EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 5.3.2025.
COM(2025) 89 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Strateški plan za obrazovanje u području STEM-a: vještine za konkurentnost i inovacije
1.Uvod
Kako bi ostvario svoj puni potencijal, EU mora strateški iskoristiti svoju najveću prednost: ljudski kapital. U Kompasu konkurentnosti jasno je utvrđeno da EU-u nedostaje produktivnosti i inovacijskog kapaciteta te je iznesen jasan plan kako da postane „mjesto u kojem se izumljuju, proizvode i stavljaju na tržište tehnologije, usluge i čisti proizvodi budućnosti” 1 . U njemu se navodi da je ključne tehnološke sektore potrebno staviti u prvi plan kako bi se uspješno zadovoljile nove potrebe. To je potrebno učiniti što prije jer ti sektori ovise o radnicima s visokom razinom vještina, među ostalim u području STEM-a (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika) 2 , za kojima je potražnja sve veća zbog pojave disruptivnih tehnologija i promjena potreba za novim vještinama, a zbog smanjenja radno sposobnog stanovništva nedostaje sve više radnika.
Iako se u sustavima obrazovanja i osposobljavanja već radi na promoviranju i poboljšanju vještina u području STEM-a, među ostalim suradnjom u kontekstu europskog prostora obrazovanja, za održavanje konkurentnosti, pripravnosti i tehnološkog vodstva bit će nužno dodatno se fokusirati na obrazovanje i osposobljavanje u tom području.
Najnoviji rezultati programa PISA (Program za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika) pokazuju znatan pad razina određenih vještina u području STEM-a i postotka učenika s vrlo visokim rezultatima u cijelom EU-u. Otprilike 30 % učenika 2022. nije položilo osnovnu razinu matematike, što je pogoršanje u odnosu na otprilike 23 % u 2018., dok 24 % učenika nije postiglo osnovnu razinu znanja u prirodnim znanostima, što je pogoršanje u odnosu na 22 % u 2018.
Postoji manjak osoba s određenim srednjoškolskim strukovnim kvalifikacijama ili diplomama iz područja STEM-a, posebno u obrtničkim zanimanjima, kreativnim i kulturnim industrijama, čistoj tehnologiji te u područjima kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), u kojima se predviđa znatno povećanje potražnje 3 . Iako se na visoka učilišta u tom području upisuje sve više studenata, to i dalje nije dovoljno da bi se zadovoljile potrebe tržišta rada u nekim granama STEM-a.
Nadalje, EU se suočava i s problemom trajnih rodnih razlika među učenicima, studentima i stručnjacima u području STEM-a i sve teže iz ostatka svijeta privlači i zadržava talente u tom području. Ti trendovi zajedno umanjuju konkurentnost EU-a u globalnoj tehnološkoj utrci i njegovu sposobnost da ostane strateški neovisan u najvažnijim industrijskim sektorima.
Za jačanje vještina u području STEM-a potrebne su nove ambicije i mjere na razini EU-a i država članica. M. Draghi i E. Letta u svojim su izvješćima jasno preporučili na što bi se EU trebao koncentrirati, a među njihovim je preporukama i proširenje ponude dostupnih vještina. Osim osnovnih matematičkih vještina i pismenosti, M. Draghi u svojem je izvješću utvrdio da su za ovladavanje novim tehnologijama i njihov daljnji razvoj presudne digitalne vještine, zelene vještine i vještine u području STEM-a 4 . Među preporukama je i bolje usklađivanje obrazovanja i osposobljavanja s potrebama tržišta rada, posebno u području STEM-a 5 .
Obrazovanje u području STEM-a neizostavno je za konkurentnost, a bitno može biti i za ravnopravnost i uzlaznu društvenu mobilnost. Pojedinci u obrazovanju stječu neophodne tehničke vještine i vještine rješavanja problema, postajemo otporniji na promjene na tržištu rada te se građanima svih generacija otvaraju vrata većoj zapošljivosti i visokokvalitetnim radnim mjestima 6 . Osim toga, poboljšava se digitalna i financijska pismenost jer učenici i studenti razvijaju vještine potrebne za razumijevanje funkcioniranja digitalnih i financijskih sustava.
Kako bi si zajamčio kapacitet za inovacije, EU mora bolje usmjeriti svoje talente u području STEM-a prema start-up i scale-up poduzećima. Da bi razvio vrhunske talente u tom području, treba poticati poduzetnike i pomagati im da svoje ideje pretvore u uspješna poduzeća. Ključno je poticati inovatore da zaštite svoje intelektualno vlasništvo i unaprijediti međusobno obogaćivanje proizvoda i usluga u području umjetne inteligencije, poluvodiča, kibernetičke sigurnosti, bioloških znanosti, lanaca blokova, čiste tehnologije, biotehnologije i napredne proizvodnje. Transdisciplinarno obrazovanje i osposobljavanje te bolja međusobna suradnja ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih organizacija i industrije mogu ubrzati pretvaranje kreativnih ideja u proizvode i usluge spremne za tržište.
U ovom Strateškom planu za obrazovanje u području STEM-a utvrđuju se mjere EU-a za poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja u tom području kako bi se povećala baza talenata u cijelom EU-u. Riječ je o ključnoj inicijativi u okviru unije vještina koja dopunjuje Akcijski plan za osnovne vještine, kojim se namjeravaju poboljšati osnovne vještine u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te obrazovanju i osposobljavanju odraslih. Cilj mu je potaknuti i usmjeravati mjere na razini EU-a i država članica. Tako će doprinijeti i postizanju ciljeva programa politike za digitalno desetljeće, kao i ciljne razine osnovnih digitalnih vještina i stručnjaka za IKT zaposlenih u EU-u 7 .
U Strateškom planu poziva se na poboljšanje informacija o vještinama uz pomoć budućeg Europskog opservatorija za informacije o vještinama kako bi se bolje predviđale potrebe za vještinama u kritičnim ili strateškim sektorima, a obrazovanje i osposobljavanje u području STEM-a uskladilo s potražnjom na tržištu rada. On će doprinijeti promicanju izvrsnosti u obrazovanju u tom području jer će poticati partnerstva između poduzeća i obrazovnih institucija, kao i primjenu pristupa prilagođenih pojedinoj industriji ili sektoru.
Njegov uspjeh ovisi o zajedničkom angažmanu institucija EU-a, država članica, regionalnih i lokalnih tijela, privatnog sektora, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, kao i o njihovom radu na širenju i usklađivanju nacionalnih obrazovnih strategija u području STEM-a sa zajedničkim strateškim ciljevima EU-a.
2.Otklanjanje prepreka i iskorištavanje prilika za razvoj vještina u području STEM-a
EU je globalni predvodnik u ključnim industrijskim sektorima kao što su zrakoplovno-svemirska i automobilska industrija. Međutim, mora strateški i odlučno odgovoriti na pritisak konkurencije i globalne rizike. Jačanje obrazovanja u području STEM-a neophodno je kako bi svi glavni tehnološki i industrijski sektori imali dovoljno ključnih vještina. EU se tim pitanjem mora pozabaviti na dva načina: mora omogućiti visokokvalitetno i široko dostupno obrazovanje u području STEM-a, ali i polaznike različitih obrazovnih programa opremiti vještinama i kompetencijama potrebnima za rad i postizanje izvrsnosti u tim područjima. Ako ne svladaju odgovarajuće temelje, učenicima se područja STEM-a mogu činiti prezahtjevnima, što ih od njih može odvratiti.
Države članice moraju podići standard kvalitete odgoja i obrazovanja u području STEM-a jer prema istraživanjima PISA zaostaju u pružanju temeljnih vještina u tom području. Noviji rezultati pokazuju da su pri vrhu ljestvice azijske zemlje, a EU bilježi povećanje udjela učenika sa slabijim rezultatima u matematici i prirodnim znanostima, kao i smanjenje udjela najuspješnijih učenika u matematici 8 . Čak 43 % učenika osmog razreda u EU-u nema osnovne digitalne vještine 9 , a ta brojka u Južnoj Koreji iznosi 27 % 10 . Ti slabi rezultati posljedica su ozbiljnog nedostatka kvalificiranih nastavnika u području STEM-a u većini zemalja EU-a 11 , slabe uključenosti roditelja, kao i trajnih poteškoća u pružanju obrazovanja u slabije razvijenim regijama te u prekograničnim, ruralnim i udaljenim područjima, uključujući najudaljenije regije.
Za otklanjanje nedostataka u obrazovanju i osposobljavanju u području STEM-a nužni su zanimljiviji kurikulumi koji će privući interes učenika za te predmete i više se oslanjati na inovativne metode poučavanja. To uključuje učenje temeljeno na projektima, koje učenicima omogućuje da teorijsko znanje primijene u praksi, te transdisciplinarno obrazovanje i osposobljavanje, koje potiče njihovu kreativnost i angažman. Međutim, to je vrlo zahtjevan zadatak jer nastavno osoblje često ne dobiva dovoljno potpore za profesionalni razvoj, posebno u području rada s učenicima koji postižu slabe rezultate, a zbog nejasnih okvira za ocjenjivanje kompetencija u području STEM-a teško je pratiti napredak učenika. Pristup visokokvalitetnom obrazovanju u području STEM-a posebno je otežan učenicima u nepovoljnom socioekonomskom položaju ili migrantskog podrijetla.
Gotovo svaka druga osoba s diplomom ili kvalifikacijom u području STEM-a ima srednjoškolsku strukovnu kvalifikaciju. Prema kombiniranim podacima za više sekundarno obrazovanje i postsekundarno netercijarno obrazovanje u razdoblju od 2015. do 2022. postotak polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u područjima STEM-a povećao se s 34 % na 36,2 %. Najviše se traže osobe sa srednjoškolskom strukovnom kvalifikacijom u području inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva, čija stopa zaposlenosti iznosi 83,3 %. To pokazuje koliko je ta vrsta obrazovanja važna, na primjer, za uvođenje čiste tehnologije potrebne za zelenu tranziciju, kao i u području sigurnosti i pripravnosti. Nedostaje i mnogo osoba građevinskih zanimanja: u 21 državi članici nedostaje zavarivača, u 20 ih nedostaje vodoinstalatera, dok u 17 nedostaje radnika u metalurgiji i podešivača strojeva 12 .
U sustavu početnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na STEM utječu tri konkretna problema. Kao prvo, prosječni rezultati petnaestogodišnjaka koji pohađaju strukovno obrazovanje i osposobljavanje u matematici u većini su zemalja znatno slabiji od rezultata učenika u općem srednjoškolskom obrazovanju [vidjeti Akcijski plan za osnovne vještine]. To se zatim prenosi u odraslu dob: istraživanje „PIAAC” pokazuje da svaka četvrta odrasla osoba ima problema s osnovnom razinom matematičke pismenosti, a razlika između odraslih osoba s najslabijim i najboljim rezultatima u posljednjem se desetljeću povećala. Međutim, upravo su dobri temelji u predmetima u području STEM-a bitni za obrtnička zanimanja (proizvodnja, građevinarstvo). Kao drugo, nekoliko zemalja navodi da teško pronalazi zamjene zbog manjka nastavnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te prosječno starijeg nastavnog kadra. Kao treće, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, među ostalim u području STEM-a, u nekim zemljama nije posebno atraktivno, tim više ako ne postoji dovoljno mogućnosti za pristup visokom obrazovanju ili je nedovoljno povezano s poduzećima i učenjem temeljenom na radu.
Broj osoba s diplomom tercijarne razine u nekim je granama STEM-a manji od potražnje. Iako se broj osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem u području STEM-a (ISCED 5 – 8) u razdoblju od 2015. do 2022. povećao za 14,4 % 13 , to nije dovoljno s obzirom na trenutačne i buduće potrebe tržišta rada u nekim granama STEM-a. To se posebno odnosi na IKT, koji je zajedno s inženjerskim sektorom najvažniji za digitalizaciju i elektrifikaciju. EU je 2022. imao oko 9,8 milijuna stručnjaka za IKT, a predviđa se da će ih do 2030. biti 12 milijuna, što je daleko ispod od cilja digitalnog desetljeća od 20 milijuna.
Postoji potencijal za dodatno povećanje broja studenata u programima STEM-a na tercijarnoj razini. Ako ga se učini pristupačnijim, uključivijim i rodno neutralnim, obrazovanje u području STEM-a moglo bi privući više djevojaka i žena, kao i novih talenata među učenicima s posebnim potrebama. Trenutačna ponuda vještina u području STEM-a nedostatna je zbog neodgovarajućih informacija o vještinama te zastarjelih kurikuluma koji nisu u skladu s novim tehnološkim dostignućima. Priznavanje i usvajanje mikrokvalifikacija i dalje je ograničeno, a razlika između postojećih i potrebnih vještina dodatno se povećava zbog nepostojanja praktičnog osposobljavanja u području inovacija i poduzetništva.
Podaci pokazuju da se broj istraživača u području STEM-a na doktorskoj razini smanjio u posljednjih nekoliko godina 14 . U razdoblju od 2015. do 2022. zabilježeno je opće smanjenje (–7 %) novih doktora znanosti u području STEM-a, ponajviše u prirodnim znanostima, matematici i statistici (–13,1 %) te IKT-u (–25,5 %), dok je povećanje zabilježeno samo u inženjerstvu, proizvodnji i građevinarstvu (+9,4 %) 15 . Za usporedbu, broj doktora znanosti u području STEM-a u SAD-u u istom se razdoblju povećao za 16,3 % 16 , a najnoviji dostupni podaci za Kinu i Indiju (2020.) pokazuju puno veće brojke nego u ostatku svijeta 17 . Istraživačke karijere u EU-u obilježene su nesigurnostima kao što su nestabilni radni uvjeti (uključujući znatno oslanjanje na kratkoročne ugovore koji se temelje na projektima), nefleksibilna akademska hijerarhija, nedostatak stalnih radnih mjesta i relativno niske plaće (u usporedbi s SAD-om ili Japanom) te konkurentna industrija.
U područjima STEM-a i dalje postoje rodne razlike. Među studentima koji su 2022. upisali fakultet bilo je 53,7 % žena, ali njihov udio na visokim učilištima u području STEM-a bio je samo 30,9 %. Razlika je još veća u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, gdje djevojke čine samo 16,1 % upisanih u strukovne srednje škole u području STEM-a. Znanstvenice i inženjerke u EU-u 2023. činile su 41 % ukupnog broja zaposlenih u znanosti i inženjerstvu 18 . Rodne razlike u tim područjima ograničavaju pojedince, ali i lišavaju EU ključnih talenata i raznolikih perspektiva potrebnih za tehnološki napredak. Uzrok su uglavnom ukorijenjena društvena očekivanja i stereotipi o rodnim ulogama koji od rane dobi utječu na ambicije i izbor karijere među djevojčicama i djevojkama te na njihove stavove, motivaciju i rezultate u predmetima iz područja STEM-a.
Povećanje interesa, informiranosti i entuzijazma za predmete iz područja STEM-a, posebno među djevojčicama, bitno je kako bi se kasnije odlučile za karijere u tom području, ali samo po sebi nije dovoljno. Potrebno je i osmisliti rodno osjetljive strategije poučavanja i nastavne materijale jer metode poučavanja i razredna okruženja mogu različito utjecati na dječake i djevojčice. Države članice koje su provele sveobuhvatne strategije za uključivanje žena i djevojaka u STEM zabilježile su osjetna poboljšanja u stopama sudjelovanja i odgojno-obrazovnim ishodima, ali napredak je prespor. Na primjer, broj žena u energetskom sektoru povećao se s 19 % u 2010. na 24 % u 2022., dok se udio žena u području IKT-a u proteklom desetljeću povećao se za 2,9 % i dosegnuo 19,3 % u 2023. Međutim, u tim sektorima gospodarstva EU-a i dalje prevladavaju muškarci 19 .
Slabiji socioekonomski status sve je veći pokazatelj uspješnosti učenika u budućnosti. Učenici u nepovoljnom položaju puno češće postižu slabije rezultate nego njihovi vršnjaci u povoljnijem položaju. Na primjer, polovina učenika u nepovoljnom položaju (48 %) u EU-u postiže slabije rezultate u matematici (PISA 2022.). Studenti migrantskog podrijetla također se suočavaju s većim rizikom od postizanja slabijih rezultata.
Potražnja za osobama s vještinama u području STEM-a i dalje će rasti, posebno u područjima koja se najbrže razvijaju i povezana su s tehnologijom. Među njima su stručnjaci za velike količine podataka, inženjeri u području financijskih tehnologija, stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje te programeri softvera i aplikacija. Ključne industrije kao što su poluvodiči i biotehnologija oslanjaju se na talente u području STEM-a kako bi postale tehnološki predvodnici. Kako bi se postigli ciljevi zelene tranzicije, broj radnika u energetskom sektoru s vještinama iz područja STEM-a treba se do 2030. povećati za 50 %. Potražnja najbrže raste i za stručnjacima za zelenu i energetsku tranziciju, kao što su stručnjaci za autonomna i električna vozila, inženjeri zaštite okoliša i inženjeri za obnovljive izvore energije. Nedostatak vještina u području STEM-a nije ograničen samo na tradicionalna tehnička područja. Naprotiv, prisutan je i u kreativnim i kulturnim industrijama, koje zbog ograničenog tehničkog znanja ne mogu iskoristiti sve što nude umjetna inteligencija i nove tehnologije, a to umanjuje njihovu konkurentnost i potencijal za rast. Napredne vještine u području STEM-a neophodne su za obrambene i zrakoplovno-svemirske sposobnosti, što uključuje klimatsko prognoziranje i vještine povezane s kružnim gospodarstvom kako bi se smanjila ovisnost o dobavljačima iz trećih zemalja. Zdravstvene stručnjake potrebno je bolje osposobljavati i informirati o kibernetičkoj sigurnosti. Trenutačni demografski trendovi dodatno kompliciraju taj zadatak, što je osobito primjetno u zdravstvenom sektoru, u kojem je 2022. nedostajalo 1,2 milijuna medicinskih stručnjaka, interes studenata smanjuje se od 2018., a pritisak sve starijeg stanovništva sve je veći 20 . Radna snaga u području STEM-a u EU-u ne raste dovoljno brzo da bi zadovoljila potražnju, posebno u sektorima IKT-a i inženjerstva koji su ključni za zelenu i digitalnu tranziciju te za sigurnost i pripravnost, posebno u ključnim sektorima kao što su kibernetička sigurnost, obrana i zrakoplovno-svemirska industrija.
Dugoročna strategija obrazovanja u području STEM-a koja obuhvaća cijeli obrazovni sustav i uvažava demografske promjene i teritorijalne razlike mogla bi pomoći EU-u da riješi akutni problem nedostatka radne snage, stvori održive i pristupačne načine zapošljavanja te poveća uzlaznu socijalnu mobilnost. To će, na primjer, uključivati jačanje ciljanih specijalizacija u područjima koja se najbrže razvijaju, promicanje programa integriranog učenja na radnom mjestu, usavršavanja i prekvalifikacija radne snage te poboljšanje međusobne suradnje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje te javnog i privatnog sektora.
Nekoliko inicijativa EU-a već se bavi postojećim nedostatkom vještina u području STEM-a, ali njihovu provedbu potrebno je ojačati i pojednostavniti, među ostalim sektorskim pristupom. Unija vještina nadovezat će se na prethodne inicijative EU-a za usavršavanje, uključujući (i) uvođenje europskih individualnih računa za učenje, (ii) prihvaćanje mikrokvalifikacija kao fleksibilnih rješenja za učenje za potrebe usavršavanja i prekvalifikacije odraslih i (iii) Pakt za vještine, čiji su se članovi obvezali da će do 2030. provesti usavršavanje 25 milijuna radnika u okviru velikih partnerstava koja obuhvaćaju svih 14 industrijskih ekosustava EU-a. Osim toga, akademije EU-a za vještine, uključujući akademije za industriju s nultom neto stopom emisija, Akademiju za interoperabilnu Europu, Akademiju za napredne materijale i akademije za digitalne vještine, podupirat će prekvalifikaciju i usavršavanje prilagođene potrebama u području STEM-a. Oslanjat će se na suradnju između industrije, visokog obrazovanja i ustanova za strukovno osposobljavanje kako bi polaznicima i stručnjacima ponudile vještine, usavršavanje i prekvalifikaciju u raznim tehnološkim područjima.
3.Pretvaranje ambicije u djelo
Kako bi se poduzele potrebne mjere i iskoristile prilike, Strateški plan EU-a za obrazovanje u području STEM-a temeljit će se na tri glavna cilja:
·učiniti STEM strateškim stupom politike EU-a u području obrazovanja i vještina (VODITI),
·izgraditi veći i uključiviji portfelj talenata EU-a u području STEM-a (NAPREDOVATI),
·poticati napredovanje žena u području STEM-a i nadahnuti buduće inovatorice (UKLONITI prepreke).
Strateški plan EU-a za obrazovanje u području STEM-a
3.1Učiniti STEM strateškim stupom politike EU-a u području obrazovanja i vještina
EU ima visokoobrazovano stanovništvo i može se osloniti na dugogodišnju tradiciju u području STEM-a. Kako bi obrazovanje i osposobljavanje u području STEM-a dodatno stavili u prvi plan, EU i njegove države članice trebaju bolje podatke te mehanizme upravljanja i suradnje. Da bi povećale cjelokupnu ponudu vještina u području STEM-a, države članice trebale bi ispuniti svoju obvezu smanjenja slabih rezultata u području osnovnih vještina (uključujući matematiku i prirodne znanosti) među petnaestogodišnjacima na manje od 15 % do 2030. Fleksibilnija suradnja s industrijom i socijalnim partnerima ključna je za zadovoljavanje njihovih potreba i brže smanjenje nedostatka vještina u području STEM-a. Potrebne su detaljnije informacije o vještinama u području STEM-a i usporedivi podaci na razini EU-a kako bi se sektorske potrebe za tim vještinama mogle učinkovitije i pravodobnije predvidjeti. Koordinacija mjera za reformu politika država članica uz podršku EU-a koja se temelji na dokazima i razmjena najboljih praksi u okviru suradnje na razini EU-a povećat će izvrsnost obrazovanja u području STEM-a. U tu svrhu Komisija utvrđuje sljedeće mjere:
|
VODITI A.Predložiti nove ciljeve u području STEM-a na razini EU-a za 2030. Do 2030.: I)udio učenika upisanih u područja STEM-a u početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju trebao bi iznositi najmanje 45 % 21 , a učenice bi trebale činiti najmanje četvrtinu upisanih 22 ; II)udio studenata upisanih programe u područjima STEM-a trebao bi iznositi najmanje 32 % 23 , a najmanje dvije petine upisanih trebale bi biti studentice; III)udio studenata upisanih u doktorske programe u području IKT-a trebao bi iznositi najmanje 5 % 24 , a najmanje trećinu trebale bi činiti studentice. Države članice pozivaju se da surađuju s Komisijom na utvrđivanju tih ciljeva na razini EU-a i na temelju toga razviju vlastite nacionalne ciljeve za usmjeravanje nacionalnih ili regionalnih strategija u području STEM-a. B.U 2025. osnovati europski izvršni odbor za STEM, u okviru kojeg će se okupiti vodeći poslovni, politički i administrativni čelnici, radi savjetovanja o strateškim pitanjima, uključujući modernizaciju kurikuluma, povratne informacije industrije o potrebama za vještinama u industrijskim sektorima, inovativno poučavanje i sadržaj te uključivanje suradnje akademske i poslovne zajednice u obrazovanje u području STEM-a. Odbor za STEM Europskom odboru na visokoj razini za vještine dostavit će praktične preporuke za približavanje poslovnog obrazovanja i obrazovanja u području STEM-a, a rezultate svojeg rada javno će podijeliti sa svim drugim zainteresiranim stranama. C.Na temelju međunarodnih pokazatelja i referentnih vrijednosti poboljšati cjelokupne informacije o vještinama u području STEM-a, i to mjerenjem ishoda osoba sa srednjoškolskom strukovnom kvalifikacijom ili kvalifikacijom u visokom obrazovanju putem istraživanja Eurograduate te boljim predviđanjem potreba za vještinama specifičnima za pojedine sektore u okviru budućeg Europskog opservatorija za informacije o vještinama i korištenjem zajedničkog europskog podatkovnog prostora za vještine. |
3.2Izgraditi veći i uključiviji portfelj talenata EU-a u području STEM-a
Za razvoj većeg i uključivijeg portfelja talenata u području STEM-a države članice moraju provesti opsežnije reforme i primijeniti sveobuhvatan pristup obrazovanju i osposobljavanju u tom području. Osim modernizacije kurikuluma i poboljšanja metoda poučavanja, pri čemu posebno treba voditi računa o njihovoj pristupačnosti i uključivosti, treba poboljšati partnerstva s industrijom kako bi svi učenici i studenti imali priliku dobiti praktičan uvid u karijere u području STEM-a. Pružatelje obrazovnih usluga trebalo bi poticati da u programe koje nude u području STEM-a izravnije uključuju povratne informacije iz industrije o traženim zanimanjima. STEM može postati privlačniji ako se načini učenja koji studentima i odraslima nude pristupačne mogućnosti planiraju u skladu s potrebama pojedinih sektora. Osim toga, zbog sve veće potražnje za stručnjacima u području STEM-a potreban je sveobuhvatan i fleksibilan pristup obrazovanju koji nadilazi tradicionalne učionice. Privlačenje talenata u područje STEM-a iz skupina stanovništva čiji je potencijal još uvijek neiskorišten, među ostalim iz ruralnih područja, ključno je za povećanje učinka tih mjera i postizanje rezultata. Integriranjem naprednih digitalnih vještina, kao što su podatkovna znanost, algoritamska pismenost, računalno razmišljanje, šifriranje ili kibernetička sigurnost, u kurikulume i mikrokvalifikacije u području STEM-a može se poboljšati iskustvo učenja i osposobiti svestrana radna snaga. Profesionalni razvoj nastavnika i predavača u području STEM-a ključan je i zahtijeva kontinuirana ulaganja. U tu svrhu Komisija utvrđuje sljedeće mjere:
|
NAPREDOVATI A.Promicati na budućnost orijentirane kurikulume u području STEM-a u općem i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te tercijarnom obrazovanju, i to: I)izradom okvira kompetencija u području STEM-a do 2026. za sve polaznike u svim fazama obrazovanja i taksonomije vještina u području STEM-a u okviru klasifikacije ESCO-a kako bi se nadahnulo i potaknulo osmišljavanje kurikuluma i okvira za ocjenjivanje vještina u području STEM-a; II)uspostavom europske diplome za inženjere na temelju postignuća savezâ europskih sveučilišta i tekućih pilot-projekata u okviru programa Erasmus+ te uzimajući u obzir potrebe poslodavaca. B.U školama u cijelom EU-u, uključujući škole za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, provesti pilot-projekt centara za obrazovanje u području STEM-a kako bi se poboljšalo izvođenje i doživljaj osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u tom području. Uz potporu programa Erasmus+ ti će centri stvoriti dinamične ekosustave za učenje koji u školama potiču inovacije u poučavanju i učenju u području STEM-a tako što jačaju suradnju s poduzećima, znanstvenim muzejima, organizacijama u području STEM-a, knjižnicama, kulturnim udrugama, kreativnim industrijama, sveučilištima i znanstvenim institutima. C.Privući više učenika i studenata različitog podrijetla na srednjoškolske, strukovne i tercijarne programe u području STEM-a pokretanjem: I)orijentacijskog programa za tehnološke talente u području STEM-a. Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) provodit će orijentacijske aktivnosti koje su osmišljene kako bi se mlade zainteresiralo za karijere u području STEM-a, a u njima će sudjelovati ugledni znanstvenici i poduzetnici; II)europskih natjecanja u području naprednih digitalnih vještina kako bi se kroz projekte povezane s društvenim, tehnološkim ili industrijskim pitanjima mlade Europljane zainteresiralo za najsuvremenije digitalne tehnologije, po uzoru na postojeća europska i međunarodna natjecanja u području kibernetičke sigurnosti. D.Poduzeti sljedeće mjere kao odgovor na potrebe poslodavaca u strukovnom i tercijarnom obrazovanju: I)U okviru centara strukovne izvrsnosti i saveza europskih sveučilišta osmisliti zajedničke transnacionalne programe i kratke tečajeve na temelju kojih se stječu mikrokvalifikacije u strateškim sektorima STEM-a, koji se spominju u Kompasu za konkurentnost. U bliskoj suradnji s njihovim inovacijskim ekosustavima i akademijama EU-a za vještine: (i) proširiti ponudu združenih studija i mikrokvalifikacija u području STEM-a, među ostalim primjenom obrazovnog pristupa STEAM (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika), (ii) poticati centre i saveze da koordiniraju svoju ponudu u području STEM-a te da udruže i dijele svoja ulaganja u infrastrukturu, opremu i obrazovne tehnologije u tom području, (iii) poticati centre i saveze da iskoriste privatna ulaganja za razvoj mikrokvalifikacija prilagođenih za usavršavanje i prekvalifikaciju europske radne snage u strateškim sektorima STEM-a, (iv) podupirati poslodavce da zapošljavaju talente s mikrokvalifikacijama izdanima uz potporu EU-a i pratiti to zapošljavanje. II)Podupirati razvoj združenih studija (preddiplomska, diplomska i doktorska razina) i specijalističkog osposobljavanja za strateške sektore STEM-a uz pomoć akademija za vještine i saveza europskih sveučilišta. To uključuje združene akademske ili stručne nazive i buduće europske diplome u području digitalnih tehnologija (kao što su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija i kibernetička sigurnost) i interdisciplinarne diplome u kojima se te tehnologije primjenjuju na sektore kao što su zdravstvo i biotehnologija, kao i osposobljavanje za tehnologije u okviru inicijative Odredište Zemlja 25 (npr. klimatsko modeliranje i kružno inženjerstvo). III)Poticati usavršavanje i prekvalifikaciju putem intenzivnih tečajeva, kratkih tečajeva u organizaciji formalnih ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visokih učilišta na temelju kojih se stječu mikrokvalifikacije te platformi za digitalno imerzivno učenje i osposobljavanje kako bi se omogućilo inovativno cjeloživotno učenje. IV)Do 2028. provesti posebno osposobljavanje u području inovacija, poduzetništva i upravljanja intelektualnim vlasništvom za 200 000 studenata, pripadnika akademske zajednice i osoblja u području STEM-a, nadovezujući se na inicijativu EIT-a za visoka učilišta u sinergiji sa savezima europskih sveučilišta i zajednicama znanja i inovacija EIT-a. E.U 2026. pokrenuti pilot-projekt razvoja tvornica vještina u području STEM-a u strateškim sektorima uključivanjem poduzeća u mentorstvo mladih studenata poduzetnika. Ona će u suradnji s pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i visokim učilištima omogućiti pristup svojim laboratorijima, tehničkoj infrastrukturi i opremi te razvoju intelektualnog vlasništva, kao i olakšati pristup poduzetničkom kapitalu. U okviru projekta ujedno bi se trebali okupiti pružatelji strukovnog i visokog obrazovanja, talentirani polaznici strukovnog obrazovanja i studenti te svijet financija, posebno poduzetničkog kapitala. F.Predložiti „Izgradnju kapaciteta za STEM” za obrazovne ustanove u zemljama kandidatkinjama ili potencijalnim zemljama kandidatkinjama i drugim prioritetnim partnerskim zemljama EU-a, kao što su korisnici partnerstava EU-a za talente, te predložiti „međunarodna partnerstva u području STEM-a” kako bi se potaknula izvrsnost u tom području. Posebne mogućnosti u tom pogledu sadržane su i u predstojećem novom Paktu za Mediteran. |
3.3Poticati napredovanje žena u području STEM-a i nadahnuti buduće inovatorice
Da bi privukle više djevojaka i žena u obrazovanje u području STEM-a, države članice moraju im studije i karijere u tom području učiniti privlačnijima, i to (i) suzbijanjem rodnih stereotipa, (ii) olakšavanjem pristupa obrazovanju u području STEM-a, posebno za ključne dobne skupine i (iii) promicanjem programa mentorstva s uzorima uz veću institucijsku potporu. Odjek tih mjera trebalo bi pojačati nacionalnim i europskim inicijativama za informiranje i širenje svijesti. Za podizanje sljedeće generacije inovatorica potrebno je modernizirati obrazovanje u području STEM-a interdisciplinarnim programima u kojima se uz tehničke vještine poučavaju i kreativno rješavanje problema i poduzetničke vještine. Kako je navedeno u Komunikaciji o uniji vještina, broj inovatorica na studijima u području STEM-a može se povećati i tako da se međunarodnim talentima u tom području olakša dolazak ili povratak u Europu. Osim toga, Komisija će poticati mjere kojima će se:
|
UKLONITI prepreke A.Privući više djevojaka i žena u STEM pokretanjem nove inicijative „Girls go STEM” 2025. kako bi se učenice srednjih škola zainteresiralo za programe u području STEM-a, među ostalim u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, a studentice za zanimanja u tom području, te razvojem njihovih tehničkih i poduzetničkih vještina u područjima STEM-a, među ostalim orijentacijskim programima i mentorstvom. Cilj je do 2028. osposobiti milijun djevojaka u okviru programa Erasmus+, saveza europskih sveučilišta, Europskog saveza za naukovanje, akademija za digitalne vještine i EIT-a. B.Uz pomoć postojećih zajednica i mreža pokrenuti program „STEM Futures” za prepoznavanje i razmjenu uključivih i uspješnih metoda obrazovanja u području STEM-a, što uključuje najperspektivnije obrazovne projekte u tom području koje podupire EU. U prvom planu 2026. bit će najuspješnije prakse za djevojke i žene u području STEM-a. U okviru te inicijative i u sinergiji s projektima koje financira EU organizirat će se Europski tjedan STEM-a, koji će biti namijenjen pristupačnom informiranju mladih, osobito djevojaka i njihovih obitelji. C.Predstaviti i razmijeniti dobre prakse i poticati uzajamno učenje o privlačenju i podupiranju djevojaka i žena u naukovanju u području STEM-a. Suradnja s poduzećima, znanstvenim institutima, istraživačkim i tehnološkim organizacijama i drugim dionicima u okviru Europskog saveza za naukovanje, ponajprije radi povećanja udjela naučnica. D.Provesti pilot-projekt „STEM Specialists Fellowship” u okviru trenutačnog VFO-a kako bi se na visoka učilišta i znanstvene institute u EU-u privuklo vrhunske međunarodne stručnjake u području STEM-a iz različitih sredina te javno-privatna partnerstva u ključnim strateškim sektorima koja podupire EU. |
4.Daljnji koraci
Provedba Strateškog plana za obrazovanje u području STEM-a, koja počinje 2025., integrirat će se u upravljačke strukture unije vještina.
Taj strateški plan uglavnom će se provoditi koordiniranjem reformi i ulaganja na temelju informacija o vještinama. Koordinacija država članica može se poboljšati fokusiranjem na STEM u praćenju reformi obrazovanja i vještina u okviru europskog semestra.
Izvršni odbor za STEM oslonit će se na stvarno poslovno iskustvo i potrebe te osmisliti praktične preporuke koje se temelje na znanju industrije kako bi podržao razvoj vrhunske obrazovne politike u području STEM-a. Te će preporuke dostaviti Europskom odboru na visokoj razini za vještine.
Provedba Strateškog plana za obrazovanje u području STEM-a i povezanih projekata i aktivnosti u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira i dalje će se oslanjati na Mehanizam za oporavak i otpornost, fondove kohezijske politike i Erasmus+, ali i na druge fondove i instrumente, kao što su Obzor Europa, program Digitalna Europa i Instrument za tehničku potporu. Pilot-projekti obrazovnih centara u području STEM-a i tvornica vještina u području STEM-a financirat će se sredstvima raspoloživima u okviru postojećih programa.
Budućim financijskim sredstvima EU-a poduprijet će se obrazovanje i osposobljavanje te će se nastojati otkloniti problem rascjepkanosti resursa u više programa. To uključuje prelazak s kratkoročnih (pojedinačnih) mjera na dugoročnija ulaganja koja se financiraju iz privatnih izvora, oslanjaju na javno-privatna partnerstva, uklanjaju društvene i teritorijalne razlike te podupiru nacionalne i lokalne reforme. Prijedlog Komisije da se u budućnosti donese plan za svaku zemlju u čijem bi se okviru povezale ključne reforme i ulaganja mogao bi doprinijeti ostvarenju tog cilja jer bi zajamčio usklađenost i učinkovitost.
Kako bi ostvario tu ambiciju, EU mora biti strateški predvodnik, razviti talente i ukloniti prepreke koje koče obrazovanje, osposobljavanje i uspješnost u području STEM-a koji su potrebni europskom gospodarstvu. Mora primijeniti koordinirani pristup za povezivanje i integriranje obrazovanja, industrije i politike. Ovim strateškim planom EU dokazuje svoje zalaganje za uključivo obrazovanje i osposobljavanje kao temelj gospodarskog rasta i društvenog napretka, koji svima omogućuje da doprinesu budućnosti i blagostanju Europe i od njih ostvare korist.
Komisija poziva Europski parlament, Vijeće i socijalne partnere da podrže Strateški plan za obrazovanje u području STEM-a te da aktivno podupiru provedbu njegovih inicijativa.
COM(2025) 30 final.
Taj plan općenito obuhvaća obrazovna područja „Prirodne znanosti, matematika i statistika (05)”, „Informacijske i komunikacijske tehnologije (06)” i „Inženjerstvo, prerađivačka industrija i građevinarstvo” (07) Međunarodne standardne klasifikacije obrazovanja (ISCED) te povezana interdisciplinarna područja i studije.
Izvješće M. Draghija: Budućnost europske konkurentnosti – Dubinska analiza i preporuke, str. 258.
Izvješće M. Draghija: Budućnost europske konkurentnosti – Dubinska analiza i preporuke, str. 272.
Demografske promjene u Europi: paket instrumenata za djelovanje, str. 13.
https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/library/report-state-digital-decade-2024
Prema istraživanju PISA za 2022. stopa učenika koji postižu slabije rezultate na razini EU-a 2022. iznosila je 29,5 % u matematici (u odnosu na 22,4 % u 2018.) i 24,2 % u prirodnim znanostima (u odnosu na 21,6 % u 2018.). Od 2018. do 2022. ta se stopa značajno povećala, i to za 6,6 postotnih bodova u matematici i 2,0 u prirodnim znanostima. S druge strane, udio najuspješnijih učenika u matematici smanjio se za 3,1 postotni bod, s 11 % u 2018. na 7,9 % u 2022.
U Preporuci Vijeća iz 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje te se vještine općenito definiraju kao „sigurna, kritična i odgovorna upotreba digitalnih tehnologija i rukovanje njima za učenje, na poslu i za sudjelovanje u društvu”.
Europska komisija: Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu, Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti (ICILS) u Europi, 2023. – glavni nalazi i posljedice obrazovne politike, Ured za publikacije Europske unije, 2024., https://data.europa.eu/doi/10.2766/5221263 .
Stalnih ili privremenih nastavnika u području STEM-a nedostaje u većini obrazovnih sustava u EU-u, uz samo nekoliko iznimaka (Grčku, Italiju, Cipar, Mađarsku, Portugal i Rumunjsku). Vidjeti izvješće Eurydicea za 2022. o učenju matematike i prirodoslovlja u školama (koje se odnosi na školsku godinu 2020./2021.) i Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2023.
https://www.ela.europa.eu/sites/default/files/2024-05/EURES-Shortages_Report-V8.pdf
Eurostat educ_uoe_grad02
Od 2015. do 2022. smanjio se i ukupan broj doktora znanosti, i to za 6,1 %.
Eurostat educ_uoe_grad02
Center for Security and Emerging Technology (2023): The Global Distribution of STEM Graduates: Which Countries Lead the Way?
Eurostat, hrst_st_nsecsex2.
OECD / Europska komisija (2024.), Health at a Glance: Europa 2024.: State of Health in the EU Cycle, OECD Publishing, Pariz, https://www.oecd.org/en/publications/health-at-a-glance-europe-2024_b3704e14-en.html . str. 36.
Povećanje s 36,2 % u 2022.
Povećanje sa 16,1 % u 2022.
Povećanje s 27,1 % u 2022.
Povećanje s 3,7 % u 2022.
Vodeća inicijativa Europske komisije za izradu preciznog digitalnog modela Zemlje (digitalni blizanac Zemlje) za modeliranje, praćenje i simulaciju prirodnih pojava, opasnosti i povezanih ljudskih aktivnosti; https://destination-earth.eu/ .