EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.3.2024.

COM(2024) 460 final

2024/0072(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o pružanju kratkoročne makrofinancijske pomoći Arapskoj Republici Egiptu

{SWD(2024) 461 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Europska unija („EU”) i Egipat dogovorili su se da će produbiti svoj odnos i razviti strateško i sveobuhvatno partnerstvo za zajedničko blagostanje, stabilnost i sigurnost na temelju zajedničkog interesa i uzajamnog povjerenja te na temelju njihovih već postojećih pozitivnih odnosa. Strateško i sveobuhvatno partnerstvo uključivat će posebna područja suradnje navedena u Zajedničkoj izjavi, razvrstana u šest stupova intervencije: politički odnosi, gospodarska stabilnost, ulaganja i trgovina, migracije, suradnja u području sigurnosti i izvršavanja zakonodavstva te demografija i ljudski kapital. Suradnjom u tim područjima iskoristit će se puni potencijal odnosa EU-a i Egipta.

Partnerstvo će poduprijeti financijski paket koji se sastoji od kratkoročne i dugoročne potpore potrebnom makrofiskalnom i socioekonomskom programu reformi i od povećanih iznosa dostupnih za potporu ulaganjima u Egiptu i ciljane potpore za provedbu različitih strateških prioriteta.

Taj će se financijski paket pružiti u teškoj gospodarskoj situaciji Egipta, koji i dalje ima znatne nepokrivene potrebe za financiranjem. U tom su kontekstu egipatska tijela 12. ožujka 2024. od EU-a zatražila potporu u obliku makrofinancijske pomoći nakon što je 6. ožujka 2024. najavljen dogovor na tehničkoj razini s Međunarodnim monetarnim fondom („MMF”) o povećanom proširenom instrumentu za financiranje u iznosu od 8 milijardi USD.

Nakon što je tijekom pandemije pokazala određenu otpornost, djelomično zahvaljujući reformama u kontekstu uzastopnih programa MMF-a od 2016., egipatska makrofiskalna situacija posljednjih se mjeseci znatno pogoršala Posljednje dvije godine pojačali su se vanjski pritisci, a egipatski dug dodatno se povećao, što je odraz sporije provedbe reformi dogovorenih u dogovoru na tehničkoj razini s MMF-om iz listopada 2022. Ruski rat protiv Ukrajine i teroristički napadi Hamasa diljem Izraela 7. listopada 2023. doveli su do dugotrajnog odljeva kapitala i manjeg izvoza usluga, posebno prihoda od turizma i od Sueskog kanala. To je posebno problematično u kontekstu teške fiskalne situacije u Egiptu s rastućim javnim dugom i trajnim deficitom te kroničnim deficitom tekućeg računa. Glavne agencije za kreditni rejting su od travnja 2023. smanjile rejting Egipta, te je državni dug te zemlje nakon izbijanja rata u Gazi naposljetku pao ispod investicijskog razreda. Egipat se i dalje suočava s ogromnim poteškoćama, uključujući visoku inflaciju, snažan gospodarski utjecaj države, neučinkovitosti na deviznom tržištu i učinke prelijevanja sukoba u Gazi, koji su dodatno oslabili gospodarsku stabilnost Egipta i izvršili pritisak na vanjski i fiskalni položaj zemlje te povećali ukupnu osjetljivost zemlje na vanjske šokove.

U kontekstu pogoršanja regionalne stabilnosti i važne uloge Egipta u regiji, sklapanja dogovora na tehničkoj razini o novom programu MMF-a i nakon temeljite procjene gospodarske situacije u Egiptu te u kontekstu strateškog i sveobuhvatnog partnerstva između Egipta i EU-a, Komisija Vijeću podnosi prijedlog da se Egiptu pruži nova kratkoročna makrofinancijska pomoć u iznosu do 1 milijarde EUR u okviru ukupnog paketa makrofinancijske pomoći u zajmovima u iznosu do 5 milijardi EUR.

Predložena makrofinancijska pomoć pomogla bi Egiptu da pokrije dio ukupnog manjka u vanjskom financiranju, koji se procjenjuje na 17,7 milijardi USD, u kontekstu novog programa MMF-a u razdoblju 2024. – 2027. Potrebe za financiranjem posebno su izražene u drugoj polovini 2024., uz znatan ukupni manjak u financiranju koji je MMF procijenio na 9,3 milijarde USD u predstojećoj fiskalnoj godini (srpanj – lipanj) 2024./25. Zato je nužno omogućiti da se prvi znatan doprinos putem makrofinancijske pomoći pruži već do kraja ove godine. To ne bi bilo moguće kad bi se odluka donijela u skladu s člankom 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u okviru redovnog zakonodavnog postupka zbog ograničenja nametnutih predstojećim krajem zakonodavnog razdoblja Parlamenta i vremena koje je nakon toga još potrebno za potpuno donošenje makrofinancijske pomoći, među ostalim za postizanje dogovora o nizu reformi politika kojima je pomoć uvjetovana. Stoga je opravdano iznimno primijeniti članak 213. UFEU-a kojim se predviđa donošenje odluke Vijeća samo za ovaj prvi dio paketa makrofinancijske pomoći.

Sredstva bi se isplatila u jednom obroku, strogo povezanim sa zadovoljavajućim napretkom u provedbi programa MMF-a i niza mjera politike o kojima će se dogovoriti Komisija i egipatska tijela i koje će biti navedene u memorandumu o razumijevanju. Memorandum o razumijevanju u načelu bi mogao uključivati reforme za promicanje uloge privatnog sektora u gospodarstvu, reforme monetarne i tečajne politike, nastavak reformi upravljanja javnim financijama i poboljšanje mehanizama socijalne potpore.

Kako je dodatno objašnjeno u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom Prijedlogu, Komisija smatra, među ostalim na temelju procjene političke situacije koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje, da su ispunjeni gospodarski preduvjeti za predloženi program makrofinancijske pomoći, dok će se napredak u ispunjavanju političkih preduvjeta kontinuirano pratiti kako bi se utvrdilo je li zadovoljavajući.

•Opći kontekst

Rast se usporio zbog domaćih i vanjskih čimbenika. Nakon snažnog oporavka poslije pandemije od 6,7 % tijekom fiskalne godine 2021./2022. rast realnog BDP-a smanjio se na 3,8 % u fiskalnoj godini 2022./2023. te se u tromjesečju od srpnja do rujna 2023. dodatno smanjio na 2,6 % na godišnjoj razini. Visoka inflacija, nesigurnost u vezi s deviznim tečajem i slaba provedba reformi negativno su utjecali na potrošnju i ulaganja. Dosadašnji snažan izvoz usluga pod pritiskom je jer su sukobi u Gazi oslabili turizam, a napadi hutista na Crvenom moru smanjili prihode od Sueskog kanala. Aktivnost privatnog sektora koja nije povezana s naftom, prema indeksu upravitelja nabave, ostala je kontrakcijska u siječnju 2024. jer su narudžbe oslabile, a proizvodnja se smanjila. Poslovna očekivanja pogoršala su se zbog niske potražnje klijenata. Do prosinca 2023. nezaposlenost se blago smanjila na 6,9 %.

Inflacija je i dalje visoka zbog nestabilnog usporednog deviznog tečaja, koji se znatno razlikovao od gotovo stabilnog službenog deviznog tečaja u najvećem dijelu 2023. i početkom 2024. Inflacija potrošačkih cijena u siječnju 2024. iznosila je 29,8 % na godišnjoj razini, nakon godišnjeg prosjeka od 33,8 % u 2023. Važno je napomenuti da su se povećanja cijena hrane donekle usporila, ali su u siječnju i dalje bila visoka i iznosila 47,9 %, a pripadajuća potrošnja čini oko trećine potrošačke košarice. Već je i prije aktualne krize oko 30 % stanovništva bilo siromašno te je posebno pogođeno višom inflacijom cijena hrane. Iako su se službene pričuve neznatno povećale na 35,3 milijarde USD ili oko sedam i pol mjeseci uvoza u siječnju, a ukupna je neto inozemna imovina financijskog sustava u prosincu 2023. dosegnula negativan položaj od 27,2 milijarde USD, očekuje se da će se oboje poboljšati zbog priljeva od 35 milijardi USD ulaganja Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) najavljenih 23. veljače 2024. i zbog novog fleksibilnog deviznog tečaja. Budući da je službeni tečaj utvrđen na oko 31 egipatsku funtu po američkom dolaru od posljednje devalvacije u veljači 2023. do ožujka 2024., devizni manjkovi doveli su do povećanja usporednog tržišta s tečajem između 50 i 70 EGP/USD. Kad je 6. ožujka 2024. s MMF-om potpisan dogovor na tehničkoj razini, tijela su uvela fleksibilan valutni režim, a tečaj EGP-a stabiliziran je na oko 50 EGP/USD. Središnja banka Egipta je uz prelazak na fleksibilni tečaj također znatno povećala kamatnu stopu za 600 baznih bodova u pokušaju ograničavanja inflacije.

Stanje javnih financija i dalje je vrlo problematično. Fiskalni deficit pogoršao se zbog naglog rasta rashoda za kamate, dok je javni dug i dalje visok. Ukupni proračunski deficit ostao je uglavnom stabilan u fiskalnoj godini 2022./2023. i iznosio je oko 6 % BDP-a. Međutim, u prvoj polovini fiskalne godine 2023./2024. (srpanj – prosinac 2023.) zabilježeno je povećanje deficita na godišnjoj razini od 75,3 % jer je rast rashoda premašio rast prihoda, posebno zbog udvostručenja rashoda za kamate, na koje u istom razdoblju otpada čak 97,8 % ukupnih proračunskih prihoda. MMF predviđa da će za fiskalnu godinu 2023./2024. rashodi za kamate doseći 87,2 % ukupnih proračunskih prihoda. Ukupni proračunski deficit u fiskalnoj godini 2023./2024. iznosi 6,3 % BDP-a. Na kraju fiskalne godine 2022./2023. javni dug iznosio je 95,9 % BDP-a, što je povećanje u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu kad je iznosio 88,5 % i najviša razina od 2017. te se predviđa da će ove fiskalne godine porasti na 96,4 %.

Tekući račun se poboljšao, ali regionalne krize nose veliki rizik. Istodobno će sporazum o ulaganju s Ujedinjenim Arapskim Emiratima vjerojatno povećati uvoz. Nakon deficita od 3,5 % u fiskalnoj godini 2021./2022. deficit tekućeg računa prošle se fiskalne godine smanjio na 1,2 % i nominalno se poboljšao na godišnjoj razini za dodatnih 12 % u razdoblju od srpnja do rujna 2023. Iako su prihodi od turizma i Sueskog kanala bili snažan oslonac, smanjio se izvoz robe. Doznake su se znatno smanjile jer su Egipćani u inozemstvu izbjegavali precijenjeni službeni tečaj. Znatno smanjenje uvoza pridonijelo je ograničavanju ukupnog deficita. Visokofrekventni podaci pokazuju da su inače veliki prihodi od turizma i Sueskog kanala u međuvremenu osobito teško pogođeni sukobima u Gazi i napadima na Crvenom moru, a ti su negativni rizici i dalje znatni. Objedinjavanje sustava deviznog tečaja koji je prije bio fragmentiran vjerojatno će pomoći da se doznake vrate u službene kanale. Osim toga, kad početkom 2025. započne provedba sporazuma o ulaganju s Ujedinjenim Arapskim Emiratima na terenu, vjerojatno će se povećati i uvoz.

U fiskalnoj godini 2022./2023. Egipat je gotovo ostvario svoj cilj od 10 milijardi USD u priljevu izravnih stranih ulaganja, što je povećanje od 12,3 % tijekom fiskalne godine 2021./2022. To je uključivalo prodaju javne imovine u skladu s novom politikom državnog vlasništva. Sporazumom o ulaganju s Ujedinjenim Arapskim Emiratima dodatno će se potaknuti izravna strana ulaganja, iako je i dalje nejasno hoće li se ulaganjem usmjerenim na državu državnog fonda Emirata potaknuti i tržišno usmjerena ulaganja iz drugih zemalja. Tokovi portfeljnih ulaganja, koji su prije bili znatan, ali nestabilan izvor čvrste valute, još se nisu vratili u Egipat nakon masovnog odljeva koji je započeo s ruskim ratom protiv Ukrajine, što je odraz iznimne ranjivosti Egipta. Dosadašnji zaostaci u domaćim reformama, uključujući dugoočekivano objedinjavanje deviznog tečaja i, u posljednje vrijeme, nesigurnost zbog rata u Gazi vjerojatno su dodatno odvratili priljeve kapitala. Agencija Moody’s smanjila je sredinom siječnja 2024. egipatske državne kreditne izglede sa stabilnih na negativne zbog rizika od rastućih troškova kamata, rebalansa deviznog tečaja i sve većih vanjskih pritisaka. Ranije, u listopadu 2023., agencije Moody’s, S&P i Fitch smanjile su državni dug Egipta ispod investicijskog razreda zbog rekordne inflacije, kronične nestašice stranih valuta i sve većeg javnog duga države.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Nema.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 213. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Potrebe Egipta za financiranjem posebno su izražene u drugoj polovini 2024., s obzirom na znatan ukupni manjak u financiranju procijenjen na 9,3 milijarde USD u predstojećoj fiskalnoj godini 2024./2025., zbog čega je nužno omogućiti da se potpora makrofinancijske pomoći isplati do kraja godine. To ne bi bilo moguće kad bi Parlament i Vijeće odluku donijeli u skladu s člankom 212. UFEU-a u okviru redovnog zakonodavnog postupka zbog ograničenja nametnutih predstojećim krajem zakonodavnog razdoblja Parlamenta i vremena koje je nakon toga još potrebno za potpuno donošenje makrofinancijske pomoći, među ostalim za postizanje dogovora o nizu reformi politika kojima je pomoć uvjetovana. Stoga je opravdano primijeniti članak 213. UFEU-a kojim se predviđa donošenje odluke Vijeća, ne dovodeći u pitanje buduće programe makrofinancijske pomoći.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Prijedlog je u skladu s načelom supsidijarnosti jer države članice ne mogu same dostatno ostvariti ciljeve obnove kratkoročne makroekonomske stabilnosti u Egiptu, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Europske unije. Glavni su razlozi proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se maksimalno povećali opseg i učinkovitost pomoći.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti: ograničen je na minimum potreban za ostvarenje ciljeva kratkoročne makroekonomske stabilnosti i ne prelazi ono što je potrebno za tu svrhu.

Kako je prethodno navedeno, predloženi program makrofinancijske pomoći u ovoj Odluci bio bi prvi dio paketa potpore makrofinancijske pomoći u ukupnom iznosu do 5 milijardi EUR, podijeljen na aktualni program makrofinancijske pomoći u iznosu do 1 milijarde EUR i drugi redovni program makrofinancijske pomoći u iznosu do 4 milijarde EUR 1 . Kako je Komisija utvrdila na temelju procjena MMF-a u kontekstu proširenog instrumenta za financiranje, dva predložena nova programa makrofinancijske pomoći odgovaraju iznosu od 56,7 % procijenjenog preostalog manjka u financiranju za razdoblje od fiskalne godine 2024./2025. do fiskalne godine 2026./2027. To je u skladu sa standardnim praksama raspodjele tereta za programe makrofinancijske pomoći (za zemlju s kojom je sklopljen sporazum o pridruživanju gornja granica bila bi 60 % u skladu sa zaključcima Vijeća od 8. listopada 2002.), uzimajući u obzir pomoć koju su Egiptu obećali drugi bilateralni i multilateralni donatori.

•Odabir instrumenta

Financiranje projekata ili tehnička pomoć ne bi bili pogodni ni dostatni za postizanje makroekonomskih ciljeva. Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a bila bi ublažavanje ograničenja u vanjskom financiranju i doprinos stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održivog stanja platne bilance i proračuna, te primjerenog okvira za poticanje opsežnih strukturnih reforma. Makrofinancijskom pomoći može se doprinijeti uspostavi primjerenog sveobuhvatnog okvira za politike i time povećati učinkovitost mjera koje se financiraju u Egiptu u okviru drugih, uže usmjerenih instrumenata EU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Makrofinancijska pomoć pruža se kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji Egipta. Pri pripremi ovog prijedloga makrofinancijske pomoći službe Komisije savjetovale su se s MMF-om i Svjetskom bankom, koji su već pokrenuli opsežne programe financiranja i pripremaju nove programe. Komisija se 12. ožujka 2024. savjetovala s Gospodarskim i financijskim odborom na razini zamjenikâ i on je podržao prijedlog. Komisija je i u redovitom kontaktu s egipatskim tijelima.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

U skladu sa zahtjevima Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 2 („Financijska uredba”) službe Komisije će na vrijeme za provedbu pomoći provesti operativnu procjenu financijskog i administrativnog okruženja u Egiptu kako bi se uvjerile da su u uspostavljenim postupcima za upravljanje programima pomoći, među ostalim makrofinancijske pomoći, osigurana primjerena jamstva.

•Procjena učinka

Makrofinancijska pomoć EU-a izvanredni je instrument za hitne slučajeve namijenjen otklanjanju ozbiljnih poteškoća povezanih s platnom bilancom u trećim zemljama. Stoga je ovaj prijedlog makrofinancijske pomoći izuzet od uvjeta provedbe procjene učinka u skladu s Komisijinim Smjernicama za bolju regulativu (SWD(2015) 111 final) zbog političkog imperativa brzog djelovanja u hitnoj situaciji koja zahtijeva brz odgovor.

Komisijini prijedlozi makrofinancijske pomoći općenito se temelje na iskustvu stečenom iz ex post evaluacija ranijih programa u susjedstvu EU-a. Postojećom operacijom makrofinancijske pomoći i pratećim programom gospodarske prilagodbe i reformi doprinijet će se smanjenju manjka u kratkoročnom financiranju Egipta te istodobno poduprijeti mjere politike usmjerene na jačanje srednjoročne platne bilance i fiskalne održivosti te povećanje održivog rasta, čime se dopunjuje povećani program koji će donijeti Izvršni odbor MMF-a. Ti politički uvjeti trebali bi doprinijeti otklanjanju nekih temeljnih slabosti koje su tijekom godina uočene u egipatskom gospodarstvu i sustavu gospodarskog upravljanja. Moguća područja mjera reforme politike u načelu bi mogla uključivati reforme osnaživanja privatnog sektora, reforme monetarne i tečajne politike, daljnje reforme upravljanja javnim financijama i poboljšanje mehanizma socijalne potpore, postavljajući temelje za drugi dio paketa makrofinancijske pomoći i dopunjujući druge aktivnosti koje se podupiru u okviru sveobuhvatnog i strateškog partnerstva.

•Temeljna prava

U Egiptu i dalje postoje veliki problemi u poštovanju ljudskih prava, posebno u pogledu zaštite temeljnih sloboda, upravljanja i vladavine prava. Međutim, posljednjih je nekoliko godina političko vodstvo u Egiptu poduzelo određene korake s većim naglaskom na važnosti poštovanja ljudskih prava. Ukinuo je izvanredno stanje (osim dijelova Sinaja), pokrenuo prvu nacionalnu strategiju za ljudska prava, ponovno uspostavio Predsjednički odbor za amnestiju, oslobodio više od 1000 političkih zatvorenika i započeo nacionalni dijalog. Nadalje, pojačao je suradnju s EU-om u području ljudskih prava te je posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava u 2022. prvi puta odobren posjet Kairu. Egipat je nedavno počeo i sudjelovati u međunarodnim forumima te surađuje s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u okviru projekta koji financira EU s ciljem uspostave partnerstva između EU-a i UN-a, udruživanjem sinergija radi jačanja kulture ljudskih prava u Egiptu. U svojoj Nacionalnoj strategiji za ljudska prava Egipat je izjavio i da planira reformu propisa o istražnom zatvoru, poboljšati uvjete pritvora, ograničiti broj kaznenih djela koja su kažnjiva smrću i poboljšati kulturu ljudskih prava u svim vladinim institucijama. Potrebna je djelotvorna provedba jer je napredak dosad postignut na institucijskoj razini.

S obzirom na prethodno navedeno može se utvrditi da je Egipat poduzeo neke važne korake prema ispunjavanju kriterija. Istodobno treba i dalje učinkovito raditi na provedbi, posebno u okviru vlastite Nacionalne strategije za ljudska prava. Napredak će se kontinuirano pratiti tijekom provedbe makrofinancijske pomoći kako bi se utvrdilo da se zadovoljavajuće radi na usklađivanju s kriterijima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Budući da je to prvi dio paketa makrofinancijske pomoći u zajmovima u ukupnom iznosu do 5 milijardi EUR, predviđa se da će se predloženi program makrofinancijske pomoći Egiptu u iznosu do 1 milijarde EUR isplatiti u jednom obroku u drugoj polovini 2024. U okviru Jamstva za vanjsko djelovanje izdvojit će se rezervacije po stopi od 9 %, koje će se programirati u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, u ukupnom iznosu od 90 milijuna EUR (proračunska linija 14 02 01 70 „NDICI – Globalna Europa – Izdvajanje rezervacija za zajednički fond za rezervacije”).

Zajmovi se odobravaju u obliku amortizacije kredita s razdobljem odgode i naknadnih otplata glavnice u jednakim tranšama tijekom duljeg razdoblja. Takva struktura zajmova bit će pogodna za korisnika, jer će olakšati otplatu, i za proračun, jer će se nepredviđene obveze rasporediti na dulje razdoblje.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Europska unija stavit će Egiptu na raspolaganje makrofinancijsku pomoć u ukupnom iznosu od 1 milijarde EUR u obliku srednjoročnih i dugoročnih zajmova, čime će pridonijeti pokrivanju preostalih potreba Egipta za financiranjem u 2024. Planira se da će se makrofinancijska pomoć isplatiti u jednom obroku, pod uvjetom da se mjere politike pravodobno provedu i da ostali relevantni preduvjeti ostanu ispunjeni.

Tom će pomoći upravljati Komisija. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti u skladu s Financijskom uredbom.

Komisija i egipatska tijela dogovorit će memorandum o razumijevanju, u kojem će se utvrditi mjere strukturne reforme povezane s predloženom operacijom makrofinancijske pomoći, uključujući rokove i redoslijed. Nadalje, isplate bi bile uvjetovane, kao što je to obično slučaj s makrofinancijskom pomoći, među ostalim, zadovoljavajućim revizijama u okviru programa MMF-a. Komisija će blisko surađivati s egipatskim tijelima radi praćenja napretka u pogledu navedenih mjera politike i preduvjeta.

2024/0072 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o pružanju kratkoročne makrofinancijske pomoći Arapskoj Republici Egiptu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 213.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Egipat se nosi s povećanim pritiskom na vanjsko financiranje zbog sve većih regionalnih napetosti. U tom je kontekstu iznimno važno osigurati brzu i pravodobnu financijsku pomoć s obzirom na posebno izražene potrebe Egipta za financiranjem u drugoj polovini 2024. Kako bi financijska pomoć stigla u Egipat još 2024., primjerena je iznimna primjena hitnog postupka na temelju članka 213. UFEU-a kako bi se egipatskim tijelima omogućilo dovoljno vremena za provedbu popratnih reformskih mjera koje će Europska komisija trebati ocijeniti prije izvršenja isplate.

(2)Odnosi između Europske unije i Arapske Republike Egipta („Egipat”) razvijaju se u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Egipta, koji je na snazi od 2004. EU i Egipat su 19. lipnja 2022., na devetom sastanku Vijeća za pridruživanje EU-a i Egipta, usvojili nove prioritete partnerstva EU-a i Egipta za razdoblje 2021. – 2027. Prioriteti partnerstva ponovno potvrđuju zajednički cilj rješavanja zajedničkih izazova EU-a i Egipta, promicanja zajedničkih interesa i jamčenja dugoročne stabilnosti i održivog razvoja s obje strane Sredozemlja. Ti se prioriteti partnerstva i dalje temelje na zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, što se odražava i u višegodišnjem okvirnom programu EU-a i Egipta za razdoblje 2021. – 2027.

(3)Prioriteti partnerstva odražavaju zajedničku predanost EU-a i Egipta jačanju suradnje radi potpore egipatskoj „viziji održivog razvoja do 2030.” i odlučnost EU-a da s novim zamahom ojača partnerstvo s južnim susjedstvom. Konkretno, u zaključcima Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020. 3 EU je kao strateški prioritet utvrdio demokratsko, stabilnije, zelenije i prosperitetnije južno susjedstvo. Agenda EU-a za Sredozemlje i njegov gospodarski i investicijski plan za južne susjedne zemlje, utvrđeni u Zajedničkoj komunikaciji EU-a o južnom susjedstvu od 9. veljače 2021., sadržavaju ciljeve EU-a za postizanje dugoročnog, održivog socioekonomskog oporavka i otpornosti te za unapređenje usporedne zelene i digitalne tranzicije u regiji.

(4)U skladu s prioritetima partnerstva EU i Egipat predani su osiguravanju odgovornosti, vladavine prava, potpunog poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, promicanju demokracije, rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti kao ustavnih prava svih svojih građana. Ta predanost doprinosi jačanju partnerstva te održivom razvoju i stabilnosti Egipta. Pojačana i konstruktivna suradnja EU-a i Egipta u posljednje je vrijeme otvorila put prema konkretnijem dijalogu u području ljudskih prava. Sastanci Pododbora za politička pitanja, ljudska prava i demokraciju te međunarodna i regionalna pitanja u prosincu 2022. i Odbora za pridruživanje u svibnju 2023. poslužili su kao institucionalna platforma za razmjenu mišljenja o nizu pitanja povezanih s ljudskim pravima, koju bi EU želio nastaviti i nadograđivati. Poboljšanje ljudskih prava u Egiptu pozitivno će utjecati i na odnose EU-a i Egipta.

(5)Pomoć Egiptu uglavnom se financira iz novog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE). Unija je u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa Egiptu okvirno namijenila 240 milijuna EUR za prvo razdoblje (2021. – 2024.) višegodišnjeg okvirnog programa. To dopunjuje postojeći portfelj suradnje u iznosu od 1,3 milijarde EUR i druge proračunske potpore i hitne mjere kao odgovor na pandemiju i ruski rat protiv Ukrajine u iznosu od 307 milijuna EUR. Prioriteti partnerstva za razdoblje 2021. – 2027. utvrđeni su u višegodišnjem okvirnom programu EU-a i Egipta, koji je pripremljen u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima, i obuhvaćaju tri široka područja: i. suvremeno održivo gospodarstvo i socijalni razvoj, partnerstvo u vanjskoj politici i iii. jačanje stabilnosti. Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa zamjenjuje Europski instrument za susjedstvo, u okviru kojeg je bilateralna pomoć EU-a Egiptu za razdoblje 2014. – 2020. iznosila 756 milijuna EUR.

(6)EU prepoznaje ključnu ulogu Egipta u regionalnoj sigurnosti i stabilnosti. Terorizam, organizirani kriminal i sukobi prijete našoj sigurnosti i društvenoj strukturi naroda s obje strane Sredozemlja. Stoga je u zajedničkom interesu EU-a i Egipta da se ojača suradnja istaknuta u prioritetima partnerstva, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava, uključujući ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.

(7)Podsjećajući na geopolitičke izazove, kao što su posljedice terorističkih napada Hamasa diljem Izraela 7. listopada 2023. i sukob u Sudanu, te na stratešku važnost Egipta kao najveće zemlje u regiji i stupa stabilnosti za cijeli Bliski istok, Unija je započela postupak sklapanja strateškog i sveobuhvatnog partnerstva s Egiptom, kako je navedeno u Zajedničkoj izjavi.

(8)Cilj je tog strateškog i sveobuhvatnog partnerstva s Egiptom podići političke odnose EU-a i Egipta na razinu strateškog partnerstva i omogućiti Egiptu da ispuni svoju ključnu ulogu u osiguravanju stabilnosti u regiji. Partnerstvom se nastoji poduprijeti makroekonomska otpornost Egipta i omogućiti provedba ambicioznih socioekonomskih reformi tako da se dopuni i ojača proces reformi predviđen u okviru programa MMF-a za Egipat. Kao što je istaknuto u Zajedničkoj izjavi, partnerstvo će se baviti širokim spektrom mjera politike razvrstanih u šest stupova intervencije, a to su: politički odnosi, gospodarska stabilnost, ulaganja i trgovina, migracije, suradnja u području sigurnosti i izvršavanja zakonodavstva te demografija i ljudski kapital.

(9)Partnerstvo će poduprijeti financijski paket od 7,4 milijardi EUR koji se sastoji od kratkoročne i dugoročne potpore potrebnom makrofiskalnom i socioekonomskom programu reformi i od povećanih iznosa dostupnih za potporu ulaganjima u Egiptu i ciljane potpore za provedbu različitih strateških prioriteta. Tom paketu potpore pripada paket makrofinancijske pomoći EU-a u zajmovima u iznosu do 5 milijardi EUR, koji se sastoji od dva programa makrofinancijske pomoći (kratkoročni program do 1 milijarde EUR i srednjoročni program do 4 milijarde EUR) financijskih instrumenata, kao što su jamstva i instrumenti mješovitog financiranja, s ciljem mobilizacije javnih i privatnih ulaganja radi generiranja znatnih novih ulaganja. Tome će se pridodati programi za potporu posebnim prioritetima u okviru strateškog i sveobuhvatnog partnerstva, koji će se provoditi putem pojedinačnih projekata i tehničke pomoći u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju 4 .

(10)Makrofiskalna situacija u Egiptu iznimno je otežana i znatno se pogoršala posljednjih mjeseci zbog povećanih vanjskih pritisaka, uz dodatno povećanje javnog duga i još uvijek prisutne znatne negativne rizike za gospodarske izglede. Ruski rat protiv Ukrajine i teroristički napadi Hamasa protiv Izraela doveli su do dugotrajnog odljeva kapitala i manjeg priljeva stranih valuta, osobito zbog znatno manjih prihoda od turizma i od Sueskog kanala. To je posebno problematično u kontekstu teške fiskalne situacije u Egiptu, koju karakteriziraju stalni fiskalni deficiti te visoki i rastući udjeli duga u BDP-u.

(11)Egipat je uložio znatne napore u reforme tijekom suradnje s MMF-om u razdoblju 2016. – 2021. Te su reforme uključivale znatnu devalvaciju valute i reforme monetarne politike usmjerene na ciljni raspon inflacije. Reforma subvencija za gorivo popraćena je znatnim jačanjem dobro usmjerenog sustava socijalnih transfera. Upravljanje javnim financijama osnaženo je razvojem srednjoročnih strategija upravljanja prihodima i dugom. Nadležna tijela počela su i poboljšavati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

(12)Nakon donošenja naknadnog programa praćenja MMF-a u prosincu 2022. napredak reformi bio je manje primjetan unatoč tome što je Egipat poduzeo korake za izjednačavanje uvjeta za javna i privatna poduzeća zakonom o ukidanju poreznih povlastica za poduzeća u državnom vlasništvu, premda uz izuzeća temeljena na nacionalnoj sigurnosti, te donošenjem politike državnog vlasništva s ciljem smanjenja prisutnosti države u gospodarstvu, koja je i dalje velika i narušava tržišno natjecanje unatoč nedavnom ograničenom napretku, i razjašnjenja razloga za daljnje sudjelovanje države u određenim strateškim sektorima. Međutim, Egipat nije ispunio svoju obvezu da u 2023. valutu učini trajno fleksibilnom, što je dovelo do uglavnom stabilnog službenog deviznog tečaja i opsežnog paralelnog deviznog tržišta sa znatnom deprecijacijom i vrlo nestabilnim deviznim tečajem. Ta je fragmentacija znatno opteretila strana ulaganja i domaće poslovanje.

(13)Egipat je početkom 2024. obnovio suradnju s MMF-om te je 6. ožujka 2024. postigao dogovor na tehničkoj razini o poboljšanom programu proširenog instrumenta za financiranje, koji je povećan na 8 milijardi USD. Očekuje se da će se novi program donijeti odlukom Izvršnog odbora MMF-a u ožujku 2024., a cilj mu je obuhvatiti 1. vjerodostojnu fleksibilnost deviznog tečaja, 2. održivo pooštravanje monetarne politike, 3. fiskalnu konsolidaciju radi očuvanja održivosti duga, 4. novi okvir za ograničavanje rashoda za infrastrukturu, 5. osiguravanje odgovarajućih razina socijalnih izdataka radi zaštite ranjivih skupina i 6. provedbu politike državnog vlasništva i reforme za izjednačavanje uvjeta na tržištu. Zajedno s potpisivanjem dogovora na tehničkoj razini Egipat je devizni tečaj učinio fleksibilnim i službenu kamatnu stopu središnje banke povećao za 600 baznih bodova, u skladu s prioritetima programa MMF-a.

(14)S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije i izgleda zbog znatnih negativnih rizika povezanih s aktualnim vanjskim šokovima, Egipat je 12. ožujka 2024. od Unije zatražio dodatnu makrofinancijsku pomoć.

(15)Trenutačna kriza u Egiptu i regiji pogoršala je potrebe te zemlje za financiranjem, sa znatnim ukupnim manjkom u financiranju u predstojećoj fiskalnoj godini (srpanj – lipanj) 2024./25., posebno u drugoj polovini 2024. Zato je nužno omogućiti da se prvi znatan doprinos putem makrofinancijske pomoći pruži već do kraja 2024. To ne bi bilo moguće kad bi se odluka donijela u skladu s člankom 212. UFEU-a u okviru redovnog zakonodavnog postupka zbog ograničenja nametnutih predstojećim krajem zakonodavnog razdoblja Parlamenta i vremena koje je nakon toga još potrebno za potpuno donošenje makrofinancijske pomoći, među ostalim za postizanje dogovora o nizu reformi politika kojima je pomoć uvjetovana. Stoga je opravdano iznimno primijeniti članak 213. UFEU-a kojim se predviđa donošenje odluke Vijeća samo za ovaj prvi dio paketa makrofinancijske pomoći. Primjena članka 213. UFEU-a ostat će iznimna i ne predstavlja presedan za buduće prijedloge makrofinancijske pomoći, koji će se u načelu i dalje temeljiti na članku 212. UFEU-a.

(16)Budući da je Egipat obuhvaćen europskom politikom susjedstva, trebao bi se smatrati zemljom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(17)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan instrument nevezane i nenamjenske potpore platnoj bilanci čija je svrha zadovoljiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava odlučne mjere za neposrednu prilagodbu i strukturne reforme radi poboljšanja stanja platne bilance.

(18)S obzirom na još uvijek velik manjak u vanjskom financiranju Egipta, koji se ne može pokriti samo sredstvima koja su stavili na raspolaganje MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je makrofinancijska pomoć Unije Egiptu zbog trenutačnih iznimnih okolnosti prikladan odgovor na zahtjev Egipta za potporu gospodarskoj stabilizaciji, u kombinaciji s programom MMF-a. Paket makrofinancijske pomoći Unije, uključujući makrofinancijsku pomoć u iznosu do 1 milijardi EUR u okviru ovog prijedloga, poduprla bi gospodarsku stabilizaciju i program strukturnih reformi u Egiptu, nadopunjujući sredstva stavljena na raspolaganje u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(19)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi doprinijeti ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Egipta, čime bi se podupro njegov gospodarski i socijalni razvoj.

(20)Iznos makrofinancijske pomoći Unije određuje se na temelju sveobuhvatne kvantitativne procjene preostalih potreba Egipta za vanjskim financiranjem, pri čemu se uzima u obzir njegova sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, posebno međunarodnim pričuvama. Makrofinancijska pomoć Unije dio je međunarodnog zajedničkog djelovanja, kojim se učinkovito dopunjuju programi i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba za pravednom raspodjelom tereta između Unije i drugih donatora, kao i prethodna primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Egiptu te dodana vrijednost sveukupne intervencije Unije.

(21)Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i s ostalim relevantnim politikama Unije.

(22)Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Egiptu. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) trebale bi usko surađivati na području dodjeljivanja makrofinancijske pomoći kako bi usklađivale vanjsku politiku Unije i osiguravale njezinu dosljednost.

(23)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi poduprijeti predanost Egipta vrijednostima koje dijeli s Unijom, kao što su demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, te njegovu predanost načelima otvorene, uređene i pravedne trgovine.

(24)Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Egipat bi trebao i dalje poduzimati konkretne i uvjerljive korake prema poštovanju učinkovitih demokratskih mehanizama, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavine prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, specifični ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi ojačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama te upravljanja i nadzora u financijskom sektoru Egipta i potaknuti strukturne reforme za postizanje održivog i uključivog rasta, otvaranje radnih mjesta i fiskalnu konsolidaciju. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i postizanje specifičnih ciljeva.

(25)Radi učinkovite zaštite financijskih interesa Unije u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, Egipat bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nepravilnosti povezanih s pomoći. Osim toga, sporazum o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i egipatska tijela trebao bi sadržavati odredbe kojima se Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašćuje za provođenje istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 5 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 6 , Komisiju i Revizorski sud za provođenje revizija, a Ured europskog javnog tužitelja za izvršavanje vlastitih nadležnosti u vezi s pružanjem makrofinancijske pomoći Unije tijekom i nakon razdoblja dostupnosti.

(26)Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kao proračunskog tijela.

(27)Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima u višegodišnjem financijskom okviru.

(28)Makrofinancijskom pomoći Unije trebala bi upravljati Komisija. Kako bi Europski parlament i Vijeće mogli pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(29)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 7 .

(30)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima ekonomske politike, koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s egipatskim tijelima, pod nadzorom odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. U skladu s tom uredbom u svim bi se slučajevima u pravilu trebao primjenjivati savjetodavni postupak, osim ako je u toj uredbi predviđeno drukčije. Zbog mogućeg znatnog učinka pomoći veće od 90 milijuna EUR, za iznose koji prelaze taj prag prikladno je provesti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Egiptu, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na svako smanjenje, suspenziju ili ukidanje pomoći.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.Unija Egiptu stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u iznosu od najviše 1 milijarde EUR radi potpore gospodarskoj stabilizaciji i opsežnom programu reformi u Egiptu. Ta pomoć doprinosi pokrivanju potreba platne bilance Egipta utvrđenih u programu MMF-a.

2.Radi financiranja makrofinancijske pomoći Unije Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija i dodijeliti ih Egiptu u obliku zajma.

3.Isplatom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između MMF-a i Egipta te glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi navedenima u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Egipta.

Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja povezanom s makrofinancijskom pomoći Unije i o isplatama te pomoći te pravovremeno dostavlja tim institucijama relevantne dokumente.

4.    Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na rok od devet mjeseci, počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.

5.Ako se potrebe Egipta za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć suspendira ili ukida.

Članak 2.

1.    Preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije je da Egipat i dalje poduzima konkretne i uvjerljive korake prema poštovanju učinkovitih demokratskih mehanizam, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavine prava te da jamči poštovanje ljudskih prava.

2.Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje tog preduvjeta tijekom cijelog trajanja makrofinancijske pomoći Unije.

3.Stavci 1. i 2. primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU 8 .

Članak 3.

1.U skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. Komisija dogovara s egipatskim tijelima jasno definirane uvjete ekonomske politike i financijske uvjete, s naglaskom na strukturnim reformama i zdravim javnim financijama, na kojima se temelji makrofinancijska pomoć Unije i koji se utvrđuju u memorandumu o razumijevanju („Memorandum o razumijevanju”), u kojem će biti naveden rok za provedbu tih reformi. Uvjeti ekonomske politike i financijski uvjeti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima i dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući programe makroekonomske prilagodbe i strukturnih reformi koje Egipat provodi uz potporu MMF-a.

2.Uvjetima iz stavka 1. posebno se nastoji povećati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Egiptu, među ostalim i kad je riječ o korištenju makrofinancijske pomoći Unije. Pri oblikovanju mjera politike na odgovarajući se način uzima u obzir i napredak u području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoja uređene i pravedne trgovine i drugih prioriteta u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u ostvarenju tih ciljeva.

3.Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se u sporazumu o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i egipatska tijela („sporazum o zajmu”).

4.Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, među ostalim i jesu li gospodarske politike Egipta u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom te, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1.Podložno zahtjevima iz stavka 3., Komisija stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć Unije u jednom obroku u obliku zajma. Komisija odlučuje o vremenskom okviru isplate obroka. Obrok može isplatiti u jednoj ili više tranši.

2.Za iznose makrofinancijske pomoći Unije u obliku zajmova formiraju se, prema potrebi, rezervacije, u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU) 2021/947.

3.Komisija odlučuje o isplati obrok podložno ispunjenju sljedećih uvjeta:

(a)preduvjet utvrđen u članku 2. stavku 1.;

(b)stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme potpomognute nepreventivnim kreditnim aranžmanom s MMF-om;

(c)zadovoljavajuća provedba uvjeta ekonomske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju.

4.Ako uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno suspendira ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U takvim slučajevima Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima te suspenzije ili ukidanja.

5.Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Središnjoj banci Egipta. Podložno odredbama koje treba dogovoriti u Memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, Središnja banka Egipta može sredstva Unije prenijeti egipatskom Ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.

Članak 5.

1.Za potrebe financiranja potpore u okviru makrofinancijske pomoći u obliku zajmova, Komisija je ovlaštena, u ime Unije, pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija u skladu s člankom 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2.Komisija s Egiptom sklapa sporazum o zajmu na iznos iz članka 1. Detaljni uvjeti potpore u okviru makrofinancijske pomoći u obliku zajmova utvrđuju se u sporazumu o zajmu u skladu s člankom 220. Financijske uredbe koji sklapaju Komisija i egipatska tijela. Sporazumom o zajmu utvrđuju se razdoblje dostupnosti i detaljni uvjeti potpore u okviru makrofinancijske pomoći u obliku zajmova, među ostalim u vezi sa sustavima unutarnje kontrole. Zajmovi se odobravaju pod uvjetima kojima se Egiptu omogućuje da zajam otplaćuje tijekom dugog razdoblja. Trajanje zajmova ne smije biti dulje od 35 godina.  

3.Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s operacijama iz stavka 2.

Članak 6.

1.Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 9 .

2.Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.

3.Prije provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija provodi operativnu procjenu kvalitete egipatskih financijskih propisa, administrativnih postupaka te mehanizama unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1.Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s ocjenom te provedbe. U izvješću se:

(a)ocjenjuje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

(b)procjenjuju gospodarsko stanje i izgledi Egipta, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

(c)navodi poveznica između mjera reforme ekonomske politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Egipta te odluka Komisije o isplati obroka makrofinancijske pomoći Unije.

2.Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj se njome doprinijelo ostvarenju ciljeva pomoći.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

–1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

–1.2.    Predmetna područja politike 

–1.3.    Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

X novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 10  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

–1.4.    Ciljevi

–1.4.1.    Opći ciljevi

–1.4.2.    Specifični ciljevi

–1.4.3.    Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

–1.4.4.    Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

(a)    Djelotvornost i pravodobnost: pokazatelji bi trebali omogućiti praćenje uspješnosti redovitim pružanjem informacija o napretku i postignućima tijekom programskog razdoblja.

(b)    Učinkovitost: potrebno je optimizirati postupke za prikupljanje i obradu podataka te pritom izbjegavati nepotrebne ili dvostruke zahtjeve za informacije.

(c)    Relevantnost pokazatelja i potreba za ograničavanjem povezanog administrativnog opterećenja.

(d)    Jasnoća: pokazatelji bi se trebali dostavljati u jasnom i razumljivom obliku, s popratnim metapodacima i u obliku kojim se olakšava pravilno tumačenje i smislena komunikacija.

–1.5.    Osnova prijedloga/inicijative 

–1.5.1.    Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

–1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

–1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

–1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

–1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

–1.6.    Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

X Ograničeno trajanje

·X Na snazi od 2024. do 2025.

·    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

Provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

nakon čega slijedi redovna provedba.

–1.7.    Planirani načini izvršenja proračuna 11  

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija

·X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

·    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

· trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

· međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

· EIB-u i Europskom investicijskom fondu

· tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

· tijelima javnog prava

· tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

· tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

· tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koji su navedeni u odgovarajućem temeljnom aktu.

–2.    MJERE UPRAVLJANJA 

–2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

–2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole 

–2.2.1.    Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

–2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

–2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

–2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

–3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

–3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif. 12	zemalja EFTA-e 13	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 14	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	14.02.01.70 NDICI – Globalna Europa – Izdvajanje rezervacija za zajednički fond za rezervacije (zajmovi makrofinancijske pomoći – jamstvo za vanjsko djelovanje)	Dif.	NE	NE	NE	NE

·Zatražene nove proračunske linije – nije primjenjivo

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	[XX YY YY YY]		DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

–3.2.    Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

–3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

6

Naslov 6. „Susjedstvo i svijet”

GLAVNA UPRAVA: ECFIN				Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			UKUPNO
□ Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija 15 14 02 01 70 NDICI – Globalna Europa – Izdvajanje rezervacija za zajednički fond za rezervacije (zajmovi makrofinancijske pomoći – jamstvo za vanjsko djelovanje) 16	Obveze	(1a)		90							90
	Plaćanja	(2a)		90							90
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 17
Proračunska linija
UKUPNA odobrena sredstva za GU ECFIN	Obveze	=1a+1b+3		90							90
	Plaćanja	=2a+2b +3		90							90

□ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	90							90
	Plaćanja	(5)	90							90
□ UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 6. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	=4+6	90							90
	Plaćanja	=5+6	90							90

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

□ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze	(4)
	Plaćanja	(5)
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 6. višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Obveze	=4+6
	Plaćanja	=5+6

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

7

„Administrativni rashodi”

U ovaj se odjeljak unose „administrativni proračunski podaci”, koji prethodno moraju biti uneseni u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog 5. Odluci Komisije o internim pravilima za izvršenje dijela „Komisija” općeg proračuna Europske unije), koji se unosi u DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

			Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
GU ECFIN
□ Ljudski resursi			1,424	1,424	1,424	1,424	5,696
□ Ostali administrativni rashodi			0,005	0,005	0,005	0,005	0,020
UKUPNO GU ECFIN	Odobrena sredstva		1,429	1,429	1,429	1,429	5,716

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

1,429

1,429

1,429

1,429

5,716

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

			Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 7. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze		91,429	1,429	1,429	1,429	95,716
	Plaćanja		91,429	1,429	1,429	1,429	95,716

–3.2.2.    Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

   

Navesti ciljeve i rezultate 		Godina 2024.		Godina 2025.		Godina 2026.		Godina 2027.		UKUPNO
	Vrsta 18	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Ukupan broj	Ukupni trošak
– rezultat 1	Izdvajanje rezervacija za Jamstvo za vanjsko djelovanje	1	90							1	90
– rezultat 2	Ex post evaluacija
Međuzbroj za specifični cilj br. 1		1	90	—	—	—	—			1	90
UKUPNI TROŠAK		1	90	—	—	—	—			1	90

   

–3.2.3.    Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

X    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina 2024.

Godina 2025.

Godina 2026.

Godina 2027.

UKUPNO

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	1,424	1,424	1,424	1,424	5,696
Ostali administrativni rashodi	0,005	0,005	0,005	0,005	0,020
Međuzbroj za NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	1,429	1,429	1,429	1,429	5,716

Izvan NASLOVA 7. 19 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

1,429

1,429

1,429

1,429

5,716

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

–3.2.3.1.    Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije)		8	8	8	8
20 01 02 03 (delegacije)
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)
01 01 01 11 (izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 xx yy zz   20	–u sjedištima
	– u delegacijama
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
UKUPNO		8	8	8	8

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Direktor Uprave D: nadgleda i upravlja operacijom, održava veze s Vijećem i Parlamentom u postupku donošenja odluke i odobravanja memoranduma o razumijevanju, pregovara s egipatskim tijelima o memorandumu o razumijevanju, analizira izvješća, predvodi misije i ocjenjuje napredak u provedbi mjera reforme. Načelnik odjela/zamjenik načelnika odjela Uprave D: pomaže direktoru pri upravljanju operacijom, održava vezu s Vijećem i Parlamentom u postupku donošenja odluke i odobravanja memoranduma o razumijevanju, pregovara s egipatskim tijelima o memorandumu o razumijevanju i sporazumu o zajmu (zajedno s Glavnom upravom za proračun (GU BUDG)), analizira izvješća i ocjenjuje napredak u provedbi mjera reforme. Ekonomisti, sektor makrofinancijske pomoći (Uprava D): pripremaju odluku i memorandum o razumijevanju, održavaju veze s tijelima i međunarodnim financijskim institucijama, provode revizijske misije, pripremaju izvješća službi Komisije i postupke Komisije povezane s upravljanjem pomoći, održavaju veze s vanjskim stručnjacima za potrebe operativne procjene i ex post evaluacije. pet radnih mjesta u razredu AD i jedno u razredu AST popunit će se osobljem koje trenutačno radi na poslovima makrofinancijske pomoći i ekonomistima koji trenutačno rade u Egiptu. Međutim, ukupno radno opterećenje povezano s poslovima makrofinancijske pomoći povećat će se posebno kako bi se pružila potpora uspostavi i upravljanju strukturiranim mehanizmom suradnje te razvile metodologije i alati za praćenje provedbe reformi povezanih s makrofinancijskom pomoći. Zbog toga je potrebno dodatno jedno radno mjesto u razredu AD i jedno dodatno radno mjesto u razredu AST. GU ZA PRORAČUN: pripremaju sporazum o zajmu, o njemu pregovaraju s egipatskim tijelima i dostavljaju ga na odobrenje nadležnim službama Komisije te objema stranama na potpis. Prate provedbu nakon stupanja na snagu sporazuma o zajmu. Pripremaju odluke Komisije o transakcijama uzimanja zajmova, prate podnošenje zahtjeva za isplatu sredstava, odabiru banke, pripremaju i izvršavaju financijske transakcije te isplaćuju sredstva Egiptu. Administrativno prate otplatu zajmova. Pripremaju odgovarajuća izvješća o tim aktivnostima.

Vanjsko osoblje

–3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

U prijedlogu/inicijativi:

X    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

    zahtijeva reviziju VFO-a.

–3.2.5.    Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

X ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	Godina N 21	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

–3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

·    na vlastita sredstva

·    na ostale prihode

·navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda     

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 22
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Članak ….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

PRILOG
ZAKONODAVNOM FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU

1.    BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA

2.    TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA

3.    UKUPNI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

4.    METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA

4.1.    Ljudski resursi

4.2.    Ostali administrativni rashodi

1.    Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

   

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira		Godina 2024.		Godina 2025.			Godina 2026.			Godina 2027.			—			—			—			UKUPNO
		EPRV	Odobrena sredstva	EPRV	Odobrena sredstva		EPRV	Odobrena sredstva		EPRV	Odobrena sredstva		EPRV	Odobrena sredstva		EPRV	Odobrena sredstva		EPRV	Odobrena sredstva		EPRV	Odobrena sredstva
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 – Sjedište i predstavništva	AD	6	1,068	6	1,068		6	1,068		6	1,068												24	4,272
	AST	2	0,356	2	0,356		2	0,356		2	0,356												8	1,424
20 01 02 03 – Delegacije Unije	AD
	AST
• Vanjsko osoblje 23
20 02 01 i 20 02 02 – Vanjsko osoblje – Sjedište i predstavništva	AC
	END
	INT
20 02 03 – Vanjsko osoblje – Delegacije Unije	AC
	AL
	END
	INT
	MSD
Druge proračunske linije povezane s ljudskim resursima (navesti)
Međuzbroj za ljudske resurse – NASLOV 7.		8	1,424		8	1,424		8	1,424		8	1,424										24	5,696

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

   

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Godina N 24

Godina N + 1

Godina N + 2

Godina N + 3

Godina N + 4

Godina N + 5

Godina N + 7

UKUPNO

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

01 01 01 01 (neizravno istraživanje) 25 01 01 01 11 (izravno istraživanje) Drugo (navesti)

AD

AST

• Vanjsko osoblje 26

Vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

–u sjedištima

AC

END

INT

– u delegacijama Unije

AC

AL

END

INT

MSD

01 01 01 01 Neizravno istraživanje 01 01 01 12 Izravno istraživanje Drugo (navesti) 27

AC

END

INT

Druge proračunske linije povezane s ljudskim resursima (navesti)

Međuzbroj za ljudske resurse – izvan NASLOVA 7.

Ukupno za ljudske resurse (svi naslovi VFO-a)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

2.    Trošak drugih administrativnih rashoda

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	2024.	2025.	2026.	2027.	—	—	—	Ukupno
U sjedištu ili na području EU-a:
20 02 06 01 – Troškovi službenih putovanja i reprezentacije	0,005	0,005	0,005	0,005				0,020
20 02 06 02 – Troškovi konferencija i sastanaka
20 02 06 03 – Odbori 28
20 02 06 04 Studije i savjetovanja
20 04 – Rashodi za informacijske tehnologije (korporativni) 29
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti prema potrebi)
U delegacijama Unije
20 02 07 01 – Troškovi službenih putovanja, konferencija i reprezentacije
20 02 07 02 – Dodatno osposobljavanje osoblja
20 03 05 – Infrastruktura i logistika
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti prema potrebi)
Međuzbroj za ostalo – NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	0,005	0,005	0,005	0,005				0,020

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Izvan NASLOVA 7.  višegodišnjeg financijskog okvira	2024.	2025.	2026.	2027.	—	—	—	Ukupno
Rashodi za tehničku i administrativnu pomoć (isključujući vanjsko osoblje) iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”):
–u sjedištima
– u delegacijama Unije
Ostali rashodi upravljanja za istraživanje
Rashodi za informacijske tehnologije u okviru politike za operativne programe 30
Korporativni rashodi za informacijske tehnologije za operativne programe 31
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti prema potrebi)
Međuzbroj za ostalo – izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ukupni ostali administrativni rashodi (svi naslovi VFO-a)	0,005	0,005	0,005	0,005				0,020

3.    Ukupni administrativni troškovi (svi naslovi VFO-a)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Sažetak	2024.	2025.	2026.		2027.		—		—		—	Ukupno
Naslov 7. – Ljudski resursi	1,424	1,424	1,424		1,424							5,696
Naslov 7. – Ostali administrativni rashodi	0,005	0,005	0,005		0,005							0,020
Međuzbroj za naslov 7.	1,429	1,429	1,424		1,424							5,716
Izvan naslova 7. – Ljudski resursi
Izvan naslova 7. – Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj za ostale naslove
UKUPNO NASLOV 7. i izvan NASLOVA 7.	1,429	1,429		1,424		1,424						5,706

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su prenamijenjena te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

4.    Metode izračuna upotrijebljene za procjenu troškova

4.1.    Ljudski resursi

U ovom se dijelu opisuje metoda izračuna primijenjena za procjenu ljudskih resursa koji se smatraju nužnima (predviđeno radno opterećenje, uključujući posebne poslove (radni profili u sustavu Sysper 2), kategorije osoblja i odgovarajući prosječni troškovi)

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

NAPOMENA: prosječni troškovi za svaku kategoriju osoblja u sjedištu dostupni su na BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/financial-statement.aspx

□ Dužnosnici i privremeno osoblje

□ Vanjsko osoblje

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

□ Samo radna mjesta koja se financiraju iz proračuna za istraživanje

□ Vanjsko osoblje

4.2.    Ostali administrativni rashodi

Navesti pojedinosti o metodi izračuna primijenjenoj za svaku proračunsku liniju

i posebno pretpostavke na kojima se temelji (npr. broj sastanaka godišnje, prosječni troškovi itd.)

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Troškovi službenih putovanja odnose se na revizije u zemlji korisnici kako bi se procijenio napredak koji je ta zemlja ostvarila u pogledu utvrđenih uvjeta makrofinancijske pomoći.

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(1)    Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju makrofinancijske pomoći Arapskoj Republici Egiptu COM(2024) 461.

(2)    SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(3)    Sastanak Europskog vijeća, Bruxelles, 10. – 11. prosinca 2022., EUCO 22/10, https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2020/12/11/european-council-conclusions-10-11-december-2020/

(4)    Uspostavljen u Uredbi (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (SL L 209, 14.6.2021., str. 1.).

(5)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(6)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(7)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(8)    Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(9)    Uredba (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(10)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(11)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx

(12)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(13)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(14)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(15)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(16)

   Povećat će se sredstvima iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, proračunska linija 14 02 01 10

(17)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(18)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(19)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(20)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(21)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(22)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

(23)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(24)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(25)    Odabrati odgovarajuću proračunsku liniju ili, prema potrebi, navesti drugu; ako je obuhvaćeno više proračunskih linija, osoblje bi trebalo navesti za svaku liniju.

(26)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(27)    Odabrati odgovarajuću proračunsku liniju ili, prema potrebi, navesti drugu; ako je obuhvaćeno više proračunskih linija, osoblje bi trebalo navesti za svaku liniju.

(28)    Navesti vrstu odbora i skupinu kojoj pripada.

(29)    Potrebno je mišljenje Glavne uprave za digitalne usluge (GU DIGIT) – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020)6126 final, 10.9.2020., str. 7.)

(30)    Potrebno je mišljenje Glavne uprave za digitalne usluge (GU DIGIT) – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020)6126 final, 10.9.2020., str. 7.)

(31)    Ta stavka uključuje lokalne administrativne sustave i doprinose za sufinanciranje korporativnih informatičkih sustava (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020)6126 final, 10.9.2020.)