EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.12.2024.
COM(2024) 589 final
2024/0326(NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o utvrđivanju preporuka za utvrđena zajednička područja u kojima su potrebna poboljšanja na temelju tematske schengenske evaluacije iz 2024. „Uklanjanje međunacionalnih razlika: zajedničkim rješenjima i inovativnim praksama do djelotvornog sustava vraćanja EU-a”
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Postupak vraćanja državljana trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka na schengenskom području složen je, osjetljiv i uključuje brojne aktere, tijela i dionike. Znatni napori uloženi posljednjih godina polučili su konkretne rezultate u izgradnji funkcionalnog EU-ova sustava vraćanja u skladu s ciljevima utvrđenima u paktu o migracijama i azilu 1 . Provedba EU-ove strategije dobrovoljnog povratka i reintegracije 2 , operativne strategije za učinkovitije vraćanje uz potporu koordinatora za vraćanje i rad mreže na visokoj razini za vraćanje pridonijeli su većoj usklađenosti djelovanja država članica. Međutim, sustavi vraćanja država članica EU-a i dalje nisu ujednačeni, što koči ostvarivanje punog potencijala EU-a za učinkovitije vraćanje, koje znatno otežava manjak koordinacije i usklađenosti aktera i postupaka na nacionalnoj i europskoj razini.
Europsko vijeće 17. i 18. listopada naglasilo je važnost sveobuhvatnog pristupa migracijama, uključujući provedbu donesenog zakonodavstva EU-a i primjenu postojećeg zakonodavstva, kako bi se na najbolji način odgovorilo na trenutačne izazove. Pozvalo je i na odlučno djelovanje na svim razinama kako bi se olakšala, povećala i ubrzala vraćanja iz Europske unije, koristeći se svim relevantnim politikama, instrumentima i alatima EU-a. Djelotvornijom provedbom važećeg zakonodavstva o vraćanju i daljnjim radom na zajedničkom pristupu vraćanju podupire se brža i učinkovitija provedba pakta.
Nadalje, predsjednica von der Leyen u političkim je smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. pozvala na novi zajednički pristup vraćanju. To podrazumijeva uspostavu novog zakonodavnog okvira koji bi postupak vraćanja trebao ubrzati i pojednostavniti te istodobno osigurati da se odvija na dostojanstven način. Podrazumijeva i digitalizaciju upravljanja predmetima i prelazak na uzajamno priznavanje odluka o vraćanju u cijelom EU-u. Preporuke iz ovog Prijedloga provedbene odluke Vijeća pridonose razmatranjima i pripremi predstojećih prijedloga za novi zakonodavni okvir.
Uredba Vijeća (EU) 2022/922 o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine u državama članicama 3 . U skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe Komisija može organizirati tematske evaluacije, posebno kako bi procijenila pitanja iz različitih područja politike ili prakse država članica i zemalja pridruženih Schengenu (pod zajedničkim nazivom „države članice”) koje se suočavaju sa sličnim izazovima.
Godišnjim programom evaluacije za 2024. 4 za provjeru primjene schengenske pravne stečevine u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2022/922 utvrđeno je da će Komisija i države članice 2024. provesti tematsku evaluaciju naslovljenu „Uklanjanje međunacionalnih razlika: zajedničkim rješenjima i inovativnim praksama do djelotvornog sustava vraćanja EU-a”. Ta evaluacija ima dvostruki cilj: s jedne strane, prepoznati glavne zajedničke prepreke koje ograničavaju sposobnost nadležnih tijela da provedu vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka i, s druge strane, usmjeriti se na zajednička područja u kojima su potrebna poboljšanja u pogledu kojih bi zajednička rješenja i inovativne prakse EU-a dali dodanu vrijednost.
U skladu s tim ciljevima u tematskoj evaluaciji analizirane su glavne prepreke i moguća rješenja u nacionalnim sustavima vraćanja, s naglaskom na ključne faze postupka vraćanja:
·pokretanje postupka vraćanja;
·identifikaciju državljana trećih zemalja;
·nacionalnu i europsku međuagencijsku suradnju;
·dobrovoljni povratak i izvršenje vraćanja.
S obzirom na to da učinkovito vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju pravo boravka u EU-u zahtijeva odgovarajuće i proaktivno planiranje, među ostalim za razvoj kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih kapaciteta, kao i učinkovitu koordinaciju, u tematskoj evaluaciji posebna je pozornost posvećena strateškim i horizontalnim procesima. Oni se odnose na koordinaciju i usklađenost aktera i postupaka na nacionalnoj i europskoj razini, koji su ključni procesi za dobro funkcioniranje schengenskog područja. Rezultati evaluacije trebali bi pružiti zajednički odgovor na vraćanja radi poticanja daljnje koordinacije i usklađenosti, uz istodobno poštovanje zaštitnih mjera za temeljna prava, u cilju maksimalnog povećanja potencijala postojećih alata i europskog pravnog okvira.
U tematskoj evaluaciji uzima se u obzir važna uloga učinkovitog sustava vraćanja u okviru europskog integriranog upravljanja granicama, kako je definirano u Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži 5 . Nakon početka rada obnovljenog Schengenskog informacijskog sustava 6 i uvođenja novih funkcija kojima se podupiru postupci vraćanja, u tematskoj se evaluaciji razmatraju učinkovita upotreba upozorenja o vraćanju i odbijanju ulaska uvedena u Schengenski informacijski sustav, kao i nacionalni kapaciteti za učinkovitu razmjenu informacija i suradnju s drugim državama članicama radi izvršenja odluka o vraćanju i sprečavanja nedopuštenih sekundarnih kretanja unutar schengenskog područja.
U skladu s posebnom prirodom tematske evaluacije (tj. dugoročni angažman tijekom 2024., za koji je potrebno posebno stručno znanje o nekoliko povezanih područja), Komisija je u prosincu 2023. osnovala posebni evaluacijski tim koji se sastoji od 15 stručnjaka iz država članica, dvaju stručnjaka iz Komisije i promatrača iz Agencije Europske unije za temeljna prava i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Evaluacijski tim izradio je posebni upitnik, koji je distribuiran svim državama članicama, kako bi se utvrdila zajednička područja u kojima su potrebna poboljšanja i dobra praktična rješenja na nacionalnoj razini i razini EU-a u prethodno navedenim ključnim fazama vraćanja, što bi moglo doprinijeti dobrom funkcioniranju schengenskog područja. Evaluacijski tim analizirao je i postojeća izvješća o periodičnim schengenskim evaluacijama u području vraćanja kako bi utvrdio bilo kakve zajedničke izazove ili najbolje prakse u djelokrugu tematske evaluacije. Razmotrio je i relevantna pitanja Europske migracijske mreže. Nadalje, održano je pet rasprava u fokusnim skupinama između evaluacijskog tima i Frontexa kako bi se iskoristilo stručno znanje i uvidi Agencije radi boljeg razumijevanja mogućih ključnih izazova i utvrđivanja područja u kojima su primijećene najbolje prakse.
Na temelju odgovora na posebni upitnik koji je evaluacijski tim primio krajem lipnja 2024., Italija, Nizozemska i Norveška određene su za posjete u razdoblju od rujna do listopada 2024. Odabrane su uzimajući u obzir prakse koje se zbog svoje prirode nisu mogle djelotvorno procijeniti na daljinu, kao i potrebu da se izbjegne dodatno opterećenje za države članice koje su nedavno evaluirane i one koje podliježu periodičnim evaluacijama u razdoblju 2024. – 2025., uz istodobno osiguravanje uravnoteženog i reprezentativnog pristupa. Nadalje, s Austrijom i Danskom održane su videokonferencije o posebnim temama kako bi se dobile dodatne informacije i pojašnjenja.
U skladu s člankom 20. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe Vijeća (EU) 2022/922 Komisija je donijela izvješće o evaluaciji 7 u kojem se navode zajednička područja u kojima su moguća poboljšanja i najbolje prakse utvrđene tijekom tematske evaluacije.
Na temelju toga ovaj Prijedlog sadržava preporuke o zajedničkim područjima u kojima su potrebna poboljšanja, koje bi trebalo čitati zajedno s najboljim praksama 8 navedenima u izvješću o tematskoj evaluaciji 9 .
U skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. listopada 2024. neophodno je brzo poduzeti sve potrebne mjere za izvršenje odluka o vraćanju koje su donijela tijela država članica. Predloženim preporukama želi se poduprijeti ta nastojanja i pružiti korisne informacije o novom zajedničkom pristupu EU-a vraćanju, uključujući budući zakonodavni okvir EU-a, te osigurati usklađenost s radom na vraćanju provedbom pakta o migracijama i azilu.
U roku od dva mjeseca nakon što Vijeće donese Provedbenu odluku o utvrđivanju preporuka svaka država članica bit će pozvana da Komisiji, kao i Vijeću, podnese akcijski plan radi preispitivanja njegove primjerenosti, u skladu s člankom 24. i člankom 23. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2022/922. Ti akcijski planovi moraju sadržavati korektivne mjere za provedbu svih preporuka, čiji je cilj uspostava učinkovitih operativnih postupaka za učinkovitije vraćanje. Države članice moraju objasniti i kako namjeravaju provesti utvrđene najbolje prakse koje smatraju relevantnima i objasniti zašto druge prakse nisu primjenjive s obzirom na nacionalne pravne i operativne posebnosti.
Države članice trebale bi izvješćivati Komisiju i Vijeće o provedbi svojih akcijskih planova. Tražit će se sinergije izvješćivanja s postojećim akcijskim planom koji se odnosi na vraćanje (ako još bude otvoren). Komisija će 2026. predstaviti opći pregled ukupnog napretka u provedbi akcijskih planova u izvješću o stanju Schengena, čime će se osigurati usklađenost s aktualnim naporima za daljnji razvoj zajedničkog pristupa EU-a vraćanju, među ostalim u okviru provedbe pakta o migracijama i azilu. Komisija će isto tako i dalje podupirati provedbu najboljih praksi.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Preporuke služe pravilnoj i učinkovitoj provedbi postojećih odredaba schengenske pravne stečevine.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Preporuke su povezane s drugim ključnim politikama Unije koje se odnose na dobro funkcioniranje schengenskog područja slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, kao što su vanjske i unutarnje granice, vize, migracije i azil te unutarnja sigurnost.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Članak 23. stavak 2. i članak 24. Uredbe Vijeća (EU) 2022/922 od 9. lipnja 2022. o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/922 od Komisije se zahtijeva da Vijeću podnese prijedlog za donošenje preporuka za korektivne mjere koje države članice trebaju poduzeti s obzirom na nalaze utvrđene u izvješću o evaluaciji. Člankom 23. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/922 zahtijeva se da evaluirane države članice Komisiji i Vijeću dostave akcijski plan za provedbu svih preporuka. Člankom 24. predviđa se da se članak 23. stavci 1., 2. i 3. primjenjuju na tematske evaluacije.
Kako bi se ojačalo uzajamno povjerenje među državama članicama i osigurala bolja koordinacija na razini Unije radi osiguravanja pravilne i djelotvorne primjene schengenskih pravila u svim državama članicama, potrebno je djelovanje na razini Unije.
•Proporcionalnost
Članak 23. stavak 2. u vezi s člankom 24. Uredbe Vijeća (EU) 2022/922 odraz je posebnih ovlasti Vijeća u pogledu uzajamne evaluacije provedbe politika Unije u području slobode, sigurnosti i pravde.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
nije primjenjivo
•Savjetovanja s dionicima
U skladu s člankom 20. stavkom 1. četvrtim podstavkom Uredbe 2022/922, nacrt izvješća o evaluaciji podnesen je državama članicama na očitovanje.
U skladu s člankom 20. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe Vijeća (EU) 2022/922 Komisija je donijela izvješće o evaluaciji 10 u skladu s mišljenjem Schengenskog odbora od 29. studenoga 2024.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
nije primjenjivo
•Procjena učinka
nije primjenjivo
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
nije primjenjivo
•Temeljna prava
U postupku evaluacije uzeta je u obzir zaštita temeljnih prava u primjeni schengenske pravne stečevine.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
nije primjenjivo
5.DRUGI ELEMENTI
nije primjenjivo
2024/0326 (NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o utvrđivanju preporuka za utvrđena zajednička područja u kojima su potrebna poboljšanja na temelju tematske schengenske evaluacije iz 2024. „Uklanjanje međunacionalnih razlika: zajedničkim rješenjima i inovativnim praksama do djelotvornog sustava vraćanja EU-a”
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2022/922 od 9. lipnja 2022. o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 11 , a posebno njezin članak 23. stavak 2. i članak 24.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Europsko vijeće u svojem je zaključku od 17. listopada 2024. pozvalo na odlučno djelovanje na svim razinama kako bi se olakšala, povećala i ubrzala vraćanja iz Europske unije, koristeći se svim relevantnim politikama, instrumentima i alatima EU-a, uključujući diplomaciju, razvoj, trgovinu i vize.
(2)Evaluacijski tim sastavljen od stručnjaka iz država članica, Komisije i promatrača iz Agencije Europske unije za temeljna prava i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) proveo je 2024. tematsku evaluaciju praksi i kapaciteta država članica kako bi se osiguralo učinkovito vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju pravo boravka na državnom području država članica koje primjenjuju schengensku pravnu stečevinu. Cilj tematske evaluacije bio je utvrditi ključne zajedničke prepreke koje ograničavaju sposobnost nacionalnih tijela da provode učinkovita vraćanja te utvrditi zajednička rješenja i prakse Unije kojima bi se stvorila dodana vrijednost za zajednički EU-ov sustav vraćanja. Cilj tematske evaluacije bio je i jačanje kapaciteta država članica za ispunjavanje njihovih pravnih obveza vraćanja državljana trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka te doprinos ujednačenoj, usklađenoj i učinkovitoj provedbi schengenske pravne stečevine, uzimajući u obzir da je vraćanje ključno za osiguravanje djelotvornog i vjerodostojnog upravljanja migracijama, među ostalim za ograničavanje sekundarnih kretanja, kao i za održivo uklanjanje nekih ključnih prijetnji unutarnjoj sigurnosti schengenskog područja.
(3)S obzirom na to da je postupak vraćanja usko povezan s ukupnom provedbom schengenske pravne stečevine, što dovodi do složenog postupka u koji je uključen velik broj aktera, tijela i dionika, tematska evaluacija bila je usmjerena na tri različite teme politike: vraćanje, zaštitu vanjskih granica i upravljanje IT sustavima. Glavni cilj tog pristupa bio je procijeniti poduzimaju li države članice sve potrebne mjere za izvršenje odluka o vraćanju, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava dotičnih državljana trećih zemalja, te utvrditi moguće mjere koje treba poduzeti za poboljšanje u tim područjima.
(4)Nakon tematske evaluacije Komisija je donijela izvješće 12 koje sadržava procjenu zajedničkih područja u kojima su potrebna poboljšanja i u kojem se navode najbolje prakse utvrđene tijekom tematske evaluacije 13 .
(5)Sve države koje u potpunosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu evaluirane su u okviru ove tematske evaluacije u skladu s metodologijom predviđenom u vodiču za evaluaciju schengenske pravne stečevine utvrđenom u Preporuci Komisije C(2023) 6790 14 .
(6)Rad evaluacijskog tima koordinirali su vodeći stručnjaci iz Komisije i država članica (Švedska). Osim njih, članovi tima bili su još jedan stručnjak iz Komisije i nacionalni stručnjaci iz Austrije, Belgije, Češke, Danske, Estonije, Finske, Italije, Latvije, Lihtenštajna, Litve, Norveške, Poljske, Portugala, Slovenije, Španjolske i Švicarske. Promatrači koje su odredili Frontex i Agencija Europske unije za temeljna prava podupirali su rad evaluacijskog tima.
(7)Evaluacijski tim izradio je posebni upitnik i analizirao rezultate prethodnih izvješća o schengenskim evaluacijama kako bi utvrdio zajedničke izazove i najbolje prakse relevantne za tematsku evaluaciju.
(8)Preporuke iz ove Odluke i najbolje prakse prikupljene i opisane u izvješću strukturirane su oko tri sljedeće sastavnice: 1. djelotvorno vraćanje za funkcionalan schengenski sustav, 2. jamčenje djelotvornosti ključnih faza postupka vraćanja u kojima sudjeluju nacionalna tijela i 3. snažnija europska suradnja za veću učinkovitost na nacionalnoj razini. Za te su sastavnice potrebni učinkovito horizontalno planiranje, uključujući odgovarajuće kapacitete, pojednostavnjeni postupci i učinkovita koordinacija na nacionalnoj razini i na razini Unije, među ostalim upotrebom tehnologije.
(9)U tematskoj evaluaciji naglašava se važnost vraćanja kao glavne komponente nacionalnih strategija za europsko integrirano upravljanje granicama. Učinkovita međuagencijska suradnja na nacionalnoj razini ključan je preduvjet za dobro funkcioniranje nacionalnog sustava vraćanja, a time i za zajednički europski sustav. Za postizanje takvog sustava potrebna je poboljšana razmjena informacija radi učinkovitijeg i djelotvornijeg donošenja odluka, najboljom upotrebom informacija dostupnih tijelima na nacionalnoj razini i u okviru opsežnih informacijskih sustava Unije, uglavnom Schengenskog informacijskog sustava.
(10)Brzo pokretanje postupka vraćanja nakon postupaka povezanih s ukidanjem zakonitog boravka ključno je za neodložno ispunjavanje obveze izdavanja odluka o vraćanju državljanima trećih zemalja s nezakonitim boravkom. Istodobno je potrebno uspostaviti sve relevantne zaštitne mjere za temeljna prava kako bi se osiguralo da državljani trećih zemalja podliježu pojedinačnoj procjeni kojom se uzimaju u obzir njihova situacija i potrebe, kao i pristup djelotvornom pravnom lijeku. Schengenska pravna stečevina o vraćanju ostavlja državama članicama određenu slobodu za uvođenje djelotvornih operativnih postupaka i modaliteta kojima se poštuju temeljna prava.
(11)Identifikacija državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom nužan je korak za učinkovitu provedbu postupka vraćanja, među ostalim učinkovitom upotrebom svih dostupnih alata i informacija na nacionalnoj razini i razini Unije.
(12)Učinkovit sustav vraćanja zahtijeva mogućnost dostojanstvenog i održivog dobrovoljnog povratka, kojem se daje prednost pred prisilnim vraćanjem. Upotreba savjetovanja o vraćanju i dostupne pomoći pri reintegraciji ključni su alati za poticanje dobrovoljnog povratka. Kako bi sustav dobrovoljnog povratka bio pouzdan te kako bi se spriječio bijeg i sekundarna kretanja, potrebno je i učinkovito praćenje državljana trećih zemalja kojima je naložen odlazak kako bi se osiguralo da ispunjavaju svoju obvezu vraćanja. To je olakšano funkcijama Schengenskog informacijskog sustava, koje bi trebalo dopuniti djelotvornim mjerama na nacionalnoj razini kako bi se postigao željeni učinak.
(13)Kako bi se izbjegle moguće posljedice za sigurnost, ključno je imati djelotvorne postupke i mehanizme suradnje između tijela na nacionalnoj razini i razini Unije kako bi se što prije identificirali državljani trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka i koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju te kako bi se dalo prednost njihovu vraćanju. Iz istog je razloga potrebna učinkovita suradnja među relevantnim tijelima radi vraćanja državljana trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka i koji služe zatvorsku kaznu.
(14)Unaprijeđenim Schengenskim informacijskim sustavom, koji uključuje upozorenja o vraćanju, jačaju se postupci vraćanja kada se učinkovito upotrebljavaju, među ostalim razmjenom biometrijskih podataka i prijavljivanjem pogodaka, kao i razmjenom dopunskih informacija među državama članicama.
(15)Učinkovita provedba schengenske pravne stečevine i postojećih europskih alata vrijedni su resursi za daljnje povećanje učinkovitosti vraćanja. Međutim, države članice koje primjenjuju schengensku pravnu stečevinu trebale bi provoditi dodatne mjere i poboljšane prakse kako bi maksimalno povećale njihov učinak.
(16)U izvješću su utvrđena zajednička područja u kojima su potrebna poboljšanja u pripremi ili provedbi postupaka za vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka, na kojima se temelje preporuke utvrđene u ovoj Odluci. Izvješće sadržava i brojne najbolje prakse za potporu državama članicama u rješavanju postojećih izazova.
(17)U skladu s člankom 23. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/922 države članice Komisiji i Vijeću podnose akcijski plan za provedbu preporuka. To bi trebalo učiniti u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ove Odluke. Akcijskim planom trebale bi se predvidjeti odgovarajuće korektivne mjere za područja u kojima su potrebna poboljšanja. Nadovezujući se na širok raspon najboljih praksi prikupljenih i opisanih u izvješću, države članice trebale bi razmotriti njihovu dodanu vrijednost za postizanje učinkovitijeg sustava vraćanja Unije i izvedivost njihove provedbe, prema potrebi uz savjetovanje s državama članicama koje su ih već provele. Države članice potiču se da u pojedinačnim akcijskim planovima utvrde koje najbolje prakse namjeravaju provesti i da objasne zašto druge najbolje prakse nisu primjenjive s obzirom na nacionalne pravne i operativne posebnosti.
(18)U skladu s člankom 23. stavkom 3. drugim podstavkom Uredbe (EU) 2022/922 Komisija nakon savjetovanja s evaluacijskim timom treba preispitati primjerenost akcijskih planova u roku od mjesec dana od njihova podnošenja. U skladu s člankom 23. stavkom 3. trećim i četvrtim podstavkom te uredbe države članice izvješćuju Komisiju i Vijeće o provedbi svojeg akcijskog plana svakih šest mjeseci od datuma obavijesti o primitku preispitivanja akcijskog plana, sve dok Komisija ne smatra da je akcijski plan u potpunosti proveden.
PREPORUČUJE:
Republici Austriji, Kraljevini Belgiji, Republici Bugarskoj, Republici Hrvatskoj, Češkoj Republici, Kraljevini Danskoj, Republici Finskoj, Saveznoj Republici Njemačkoj, Republici Estoniji, Helenskoj Republici, Republici Islandu, Kraljevini Španjolskoj, Francuskoj Republici, Talijanskoj Republici, Republici Latviji, Republici Litvi, Velikom Vojvodstvu Luksemburgu, Mađarskoj, Kneževini Lihtenštajnu, Republici Malti, Kraljevini Nizozemskoj, Kraljevini Norveškoj, Republici Poljskoj, Portugalskoj Republici, Rumunjskoj, Republici Sloveniji, Slovačkoj Republici, Kraljevini Švedskoj i Švicarskoj Konfederaciji:
I.DJELOTVORNA VRAĆANJA ZA FUNKCIONALAN SCHENGENSKI SUSTAV
Vraćanje kao osnovna komponenta upravljanja schengenskim područjem
1.da osiguraju učinkovitu provedbu vraćanja kao sastavnog dijela relevantnih sastavnica nacionalnih strategija za europsko integrirano upravljanje granicama, promičući učinkovitu suradnju među svim uključenim dionicima, kako je predviđeno u članku 3. i članku 8. stavku 6. Uredbe (EU) 2019/1896 15 Europskog parlamenta i Vijeća;
2.da izrađuju i redovito ažuriraju planove za razvoj kapaciteta i planove djelovanja u nepredvidivim okolnostima za vraćanje na temelju rezultata analize rizika, kako je predviđeno člankom 9. stavcima 3. i 4. i člankom 29. stavkom 7. Uredbe (EU) 2019/1896;
II.JAMČENJE DJELOTVORNOSTI KLJUČNIH FAZA POSTUPKA VRAĆANJA U KOJIMA SUDJELUJU NACIONALNA TIJELA
Djelotvorno pokretanje postupka vraćanja i upravljanje njime
3.da osiguraju da se odluka o vraćanju bez odgode izda svakom državljaninu treće zemlje koji nezakonito boravi na državnom području države članice u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 16 te uzimajući u obzir mogućnosti predviđene u članku 6. stavku 6. te direktive;
4.da procijene nacionalni žalbeni sustav za odluke o vraćanju (posebno u pogledu broja stupnjeva, rokova za podnošenje žalbe, uvjeta za odobravanje automatskog suspenzivnog učinka, rokova za sudsko preispitivanje) i poduzimaju mjere koje dovode do brzih žalbenih postupaka kojima se doprinosi ukupnoj učinkovitosti vraćanja, u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2008/115/EZ, uz istodobno osiguravanje potpunog poštovanja temeljnih prava dotičnih osoba, u skladu s člankom 13. te direktive;
5.da osiguraju učinkovito i razmjerno izvršenje odluka o vraćanju u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2008/115/EZ poduzimanjem mjera za brzo rješavanje naknadnih zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji ne sadržavaju nove činjenice ili okolnosti i koji su podneseni isključivo u svrhu odgode ili ometanja udaljavanja;
Digitalni sustav za upravljanje predmetima vraćanja kako bi se zajamčila koordinacija među tijelima (uključujući opsežne informacijske sustave)
6.da razviju i dodatno poboljšaju nacionalni sustav upravljanja predmetima vraćanja s obzirom na referentni model za nacionalne sustave upravljanja predmetima vraćanja (RECAMAS) koji je uspostavio Frontex, uzimajući u obzir razvoj digitalnih rješenja za postupke migracija i azila na razini EU-a i u potpunosti iskorištavajući potporu Agencije dostupnu u skladu s člankom 48. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2019/1896;
Postupak identifikacije, među ostalim upotrebom opsežnih informacijskih sustava kojima se podupire primjena schengenske pravne stečevine
7.da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste sve dostupne alate (kao što su nacionalne baze podataka i baze podataka EU-a, potpora mreži časnika za vezu) i poticaje (kao što su pružanje prilagođene pomoći za dobrovoljni povratak i reintegraciju, strukovno osposobljavanje) kako bi se olakšala identifikacija državljana trećih zemalja koji podliježu vraćanju u cilju izvršenja odluke o vraćanju u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2008/115/EZ;
Vjerodostojni sustavi vraćanja: usklađenost dobrovoljnih povrataka i prisilnih vraćanja
8.da upotrebljavaju sve dostupne alate za promicanje mogućnosti dostojanstvenog vraćanja državljana trećih zemalja koji podliježu vraćanju, kako bi se dala puna prednost dobrovoljnom vraćanju u skladu s člankom 7. stavkom 1. i uvodnom izjavom 10. Direktive 2008/115/EZ osiguravanjem sustavnog savjetovanja o vraćanju i pojačane pomoći pri vraćanju, uključujući pomoć pruženu u skladu s člankom 48. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2019/1896;
9.da uspostave odgovarajuće mehanizme za praćenje poštovanja obveze vraćanja kako bi se izvršila odluka o vraćanju ako nije odobreno vrijeme za dobrovoljni odlazak ili ako obveza vraćanja nije ispunjena u odobrenom vremenu za dobrovoljni odlazak, u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2008/115/EZ;
10.da osiguraju da se izlazak državljanina treće zemlje na kojeg se primjenjuje vraćanje sustavno i brzo registrira u Schengenskom informacijskom sustavu i prema potrebi unesu upozorenje o odbijanju ulaska učinkovitom provedbom izlaznih kontrola na vanjskim granicama u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkama (g) i (h) Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća 17 i osiguravanjem razmjene dopunskih informacija putem ureda SIRENE u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća 18 ;
Prioritet vraćanja kriminalaca i onih koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju
11.da poduzmu sve potrebne mjere za što brže vraćanje državljana trećih zemalja na koje se odnosi odluka o vraćanju kojom se ne odobrava vrijeme za dobrovoljni odlazak, kao i državljana trećih zemalja koji odslužuju zatvorsku kaznu, ne dovodeći u pitanje nacionalno kazneno pravo, u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2008/115/EZ;
12.da u upozorenja o vraćanju sadržana u Schengenskom informacijskom sustavu sustavno uključuju informacije o prijetnji koju državljanin treće zemlje s nezakonitim boravkom predstavlja za javni poredak, javnu sigurnost ili nacionalnu sigurnost, u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (o) Uredbe (EU) 2018/1860, čim se utvrdi ta prijetnja;
13.da osiguraju potpuno iskorištavanje mogućnosti predviđenih člankom 7. stavkom 4. i člankom 11. stavkom 2. Direktive 2008/115/EZ u pogledu odobravanja vremena za dobrovoljni odlazak i trajanja zabrana ulaska u slučajevima koji se odnose na državljane trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji predstavljaju rizik za javni poredak, javnu sigurnost ili nacionalnu sigurnost;
III.SNAŽNIJA EUROPSKA SURADNJA ZA VEĆU UČINKOVITOST NA NACIONALNOJ RAZINI
Poboljšanje razmjene informacija radi učinkovitijeg i djelotvornijeg donošenja odluka
14.da osiguraju da nacionalna nadležna tijela uključena u ispitivanje uvjeta i donošenje odluka povezanih s ulaskom, boravkom i vraćanjem državljana trećih zemalja, kao i tijela koja provode kontrole državljana trećih zemalja koji nezakonito ulaze na državno područje država članica ili na njemu borave, imaju puni pristup podacima i pravo na pretraživanje takvih podataka u Schengenskom informacijskom sustavu u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1860, člankom 34. Uredbe (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća 19 i člankom 44. Uredbe (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća 20 ;
15.da osiguraju uspostavu brzih nacionalnih postupaka za razmjenu informacija među relevantnim tijelima kako bi se upozorenja o vraćanju bez odgode unijela u Schengenski informacijski sustav nakon izdavanja odluke o vraćanju, u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1860;
16.da osiguraju da su dostupni biometrijski podaci iz članka 4. stavka 1. točaka (u) i (v) Uredbe (EU) 2018/1860 uključeni u upozorenja o vraćanju sadržana u Schengenskom informacijskom sustavu kako bi se poboljšala identifikacija;
Operativna potpora putem Frontexa
17.da u potpunosti iskoriste operativnu potporu dostupnu putem Frontexa predviđenu člancima 48. i 50. Uredbe (EU) 2019/1896 kako bi se povećala učinkovitost aktivnosti vraćanja; da u tu svrhu prilagode nacionalne sustave i postupke kako bi se uklonile prepreke;
18.da iskoriste operativnu potporu dostupnu putem Frontexa za raspoređivanje timova za vraćanje iz članka 52. Uredbe (EU) 2019/1896, uz osiguravanje potpune operativne integracije u skladu s člancima 54. i 82. Uredbe (EU) 2019/1896, kako bi se odgovorilo na nedostatak ljudskih resursa koji otežava učinkovito i brzo izvršenje vraćanja, posebno u slučajevima u kojima velik broj državljana trećih zemalja istodobno podliježe postupku vraćanja.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik