odjeljak „države članice” u okviru programa InvestEU za provedbu novog financijskog instrumenta tog programa radi postizanja ciljeva kohezijske politike, kako je navedeno u Prijedlogu o izmjeni Uredbe o programu InvestEU 12 .
Osim toga, u projektima koji izravno sudjeluju u odobrenom važnom projektu od zajedničkog europskog interesa može doći do kašnjenja ako države članice odluče financirati takve projekte iz kohezijskih fondova. Postupak prijave za financiranje iz EFRR-a, posebno organizacija poziva i prijava za njih, nadovezuje se na postupak odabira za važne projekte od zajedničkog europskog interesa (koji također uključuju otvorene pozive) koji se organizira na nacionalnoj razini za odabir korisnika državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a. Stoga se predlaže da se u skladu s pravilima o državnim potporama državama članicama omogući da potporu iz EFRR-a i fonda ESF+ dodjeljuju projektima koji izravno sudjeluju u važnom projektu od zajedničkog europskog interesa koji je Komisija odobrila u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i Komunikacijom C(2021) 8481.
Uz mjere koje će se omogućiti zakonodavnim izmjenama, Komisija potiče države članice i regije da pri reprogramiranju u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja:
·povećaju potporu STEP-u, povrh 6 milijardi EUR sredstava iz kohezijskih fondova koja su već preusmjerena na ulaganja u europske strateške sektore i tehnologije,
·budu selektivnije pri dodjeli potpora poduzećima. Ako potpora koja se dodjeljuje MSP-ovima nije dovoljno dobro usmjerena, to može oslabiti njezin učinak. Veća selektivnost omogućuje bolju potporu za modernizaciju i diversifikaciju regionalnih gospodarstava povezivanjem, na primjer, potpore za MSP-ove u perspektivnim industrijskim sektorima i ulaganja u istraživanje i inovacije, kao i uvođenje digitalnih tehnologija, jačanjem lokalnih klastera i lokalnih dijelova lanaca vrijednosti EU-a koji potiču kružne procese ili boljim iskorištavanjem inovativne javne nabave,
·prednost daju revolucionarnim, inovativnim poduzećima kako bi se omogućilo širenje inovacija, naprednih dekarboniziranih proizvodnih kapaciteta, čistih tehnologija i uvođenja umjetne inteligencije, čime se pomaže poduzećima koja doprinose europskim strateškim sektorima i lancima vrijednosti, kao što su umjetna inteligencija, poluvodička i kvantna tehnologija, napredni materijali, dekarbonizacija, biotehnologija, obrana ili svemirske tehnologije. To bi trebalo uključivati potpuno iskorištavanje mogućnosti za proračunske prijenose i podupiranje pečata izvrsnosti i pečata STEP-a koje dodjeljuje Europsko vijeće za inovacije koje odabire start-up poduzeća i MSP-ove s velikim potencijalom u tim područjima,
·povećaju potporu digitalnim kapacitetima kao što su umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku i gigatvornice kako bi se poduzećima omogućio pristup najsuvremenijoj uslužnoj infrastrukturi potrebnoj za inovacije i konkurentnost,
·prepoznaju i ojačaju ulogu velikih poduzeća u regionalnom razvoju jer ona usmjeravaju istraživanje, inovacije, znanja i tehnologije prema drugim poduzećima u svojem lancu vrijednosti,
·osiguraju financijska sredstva za strateške projekte odabrane u okviru drugih instrumenata EU-a za koje nema dovoljno financijskih sredstava za potporu i koji se mogu uključiti u programe kohezijske politike ako su dovoljno razvijeni da se mogu provesti unutar vremenskog okvira politike i ako doprinose industrijskoj strategiji zemlje i/ili regije. Primjerice, to se odnosi na projekte odabrane u okviru Inovacijskog fonda ili važne projekte od zajedničkog europskog interesa ili strateške projekte u okviru provedbe Akta o kritičnim sirovinama, Akta o kritičnim lijekovima i Akta o industriji s nultom neto stopom emisija. Države članice i regije trebale bi nastojati pojednostavniti i ubrzati postupke financiranja u okviru kohezijskih pravila za takve projekte koji su već podvrgnuti strogim postupcima procjene,
·podupru proširenje inovativnih MSP-ova u mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije,
·osiguraju da se ulaganjima u okviru kohezijskih fondova poveća otpornost na klimatske promjene, među ostalim u skladu sa Strategijom za Uniju pripravnosti i konceptom integrirane pripravnosti i sigurnosti koji bi trebao biti sastavni dio svih politika EU-a.
Obrana i sigurnost
Novo geopolitičko okruženje zahtijeva da se u prvi plan stave otpornost naših gospodarstava, pripravnost i naše obrambene sposobnosti te smanjenje naše ovisnosti. Europska unija sad mora donijeti važne odluke kako bi povećala svoju potporu za razvoj svojih obrambenih sposobnosti i osiguravanje konkurentnosti obrambene industrije EU-a. Time će se Uniji omogućiti da odgovori na hitnu potrebu da se Ukrajini pruži potpora i istodobno osigura dugoročnu stabilnost kontinenta.
Komisija je Europskom vijeću predložila plan za hitan odgovor „REARM Europe” 13 , u okviru kojeg bi se u sljedeće četiri godine moglo osigurati najmanje 800 milijardi EUR za ulaganje u obranu, uključujući rashode koji se financiraju sredstvima iz instrumenta SAFE u iznosu od 150 milijardi EUR. U okviru tih poluga, proračunom Unije može se dodatno doprinijeti tim zajedničkim nastojanjima. U tom je smislu Komisija najavila da će iznijeti prijedloge o povećanju fleksibilnosti postojećih instrumenata EU-a kako bi se omogućila veća ulaganja u obranu.
U okviru kohezijske politike već se financiraju ulaganja u području sigurnosti i obrane kojima se doprinosi regionalnom razvoju. Tim se ulaganjima podupiru tehnologije i infrastruktura s dvojnom namjenom kako bi se poboljšali vojna mobilnost te sama obrambena industrija financiranjem inovacija u području vojne tehnologije, poboljšanja proizvodnih kapaciteta i infrastrukture lanca opskrbe te projekata za otklanjanje uskih grla u opskrbi energijom i projekata za izgradnju energetske infrastrukture 14 . Obrambena industrija često stvara istraživačke, razvojne i industrijske ekosustave koji koriste europskim regijama i zajednicama. Usmjerenost politike na teritorijalnu dimenziju osobito je važna za poticanje regionalnih sinergija i usklađivanja s lokalnim prednostima jer se na taj način uzima u obzir vrlo raznolik europski obrambeni ekosustav.
Nacionalna, regionalna i lokalna tijela mogu dobrovoljno iskoristiti preispitivanje kohezijske politike u sredini programskog razdoblja kako bi u okviru svojih postojećih programa preraspodijelila sredstva za nove prioritete, uključujući jačanje obrambenih sposobnosti. U skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 6. ožujka 2025. da se pruže dodatne mogućnosti i poticaji za države članice koje žele ulagati u svoje obrambene sposobnosti u skladu s ciljevima kohezijske politike Komisija predlaže da se utvrde dva nova specifična cilja u okviru postojećeg područja primjene potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda. Provedbom tih specifičnih ciljeva može se pomoći i istočnim pograničnim regijama.
-Prvi novi cilj državama članicama omogućuje da u okviru svojih programa za razdoblje 2021. – 2027. u sklopu cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” dobrovoljno reprogramiraju iznose radi jačanja proizvodnih kapaciteta u poduzećima u obrambenom sektoru bez ograničenja s obzirom na geografsko područje ili veličinu poduzeća, uz istodobno potpuno poštovanje pravila o državnim potporama, koja se i dalje primjenjuju. Time će se ojačati ukupni kapaciteti Europe u području obrane i pripravnosti, u skladu s općim ciljevima kohezijske politike da se smanje ekonomske, teritorijalne i socijalne razlike u EU-u.
-Drugim novim specifičnim ciljem u području obrane pridonosi se izgradnji otporne obrambene infrastrukture ili infrastrukture s dvojnom namjenom kako bi se potaknula vojna mobilnost u Uniji.
U kontekstu poziva Europskog vijeća da se ubrza mobilizacija financijskih sredstava za ulaganja u obranu Unije Komisija predlaže da se za ulaganja u taj prioritet, koja se podupiru preraspodjelom, omogući pretfinanciranje u iznosu od 30 % 2026. i stopa sufinanciranja sredstvima EU-a u iznosu od 100 %.
Odgovarajuće vještine od ključne su važnosti za djelotvoran obrambeni kapacitet. U okviru inicijative „Unija vještina” utvrđene su mjere za rješavanje problema manjka vještina u Europi, a paktom za vještine koji je donesen u okviru nje uspostavljeno je veliko partnerstvo u području obrambenog ekosustava 15 . Na temelju predviđanja budućih potreba za vještinama, tim se paktom podupire zajedničko predviđanje vještina koje će nedostajati u Europi, uzimajući u obzir potrebe industrije za vještinama i demografske prognoze u pogledu vještina za sljedećih pet do deset godina. Njegova je svrha unaprijediti programe usavršavanja i prekvalifikacije kako bi bili privlačniji radi poticanja sudjelovanja i razvoja talenata te povećanja razine njihova zadržavanja. U tom će se kontekstu sredstvima iz fonda ESF+ ujedno olakšati razvoj vještina u obrambenoj industriji osiguravanjem dodatne fleksibilnosti za provedbu, uz dodavanje trećeg novog prioriteta u okviru Uredbe o fondu ESF+, kako je navedeno u zasebnom zakonodavnom prijedlogu. U okviru fonda ESF+ mobilizirat će se svi dostupni instrumenti za potporu tom novom prioritetu, uključujući potporu za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) i cjeloživotno učenje.
Nadalje, Komisija će u predstojećem zakonodavnom prijedlogu o izmjeni Uredbe o STEP-u i povezanog zakonodavstva kojom će biti obuhvaćeno nekoliko programa EU-a predložiti da se doda četvrti sektor STEP-a usmjeren na obranu, koji bi se mogao podupirati postojećim instrumentima EU-a, posebno u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa.
Naposljetku, države članice potiču se i da iskoriste mogućnost predviđenu postojećim pravnim okvirom da dobrovoljno prenesu sredstva koja su im dodijeljena u okviru podijeljenog upravljanja u programe kojima se izravno upravlja, a koji su namijenjeni za ostvarivanje obrambenih i sigurnosnih ciljeva. U tom bi se kontekstu prijenosima u omotnicu za vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe osigurale koordinirane intervencije duž koridora vojne mobilnosti istaknutih u bijeloj knjizi o obrani. Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe izmijenit će se kako bi uključivala iste povoljne stope pretfinanciranja i sufinanciranja.
Priuštivo stanovanje
Stanovanje nije samo osnovna potreba nego temeljno pravo. U svojim političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. predsjednica von der Leyen izjavila je: „[h]itno se moramo posvetiti rješavanju stambene krize s kojom se suočavaju milijuni obitelji i mladih” te je istaknula da sve više nedostaju znatna ulaganja u socijalno i priuštivo stanovanje. To je ključno za potporu građanima, jačanje naših društava i našeg socijalnog modela, uz istodobno promicanje konkurentnosti Europe i zaštitu naše demokracije.
Od završetka financijske krize potražnja za stambenim objektima povećala se, a ponuda novih i obnovljenih stambenih objekata nije rasla istim tempom. To je dovelo do znatnog povećanja cijena stambenih objekata i najamnina općenito, ali taj je problem izraženiji u nekim regijama i gradovima. Istodobno se plaće nisu povećale onoliko koliko i troškovi stanovanja. Ta neravnomjerna kretanja povećala su jaz između dostupnosti priuštivog stanovanja i potreba stanovništva 16 .
Iako taj problem nije jednako ozbiljan u svim zemljama i regijama, posljedice su dalekosežne. Visoki troškovi stanovanja prisiljavaju mnoga kućanstva na to da nerazmjerno velik dio svojeg dohotka izdvajaju za najamninu ili plaćanje hipotekarnih kredita, a manje za druge potrebe kao što su hrana, zdravstvena skrb i obrazovanje, što povećava rizik od siromaštva. Svako treće kućanstvo izloženo riziku od siromaštva trošilo je 2023. 40 % ili više raspoloživog dohotka kućanstva na stanovanje. Osim toga, usklađenim djelovanjima u cilju omogućivanja priuštivog i održivijeg stanovanja pomoći će se i osobama koje su izložene ozbiljnom energetskom siromaštvu. U 2023. 10,6 % Europljana nije moglo dovoljno zagrijati svoje domove. Istodobno su građanima potrebni stambeni objekti otporni na klimatske promjene.
Zbog nedovoljnog broja priuštivih stambenih objekata sve veći broj kućanstava nailazi na ozbiljne poteškoće, što istodobno utječe i na konkurentnost. Naime, europska poduzeća u nekim područjima imaju problema s privlačenjem radnika jer su troškovi stanovanja i života u tim područjima nerazmjerno visoki u usporedbi s dohotkom.
Visoke cijene također stvaraju pritisak na javne usluge u određenim gradovima jer je teško privući ključne javne djelatnike (nastavnici, medicinske sestre, policijski službenici itd.). Nedovoljan broj priuštivih stambenih objekata mogao bi imati šire socijalne posljedice, primjerice u smislu da se mladi parovi neće moći skrasiti i osnovati obitelj ili dovesti do toga da osobe koje žele studirati neće imati pristup cjenovno pristupačnom smještaju, što može utjecati na njihov odabir karijere. Kako bi se državama članicama pružila potpora u rješavanju tih problema, u političkim smjernicama predložen je koordinirani pristup, koji će se utvrditi u „europskom planu za priuštivo stanovanje”. Europski parlament osnovao je u siječnju 2025. Poseban odbor za stambenu krizu u Europskoj uniji, čiji je cilj ispitati temeljne uzroke stambene krize i iznijeti preporuke politika u pogledu mogućih rješenja koja treba izraditi na razini EU-a. Te će se preporuke uzeti u obzir pri izradi europskog plana za priuštivo stanovanje.
U okviru te sveobuhvatne inicijative Komisija se obvezala na to da će državama članicama omogućiti da udvostruče planirana ulaganja u okviru kohezijske politike u priuštivo stanovanje. Kohezijskom politikom već se doprinosi poboljšanju stambenog sektora u EU-u, za što je u programskom razdoblju 2021. – 2027. izdvojeno 7,5 milijardi EUR, prvenstveno za energetski i resursno učinkovite zgrade i socijalno stanovanje, a više od polovine sredstava već je dodijeljeno projektima. S obzirom na razmjere i hitnost potreba te visoku stopu iskorištenosti potpore u državama članicama dosad, rad na udvostručavanju potpore u okviru kohezijske politike za priuštivo stanovanje mora započeti preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.
U skladu s tim, kako bi se riješio problem sve većeg manjka sredstava za ulaganje, Komisija predlaže zakonodavne izmjene kojima bi se povećale mogućnosti država članica da u okviru svojih programa za razdoblje 2021. – 2027. reprogramiraju sredstva kako bi se poduprla ulaganja kojima se promiče pristup priuštivom stanovanju. U okviru ulaganja u sklopu novog europskog Bauhausa trebale bi se u potpunosti iskoristiti te nove mogućnosti.
Odgovarajući dodatni specifični ciljevi povezani s priuštivim stanovanjem bit će uključeni u tri cilja politike, čime će se državama članicama i regijama omogućiti fleksibilnost, ovisno o njihovim programskim strukturama i prioritetnim intervencijama u području stanovanja.
Kako bi se države članice odgovarajuće potaknulo da povećaju potporu za priuštivo stanovanje u okviru dostupnih dodijeljenih sredstava iz kohezijskih fondova, Komisija predlaže da se za ulaganja preraspodijeljena u to prioritetno područje omogući pretfinanciranje u iznosu od 30 % 2026. i povećana stopa sufinanciranja sredstvima EU-a u iznosu od 100 %.
Službe Komisije, zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB), pripremile su i model financijskog instrumenta za kombiniranje sredstava u okviru kohezijske politike sa sredstvima EIB-a i drugih međunarodnih financijskih institucija te nacionalnih razvojnih i komercijalnih banaka kako bi se poduprla ulaganja u priuštivo stanovanje. Tim modelom financijskog instrumenta može se znatno povećati učinak sredstava u okviru kohezijske politike na ponudu priuštivog stanovanja poticanjem privatnog i povlaštenog financiranja te pružanjem dodatnog poticaja nacionalnim i regionalnim tijelima da doprinesu cilju udvostručenja doprinosa kohezijske politike priuštivom stanovanju u programskom razdoblju 2021. – 2027.
Ukratko, Komisija potiče države članice i regije da pri reprogramiranju u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja:
-udvostruče sredstava dodijeljena u programima za priuštivo stanovanje u ciklusu 2021. – 2027.,
-pojačaju takvo financiranje putem financijskih instrumenata, među ostalim putem buduće paneuropske platforme za ulaganja za priuštivo i održivo stanovanje,
-pojednostave pravila i ubrzaju postupke za izdavanje dozvola i prostorno planiranje na lokalnoj i gradskoj razini kako bi se ubrzala provedba i osiguralo da se ulaganjima mogu brzo ostvariti rezultati koji će zatim dovesti do dugoročnih održivih koristi, na primjer za stanare s niskim prihodima i kupce koji prvi put kupuju stan ili za osiguravanje smještaja za studente,
-podupru stambene projekte u skladu s inicijativom novog europskog Bauhausa.
Otpornost vodoopskrbe
Voda je ključan resurs za sigurnost naših prehrambenih, energetskih i gospodarskih sustava, no vodni resursi pod sve su većim pritiskom i na razini EU-a i na globalnoj razini jer onečišćenje, gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene već uzimaju danak.
Zaštita i obnova vodnih i morskih ekosustava nužna je za osiguravanje kvalitetne vode i dovoljne količine vode. Zdravi vodni ekosustavi, zelena, plava i siva vodna infrastruktura te sustavi upravljanja vodama ključna su infrastruktura i od presudne su važnosti i za našu konkurentnost, kvalitetu života, sigurnost i obrambene kapacitete, kao i energetska infrastruktura. Našim vodnim sustavima prijeti rizik od češćih i većih poplava i suša, kao i od zlonamjernih napada, uključujući kibernetičke napade. Nepostojanje učinkovite vodne infrastrukture i nedovoljna otpornost vodoopskrbe mogu ugroziti sigurnost opskrbe hranom i proizvodnju hrane u EU-u. EU mora zaštititi te vodne ekosustave i infrastrukturu povećanjem ulaganja i razmotriti opskrbu vodom i vodnu infrastrukturu u kontekstu osiguravanja pristupa vodi i opskrbe vodom za naše građane i društva u svim okolnostima.
EU je uspostavio učinkovit pravni okvir za održivo i sigurno upravljanje vodama, ali nužan je daljnji napredak u provedbi te je hitno potrebno odlučnije djelovanje. Otpornost vodoopskrbe zahtijeva prelazak s reaktivnog upravljanja krizama na proaktivno upravljanje na temelju procjene rizika i povećanu pripravnost.
U razdoblju 2021. – 2027. gotovo 13 milijardi EUR uložit će se u vodne usluge te poboljšano prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u okviru programa kohezijske politike. Međutim, javni i privatni sektor trebaju poduzeti dodatne mjere kako bi se osigurao dostatan napredak.
Stoga, kako bi se na odgovarajući način naglasili važnost i usmjeravanje ulaganja u otpornost vodoopskrbe, Komisija predlaže uključivanje specifičnog cilja koji se odnosi na promicanje sigurnog pristupa vodi, održivog upravljanja vodama i otpornosti vodoopskrbe.
Kako bi se državama članicama osigurao odgovarajući poticaj da povećaju financijska sredstva za otpornost vodoopskrbe u okviru dostupnih dodijeljenih sredstava iz kohezijskih fondova, Komisija predlaže da se pretfinanciranje za takva ulaganja u okviru tog prioriteta koja se podupiru preraspodjelom poveća na 30 % 2026. i da se na ta ulaganja primjenjuje povećana stopa sufinanciranja sredstvima EU-a u iznosu od 100 %.
Nadalje, Komisija potiče države članice i regije da pri reprogramiranju u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja:
-rade na izgradnji društva otpornog na probleme s vodoopskrbom povećanom obnovom vodnih tijela, uvođenjem prirodnih rješenja za smanjenje rizika od poplava i povećanje kapaciteta ekosustava za skladištenje vode, boljom kontrolom crpljenja vode i učinkovitijom potrošnjom vode, većom digitalizacijom vodne infrastrukture i ponovnom upotrebom vode, ublažavanjem učinaka suše i dezertifikacije te rizika u području (kibernetičke) sigurnosti i smanjenjem onečišćenja, uključujući postizanje usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a u području voda, među ostalim s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.
Energetska tranzicija
Drugo područje u kojem ulaganja u okviru kohezijske politike doprinose prioritetima EU-a jest djelovanje u području klime i klimatske tranzicije, u okviru kojeg se ulaže više od 110 milijardi EUR.
Komisija je u Kompasu konkurentnosti, Planu za čistu industriju i Akcijskom planu za priuštivu energiju predstavila konkretan plan za ponovnu uspostavu konkurentnosti Europe i osiguravanje njezina održivog blagostanja, uz dekarbonizaciju i kružnost kao glavne pokretače rasta.
Kohezijskim fondovima već se mogu podupirati ulaganja u klimatske ciljeve, ali te bi mjere trebalo dodatno ubrzati kako bi se osiguralo da dekarbonizacija bude pokretač rasta europskih industrija i povećanja blagostanja Europljana. S obzirom na znatne potrebe za ulaganjima radi prelaska na čistu energiju, države članice trebaju nastaviti ulagati u tranziciju u skladu s postojećim ciljevima za rashode u području klime.
Znatna potpora pruža se projektima u području energetske učinkovitosti, obnovljive energije i infrastrukture gradskog prometa te projektima ulaganja u željeznice, što će izravno doprinijeti smanjenju emisija u EU-u. U okviru kohezijske politike, na primjer, uloženo je 24 milijarde EUR u energetsku učinkovitost, od čega znatan udio u stambeni sektor.
Ulaganja u čiste, priuštive izvore energije i ulaganja u učinkovitiju upotrebu energije preduvjet su za prelazak na dekarbonizirano gospodarstvo i za sposobnost Europe da se natječe na globalnoj razini jer cijena energije znatno povećava industrijske troškove. U programima za razdoblje 2021. – 2027. već se planiraju ulaganja u iznosu većem od 15 milijardi EUR.
U tom smislu i kako bi se ubrzala dekarbonizacija industrije koja je potrebna za postizanje klimatskih ciljeva EU-a, Komisija predlaže da se područje primjene potpore iz EFRR-a proširi na projekte dekarbonizacije. To je osobito važno za projekte odabrane u okviru Inovacijskog fonda uspostavljenog u okviru sustava trgovanja emisijama (ETS) kojima je dodijeljen „pečat suverenosti”.
Kako bi se na odgovarajući način naglasili važnost i usmjeravanje ulaganja u poboljšanje energetske sigurnosti i ubrzavanje energetske tranzicije te kako bi se ujedno potaknula čista mobilnost, Komisija predlaže uključivanje specifičnog cilja za promicanje interkonekcijskih vodova i povezane infrastrukture za prijenos te uvođenje infrastrukture za punjenje sredstvima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda.
Komisija predlaže da se pretfinanciranje za takva ulaganja u okviru tog prioriteta koja se podupiru preraspodjelom poveća na 30 % 2026. i da se na takva ulaganja primjenjuje povećana stopa sufinanciranja sredstvima EU-a u iznosu od 100 %.
Zahvaljujući tom pojačanom ulaganju energetski intenzivni sektori imat će pristup stabilnijim i raznolikijim izvorima energije na manje fragmentiranom unutarnjem energetskom tržištu, čime će se poduprijeti njihova održivost i konkurentnost. Nadalje, uz proširenje potpore iz EFRR-a za projekte dekarbonizacije energetski intenzivne industrije moći će dati prednost inovacijama visokog učinka koje su u skladu s klimatskim ciljevima EU-a. Kad je riječ o infrastrukturi za punjenje, potporom će se dopuniti instrument za infrastrukturu za alternativna goriva uspostavljen u okviru Instrumenta za povezivanje Europe.
Komisija potiče države članice i regije da pri reprogramiranju u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja:
·povećaju potporu čistoj tehnologiji i prelasku na čistu energiju kako bi se ubrzali uvođenje čiste energije i proizvodnja. Ključni element toga je modernizacija elektroenergetskih mreža, interkonekcijskih vodova i postrojenja za skladištenje energije kako bi se osigurala istinska energetska unija i povećao broj mjesta za punjenje električnih vozila, što je važan prioritet u skladu s industrijskim akcijskim planom za automobilski sektor. U okviru kohezijske politike za programe za razdoblje 2021. – 2027. koji se odnose na čistu tehnologiju izdvojeno je gotovo 9 milijardi EUR, a za više od trećine tog iznosa već su ugovoreni projekti,
·pospješe dekarbonizaciju proizvodnih procesa i proizvoda, osobito u regijama s energetski intenzivnim industrijama, podupiranjem industrijske tranzicije iz različitih kohezijskih instrumenata, uključujući Fond za pravednu tranziciju. To se posebno odnosi na sektore obuhvaćene ETS-om EU-a, ali i na sektore kao što je automobilski sektor, koji prolaze kroz znatne industrijske transformacije,
·povećaju ulaganja u pripravnost na klimatske katastrofe, prilagodbu njima i njihovo ublažavanje, među ostalim na temelju prijedloga o inicijativi RESTORE i načela bolje ponovne izgradnje,
·doprinesu planu za čistu industriju, primjerice promicanjem razvoja vodećih tržišta u EU-u, preusmjeravanjem resursa na smanjenje rizika i ubrzavanje uvođenja proizvodnje vodika u EU-u, te akcijskom planu za priuštivu energiju, pružanjem potpore osnivanju energetskih zajednica, modernizaciji elektroenergetskih mreža i interkonekcijskih vodova EU-a, poticanjem izrade mjera za izgradnju izvan gradilišta ili mjera energetske učinkovitosti u stambenim objektima, poduzećima i javnoj infrastrukturi jer je smanjenje potražnje za energijom ključno za priuštivo stanovanje i konkurentnost industrije,
·pojačaju potporu za zajedničko djelovanje i djelovanje građana u području energije, primjerice za stvaranje energetskih zajednica, povećanjem administrativnih kapaciteta za pružanje tehničkih i financijskih savjeta.
Istočne pogranične regije
Istočne pogranične regije EU-a, koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, suočavaju se s dvostrukim izazovom, odnosno istodobno moraju povećati sigurnost i revitalizirati svoja gospodarstava pogođena izravnim ili neizravnim negativnim posljedicama agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine.
Preispitivanjem u sredini programskog razdoblja sredstva u okviru kohezijske politike za predmetne programe mogu se preraspodijeliti kako bi se povećala ulaganja u obranu i konkurentnost šireg gospodarstva radi poticanja njihova oporavka.
Kako bi se povećali poticaji za brže financiranje ulaganja u tim regijama, Komisija predlaže da se za programe koji obuhvaćaju regije na istočnim granicama Unije uvede mogućnost korištenja:
-stope sufinanciranja od 100 %,
-dodatnog pretfinanciranja u iznosu od 9,5 % ukupnih dodijeljenih sredstava za program 2026., i
-stope pretfinanciranja u iznosu od 30 % 2026. za iznose preraspodijeljene za nove prioritete u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja (STEP, obrana, stanovanje, otpornost vodoopskrbe i energetska tranzicija).
Ti se poticaji primjenjuju samo ako se za te nove prioritete preraspodjeli najmanje 15 % ukupnih sredstava dodijeljenih programu. Ne primjenjuju se na nacionalne programe država članica koje imaju i nacionalne i regionalne programe.
Poticanje blagostanja i prava na ostanak na svim područjima, s prilagođenim politikama za svako mjesto
Socioekonomske i geopolitičke okolnosti koje se neprestano mijenjaju ne utječu ni približno jednako na države članice i regije, ovisno o njihovoj gospodarskoj specijalizaciji, geografskom položaju i demografskoj strukturi.
U mnogim regijama u Europi prisutni su problemi zbog stagnacije ili manjeg rasta i blagostanja, što utječe na kvalitetu lokalnih usluga i mogućnosti za građane. Komisija i države članice trebale bi zajedno nastojati da svi građani imaju stvarno pravo ostati u mjestu koje smatraju domom, i to osiguravanjem dostupnosti kvalitetnih radnih mjesta i pristupa osnovnim javnim uslugama kao što su obrazovanje i zdravstvo. To je osobito važno u područjima koja nisu urbana (ruralna, unutarnja i udaljena područja) i u područjima za koja je utvrđeno da im prijeti zamka nedovoljnog razvoja talenata 17 . U tom bi pogledu veća komplementarnost između programa kohezijske politike i inicijative LEADER u okviru ZPP-a te djelovanja za promicanje održivog turizma omogućili lokalnim zajednicama da pronađu lokalna rješenja, kako je istaknuto i u nedavno donesenoj viziji za poljoprivredu i hranu. Takva bi djelovanja omogućila i drugim sektorima, osim sektora poljoprivrede i ribarstva, da potiču druge poslovne i gospodarske prilike i ujedno upravljala migracijskim tokovima kako bi se suzbila depopulacija.
U urbanim područjima postoje drugi problemi povezani s priuštivim stanovanjem, društvenom integracijom, zagušenjem prometa i onečišćenjem. Od ukupnih sredstava u okviru kohezijske politike 24 milijarde EUR ulaže se u urbani razvoj, pri čemu su gradovi predvodnici u djelovanjima u području dekarbonizacije. Trebalo bi bolje iskoristiti ulogu gradova i urbano-ruralne veze kako bi se potaknuo uravnotežen regionalni razvoj, a Komisija će kasnije ove godine predstaviti ambiciozan plan za gradove.
Komisija je prepoznala važnu ulogu gradova u ostvarivanju ciljeva EU-a, svladavanju lokalnih izazova i jačanju urbano-ruralnih veza radi poticanja uravnoteženog regionalnog razvoja te stoga predlaže jačanje Europske urbane inicijative uvođenjem mogućnosti prijenosa sredstava iz EFRR-a u tu inicijativu. Tim bi se sredstvima poduprla djelovanja u korist država članica koje provode prijenos. Komisija predlaže i uspostavu pečata izvrsnosti za Europsku urbanu inicijativu, čime bi se omogućila potpora u okviru programa kohezijske politike za odabrane projekte u okviru Europskog sveučilišnog instituta (ESI) koji se nisu mogli financirati zbog nedostatnih sredstava. Države članice imale bi i mogućnost prijenosa sredstava iz EFRR-a iz svojih programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” u instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije, čime bi se omogućila veća fleksibilnost u upotrebi sredstava.
Otoci i najudaljenije regije suočavaju se s posebnim izazovima zbog viših troškova sirovina i energije, osobito nakon početka rata u Ukrajini, uz ograničenja svojstvena takvim područjima zbog njihove fizičke odvojenosti i udaljenosti od kopna, a koja utječu na tržište rada, prijevoz i mobilnost, pristup sirovinama i opskrbu energijom. Ta geografska odvojenost znatno otežava i prelazak takvih područja na čistu energiju radi postizanja klimatski neutralnog gospodarstva. Nadalje, sezonsko zapošljavanje u sektoru turizma često skriva nedostatak privlačnih mogućnosti zapošljavanja za lokalno stanovništvo. Naposljetku, mnoge otoke i najudaljenije regije pogodile su ekstremne prirodne katastrofe zbog kojih su potrebna znatna ulaganja ne samo u oporavak nakon katastrofa nego i u prilagodbu klimatskim promjenama i otpornost na njih. Kako bi pružila potporu otocima i najudaljenijim regijama u rješavanju tih višedimenzionalnih problema, Komisija će pokrenuti savjetovanje o razvoju strategije za otoke i o ažuriranoj strategiji za najudaljenije regije.
Stoga Komisija potiče države članice i regije da pri reprogramiranju u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja:
·ojačaju ulogu gradova u ostvarivanju mnogih ciljeva EU-a, primjerice prijenosom sredstava u Europsku urbanu inicijativu ili povećanjem sredstava namijenjenih za gradove. Komisija će istodobno nastojati potaknuti opsežnu raspravu u kontekstu plana za gradove o tome kako gradovi mogu doprinijeti prioritetima EU-a,
·izvršavaju svoje obveze u pogledu doprinosa novom europskom Bauhausu, koji je do sada samo djelomično ostvaren. Sve države članice obvezale su se doprinijeti provedbi novog europskog Bauhausa svojim programima za razdoblje 2021. – 2027., a 18 država članica uključilo je načelo novog europskog Bauhausa u kriterije odabira i pozive na podnošenje projekata. Vrijednosti novog europskog Bauhausa u svojoj osnovi pridonose potpori priuštivom stanovanju i održivom urbanom razvoju, uključujući obnovu gradskih središta i kulturne baštine te poboljšanje zelene infrastrukture.
3.Snažnije uprave s jednostavnijim, fleksibilnijim i djelotvornijim pravilima
Kako bi se osiguralo da se sredstvima u okviru kohezijske politike podupire ostvarivanje njezinih ciljeva, treba iskoristiti kapacitete javne uprave i privatnog sektora u provedbi politika i ulaganja koja se mogu mobilizirati iz fondova kohezijske politike. Za to su potrebne mjere za jačanje administrativnih kapaciteta aktera uključenih u provedbu politika, u širem smislu, a ne samo u provedbu kohezijske politike. Osim toga, smanjenje administrativnog opterećenja pojednostavnjenjem postupaka može ubrzati i olakšati povećano korištenje sredstava za koheziju.
Reforme i administrativni kapaciteti
Iskustvo pokazuje da je kapacitet javnih uprava za upravljanje sredstvima EU-a preduvjet za učinkovito i djelotvorno korištenje tih sredstava. Mnogo je učinjeno za jačanje i modernizaciju uprava koje upravljaju fondovima, bilo uz tehničku pomoć u okviru kohezijskih programa, Mehanizam za oporavak i otpornost i druge inicijative Komisije, bilo na temelju posebnih programa.
Planovi djelovanja s posebnim akcijskim planovima za poboljšanje administrativnih kapaciteta cijelog ekosustava kohezijske politike trenutačno se provode ili dovršavaju u 15 država članica, a posebno u upravama koje su imale problema u pogledu kapaciteta za korištenje sredstava EU-a. „Planovi za izgradnju administrativnih kapaciteta” strateški su dokumenti u kojima se analiziraju potrebe i izazovi te utvrđuju djelovanja kojima se odgovara na njih i odgovorni akteri, a svrha im je postizanje pristupa korištenju resursa za tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta koji je više strateški. Revizija u sredini programskog razdoblja prilika je da se preispita napredak u provedbi tih strategija, preuzmu jasne obveze za njezino ubrzanje i uspostave odgovarajuće popratne mjere na temelju tehničke pomoći, među ostalim Instrumentom za tehničku potporu.
Kako bi se javnim upravama pomoglo da poboljšaju svoje kapacitete i djelotvornost, u prijedlogu Komisije pojašnjeno je da će troškovi pripremnog djelovanja za reforme biti prihvatljivi, među ostalim za samostalne reforme (tj. one koje nisu popraćene ulaganjima).
Ubrzavanje ulaganja pojednostavnjenjem i pružanjem fleksibilnosti
Komisija je istodobno svjesna da je potrebno poduzeti dodatne mjere za pojednostavnjenje regulatorne strukture kako bi se pružila brža i usmjerenija potpora.
Pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike, prije svega za gospodarske subjekte kao što su MSP-ovi, glavni su prioriteti Komisije. Kako je predviđeno u Kompasu konkurentnosti, Komisija će uložiti dosad nezabilježene napore u pojednostavnjenje, među ostalim u okviru kohezijske politike.
Zajedno s ovom Komunikacijom Komisija u okviru zakonodavnog prijedloga predlaže niz mjera pojednostavnjenja i fleksibilnosti u sljedećim područjima:
·nesmetana preraspodjela sredstava za prioritete EU-a ublažavanjem postojećih pravila kojima se zahtijeva da znatan dio dodijeljenih sredstava bude povezan s posebnim prioritetnim područjima. Komisija predlaže da se u zahtjeve u pogledu tematske koncentraciju uvede veća fleksibilnost kad je riječ o dodjeli sredstava novim prioritetima 18 i izračunu doprinosa u području klime iz EFRR-a i Kohezijskog fonda (uz poštovanje općih zahtjeva),
·osiguravanje da okvir za provedbu novih ulaganja te za podnošenje zahtjeva za plaćanje i nadoknadu troškova bude svrsishodan i da ne sprečava bolje usmjeravanje i modernizaciju politike. Komisija u tu svrhu predlaže da se osigura jednokratno pretfinanciranje u iznosu od 5 % za sve programe u kojima se u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja najmanje 15 % sredstava dodijeljenih programu preraspodjeljuje za ulaganja povezana sa STEP-om, obranom, priuštivim stanovanjem, otpornošću vodoopskrbe i energetskom tranzicijom te da se krajnji rok za prihvatljivost rashoda za te programe u okviru kohezijske politike produlji za jednu godinu 19 ,
·olakšavanje provedbe Fonda za pravednu tranziciju. U tu se svrhu uklanjaju ograničenja koja se odnose na izmjene i funkcioniranje programa u okviru tog fonda:
Ømehanizam „pečat izvrsnosti” primjenjivat će se na FPT, čime će se omogućiti pojednostavnjeni postupak odabira za projekte odabrane u okviru drugih instrumenata EU-a za koje nema dovoljno financijskih sredstava,
ØKomisija uvodi usklađivanje s mogućnostima za projekte koji se podupiru u okviru Inovacijskog fonda, čime se omogućuju ulaganja u proizvodnju, preradu, prijevoz, distribuciju, skladištenje ili izgaranje fosilnih goriva, pod uvjetom da im je dodijeljen „pečat suverenosti” u okviru Inovacijskog fonda,
Øciljne vrijednosti pokazatelja u planovima za pravednu tranziciju moći će se mijenjati tijekom cijelog razdoblja provedbe, uz istodobno zadržavanje obveze postizanja klimatske neutralnosti i postupnog ukidanja fosilnih goriva.
Osim prethodno navedenih zakonodavnih mjera pojednostavnjenja, Komisija potiče države članice i regije da pri reprogramiranju u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja:
·olakšaju primjenu mehanizama koji se temelje na uspješnosti, primjerice pravilima o pojednostavnjenim mogućnostima financiranja i financiranju koje nije povezano s troškovima,
·utvrde, do lipnja 2025., projekte u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za koje postoji rizik da neće biti dovršeni do kolovoza 2026. i koji bi se mogli razmotriti za financiranje iz EFRR-a/KF-a.
Stoga bi se u mogućim izmjenama programa u sklopu EFRR-a/KF-a/FPT-a u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja, koje će se podnijeti čim suzakonodavci donesu zakonodavni prijedlog priložen ovoj Komunikaciji, ti projekti mogli uzeti u obzir. Za projekte koji će se financirati iz EFRR-a/KF-a/FPT-a države članice moraju zatražiti odgovarajuću izmjenu svojih planova za oporavak i otpornost i uključiti odredbe za izbjegavanje dvostrukog financiranja takvih projekata.
Pri provedbi novih mogućnosti predloženih u odjeljku 2. ove Komunikacije u korist poduzeća, države članice moraju osigurati usklađenost s primjenjivim pravilima Unije o državnim potporama i osigurati da je financiranje potrebno za zadovoljavanje utvrđenih potreba i ograničeno na najmanji potreban iznos. U tom je kontekstu Komisija pokrenula javno savjetovanje o području primjene okvira za državne potpore u sklopu plana za čistu industriju kojim bi se proširile mogućnosti za potporu MSP-ovima i potporu poduzećima u potpomognutim područjima te, pod određenim uvjetima, omogućila i potpora za velika poduzeća u nepotpomognutim područjima.
4.Zaključci
U sljedećem VFO-u status quo nije opcija. U sljedećem dugoročnom proračunu morat će se ukloniti sadašnja složenost, slabosti i nefleksibilnost te maksimalno povećati učinak svakog utrošenog eura i usmjeriti se na prioritete i ciljeve u područjima u kojima je djelovanje EU-a najpotrebnije.
Međutim, provedba tog VFO-a započet će tek 2028., a Unija ne može čekati. Treba djelovati odmah i najbolje iskoristiti trenutačni ciklus financiranja. Budući da je kohezijska politika glavni instrument za ulaganja Unije, iznimno je važno iskoristiti priliku da se u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja politika modernizira kako bi se obuhvatili postojeći i novi prioriteti te kako bi se ubrzala njezina provedba i što prije postigao što veći učinak.
Ovom se Komunikacijom države članice pozivaju da prilagode svoje postojeće programe kako bi se u najvećoj mjeri povećao doprinos ulaganja u okviru kohezijske politike političkim prioritetima Unije.
Najveći dio ulaganja koja se podupiru u okviru kohezijske politike i dalje je u skladu s novim prioritetima EU-a, neovisno o tome je li riječ o premošćivanju inovacijskog jaza i jačanju konkurentnosti, povećanju potpore dekarbonizaciji i kružnom gospodarstvu ili financiranju ključnih infrastruktura i tehnologija s nultom neto stopom emisija. Međutim, kako je objašnjeno u ovoj Komunikaciji, može se učiniti više.
Poboljšanja se mogu postići u područjima konkurentnosti i inovacija, digitalne i zelene tranzicije, sigurnosti i strateške autonomije, uključujući obranu, ili bolje osmišljenim politikama, uključujući osnovne javne usluge za udaljenija mjesta, pri čemu politika može biti selektivnija i usmjerenija te imati veću europsku dodanu vrijednost.
Također je važno dodatno poboljšati načela kohezije kako bi se postigli veći učinak i veća djelotvornost primjenom jednostavnih i fleksibilnih pravila, pristupom usmjerenim na konkretno područje i prilagođenim politikama. Da bi se to ostvarilo, nužno je primijeniti načelo partnerstva s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti, u okviru kojeg regije i gradovi imaju važnu ulogu.
Komunikaciji je priložen zakonodavni prijedlog kojim bi se omogućilo osuvremenjivanje kohezijske politike koja bi se mogla već sad primijeniti na postojeće programe. Kako bi se, s obzirom na trenutačne geopolitičke okolnosti, u najvećoj mjeri utjecalo na djelotvornost i relevantnost kohezijske politike, suzakonodavci bi trebali što prije donijeti zakonodavne prijedloge.
Komisija poziva države članice, regije, upravljačka tijela te Europski parlament i Europski odbor regija da se konstruktivno uključe u tu raspravu, a države članice i Europski parlament da ubrzaju zakonodavni rad kako bi se osiguralo da načelo kohezije i kohezijska politika i dalje budu okosnica europskog projekta.
Komisija će razmotriti mogućnost da do ljeta izradi smjernice o mogućnostima pojednostavnjenja izvješćivanja Komisije i o tumačenju postojećih odredbi kako bi se smanjila nesigurnost koja bi mogla odvratiti od ulaganja koja se podupiru iz kohezijskih fondova.
Države članice i regije pozivaju se da svoje izmjene programa podnesu u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu revidiranog zakonodavstva. Komisija je spremna poduprijeti nacionalna i regionalna tijela u pripremi izmjena programa. Ocijenit će predložene izmjene i blisko surađivati s nadležnim tijelima kako bi osigurala da se revidirani programi donesu u roku od dva mjeseca nakon što nacionalna ili regionalna tijela podnesu izmjene. Cilj je dovršiti postupak reprogramiranja u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja što prije, a u svakom slučaju do kraja 2025. kako bi države članice, regije i lokalna tijela vlasti mogli početi provoditi prilagođene programe od 2026. i u drugoj polovini trenutačnog ciklusa VFO-a 20 .
Osim toga, Komisija potiče države članice da uvedu zajedničko praćenje ključnih ulaganja koja se podupiru iz kohezijskih fondova na nacionalnoj i regionalnoj razini te u bliskoj suradnji s Komisijom. To bi praćenje bilo usmjereno na važna prioritetna područja kako bi se provedba bolje usmjerila i ubrzala te kako bi bila pravodobna. Trebalo bi ostati okvirno i uključivat će jednostavniji prijenos podataka i postupak u okviru kojeg države članice izvješćuju Komisiju u sklopu šireg međupovezivanja sustava financijskog izvješćivanja na nacionalnoj razini i razini EU-a.
Komisija će do srpnja 2025. pokrenuti i dijalog o provedbi 21 s dionicima koji će biti posebno usmjeren na kohezijsku politiku. Taj je dijalog novi alat koji će pridonijeti ocjenjivanju napretka u provedbi kohezijske politike razmatranjem postignuća, utvrđivanjem najboljih primjera iz prakse i prepoznavanjem prepreka u postojećim pravilima i njihovoj provedbi. Osim toga, u okviru dijaloga tražit će se konkretne preporuke za poboljšanje i pojednostavnjenje postupaka provedbe, čime će se osigurati veća usklađenost s ciljevima EU-a.
Kako je navedeno u Komunikaciji „Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru” 22 , za oblikovanje dugoročnog proračuna EU-a potrebna je zajednička analiza temeljnih izazova i bliska suradnja u kontekstu pripreme Komisijina prijedloga. Učinkovit i djelotvoran proračun EU-a zajednički je interes. Stoga će se prijedlog za sljedeći financijski okvir temeljiti na opsežnom savjetovanju, uz doprinos na političkoj i institucionalnoj razini te na razini dionika i uz aktivno sudjelovanje građana i razmatranje potencijalnog članstva u EU-u.
Stalan i strukturiran dijalog s predstavnicima država članica na različitim razinama u cijeloj Europi bit će ključan kako bi se utvrdilo „što” i „kako” financirati kad je riječ o našoj zajedničkoj budućnosti. U tom će kontekstu Komisija sudjelovati u uključivom procesu na različitim razinama u okviru pripreme sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.
Sljedeći višegodišnji financijski okvir mora postaviti temelje za snažniju Uniju usmjerenu na budućnost.