OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ukrajinska je budućnost u Uniji: Unija je nepokolebljivo podupire. Unija podupire neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i nepokolebljiva je u odlučnosti da joj pruži političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku pomoć 1 . S obzirom na eskalaciju ruske agresije potrebno je brzo djelovati kako bi se Ukrajini osigurao pristup resursima koji su joj hitno potrebni. Ovaj je prijedlog nastao s namjerom da do kraja ove godine osigura uspostavu novog mehanizma za mobilizaciju sredstava za Ukrajinu, a predviđa i izvanrednu makrofinancijsku pomoć (MFA) za rješavanje tih hitnih potreba.

Rusija je 24. veljače 2022. započela potpunu vojnu invaziju na Ukrajinu s razornim posljedicama za tu zemlju i njezin narod. Nedavna eskalacija brutalnog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine potvrđuje da je spremna kršiti temeljna prava Ukrajine na neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost unutar njezinih međunarodno priznatih granica i uništavati njezinu održivost kao države. Hrabrost, odvažnost i odlučnost ukrajinskog naroda da obrani svoju zemlju zavređuju duboko poštovanje i zahvalnost.

EU je zajedno sa svojim državama članicama nedvosmisleno osudio djelovanje Rusije, a Ukrajini pružio dosad nezabilježenu potporu. Od početka rata Europska unija, države članice i europske financijske institucije zajedno su Ukrajini i njezinu stanovništvu dali raznu pomoć u iznosu od 118 milijardi EUR. To je dokaz odlučnosti EU-a da Ukrajini pomaže koliko god bude trebalo.

No ruska je agresija sve jača, pa rastu i ukrajinske potrebe za financiranjem. Očito je da će trebati još izvora financiranja i iz Unije i iz međunarodne zajednice. Potrebe Ukrajine za financiranjem premašit će u 2025. postojeće projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u čijoj se četvrtoj reviziji Programa MMF-a pretpostavlja da će rat završiti do kraja 2024. Ta je pretpostavka sve manje vjerojatna, a u nedavno donesenoj proračunskoj izjavi Ukrajine, izrađenoj u suradnji s MMF-om, predviđene potrebe za financiranjem za 2025. povećale su se za još 12 milijardi USD, pa je ukupni iznos povećan na 38 milijardi USD. Budući da Ukrajina provodi mjere za povećanje prihoda i smanjenje rashoda koji nisu ključni, sad ima ograničen manevarski prostor za daljnja smanjenja i uvođenje domaćih mjera za pokrivanje povećanih potreba. Nova velika povećanja poreza štetila bi gospodarskoj aktivnosti, koja je već izložena povećanom riziku zbog stalnih napada na ključnu energetsku i drugu infrastrukturu te zbog nedostatka radne snage do kojeg dolazi zbog konstantnog raseljavanja ljudi i mobilizacije vojnika. Da bi Ukrajina mogla zadržati osnovne državne funkcije, osigurati makroekonomsku stabilnost i obnoviti kritičnu infrastrukturu, nužna joj je brza financijska pomoć. Osim toga, postoje goleme potrebe za srednjoročnim oporavkom i obnovom.

U izjavi sa sastanka na vrhu od 14. lipnja 2024. 2 čelnici zemalja skupine G-7 ponovno su potvrdili svoju odlučnost da Ukrajini nastave pružati vojnu, proračunsku i humanitarnu potporu te potporu obnovi. Zato su čelnici skupine G-7 najavili davanje zajmova Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda, da se Ukrajini do kraja 2024. stavi na raspolaganje još nekih 50 milijardi USD.

Danas izneseni prijedlog korak je naprijed jer se zajedničkim pristupom međunarodne zajednica Ukrajini osigurava daljnja potpora. To će se omogućiti uspostavom mehanizma kojim se uz novi zajam izvanredne makrofinancijske pomoći EU-a Ukrajini pruža potpora za servisiranje i otplatu zajmova od partnera iz skupine G-7.

Korištenje izvanrednih prihoda za potporu zajmovima Ukrajini

Kao dio sankcija koje je EU uveo Rusiji kao odgovor na njezino djelovanje u Ukrajini, imovina Središnje banke Rusije koju drže financijske institucije u državama članicama imobilizirana je od veljače 2022. 3 Imovina koja se drži u EU-u, u vrijednosti od otprilike 210 milijardi EUR, čini većinu takve imobilizirane imovine diljem svijeta. Zabrana transakcija tom imovinom dovodi do izvanrednog i neočekivanog gomilanja gotovine u bilancama središnjih depozitorija vrijednosnih papira 4 . Ovisno o visini kamatnih stopa, ti izvanredni prihodi procjenjuju se na 4 do 5 milijardi EUR godišnje.

Ti neočekivani i izvanredni prihodi ne čine državnu imovinu i ne moraju se staviti na raspolaganje Središnjoj banci Rusije u skladu s primjenjivim pravilima, čak ni nakon završetka imobilizacije. Budući da proizlaze iz provedbe mjera ograničavanja 5 , središnji depozitoriji vrijednosnih papira ne mogu očekivati da od njih profitiraju.

Odlukom Vijeća (ZVSP) 2024/577 6 predviđene su mjere koje se primjenjuju od 15. veljače 2024. o utvrđivanju pravila za izdvajanje izvanrednih prihoda koji proizlaze iz imobilizacije imovine. Nakon toga su u svibnju 2024. uslijedile mjere za korištenje neto dobiti koja iz toga proizlazi u korist Ukrajine 7 . Trenutačno se upotrebljavaju u obliku financijskog doprinosa za potporu vojnim ciljevima i ciljevima obnove. Unijinim mjerama ograničavanja trenutačno se predviđa da se 90 % financijskog doprinosa dodjeljuje Europskom instrumentu mirovne pomoći, a 10 % Instrumentu za Ukrajinu. To odražava hitne vojne potrebe Ukrajine. Međutim, relevantnim pravilima o mjerama ograničavanja omogućuje se revizija te raspodjele.

Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini

U lipnju 2024. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju, Visokog predstavnika i Vijeće da nastave s radom na osiguravanju dodatnih sredstava za Ukrajinu do kraja godine. U skladu s rezultatima sastanka na vrhu skupine G-7, to bi se ostvarilo u obliku zajmova koji će se servisirati i otplaćivati budućim tokovima izvanrednih prihoda. Europsko vijeće objasnilo je da je taj mehanizam zamišljen da omogući servisiranje i otplatu zajma EU-a i zajmova drugih partnera iz skupine G-7. Europsko vijeće zaključilo je i da bi ruska imovina trebala ostati imobilizirana dok Rusija ne prekine agresivni rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi štetu prouzročenu ratom. To je obveza održavanja imobilizacije imovine, a time i prikupljanja financijskog doprinosa prikupljenog na temelju izvanredne dobiti, čime se nudi izvor sredstava za servisiranje i otplatu zajmova Ukrajini sve dok za otplatu zajmova ne bude na raspolaganju naknada štete iz Rusije.

Ovim prijedlogom pomoći će se partnerima iz skupine G-7 da daju zajmove Ukrajini usporedno sa zajmom EU-a za izvanrednu makrofinancijsku pomoć, radi postizanja ukupnog iznosa predviđenog na sastanku na vrhu skupine G-7. Konkretno, ovim bi se prijedlogom uspostavio Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini koji bi Ukrajini osigurao bespovratnu financijsku potporu za otplatu zajmova koje su dali partneri iz skupine G-7. Za otplatu zajmova pomoći će prihodi od budućih tokova izvanredne dobiti koja proizlazi iz imobilizirane ruske imovine u Uniji, a moći će se koristiti i drugi izvori, uključujući izvanredne prihode ostvarene u drugim relevantnim jurisdikcijama.

Mehanizmom suradnje za zajmove Ukrajini redovito bi se isplaćivali ti primljeni iznosi kako bi Ukrajina mogla pokrivati glavnicu i kamate prihvatljivih zajmova EU-u i drugim zajmodavcima iz skupine G-7 na proporcionalnoj osnovi u odnosu na glavnicu svakog zajma.

Svaki zajmodavac snosi preostali rizik za svoje zajmove. Sporazumom o zajmu s Ukrajinom precizirat će se da će se tim sredstvima, nakon što agresor plati naknadu, Ukrajini osigurati otplata zajmova. Budući da se zajmovi temelje na prihodima od imobilizirane ruske imovine, njima se neće povećati teret duga Ukrajine.

Za operacionaliziranje Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini nužno je prilagoditi dodjelu iznosa koji plaćaju središnji depozitoriji vrijednosnih papira kako je utvrđeno u Odluci Vijeća (ZVSP) 2024/1470 i Prilogu XLI. Uredbi Vijeća (EU) br. 833/2014. Komisija i Visoki predstavnik pripremaju pravne prijedloge provedbenih akata kojima se ta dodjela prilagođava. Nadalje, kako bi se olakšao profil plaćanja cjelokupne proračunske potpore Unije Ukrajini, raspored plaćanja Instrumenta za Ukrajinu može se izmijeniti. Komisija prati ukupnu razinu financijske potpore Ukrajini i prema potrebi može pripremiti prijedlog za izmjenu tog rasporeda plaćanja.

Idući mjeseci bit će presudni da skupina G-7 dokaže kolektivnu odlučnost u obliku takvih zajmova, koji zahtijevaju i koordinirane međunarodne napore i blisku suradnju među međunarodnim partnerima. Potrebno je hitno, do kraja listopada, donijeti te prijedloge kako bi se zajam Unije prije kraja 2024. mogao iskoristiti za buduće isplate u tranšama i kako bi se omogućilo korištenje već odobrenog jamstva prostora u proračunu.

Financijska pomoć EU-a Ukrajini

Ovim će se prijedlogom dopuniti postojeća potpora. EU, njegove države članice i europske financijske institucije zajedno su osigurali više od 118 milijardi EUR bespovratnih sredstava i zajmova za pomoć ukrajinskim ratnim naporima i gospodarstvu, pomogli da se očuvaju osnovne usluge i omogućili ranu obnovu, humanitarnu pomoć i pomoć osobama koje bježe od rata. U okviru vojne pomoći EU pruža 6,1 milijardu EUR vojne potpore u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći, a taj će se iznos 2024. povećati prihodima od imobilizirane ruske imovine. Od ukupnog iznosa više od 45 milijardi EUR osigurano je ili zajamčeno iz proračuna EU-a u obliku proračunske potpore te humanitarne i hitne pomoći. To uključuje isplate u iznosu od 25,2 milijarde EUR u okviru četiriju operacija makrofinancijske pomoći kako bi se Ukrajini pomoglo da riješi hitne potrebe za financiranjem te 12,2 milijarde EUR dosad u okviru Instrumenta za Ukrajinu.

Velika makrofinancijska pomoć EU-a Ukrajini u 2022. i 2023. znatno je pridonijela makroekonomskoj stabilnosti Ukrajine. Stabilizacija javnih financija omogućila je Ukrajini da očuva osnovne usluge za građane i da oslobodi sredstva za hitnu vojnu obranu od ruske agresije. Pridonijela je i napretku u provedbi ključnih gospodarskih reformi. Dokazani rezultati ukrajinskih reformi u 2024. otvorili su put za donošenje 50 milijardi EUR vrijednog Instrumenta za Ukrajinu, srednjoročnog instrumenta kojim se Ukrajini osigurava kontinuiran, predvidiv i fleksibilan izvor financiranja do 2027., a istodobno se osigurava i nastavak ključnih reformi u Ukrajini, osobito s obzirom na njezin put pristupanja Uniji. U tom su kontekstu ukrajinske vlasti donijele Ukrajinski plan, sveobuhvatni program reformi za razdoblje 2024. – 2027. Financiranje u okviru Instrumenta za Ukrajinu pomoći će joj da osigura nastavak rada uprave, pružanje osnovnih javnih usluga te da podupre oporavak i obnovu. Ukrajinski plan sadržava ključne reforme i ulaganja kojima se može potaknuti održivi gospodarski rast i privući ulaganja kako bi se povećao srednjoročni i dugoročni potencijal rasta te zemlje. Očekuje se da će se samo 2024. iz Instrumenta isplatiti 16 milijardi EUR u okviru prvog stupa, što uglavnom ovisi o pravodobnoj i uspješnoj provedbi mjera Ukrajinskog plana, zbog čega je Instrument važan izvor financiranja, ali i bitan okvir ukrajinskih reformskih napora.

Ovim se prijedlogom predviđa izvanredna makrofinancijska pomoć kao odgovor na povećane potrebe. Ta će se pomoć pružati na predvidiv, kontinuiran, uredan i pravodoban način kako bi se financirale neposredne potrebe, sanirala kritična infrastruktura i pružila početna potpora održivoj poslijeratnoj obnovi, uz potporu Ukrajini na njezinu putu prema europskim integracijama. Isplata će biti povezana s preduvjetima i uvjetima politike koji će se utvrditi u memorandumu o razumijevanju između Komisije i Ukrajine. Ti bi uvjeti trebali biti u skladu s kvalitativnim i kvantitativnim koracima sadržanima u Ukrajinskom planu.

Doprinos EU-a u okviru izvanredne makrofinancijske pomoći pružit će Ukrajini fiskalni prostor za donošenje odluka o potrošnji u skladu s najhitnijim potrebama, što uključuje oporavak i obnovu te samoobranu od ruske ratne agresije. U tom je kontekstu primjereno da Ukrajina preuzme obvezu promicanja suradnje s Unijom u području oporavka, obnove i modernizacije ukrajinske obrambene industrije, u skladu s ciljevima Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) i drugih relevantnih instrumenata Unije.

Kako bi se osigurala dobra financijska osnova, zajam makrofinancijske pomoći Ukrajini trebao bi (na isti način kao i instrument makrofinancijske pomoći + i zajmovni dio Instrumenta za Ukrajinu, kojima se od 2023. Ukrajini pruža financijska potpora) biti popraćen jamstvom iz prostora u proračunu EU-a, tj. proračunskim prostorom iznad gornje granice za plaćanja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), do gornje granice vlastitih sredstava. Time bi se u velikoj mjeri zaštitilo ulagače i steklo njihovo povjerenje te izbjeglo izdvajanje rezervacija za zajmove ili nacionalna jamstva, a ne bi bile potrebne izmjene opsega ni gornjih granica VFO-a 8 . Stoga bi odluku o isplati novog zajma makrofinancijske pomoći trebalo donijeti prije kraja ove godine.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Potpora u okviru operacije programa makrofinancijske pomoći bit će usklađena i komplementarna s aktivnostima koje se financiraju na temelju Uredbe (EU) 2024/792 9 , Uredbe (EU) 2021/947 10 i Uredbe (EZ) br. 1257/96 11 , u skladu s ciljevima, logikom intervencije i pravilima tih instrumenata.

Konkretno, zajam makrofinancijske pomoći dodaje se potpori koju EU pruža u okviru Instrumenta za Ukrajinu i nadopunjuje ju. Posebna pozornost posvećena je usklađenosti i uzajamnom jačanju programa makrofinancijske pomoći i provedbi Instrumenta. Konkretno, oslobađanje zajma makrofinancijske pomoći bit će povezano sa zadovoljavajućim ispunjavanjem uvjeta politike utvrđenih u memorandumu o razumijevanju, koji će biti u skladu s kvalitativnim i kvantitativnim koracima iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća (EU) 2024/1447 o odobrenju ocjene Ukrajinskog plana 12 te svim njegovim izmjenama do stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju. Nadalje, za potrebe zajma makrofinancijske pomoći trebalo bi primjenjivati mehanizam dobrog financijskog upravljanja i kontrole uspostavljen u okviru Instrumenta za Ukrajinu, kao i prava, odgovornosti i obveze predviđene Okvirnim sporazumom u okviru Instrumenta kojima bi trebalo osigurati financijski interes Unije.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Potpora u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini bit će u skladu s primjenom mjera ograničavanja (sankcija) protiv Rusije. Bit će u skladu i sa zaključcima Europskog vijeća od 27. lipnja 2024., u kojima se Komisija, Visoki predstavnik i Vijeće pozivaju da nastave s radom na pružanju dodatnih sredstava Ukrajini do kraja godine, u obliku zajmova koji se servisiraju i otplaćuju iz budućih tokova izvanrednih prihoda, zajedno s partnerima iz skupine G-7, kako bi se zadovoljile sadašnje i buduće vojne i proračunske potrebe te potrebe u obnovi Ukrajine.

Nadalje, status zemlje kandidatkinje koji je Europsko vijeće dodijelilo 23. lipnja 2022. i odluka Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023. o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom učvrstili su Ukrajinu na njezinu europskom putu. Zbog toga će cijeli odgovor EU-a za potporu otpornosti i oporavku Ukrajine, među ostalim putem Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i programa makrofinancijske pomoći, a koji će biti u skladu s Instrumentom za Ukrajinu i podupirati njegovu provedbu, također doprinijeti ranoj fazi pretpristupnog procesa Ukrajine.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 212. UFEU-a odgovarajuća je pravna osnova za programe financijske pomoći koju Unija dodjeljuje trećim zemljama koje nisu zemlje u razvoju i pravna je osnova prethodnih zajmova makrofinancijske pomoći.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Prijedlog je u skladu s načelom supsidijarnosti jer je za pružanje odgovarajuće potpore Ukrajini potreban zajednički odgovor, a taj cilj države članice ne mogu dostatno ostvariti same, nego se zbog veličine i važnosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije. Glavni su razlozi tomu fiskalni kapacitet i proračunska ograničenja na nacionalnoj razini te potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se maksimalno povećali opseg i djelotvornost pomoći, a istodobno smanjio teret za administrativne kapacitete ukrajinskih vlasti, koji su u trenutačnim okolnostima pod velikim pritiskom. EU je u jedinstvenom položaju za pružanje vanjske pomoći Ukrajini kako bi se zadovoljile njezine hitne potrebe za financiranjem, posebno pružanjem kratkoročne i dugoročne pomoći po povoljnim uvjetima u obliku zajmova i bespovratne financijske potpore na predvidiv, kontinuiran, uredan i pravodoban način.

•Proporcionalnost

Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini i program makrofinancijske pomoći predlažu se kao ciljani odgovor na posebne okolnosti u kojima se Ukrajina nalazi zbog ruske ratne agresije.

Zbog kontinuirane, ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije nužna je dodjela dodatne financijske pomoći Ukrajini u skladu s ciljevima i modalitetima opisanima u ovom prijedlogu.

Predložena financijska potpora Ukrajini smatra se primjerenom zbog povećanih potreba za financiranjem i velike neizvjesnosti ratnih okolnosti.

Ukupni iznos sredstava stavljenih na raspolaganje Ukrajini u okviru izvanrednog programa makrofinancijske pomoći i prihvatljivih bilateralnih zajmova, koji će se servisirati i otplatiti budućim tokovima izvanrednih prihoda putem Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, u skladu je s inicijativom skupine G-7 koja jamči široku međunarodnu raspodjelu tereta među partnerima, a ne prelazi najnužnije za traženu svrhu potpore predviđenim proračunskim potrebama Ukrajine.

•Odabir instrumenta

Uredba je primjeren instrument jer se njome utvrđuju izravno primjenjiva pravila za provedbu Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i makrofinancijske pomoći.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Prijedlog se nadovezuje na niz operacija makrofinancijske pomoći Ukrajini provedenih od 2015. Ex post evaluacije prethodnih operacija makrofinancijske pomoći Ukrajini pokazale su da su one općenito bile vrlo relevantne kad je riječ o njihovim ciljevima, financijskoj omotnici i uvjetima politike. Operacije makrofinancijske pomoći bile su posebno bitne za potporu Ukrajini u rješavanju problema platne bilance i provedbi glavnih strukturnih reformi za stabilizaciju gospodarstva i jačanje održivosti njezine vanjske pozicije. Omogućile su fiskalne uštede i financijske koristi te djelovale kao katalizator dodatne financijske potpore i povjerenja ulagača. Uvjeti povezani s operacijama makrofinancijske pomoći komplementarni su s povezanim programima MMF-a. Time je postignut politički učinak jer se pridonijelo odlučnosti ukrajinskih vlasti da provedu ključne reforme, posebno u područjima strukturne politike koja su manje obuhvaćena drugim međunarodnim donatorskim programima.

Instrumentom makrofinancijske pomoći + ukupna financijska potpora dosegnula je 2023. najvišu razinu od 18 milijardi EUR, što je Ukrajini pomoglo da 2023. pokrije svoje neposredne potrebe za financiranjem s pomoću stabilnog, predvidivog i snažnog instrumenta financijske potpore. To je financiranje bilo ključno za održavanje makroekonomske stabilnosti, a ugrađeni uvjet provedbe reformi omogućio je bitna poboljšanja gospodarske strukture zemlje. Konkretno, to je uključivalo jačanje neovisnosti Specijaliziranog državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije i poboljšanje funkcioniranja pravnih institucija, primjerice imenovanjem voditelja antikorupcijskog tijela i unapređenjem postupka odabira sudaca. Nadalje, Ukrajina je poboljšala okvir za stečaj i nesolventnost te ostvarila velik napredak prema učinkovitijem energetskom sustavu i poticanju bolje poslovne klime.

•Savjetovanja s dionicima

Ovaj je prijedlog odgovor na pozive međunarodne zajednice da se Ukrajini i dalje odlučno pomaže u zadovoljavanju hitnih kratkoročnih potreba za financiranjem, kao i da se pomogne njezinim dugoročnim prioritetima za oporavak i obnovu. Nadovezuje se na obvezu preuzetu na sastanku na vrhu skupine G-7 održanom 14. lipnja 2024. u Apuliji o „zajmovima Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda” kako bi se Ukrajini do kraja 2024. stavilo na raspolaganje oko 50 milijardi USD dodatnih sredstava. Pri njegovoj pripremi službe Komisije savjetovale su se s međunarodnim financijskim institucijama i drugim bilateralnim (uključujući države članice i zemlje iz skupine G-7) i multilateralnim donatorima sa znatnim makrofinancijskim stručnim znanjem, među ostalim o ukrajinskom gospodarstvu. Komisija je i u redovitom kontaktu s ukrajinskim vlastima.

Kako bi suzakonodavci prijedlog pravodobno mogli donijeti da bude operativan do kraja 2024., službeno savjetovanje s dionicima nije se zbog hitnosti moglo provesti. Tako će se moći ostvariti mogućnosti financiranja koje istječu krajem 2024., odgovoriti na nove i rastuće gospodarske i financijske potrebe uzrokovane agresivnim ratom Rusije koje će trebati zadovoljiti, kao i poduprijeti oporavak i obnovu. EU će osigurati odgovarajuću komunikaciju i vidljivost za ciljeve i mjere u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i programa makrofinancijske pomoći u Ukrajini, unutar Unije i izvan nje.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Prijedlog se temelji na tridesetogodišnjem iskustvu s makrofinancijskom pomoći i iskustvu s potporom u okviru vanjskog djelovanja Unije.

Komisija je ovaj prijedlog pripremila na temelju pomne analize financijskih potreba i šireg makrofinancijskog stanja Ukrajine, pri čemu se oslonila i na informacije međunarodnih financijskih i drugih relevantnih institucija. To uključuje redovite rasprave o najnovijim predviđanjima potreba Ukrajine za financiranjem u međunarodnim forumima, kao što su skupina G-7 i Platforma za donatore za Ukrajinu, te stalne izravne kontakte s ukrajinskim vlastima.

•Procjena učinka

Zbog hitne prirode prijedloga, koji je zamišljen da se do kraja godine pruži hitna pomoć zemlji u ratu, nije bilo moguće provesti procjenu učinka. Ex-ante procjena potreba za čije se pokrivanje predlažu zajmovi u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini (uključujući i program makrofinancijske pomoći) temelji se, među ostalim, na novijim podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Potpora u okviru programa makrofinancijske pomoći trebala bi se temeljiti na stečenim iskustvima i postignućima programa makrofinancijske pomoći Ukrajini provedenima od 2015., uključujući hitne i izvanredne programe makrofinancijske pomoći 2022. i instrument makrofinancijske pomoći + 2023. u posebnim okolnostima aktualnog rata. Nadalje, uvjeti politike za zajam makrofinancijske pomoći trebali bi biti u skladu s koracima iz Ukrajinskog plana i dodatno ojačati poticaje za njegovu provedbu.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Prijedlog nije obuhvaćen Programom za primjerenost i pojednostavnjenje propisa.

•Temeljna prava

Za odobravanje potpore u okviru zajma makrofinancijske pomoći nužno je da Ukrajina nastavi poštovati učinkovite demokratske mehanizme i institucije, što uključuje višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava i da jamči poštovanje ljudskih prava i pripadnicima manjina.

Pozitivan su znak predanost reformama i snažna politička volja ukrajinskih vlasti, o čemu posebno svjedoči činjenica da je Europsko vijeće Ukrajini u lipnju 2022. dodijelilo status zemlje kandidatkinje, a u prosincu 2023. odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom, kao i iznova uspješno ispunjeni uvjeti strukturne politike povezani s nedavnim programima makrofinancijske pomoći Ukrajini te početak provedbe Ukrajinskog plana. Suočene s ruskom agresijom ukrajinske vlasti pokazale su impresivnu otpornost te su i dalje predane transparentnom provođenju reformi, u skladu sa standardima Unije i s napredovanjem Ukrajine prema europskoj integraciji.

U tom se smislu smatra da je preduvjet za program makrofinancijske pomoći zasad ispunjen. Istodobno će se trajno poštovanje tog preduvjeta dodatno osigurati posebnim uvjetima u budućem ugovoru o zajmu za program makrofinancijske pomoći. Isti preduvjet za potporu primjenjuje se na provedbu plana za Ukrajinu.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog je potpuno u skladu s gornjim granicama iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.

Za financiranje Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini potrebna je prilagodba pravila za dodjelu financijskog doprinosa središnjih depozitorija vrijednosnih papira osnovanih na temelju Unijinih mjera ograničavanja. Iznosi preneseni u Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini činit će vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe. Nadalje, Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini može se financirati iznosima primljenima kao dodatni financijski doprinosi država članica, trećih zemalja ili drugih izvora. Ti doprinosi činit će vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (a) podtočkom ii. te točkama (d) i (e) Financijske uredbe.

U okviru zajma izvanredne makrofinancijske pomoći stavit će se na raspolaganje potpora u iznosu do 35 milijardi EUR u zajmovima u jednom obroku koji će biti dostupan za isplatu do 31. prosinca 2024. Za to je nužno da Ukrajina 2024. ispuni relevantne uvjete.

Sredstva se mogu isplatiti u jednoj ili više tranši. Sve tranše isplatit će se najkasnije do 31. prosinca 2025.

Dodatne pojedinosti o utjecaju na proračun navedene su u zakonodavnom financijskom izvještaju koji je priložen ovom prijedlogu.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Za potrebe provedbe Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini Komisija će sklopiti sporazum s Ukrajinom i utvrditi uvjete i obveze za primanje i korištenje bespovratne financijske potpore.

Osim toga, Europska unija trebala bi Ukrajini staviti na raspolaganje zajam izvanredne makrofinancijske pomoći, kako bi se pomoglo nastojanjima ukrajinskih međunarodnih partnera, kako su to u lipnju 2024. u Apuliji konkretno izrazili čelnici skupine G-7, da pokriju njezine proračunske potrebe. Potpora će pridonijeti smanjenju preostalog manjka vanjskih izvora financiranja Ukrajine u 2024. i 2025., a trebala bi se isplatiti u jednom obroku koji se može sastojati od više tranši. Isplata tog obroka ovisit će o zadovoljavajućem ispunjenju uvjeta politike, utvrđenih u memorandumu o razumijevanju i navedenih u ovom prijedlogu. Komisija će blisko surađivati s nacionalnim tijelima i pratiti relevantna kretanja i provedbu zahtjeva i uvjeta dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju. Potporom će upravljati Komisija. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom i Okvirnim sporazumom sklopljenim u okviru Instrumenta za Ukrajinu. Osim toga, na zajam makrofinancijske pomoći primjenjivat će se sustavi upravljanja i kontrole predloženi u okviru Ukrajinskog plana, koji je uspostavljen na temelju Uredbe (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu.

Naposljetku, Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti izvještaj s evaluacijom provedbe Unijine pomoći Ukrajini iz Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i programa makrofinancijske pomoći. Komisija je dužna najkasnije 31. prosinca 2027. podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću izvještaj o ex-post evaluaciji, s procjenom rezultata i učinkovitosti isplaćene Unijine potpore iz programa makrofinancijske pomoći te njezina doprinosa ostvarenju ciljeva potpore.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba Prijedloga

Poglavlje I. Uredbe sadržava opće odredbe.

U članku 1. navodi se predmet Uredbe, a to je uspostava Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i pružanje izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini.

U članku 2. navode se definicije koje se primjenjuju na temelju Uredbe.

Poglavlje II. Uredbe odnosi se na Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini.

U članku 3. utvrđuje se svrha Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini.

U članku 4. opisuje se financiranje potpore u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, uključujući način na koji države članice i zainteresirane treće zemlje i treće strane mogu dati doprinos Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini.

U članku 5. opisuje se dostupna potpora u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini.

U članku 6. utvrđuju se kriteriji prihvatljivosti na temelju kojih će Komisija procijeniti je li bilateralni zajam prihvatljiv u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini te se predviđa da Komisija odobri prihvatljivost bilateralnih zajmova za Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini.

Člankom 7. propisuje se da će Komisija s Ukrajinom sklopiti sporazum o Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini radi provedbe tog mehanizma te pružiti informacije o njegovu sadržaju i izmjenama.

U članku 8. objašnjava se način oslobađanja sredstava za potporu u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini.

Poglavlje III. Uredbe odnosi se na izvanrednu makrofinancijsku pomoć.

U članku 9. opisuje se potpora dostupna u okviru makrofinancijske pomoći Unije, uključujući njezin oblik, provedbu i dostupnost.

Člankom 10. utvrđuje se iznos makrofinancijske pomoći Unije.

Člankom 11. propisuje se usklađenost s preduvjetima potrebnima za isplatu makrofinancijske pomoći.

Člankom 12. propisuje se da će Komisija s Ukrajinom sklopiti memorandum o razumijevanju te se navodi njegov sadržaj i rokovi.

Člankom 13. utvrđuju se uvjeti i postupak za oslobađanje zajma makrofinancijske pomoći.

Člankom 14. Komisija se ovlašćuje da u ime Unije uzme u zajam potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija.

Člankom 15. uređuje se sporazum o zajmu makrofinancijske pomoći i njegov sadržaj.

Člankom 16. uređuje se upravljanje putem postupaka odbora.

Poglavlje IV. Uredbe sadržava konačne odredbe.

Člankom 17. uređuje se obavješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća.

Člankom 18. uređuje se stupanje na snagu.

2024/0234 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Od početka ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine 24. veljače 2022. Unija, njezine države članice i europske financijske institucije mobilizirale su dosad nezabilježenu potporu gospodarskoj, socijalnoj i financijskoj otpornosti Ukrajine. Ta potpora kombinira potporu iz proračuna Unije, uključujući izvanrednu makrofinancijsku pomoć i potporu Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za koju se u potpunosti ili djelomično jamči iz proračuna Unije, te dodatnu financijsku potporu država članica.

(2)Makrofinancijska pomoć Unije u iznosu do 18 milijardi EUR na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća 13 smatrala se primjerenim odgovorom na manjak financijskih sredstava u Ukrajini za 2023. te je pomogla mobilizirati znatna financijska sredstva drugih donatora i međunarodnih financijskih institucija. To je bio važan doprinos makroekonomskoj i financijskoj otpornosti Ukrajine u kritičnom razdoblju.

(3)Uredbom (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća 14 29. veljače 2024. uspostavljen je Instrument za Ukrajinu kao izvanredni srednjoročni instrument kojim se objedinjuje bilateralna potpora Unije Ukrajini, čime se osiguravaju koordinacija i učinkovitost. Instrument za Ukrajinu pomoći će u razdoblju od 2024. do 2027. u zadovoljavanju potreba Ukrajine za financiranjem, pridonijet će pokrivanju njezinih potreba za oporavkom, obnovom i modernizacijom te će istodobno poduprijeti provedbu reformi u Ukrajini na njezinu putu pristupanja Uniji. Instrument za Ukrajinu odraz je nepokolebljive predanosti Unije pružanju kontinuirane financijske potpore Ukrajini i njezinu stanovništvu.

(4)Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine prouzročio je golemu štetu Ukrajini, a procijenjeni troškovi oporavka i obnove na dan 31. prosinca 2023. iznosili su 486 milijardi USD 15 . Osim toga, Ukrajina je izgubila pristup međunarodnim financijskim tržištima i zabilježila znatan pad javnih prihoda, dok su se javni rashodi bitno povećali. U tom je kontekstu utvrđeno da će potrebe za financiranjem sljedećih godina biti velike.

(5)Međunarodni monetarni fond (MMF) postigao je 30. ožujka 2023. dogovor s Ukrajinom o četverogodišnjem programu u okviru proširenog instrumenta za financiranje u iznosu od 15,6 milijardi USD za održavanje gospodarske i financijske stabilnosti u ovom razdoblju iznimno visoke nesigurnosti, ponovnu uspostavu održivosti duga i promicanje reformi kojima se podupire oporavak Ukrajine u poslijeratnom razdoblju. Program je, zajedno s financijskim jamstvima čelnika zemalja skupine G-7, Unije i drugih donatora, osmišljen kako bi se zadovoljile potrebe Ukrajine za financiranjem platne bilance i ponovno uspostavila srednjoročna vanjska održivost. Ukrajina je dosad uspješno dovršila četiri revizije u okviru proširenog instrumenta za financiranje, čime je naglašena čvrsta predanost ukrajinskih vlasti provedbi reformi i razboritih politika. MMF procjenjuje da bi prema osnovnom scenariju ukupna potrebna sredstva tijekom programskog razdoblja iznosila 121,9 milijardi USD.

(6)S obzirom na iznimno neizvjesne izglede, MMF je u okviru četvrte revizije programa predstavio i ažurirani negativni scenarij, u kojem se uzima u obzir gospodarski šok zbog intenzivnijeg rata koji ulazi i u 2025. Zbog negativnog učinka na gospodarsko ozračje, migracija, sve većeg pritiska na opskrbu energijom, smanjenja izvoznih kapaciteta, a posebno zbog rashoda za obranu, ukupni manjak u financiranju u tom negativnom scenariju mogao bi se tijekom programskog razdoblja MMF-a povećati na 140,7 milijardi USD. S obzirom na kontinuirani intenzitet rata i štetu nanesenu kritičnoj civilnoj infrastrukturi Ukrajine zbog sve češćih velikih napada ruskog agresora, Ukrajina treba mobilizirati znatna dodatna sredstva za svoje proračunske i dugoročne prioritete oporavka i obnove. Zbog toga i činjenice da preostali manjak u financiranju i dalje premašuje sredstva koja su Unija i drugi donatori i institucije, uključujući MMF, već stavili na raspolaganje, Unija bi trebala nastaviti pružati odgovarajuću potporu.

(7)Čelnici zemalja skupine G-7 u svojem su priopćenju od 14. lipnja 2024. ponovno potvrdili svoju nepokolebljivu potporu Ukrajini i odlučnost da pomognu Ukrajini u pokrivanju njezinih hitnih kratkoročnih potreba za financiranjem te podupru njezine dugoročne prioritete oporavka i obnove. U tu su svrhu čelnici zemalja skupine G-7 najavili davanje zajmova Ukrajini „iz ubrzanja izvanrednih prihoda” kako bi se do kraja 2024. stavilo na raspolaganje oko 50 milijardi USD dodatnih sredstava za potrebe ukrajinske vojske, proračuna i obnove. Čelnici zemalja skupine G-7 najavili su da namjeravaju osigurati financiranje koje će se servisirati i otplatiti budućim tokovima izvanrednih prihoda koji proizlaze iz imobilizacije ruske državne imovine koja se drži u Europskoj uniji i drugim relevantnim jurisdikcijama.

(8)Europsko vijeće pozvalo je u svojim zaključcima od 27. lipnja 2024. Komisiju, Visokog predstavnika i Vijeće da nastave s radom, uzimajući u obzir sve relevantne pravne i financijske aspekte, kako bi se Ukrajini do kraja godine pružila dodatna sredstva u obliku zajmova koji će se servisirati i otplaćivati iz budućih tokova izvanrednih prihoda, kako bi se zajedno s partnerima iz skupine G-7, što su naglasili čelnici te skupine, poduprle trenutačne i buduće potrebe Ukrajine u području vojske, proračuna i obnove. Europsko vijeće izjavilo je i da bi, podložno pravu Unije, ruska imovina trebala ostati imobilizirana dok Rusija ne prekine agresivni rat protiv Ukrajine i nadoknadi štetu nastalu tim ratom.

(9)U kontekstu kontinuirane ruske agresije na Ukrajinu potrebno je osigurati dostatnu i kontinuiranu financijsku potporu Ukrajini. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini kako bi se Ukrajini pružila bespovratna financijska potpora i tako pomoglo da otplati primljene zajmove. Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini trebao bi primati sredstva, među ostalim iz budućih tokova izvanredne dobiti koja proizlazi iz imobilizirane ruske imovine, i ta bi se sredstva trebala redovito isplaćivati Ukrajini kako bi se pokrili glavnica, kamate i svi drugi povezani troškovi zajmova. Nadalje, kako bi sama Unija izravno pomogla Ukrajini da zadovolji potrebe za financiranjem, trebala bi Ukrajini pružiti izvanrednu makrofinancijsku pomoć, koja bi se podupirala iz Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini.

(10)U Odluci Vijeća (ZVSP) 2024/1470 16 o izmjeni Odluke (ZVSP) 2014/512 navedeno je sljedeće: „Mjere ograničavanja koje su povezane sa zabranom transakcija koje se odnose na upravljanje pričuvama i imovinom Središnje banke Rusije trebale bi ostati na snazi dok Rusija ne prekine agresivni rat protiv Ukrajine i Ukrajini nadoknadi štetu uzrokovanu njime.”

(11)Vijeće je 21. svibnja 2024. izmijenilo Uredbu Vijeća (EU) br. 833/2014 17 , kojom se provode određene mjere predviđene Odlukom (ZVSP) 2024/1470. Te mjere uključuju pravila o tome kako bi se neto dobit koja proizlazi iz neočekivanih i izvanrednih prihoda središnjih depozitorija vrijednosnih papira kao posljedica provedbe zabrane utvrđene u članku 1.a stavku 4. Odluke Vijeća 2014/512/ZVSP 18 i članku 5.a stavku 4. Uredbe (EU) br. 833/2014 trebala iskoristiti za potporu Ukrajini, među ostalim u okviru programa Unije koji se financiraju iz proračuna Unije, u skladu s primjenjivim ugovornim obvezama te u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, u koordinaciji s partnerima. Konkretno, središnji depozitoriji vrijednosnih papira koji drže imovinu i pričuve Središnje banke Rusije čija ukupna vrijednost premašuje 1 milijun EUR trebaju dati financijski doprinos Uniji u iznosu od 99,7 % izvanredne neto dobiti koja se od 15. veljače 2024. akumulira od imobilizacije ruske imovine.

(12)Taj bi se doprinos trebao isplaćivati dok mjere ograničavanja koje su povezane sa zabranom transakcija koje se odnose na upravljanje pričuvama i imovinom Središnje banke Rusije budu na snazi, odnosno dok Rusija ne prekine agresivni rat protiv Ukrajine i Ukrajini nadoknadi štetu uzrokovanu njime.

(13)Dana [...] postotak iznosa financijskog doprinosa koji središnji depozitoriji vrijednosnih papira trebaju platiti za potporu Ukrajini u okviru programa Unije utvrđenih u Odluci (ZVSP) 2014/512 prilagođen je na [...] %. Istog je dana dodjela iznosa financijskog doprinosa uplaćenih u proračun Unije kao vanjskih namjenskih prihoda, kako je utvrđena u Prilogu XLI. Uredbi Vijeća (EU) br. 833/2014, prilagođena kako bi se [...] % tog doprinosa dodijelilo Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini. Unija je stoga poduzela potrebne korake kako bi osigurala kontinuiranu upotrebu financijskog doprinosa za Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini.

(14)Izvanredni prihodi koji proizlaze iz imobilizacije ruske državne imovine koja se drži u drugim relevantnim jurisdikcijama osim Europske unije mogu se iskoristiti za potporu Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini. U tu bi svrhu treće zemlje ili drugi izvori trebali moći pridonijeti Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini. Osim toga, države članice mogu na dobrovoljnoj osnovi pridonijeti Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini, posebno iz prihoda koje država ostvaruje od imobilizacije ruske državne imovine. Ti bi doprinosi trebali činiti vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 2. točke (a) podtočke ii. i točaka (d) i (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 19 („Financijska uredba”). Nadalje, treće zemlje mogu izravno iskoristiti izvanredne prihode koji proizlaze iz imobilizacije ruske državne imovine u njihovoj jurisdikciji kako bi smanjile potrebe za otplatom bilo kojeg bilateralnog zajma dodijeljenog Ukrajini, čime bi poduprle Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini smanjenjem ukupne razine potpore koja bi bila potrebna za taj zajam.

(15)Potpora u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini trebala bi biti dostupna za pokrivanje ukupnog iznosa glavnice, kamata i svih drugih povezanih troškova zajma koji je Ukrajina uzela potpisivanjem sporazuma o zajmu makrofinancijske pomoći te sporazuma o bilateralnom zajmu sa zajmodavcima koji djeluju u okviru inicijative skupine G-7 „zajmovi Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda”, kako je utvrđeno u priopćenju skupine G-7 donesenom 14. lipnja 2024. u Apuliji.

(16)Potpora u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini trebala bi biti dostupna i pružati se tako da se bilateralnim zajmodavcima i zajmu izvanredne makrofinancijske pomoći Unije omogući jednak pristup. Davanje bilateralnih zajmova preko posrednika ne bi trebalo spriječiti njihovu prihvatljivost za potrebe ove Uredbe. Ukrajini bi trebalo dodijeliti bespovratnu financijsku potporu za otplatu zajma makrofinancijske pomoći i prihvatljivih bilateralnih zajmova razmjerno glavnici odgovarajućeg zajma u odnosu na zbroj glavnica zajma makrofinancijske pomoći i svih prihvatljivih bilateralnih zajmova. Dodjelu bi trebalo prilagoditi nakon što Ukrajina u potpunosti otplati odgovarajuće zajmove, uključujući kamate i sve druge povezane troškove, tako da se sva buduća sredstva dodjeljuju za preostale zajmove razmjerno glavnici zajma makrofinancijske pomoći ili prihvatljivog bilateralnog zajma u odnosu na zbroj glavnica svih preostalih zajmova. Glavnica svakog zajma trebala bi se smatrati početnom glavnicom za koju je preuzeta obveza u odgovarajućoj dokumentaciji o zajmu, pri čemu ne bi trebalo uzimati u obzir druge čimbenike, kao što su otplate, dodatno financiranje ili eventualni kapitalizirani iznosi.

(17)Kako bi se osiguralo da se bilateralni zajmovi koje daju bilateralni zajmodavci mogu brzo i učinkovito poduprijeti u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, Komisija bi trebala procijeniti i, prema potrebi, odobriti potporu za bilateralne zajmove koje zajmodavci daju u okviru inicijative skupine G-7 „zajmovi Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda”. Ako su takvi sporazumi o bilateralnom zajmu nacrti ili još nisu stupili na snagu, Komisija bi trebala pratiti njihovo stupanje na snagu. Kako bi se osigurala pravodobna isplata bilateralnih zajmova Ukrajini, sporazume o bilateralnom zajmu trebalo bi podnijeti Komisiji do 1. lipnja 2025. i oni bi trebali stupiti na snagu do 30. lipnja 2025.

(18)Oslobađanje sredstava za potporu u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini trebala bi ovisiti o sklapanju sporazuma između Komisije i Ukrajine o detaljnim odredbama za provedbu tog mehanizma i o Komisijinoj pozitivnoj ocjeni zahtjeva za bespovratnu financijsku potporu koji je podnijela Ukrajina. Ukrajina bi Komisiji trebala dostaviti potrebne informacije kako bi se osiguralo da se Mehanizmom suradnje za zajmove Ukrajini bilateralni zajmovi podupiru do ukupnog iznosa dugovanog predmetnom bilateralnom zajmodavcu. Iznimno, Komisija bi zbog opravdanih razloga mogla ocijeniti i zahtjeve za plaćanje koje podnesu bilateralni zajmodavci.

(19)Osim potpore u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, trebalo bi staviti na raspolaganje izvanredni zajam makrofinancijske pomoći za potporu makrofinancijskoj stabilnosti u Ukrajini i ublažavanje ograničenja vanjskog financiranja Ukrajine, posebno kako bi se pokrile potrebe te zemlje za financiranjem. S obzirom na hitnu prirodu tih potreba za financiranjem, zajam makrofinancijske pomoći trebao bi biti dostupan 2024.

(20)Makrofinancijskom pomoći trebala bi se pružiti potpora u obliku zajma u iznosu do 35 milijardi EUR. Kako bi se moglo odgovoriti na moguće zahtjeve za potporu bilateralnim zajmovima u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, a istodobno osiguralo dobro financijsko upravljanje potporom Unije dostupnom na temelju ove Uredbe, iznos zajma makrofinancijske pomoći trebalo bi prilagoditi uzimajući u obzir bilateralne zajmove Ukrajini koji su odobreni kao prihvatljivi u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, zajedno s iznosom glavnice utvrđenim u deklaracijama namjere trećih zemalja priopćenima Komisiji u okviru inicijative skupine G-7 „zajmovi Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda”. Tu bi prilagodbu trebalo provesti ako je ukupni iznos svih zajmova za koje je zatražena potpora na temelju ove Uredbe veći od 45 milijardi EUR.

(21)Potpora Ukrajini u obliku zajma makrofinancijske pomoći trebala bi biti dodatna i komplementarna potpori Unije koja se pruža na temelju Uredbe (EU) 2024/792. Komisija bi, kad god je to moguće, trebala nastojati smanjiti administrativno i izvještajno opterećenje za Ukrajinu.

(22)Potporu Ukrajini u okviru zajma makrofinancijske pomoći trebalo bi staviti na raspolaganje uz preduvjet da Ukrajina nastavi podržavati i poštovati djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te da jamči poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Taj bi se preduvjet trebao primjenjivati i na zahtjeve za isplatu iz Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini koji se odnose na zajam makrofinancijske pomoći. Isti se preduvjet primjenjuje na potporu koja se pruža na temelju Uredbe (EU) 2024/792 te bi Komisija trebala provesti zajedničku ocjenu za ta dva instrumenta.

(23)Komisija bi prema potrebi propisno trebala uzeti u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU 20 i ulogu Europske službe za vanjsko djelovanje.

(24)Zajam makrofinancijske pomoći odobren na temelju ove Uredbe trebao bi biti povezan s uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju između Komisije i Ukrajine. Ti bi uvjeti trebali biti u skladu s kvalitativnim i kvantitativnim koracima iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća (EU) 2024/1447 21 i svim njegovim izmjenama do donošenja memoranduma o razumijevanju. Osim toga, memorandum o razumijevanju trebao bi uključivati obvezu Ukrajine da promiče suradnju s Unijom u području oporavka, obnove i modernizacije obrambene industrije Ukrajine, u skladu s ciljevima Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) i drugih relevantnih programa Unije. Isto tako, trebalo bi poduzeti potrebne mjere kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost bilateralnih zajmova i izvanrednog zajma makrofinancijske pomoći s drugim donatorima. Za razmjenu informacija u tu svrhu trebala bi se koristiti već uspostavljena Platforma za koordinaciju donatora za Ukrajinu.

(25)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s ukrajinskim vlastima, pod nadzorom odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 22 . Zbog mogućeg znatnog učinka pomoći veće od 90 milijuna EUR, za iznose koji prelaze taj prag prikladno je provesti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na svako smanjenje ili ukidanje pomoći.

(26)Oslobađanje jednokratnog obroka zajma makrofinancijske pomoći trebala bi ovisiti o Komisijinoj pozitivnoj ocjeni zahtjeva za sredstva koji je podnijela Ukrajina. Ocjenom ispunjenosti uvjeta politike utvrđenih u memorandumu o razumijevanju ne bi se trebala dovoditi u pitanje ocjena ispunjenosti usklađenih uvjeta u okviru drugih programa i instrumenata Unije.

(27)S obzirom na načelo dobrog financijskog upravljanja te kako bi se ukrajinskim vlastima olakšalo upravljanje likvidnošću i osigurala predvidljivost, Komisija bi trebala osigurati isplatu tranši tijekom 2024. i 2025., izbjegavajući u najvećoj mogućoj mjeri znatne razlike u isplaćenim iznosima od tromjesečja do tromjesečja. Isplatu tih tranši trebalo bi prema potrebi uskladiti s vremenskim rasporedom isplata zajma ili bespovratne financijske potpore u okviru prvog stupa Instrumenta za Ukrajinu u skladu s Uredbom (EU) 2024/792. Osim toga, primjereno je predvidjeti mogućnost ponovne procjene potreba Ukrajine za financiranjem i smanjenja ili ukidanja potpore ako se u razdoblju raspoloživosti zajma makrofinancijske pomoći te potrebe znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima.

(28)Sporazum o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i ukrajinska tijela trebao bi sadržavati odredbe usklađene s pravima, odgovornostima i obvezama predviđenima u Okvirnom sporazumu iz članka 9. Uredbe (EU) 2024/792, koji su potpisali EU i Ukrajina, a koji je stupio na snagu 20. lipnja 2024. Time će se osigurati učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije, odnosno predvidjeti odgovarajuće mjere za sprečavanje i suzbijanje prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s pomoći. Isto tako, u skladu s Financijskom uredbom Komisiji, OLAF-u, Europskom revizorskom sudu i, ako je primjenjivo, Uredu europskog javnog tužitelja dodijelit će se tijekom i nakon razdoblja raspoloživosti izvanredne makrofinancijske pomoći potrebna prava i pristup, među ostalim od trećih strana uključenih u izvršenje sredstava Unije. Nadalje, Ukrajina bi Komisiji trebala prijavljivati nepravilnosti povezane s upotrebom sredstava, u skladu s postupcima predviđenima Okvirnim sporazumom.

(29)U kontekstu potreba Ukrajine za financiranjem primjereno je organizirati financijsku pomoć u skladu s diversificiranom strategijom financiranja, koja je člankom 220.a Financijske uredbe utvrđena kao jedinstvena metoda financiranja, što bi trebalo povećati likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica.

(30)Odstupajući od članka 31. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća 23 , financijska obveza iz zajmova na temelju ove Uredbe ne bi se trebala podupirati Jamstvom za vanjsko djelovanje, uspostavljenim tom uredbom. Potpora u obliku zajmova trebala bi činiti financijsku pomoć u smislu članka 220. stavka 1. Financijske uredbe. S obzirom na to da je financijska pomoć u obliku zajma makrofinancijske pomoći dostupna u 2024. i odobrena u skladu s člankom 220. stavkom 1. Financijske uredbe, primjereno je da se jamstvo za financijsku pomoć Ukrajini mobilizira iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i do gornjih granica iz članka 3. stavaka 1. i 2. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 24 u skladu s člankom 2. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 25 . Uzimajući u obzir financijske rizike i proračunsko pokriće, za potporu u obliku zajmova na temelju ove Uredbe, za koju bi se trebalo mobilizirati jamstvo iznad gornjih granica VFO-a, ne bi trebalo izdvojiti rezervacije niti bi, odstupajući od članka 211. stavka 1. Financijske uredbe, trebalo utvrditi stopu rezervacija.

(31)S obzirom na tešku situaciju u Ukrajini uzrokovanu agresivnim ratom koji vodi Rusija i kako bi se Ukrajini pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je da Unija Ukrajini odobri zajam po izrazito povoljnim uvjetima s dovoljno dugim trajanjem kako bi se omogućila mobilizacija jamstva iznad gornjih granica.

(32)Potporom Unije Ukrajini na temelju ove Uredbe trebala bi upravljati Komisija.

(33)Kako bi Europski parlament i Vijeće mogli pratiti provedbu ove Uredbe, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u vezi s tom potporom i dostavljati im relevantne dokumente.

(34)Kako bi se osigurala kontinuirana učinkovitost mehanizama uspostavljenih ovom Uredbom, Komisija bi trebala redovito preispitivati njihovu primjerenost i o tome izvješćivati Europski parlament i Vijeće, čime se jamči transparentnost i odgovornost.

(35)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(36)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno pružanje potpore Ukrajini da zadovolji potrebe za financiranjem, posebno pružanjem kratkoročne i dugoročne pomoći u obliku zajma i bespovratne financijske potpore po povoljnim uvjetima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(37)Uzimajući u obzir hitnost situacije koja proizlazi iz izvanrednih okolnosti uzrokovanih ničim izazvanim i neopravdanim agresivnim ratom Rusije, smatra se primjerenim pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(38)U svjetlu situacije u Ukrajini ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini („Mehanizam”) i Ukrajini se stavlja na raspolaganje izvanredna makrofinancijska pomoć kako bi joj se pomoglo da pokrije svoje potrebe za financiranjem.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„potpora Unije” znači zajam makrofinancijske pomoći i bespovratna financijska potpora koji su dostupni na temelju ove Uredbe;

2.„bilateralni zajam” znači zajam koji je treća zemlja kao zajmodavac („bilateralni zajmodavac”) izravno ili neizravno dala Ukrajini;

3.„prihvatljivi bilateralni zajam” znači bilateralni zajam koji je Komisija odobrila kao prihvatljiv u okviru Mehanizma;

4.„zajam makrofinancijske pomoći” znači izvanredna financijska potpora koju Unija stavlja Ukrajini na raspolaganje u obliku zajma u skladu s poglavljem III.;

5.„sporazum o zajmu makrofinancijske pomoći” znači sporazum o zajmu koji su potpisale Komisija, u ime Unije, i Ukrajina u skladu s poglavljem III.;

6.„drugi povezani troškovi” znači svi troškovi ili naknade koji proizlaze iz zajma makrofinancijske pomoći i odgovarajućeg bilateralnog zajma.

Poglavlje II.

Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini

Članak 3.

Svrha

Svrha je Mehanizma pružiti Ukrajini bespovratnu financijsku potporu kako bi joj se pomoglo da otplati zajam makrofinancijske pomoći i prihvatljive bilateralne zajmove. Kako bi se to postiglo, sredstva koja će primati Mehanizam redovito će se isplaćivati Ukrajini za pokrivanje glavnice, kamata i svih drugih povezanih troškova zajma makrofinancijske pomoći i prihvatljivih bilateralnih zajmova. Mehanizam funkcionira tako da se omogući jednak pristup bilateralnim zajmodavcima i Uniji.

Članak 4.

Financiranje

(1)Mehanizam se financira sljedećim sredstvima:

(a)iznosima prenesenima u skladu s Prilogom XLI. Uredbi Vijeća (EU) br. 833/2014, koji čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe; i

(b)iznosima koji su primljeni kao financijski doprinosi država članica, trećih zemalja ili iz drugih izvora. Ti doprinosi čine vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 2. točke (a) podtočke ii. te točaka (d) i (e) Financijske uredbe.

(2)Za sve doprinose iz stavka 1. točke (b) sklapa se sporazum o doprinosu između Komisije, u ime Unije, i doprinositelja. Taj sporazum o doprinosu posebno sadržava odredbe o uvjetima plaćanja. Komisija istodobno i bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o sklopljenim sporazumima o doprinosima.

Članak 5.

Raspoloživa potpora

(1)Bespovratna financijska potpora u okviru Mehanizma stavlja se na raspolaganje pod uvjetima utvrđenima u člancima od 6. do 8. kako bi se Ukrajini pomoglo u otplati glavnice, kamata i svih drugih povezanih troškova:

(a)zajma makrofinancijske pomoći; i

(b)prihvatljivih bilateralnih zajmova.

(2)Kako bi joj se pomoglo da otplati zajmove iz stavka 1., Ukrajini se dodjeljuje bespovratna financijska potpora razmjerno glavnici svakog zajma izraženoj u eurima u odnosu na zbroj glavnica zajma makrofinancijske pomoći i svih prihvatljivih bilateralnih zajmova izražen u eurima. Nakon što Ukrajina u potpunosti otplati zajam makrofinancijske pomoći ili prihvatljivi bilateralni zajam, uključujući kamate i sve druge povezane troškove, takva se dodjela prilagođava tako da se sva buduća sredstva dodjeljuju za preostale zajmove razmjerno glavnici svakog zajma izraženoj u eurima u odnosu na zbroj glavnica svih preostalih zajmova izražen u eurima.

(3)Komisija donosi odluku kojom se utvrđuje raspodjela iz stavka 2. između zajma makrofinancijske pomoći i prihvatljivih bilateralnih zajmova. Komisija u tu svrhu primjenjuje glavnicu svakog prihvatljivog bilateralnog zajma izraženu u eurima kako je navedena u članku 6. stavku 5. točki (b). Komisija mijenja tu odluku kako bi se bez odgode uključio svaki bilateralni zajam čim taj bilateralni zajam stupi na snagu. Komisija tu odluku može izmijeniti radi proporcionalnog smanjenja iznosa dodijeljenog za bilateralni zajam ako se taj bilateralni zajam u cijelosti ne isplati u roku utvrđenom u članku 6. stavku 2. točki (c).

(4)Ukupni iznos glavnica zajmova iz stavka 1. ne smije biti veći od 45 milijardi EUR.

(5)Bespovratna financijska potpora u okviru Mehanizma isplaćuje se u eurima.

(6)Sva plaćanja ovise o raspoloživosti sredstava iz članka 4. stavka 1.

(7)Unija ne preuzima odgovornost za otplatu prihvatljivih bilateralnih zajmova.

Članak 6.

Provedbena odluka Komisije o prihvatljivosti bilateralnih zajmova

(1)Ako Ukrajina želi zatražiti potporu u okviru Mehanizma za pomoć u otplati bilateralnog zajma, Komisiji najkasnije do 1. lipnja 2025. dostavlja tekst relevantnog sporazuma o bilateralnom zajmu.

(2)Komisija bez odgode ocjenjuje prihvatljivost bilateralnog zajma u okviru Mehanizma na temelju sljedećih kriterija:

(a)sporazum o bilateralnom zajmu nije potpisan prije [datum donošenja prijedloga];

(b)druga ugovorna strana sporazuma o bilateralnom zajmu djeluje u okviru inicijative skupine G-7 „zajmovi Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda”; i

(c)bilateralni zajam u cijelosti će se isplatiti Ukrajini do 31. prosinca 2027. Takve isplate mogu biti povezane s ispunjavanjem uvjeta politike.

Za potrebe ocjene Komisija od Ukrajine može zatražiti dodatne informacije.

(3)Odgodni uvjet u sporazumu o bilateralnom zajmu kojim se predviđa da takav sporazum ne stupa na snagu prije nego što Komisija odobri prihvatljivost bilateralnog zajma ili prije nego što stupi na snagu sporazum iz članka 7. ne sprečava pozitivnu ocjenu bilateralnog zajma.

(4)Komisija provedbenom odlukom odobrava prihvatljivost bilateralnog zajma.

(5)Provedbenom odlukom Komisije iz stavka 4. utvrđuje se sljedeće:

(a)bilateralni zajmodavac;

(b)glavnica bilateralnog zajma izražena u eurima; prema potrebi, glavnica bilateralnog zajma izražava se i u valuti tog bilateralnog zajma, pri čemu je stopa konverzije bilateralnog zajma u euro dnevni tečaj eura objavljen u seriji C Službenog lista Europske unije [datum donošenja prijedloga]; i

(c)obrazloženje pozitivne ocjene bilateralnog zajma.

(6)Zbroj glavnica svih bilateralnih zajmova koje je Komisija odobrila u skladu s ovim člankom i glavnice zajma makrofinancijske pomoći nikad ne smije premašiti iznos iz članka 5. stavka 4.

(7)Komisija može staviti izvan snage provedbenu odluku iz stavka 4. ako sporazum o bilateralnom zajmu ne stupi na snagu do 30. lipnja 2025.

(8)Ako donese negativnu ocjenu, Komisija Ukrajini dostavlja propisno obrazloženje te ocjene.

Članak 7.

Sporazum o provedbi Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini

(1)Bespovratna financijska potpora iz članka 5. dodjeljuje se Ukrajini tek nakon što Komisija s Ukrajinom sklopi sporazum („sporazum o Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini”).

(2)Sporazum o Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini posebno uključuje sljedeće elemente:

(a)obvezu Ukrajine da bespovratnu financijsku potporu iskoristi za otplatu glavnice, kamata i svih drugih povezanih troškova zajma makrofinancijske pomoći ili prihvatljivih bilateralnih zajmova;

(b)bankovne račune svih bilateralnih zajmodavaca, na koje Komisija uplaćuje bespovratnu financijsku potporu povezanu s njihovim bilateralnim zajmovima;

(c)za plaćanja bespovratne financijske potpore povezane sa zajmom makrofinancijske pomoći, odredbe kojima se osigurava da Unija te iznose iskoristi za izravnu otplatu zajma makrofinancijske pomoći;

(d)posebne odredbe u skladu s člankom 5. stavkom 7. kojima se osigurava da se Unija ne smatra odgovornom za štetu koju prouzroči Ukrajina ili bilo koja treća strana u provedbi prihvatljivih bilateralnih zajmova, među ostalim kao posljedica provedbe Mehanizma, a posebno ako se iznosi iz članka 4. stavka 1. s vremenom promijene ili više ne budu raspoloživi;

(e)obvezu Ukrajine da od bilateralnih zajmodavaca pribavi i bez odgode Komisiji dostavi dokaze o:

(a)stupanju na snagu svakog sporazuma o bilateralnom zajmu; i

(b)podmirenju svake obveze otplate, uključujući, prema potrebi, primjenjivu stopu konverzije;

(f)obvezu Ukrajine da se sa svakim bilateralnim zajmodavcem dogovori da svi iznosi koje Ukrajina stavi na raspolaganje za otplatu zajma, a koji se odmah ne iskoriste za podmirenje obveza otplate, ostanu dostupni do dospijeća obveza otplate te da i sve pripadajuće kamate budu dostupne za podmirenje obveza koje proizlaze iz sporazuma o bilateralnom zajmu;

(g)obvezu Ukrajine da svakom zahtjevu za plaćanje priloži:

(a)podatke o preostalim iznosima koji se duguju na temelju svakog sporazuma o bilateralnom zajmu; i

(b)podatke o iznosima iz točke (f);

(h)izričito odobrenje bilateralnim zajmodavcima da iznimno podnesu zahtjev za plaćanje u skladu s člankom 8. stavkom 6., pod uvjetom da su bilateralni zajmodavci dostavili podatke iz točke (g) ovog stavka; i

(i)sve druge zahtjeve potrebne za provedbu Mehanizma.

(3)U mjeri u kojoj to bude potrebno, sporazum o Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini mijenja se nakon stupanja na snagu svake odluke Komisije donesene na temelju članka 6. stavka 4.

Članak 8.

Isplata bespovratne financijske potpore

(1)Ukrajina može Komisiji dvaput godišnje podnijeti zahtjev za bespovratnu financijsku potporu u vezi sa zajmom makrofinancijske pomoći i prihvatljivim bilateralnim zajmovima.

(2)Komisija ocjenjuje zahtjev Ukrajine na temelju sljedećih zahtjeva:

(a)ispunjenje preduvjeta iz članka 11., koji se primjenjuje samo na zajam makrofinancijske pomoći;

(b)potvrda da ukupna vrijednost isplata u vezi sa zajmom makrofinancijske pomoći ili svakim prihvatljivim bilateralnim zajmom, zajedno s pripadajućim kamatama, ne premašuje ukupni iznos koji se duguje tom zajmodavcu; i

(c)poštovanje obveza iz sporazuma o Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini.

(3)Ovisno o raspoloživosti sredstava iz članka 4. stavka 1., ako Komisija donese pozitivnu ocjenu, bez nepotrebne odgode donosi odluku o odobravanju isplate bespovratne financijske potpore, što uključuje iznos koji se isplaćuje za potporu otplati svakog prihvatljivog bilateralnog zajma i iznos koji se stavlja na raspolaganje za potporu otplati zajma makrofinancijske pomoći. Isplaćeni iznos jednak je iznosu sredstava raspoloživih na temelju članka 4. stavka 1. Isplaćeni iznos dodjeljuje se u skladu s odlukom Komisije iz članka 5. stavka 3.

(4)Ako je iznos koji se stavlja na raspolaganje Ukrajini za potporu otplati zajma makrofinancijske pomoći viši od iznosa dospjelog za otplatu, višak se može iskoristiti za prijevremenu otplatu zajma u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (e) ili ga Unija može zadržati isključivo u svrhu potpore otplati zajma makrofinancijske pomoći u budućnosti. Sve pripadajuće kamate također se mogu iskoristiti u tu svrhu.

(5)Ako Komisija zahtjev ocijeni negativno, o tome bez odgode obavješćuje Ukrajinu i ocjenu obrazlaže.

(6)Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., Komisija iznimno može iz opravdanih razloga ocijeniti zahtjeve za plaćanje koje su podnijeli bilateralni zajmodavci, posebno ako je donijela odluku na temelju članka 11. stavka 4. ili ako Ukrajina ne poštuje obveze iz sporazuma o Mehanizmu suradnje za zajmove Ukrajini.

Poglavlje III.

Makrofinancijska pomoć

Članak 9.

Stavljanje na raspolaganje izvanredne makrofinancijske pomoći Unije

(1)Unija Ukrajini stavlja na raspolaganje izvanrednu makrofinancijsku pomoć kako bi joj se pomoglo da pokrije svoje potrebe za financiranjem. Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje Ukrajini u obliku zajmova. Ta će pomoć pridonijeti pokrivanju manjka u financiranju Ukrajine utvrđenog u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama.

(2)Isplatom izvanredne makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija na temelju vlastite procjene ispunjenosti preduvjeta iz članka 11. i uvjeta politike iz memoranduma o razumijevanju iz članka 12. stavka 1.

(3)Zajam makrofinancijske pomoći Ukrajini raspoloživ je do 31. prosinca 2024. Komisija ga stavlja na raspolaganje u jednom obroku, koji se može isplatiti u jednoj ili više tranši. Sve se tranše isplaćuju najkasnije do 31. prosinca 2025.

Članak 10.

Iznos

(1)Zajam makrofinancijske pomoći Ukrajini iznosi najviše 35 milijardi EUR. Međutim, ako u trenutku donošenja odluke Komisije o oslobađanju obroka iz članka 13. zbroj tog maksimalnog iznosa i glavnica prihvatljivih bilateralnih zajmova koje je Komisija već odobrila u skladu s člankom 6. te iznosa glavnica navedenog u deklaracijama namjere trećih zemalja dostavljenima Komisiji u okviru inicijative skupine G-7 „zajmovi Ukrajini iz ubrzanja izvanrednih prihoda” premašuje 45 milijardi EUR, maksimalni iznos zajma makrofinancijske pomoći umanjuje se za taj višak.

(2)Ako se potrebe Ukrajine za financijskim sredstvima tijekom razdoblja raspoloživosti izvanredne makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje, npr. ako joj Rusija nadoknadi ratnu štetu, Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. smanjuje iznos pomoći ili pomoć ukida.

(3)Trajanje zajma makrofinancijske pomoći najviše je 45 godina.

Članak 11.

Preduvjet za potporu

(1)Preduvjet za pružanje izvanredne makrofinancijske pomoći jest da Ukrajina nastavi podržavati i poštovati djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te da jamči poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.

(2)Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje preduvjeta iz stavka 1., posebno prije oslobađanja obroka i isplate tranši, propisno uzimajući u obzir, prema potrebi, Komisijino redovito izvješće o proširenju. Komisija u tom procesu uzima u obzir relevantne preporuke međunarodnih tijela, kao što su Vijeće Europe i njegova Venecijanska komisija. Prije oslobađanja obroka i isplate tranši Ukrajini Komisija obavješćuje Vijeće o tome je li ispunjen preduvjet iz stavka 1.

(3)Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU 26 .

(4)Ocjena iz stavka 2. provodi se zajedno s ocjenom iz članka 5. Uredbe (EU) 2024/792 27 .

(5)Ako Komisija utvrdi da preduvjet nije ispunjen ili da više nije ispunjen, suspendira isplate izvanredne makrofinancijske pomoći i oslobađanje bespovratne potpore iz članka 8. u mjeri u kojoj se ona odnosi na zajam makrofinancijske pomoći.

Članak 12.

Memorandum o razumijevanju

(1)Komisija s Ukrajinom dogovara uvjete politike s kojima je povezana izvanredna makrofinancijska pomoć Unije. Ti uvjeti politike utvrđuju se u memorandumu o razumijevanju.

(2)Uvjeti politike iz memoranduma o razumijevanju moraju biti u skladu s kvalitativnim i kvantitativnim koracima iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća (EU) 2024/1447 o odobrenju ocjene Ukrajinskog plana i svim njegovim izmjenama. Osim toga, uvjeti politike iz memoranduma o razumijevanju uključuju obvezu promicanja suradnje s Unijom u području oporavka, obnove i modernizacije obrambene industrije Ukrajine, u skladu s ciljevima Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) i drugih relevantnih programa Unije.

(3)Komisija provedbenim aktima odobrava potpisivanje memoranduma o razumijevanju i njegovih izmjena. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 13.

Odluka o oslobađanju sredstava

(1)Ukrajina prije oslobađanja svakog obroka podnosi zahtjev za sredstva, kojem prilaže izvješće u skladu s odredbama memoranduma o razumijevanju.

(2)Komisija odlučuje o oslobađanju obroka na temelju ocjene sljedećih zahtjeva:

(a)ispunjenje preduvjeta iz članka 11.; i

(b)zadovoljavajuće ispunjenje uvjeta politike utvrđenih u memorandumu o razumijevanju.

(3)Isplata tranši može se prema potrebi uskladiti s vremenskim rasporedom isplata zajma ili bespovratne financijske potpore u okviru prvog stupa Instrumenta za Ukrajinu u skladu s Uredbom (EU) 2024/792.

Članak 14.

Operacije uzimanja i davanja zajmova

(1)Radi financiranja izvanredne makrofinancijske pomoći Komisija je ovlaštena u ime Unije uzeti u zajam potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija u skladu s člankom 220.a Financijske uredbe.

(2)Odstupajući od članka 31. stavka 3. druge rečenice Uredbe (EU) 2021/947, financijska pomoć koja se pruža Ukrajini u obliku zajmova ne podupire se Jamstvom za vanjsko djelovanje. Za zajam makrofinancijske pomoći ne izdvajaju se rezervacije i, odstupajući od članka 211. stavka 1. Financijske uredbe, ne utvrđuje se stopa rezervacija kao postotak iznosa iz članka 10. ove Uredbe.

(3)Iznosi suspendirani na temelju članka 11. stavka 4. dostupni su, u mjeri u kojoj je to potrebno, za potporu otplati Unijinih operacija uzimanja zajmova. Takvo korištenje tih sredstava ne oslobađa Ukrajinu od njezine obveze otplate zajma u skladu s uvjetima sporazuma o zajmu makrofinancijske pomoći.

Članak 15.

Sporazum o zajmu makrofinancijske pomoći

(1)Pojedinosti o financijskim uvjetima izvanredne makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se u sporazumu o zajmu makrofinancijske pomoći.

(2)Uz elemente iz članka 220. stavka 5. Financijske uredbe, sporazum o zajmu makrofinancijske pomoći sadržava odredbe kojima se propisuje sljedeće:

(a)da se prava, odgovornosti i obveze iz Okvirnog sporazuma iz članka 9. Uredbe (EU) 2024/792 primjenjuju na sporazum o zajmu makrofinancijske pomoći i njime predviđena sredstva;

(b)da Ukrajina primjenjuje sustave upravljanja i kontrole predložene u Ukrajinskom planu donesenom na temelju Uredbe (EU) 2024/792;

(c)da Unija ima pravo na to da joj se zajam prijevremeno otplati ako se utvrdi, u vezi s upravljanjem izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije, da je Ukrajina sudjelovala u bilo kakvoj prijevari ili korupciji ili bilo kakvoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja šteti financijskim interesima Unije;

(d)da Ukrajina i dalje poštuje uvjete navedene u članku 11. stavku 1.;

(e)da se višak iz članka 8. stavka 4. može u cijelosti ili djelomično iskoristiti za prijevremenu otplatu zajma makrofinancijske pomoći na inicijativu Komisije ili, ako Komisija to odobri, na zahtjev Ukrajine; i

(f)načini otplate na temelju kaskadne strukture. Prvo, bespovratna potpora stavljena na raspolaganje za zajam makrofinancijske pomoći iz Mehanizma odobrena u skladu s člankom 8. koristi se za izravnu otplatu zajma makrofinancijske pomoći. Drugo, ako se zbog nedostatnih iznosa bespovratna potpora ne stavi na raspolaganje ili se na raspolaganje stavi samo jedan njezin dio, iznosi koje Unija zadrži u skladu s člankom 8. stavkom 4. koriste se za izravnu otplatu zajma makrofinancijske pomoći. Treće, ako su ti iznosi nedostatni, u slučaju postizanja sporazuma o ratnoj odšteti Ukrajini ili ekvivalentnog financijskog dogovora o ratnoj odšteti, Ukrajina tako dobivena sredstva koristi za servisiranje zajma makrofinancijske pomoći. Četvrto, ako su potonji iznosi nedostatni, Ukrajina je odgovorna za preostale dugovane iznose.

(3)Komisija zbog neispunjavanja uvjeta sporazuma o zajmu makrofinancijske pomoći može suspendirati ili ukinuti oslobađanje obroka ili tranši ili, ako je to opravdano, zatražiti prijevremenu otplatu zajma makrofinancijske pomoći.

(4)Sporazum o zajmu makrofinancijske pomoći stavlja se na zahtjev Europskom parlamentu i Vijeću istodobno na raspolaganje.

Članak 16.

Postupak odbora

(1)Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

(2)Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Poglavlje IV.

Završne odredbe

Članak 17.

Obavješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća

(1)Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s provedbom ove Uredbe, među ostalim i o isplatama iz Mehanizma i isplatama makrofinancijske pomoći, i pravodobno tim institucijama dostavlja relevantne dokumente. Te se informacije dostavljaju u skladu s međuinstitucijskim aranžmanima dogovorenima u okviru Instrumenta za Ukrajinu, uključujući dijalog o Instrumentu za Ukrajinu.

(2)Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Uredbe u prethodnoj godini, zajedno s evaluacijom te provedbe. U tom se izvješću: (a) ocjenjuje napredak u provedbi izvanredne makrofinancijske pomoći Unije; i (b) procjenjuju gospodarsko stanje i izgledi Ukrajine, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 12. stavka 1. Prema potrebi, a posebno nakon isteka zajma makrofinancijske pomoći i svih prihvatljivih sporazuma o bilateralnom zajmu, Komisija u tom izvješću preispituje primjerenost odredaba ove Uredbe.

(3)Komisija Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije do 31. prosinca 2027. podnosi izvješće o ex post evaluaciji, u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost izvanredne makrofinancijske pomoći Unije isplaćene na temelju ove Uredbe te u kolikoj se mjeri njome doprinijelo ostvarenju ciljeva pomoći.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1. Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini

1.2. Predmetna područja politike (klaster programa)

Područje politike: gospodarski i financijski poslovi

Djelovanje: međunarodni gospodarski i financijski poslovi. 1.3. Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 28

 produženje postojećeg djelovanja

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje.

1.4. Ciljevi

1.4.1. Opći ciljevi

Uspostaviti Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini i staviti joj na raspolaganje izvanrednu makrofinancijsku pomoć kako bi joj se pomoglo da pokrije svoje potrebe za financiranjem.

1.4.2. Specifični ciljevi

Ukrajini pružiti bespovratnu financijsku potporu kako bi joj se pomoglo da otplati zajam makrofinancijske pomoći i bilateralne zajmove koje je primila kao potporu i time doprinijelo makrofinancijskoj stabilnosti i ublažilo ograničenja vanjskog i unutarnjeg financiranja te zemlje.

1.4.3. Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

• Potpora gospodarskoj otpornosti i stabilnosti Ukrajine u ratnim okolnostima.

• Doprinos pokrivanju potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem u kontekstu znatnog pogoršanja stanja njezinih vanjskih računa zbog ničim izazvane i neopravdane ruske invazije na tu zemlju.

• Ublažavanje potreba Ukrajine za proračunskim financiranjem, kao nastavak već pružene hitne pomoći.

• Putem Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini doprinijeti otplati zajma makrofinancijske pomoći Ukrajini pružene na temelju ove Uredbe i bilateralnih zajmova.

1.4.4. Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

Prije isplate obroka zajma makrofinancijske pomoći ukrajinske vlasti morat će dostaviti izvješće o ispunjavanju dogovorenih uvjeta politike. Službe Komisije redovito će biti u bliskom kontaktu s Platformom za koordinaciju donatora za Ukrajinu kako bi se informirale o tekućim aktivnostima donatora.

Službe Komisije nastavit će pratiti upravljanje javnim financijama na temelju operativne procjene financijskih i administrativnih postupaka u Ukrajini koja je provedena u lipnju 2020.

Delegacija EU-a uz to će redovito izvješćivati o pitanjima relevantnima za praćenje pomoći. Predviđeno je podnošenje godišnjeg izvješća Vijeću i Europskom parlamentu o provedbi ove Uredbe i o isplatama u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini i isplati zajma makrofinancijske pomoći. Komisija će provesti ex post evaluaciju dodijeljene makrofinancijske pomoći Unije.

1.5. Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1. Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Za potrebe provedbe Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini Komisija će sklopiti sporazum s Ukrajinom i utvrditi uvjete i obveze povezane s primanjem i korištenjem bespovratne financijske potpore. Potpora za pomoć u otplati zajmova koje Ukrajina primi od trećih zemalja u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini ovisit će o Komisijinoj pozitivnoj ocjeni prihvatljivosti bilateralnih zajmova o kojima je Ukrajina obavijesti. Isplata bespovratne financijske potpore u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini ovisit će o Komisijinu odobrenju zahtjeva za bespovratnu financijsku potporu koje podnese Ukrajina ili, iznimno, bilateralni zajmodavci.

Isplata zajma makrofinancijske pomoći ovisit će o ispunjenju preduvjeta i uvjeta politike iz memoranduma o razumijevanju koji će sklopiti Komisija i ukrajinske vlasti. Ta će se pomoć sastojati od jednog obroka, koji se može isplatiti u nekoliko tranši.

Makrofinancijskom pomoći upravljat će Komisija. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom, uključujući relevantne odredbe o zaštiti financijskih interesa Unije utvrđene Okvirnim sporazumom na temelju Uredbe (EU) 2024/792. Komisija i ukrajinske vlasti dogovorit će memorandum o razumijevanju, u kojem će se utvrditi zahtjevi za izvješćivanje. Komisija će blisko surađivati s međunarodnim financijskim institucijama i nacionalnim tijelima te trećim zemljama koje sudjeluju u višeagencijskoj platformi za koordinaciju donatora za Ukrajinu, kako bi koordinirala prioritete i uvjete njihove potpore te pratila relevantna kretanja i provedbu zahtjeva i uvjeta dogovorenih u memorandumu o razumijevanju.

1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Ovim se prijedlogom odgovara na potrebu za zajedničkim pristupom pružanju odgovarajuće potpore Ukrajini, što države članice ne mogu dostatno ostvariti same, nego se na bolji način može ostvariti na razini Unije. Glavni su razlozi tomu fiskalni kapacitet i proračunska ograničenja na nacionalnoj razini te potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se maksimalno povećali opseg i djelotvornost pomoći, a istodobno smanjio teret za administrativne kapacitete ukrajinskih vlasti, koji su u trenutačnim okolnostima pod velikim pritiskom.

Inicijativa je dio Unijina cilja da Ukrajini pruži kratkoročnu potporu likvidnosti. Njome se jačaju i Unijina izravna humanitarna, gospodarska i obrambena potpora te inicijative Unije za koordinaciju multilateralnog djelovanja.

U odnosu na druge instrumente Unije, najvažnija je prednost Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini to što joj pomaže da otplati zajam makrofinancijske pomoći i prihvatljive bilateralne zajmove koje je primila kao potporu. Time se odgovara na poziv Europskog vijeća iz zaključaka od 27. lipnja 2024. da se nastavi s radom, uzimajući u obzir sve relevantne pravne i financijske aspekte, kako bi se Ukrajini do kraja godine osigurala dodatna sredstva u obliku zajmova koji će se servisirati i otplaćivati budućim tokovima izvanrednih prihoda.

Ključna dodana vrijednost zajmova makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima Unije jest brzo smanjenje ograničenja vanjskog financiranja i doprinos kontinuirano stabilnom makrofinancijskom okviru, među ostalim promicanjem postojanog i održivog stanja platne bilance i proračuna, unutar primjerenog okvira za zahtjeve o izvješćivanju.

1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Operacije makrofinancijske pomoći podliježu ex post evaluaciji. Ex post evaluacije prethodnih operacija makrofinancijske pomoći Ukrajini pokazale su da su one općenito bile vrlo relevantne kad je riječ o njihovim ciljevima, proračunu i ciljevima politike. Pokazale su se ključnima za potporu Ukrajini u rješavanju problema platne bilance i provedbi glavnih strukturnih reformi za stabilizaciju gospodarstva i povećanje održivosti njezine vanjske pozicije. Omogućile su fiskalne uštede i financijske koristi te djelovale kao katalizator dodatne financijske potpore i povjerenja ulagača.

Budući da je Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini novost, nisu se mogle iskoristiti prije stečene spoznaje. 1.5.4. Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Prijedlog je u skladu s gornjim granicama iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.

Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini financirat će se vanjskim namjenskim prihodima.

Makrofinancijska pomoć u obliku zajmova bit će dostupna do 31. prosinca 2024., a tranše će se isplatiti do 31. prosinca 2025. Sredstva za zajam makrofinancijske pomoći financirat će se zaduživanjem.

Uzimajući u obzir financijske rizike i proračunsko pokriće, za potporu u obliku zajmova na temelju ove Uredbe, za koju treba mobilizirati jamstvo iznad gornjih granica, ne bi trebalo izdvojiti rezervacije niti bi, odstupajući od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, trebalo utvrditi stopu rezervacija.

1.5.5. Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Budući da ima oblik zajma, ova operacija makrofinancijske pomoći povećava djelotvornost proračuna EU-a učinkom poluge i troškovno je najučinkovitija opcija. Komisija je ovlaštena pozajmiti sredstva na tržištima kapitala u ime Europske unije i Euratoma koristeći jamstvo proračuna EU-a. Cilj je na tržištu prikupiti sredstva po najboljim raspoloživim stopama, što će biti moguće zbog vrhunskog kreditnog statusa EU-a.

Trebalo bi izbjegavati izlaganje već opterećenog proračuna EU-a dodatnom pritisku koji bi proizašao iz zahtjeva za izdvajanje rezervacija i složenih mehanizama s brojnim ad hoc nacionalnim jamstvima. Stoga će se za zajam makrofinancijske pomoći mobilizirati jamstvo iznad gornjih granica VFO-a. S obzirom na stanje na tržištu, potreban je jedinstven i učinkovit sustav za osiguravanje najboljih uvjeta zaduživanja i proširenje pristupa tržištu radi potpore u obliku zajmova.

1.6. Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 Ograničeno trajanje

 na snazi od GGGG do GGGG;

 financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od 1.10.2024. do 30.6.2025.,

nakon čega slijedi redovna provedba.

29 1.7. Predviđeni načini upravljanja

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

 putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

 putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 EIB-u i Europskom investicijskom fondu

 tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

 osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Nije primjenjivo.

2. MJERE UPRAVLJANJA

2.1. Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Primjenjuju se obveze praćenja i izvješćivanja iz Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

Službe Komisije pratit će djelovanje na temelju posebnih mjera koje će se dogovoriti s ukrajinskim vlastima u memorandumu o razumijevanju.

Memorandum o razumijevanju sadržavat će uvjete politike koji bi trebali biti u skladu s kvalitativnim i kvantitativnim koracima iz Priloga Provedbenoj odluci Vijeća (EU) 2024/1447 o odobrenju ocjene Ukrajinskog plana i svim njegovim izmjenama.

Komisija će provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti politike iz memoranduma o razumijevanju. Komisija će o rezultatima te provjere obavijestiti Europski parlament i Vijeće.

Komisija će do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o provedbi ove Uredbe u prethodnoj godini, zajedno s evaluacijom te provedbe. U tom će se izvješću: (a) ocijeniti napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije i (b) procijeniti gospodarsko stanje i izgledi Ukrajine, kao i napredak u provedbi uvjeta politike iz memoranduma o razumijevanju. Prema potrebi, a posebno nakon isteka zajma makrofinancijske pomoći i svih sporazuma o bilateralnom zajmu, Komisija će u tom izvješću preispitati primjerenost odredaba ove Uredbe.

Komisija je dužna najkasnije 31. prosinca 2027. podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex-post evaluaciji, s procjenom rezultata i učinkovitosti isplaćene Unijine potpore iz programa makrofinancijske pomoći te njezina doprinosa ostvarenju ciljeva pomoći.

2.2. Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1. Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Djelovanja koja će se financirati na temelju ovog prijedloga provest će se u okviru izravnog upravljanja Komisije jer se odnose na izravnu financijsku potporu državi.

Komisija će staviti na raspolaganje bespovratnu potporu u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini, ovisno o raspoloživosti iznosa u okviru tog mehanizma.

Isplata tranši može se organizirati fleksibilno i brzo tijekom 2024. i 2025. Kako bi se ukrajinskim vlastima olakšalo upravljanje likvidnošću i osigurala predvidljivost, Komisija će se pobrinuti da se tranše isplate tijekom 2024. i 2025. i u najvećoj mogućoj mjeri izbjegnu znatne razlike u isplaćenim iznosima od tromjesečja do tromjesečja. Isplata tranši može se prema potrebi uskladiti s vremenskim rasporedom isplata zajma ili bespovratne financijske potpore u okviru prvog stupa Instrumenta za Ukrajinu u skladu s Uredbom (EU) 2024/792.

Zajam makrofinancijske pomoći trebalo bi uvjetovati poštovanjem preduvjeta i zadovoljavajućim ispunjenjem uvjeta politike.

2.2.2. Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

S predloženom su operacijom povezani politički rizici, fiducijarni rizici i rizici politika. Ključni rizik za operaciju proizlazi iz nastavka rata uzrokovanog ruskom neopravdanom i ničim izazvanom invazijom na Ukrajinu, koji bi mogao dodatno negativno utjecati na makroekonomsku stabilnost i administrativne kapacitete Ukrajine.

Drugo, budući tokovi izvanrednih prihoda koji proizlaze iz imobilizacije ruske državne imovine koja se drži u Europskoj uniji ovise o brojnim pretpostavkama. Ako se te pretpostavke ne ostvare, Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini možda neće ostvariti svoj puni željeni učinak.

Treće, postoji rizik od prijevara pri korištenju zajmova. Budući da ovaj Prijedlog nije namijenjen za točno određene troškove (za razliku od npr. financiranja projekata), taj se rizik odnosi na čimbenike kao što su opća kvaliteta sustava upravljanja u Narodnoj banci Ukrajine i Ministarstvu financija, administrativni postupci, kontrolne i nadzorne funkcije, sigurnost informacijskih sustava i primjerenost unutarnje i vanjske revizije.

Četvrto, ako bespovratna potpora iz Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini ne bude dovoljna za otplatu zajma makrofinancijske pomoći, a drugi izvori otplate ne budu mogući, postoji rizik da Ukrajina ne uspije servisirati zajam makrofinancijske pomoći, primjerice zbog znatnog pogoršanja njezine platne bilance i fiskalne pozicije.

Sustavi unutarnje kontrole

Operacije će biti predmet provjere, kontrole i revizije, za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud, kako je predviđeno člankom 129. Financijske uredbe. Plaćanje će nadzirati osoblje Komisije. Isplate povezane s operacijama mogu biti predmet dodatnih neovisnih ex post (dokumentacijskih i/ili terenskih) provjera koje provode službenici tima za ex post nadležne službe Komisije. Takve provjere mogu se pokrenuti i na zahtjev nadležnog dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti. Prekidi i suspenzije isplata, financijski ispravci (koje provodi Komisija) i povrati mogu se provoditi prema potrebi (dosad se to nije dogodilo) i treba ih izričito predvidjeti u sporazumima s Ukrajinom.

2.2.3. Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Zahvaljujući postojećim sustavima kontrole stvarna stopa pogreške pri isplatama makrofinancijske pomoći dosad je iznosila 0 %. Nisu zabilježeni slučajevi prijevare, korupcije ili nezakonitih radnji. Operacije imaju jasnu logiku intervencije, koja Komisiji omogućuje da procijeni njihov učinak. Kontrole omogućuju potvrdu jamstva i ostvarivanja ciljeva i prioriteta politike.

2.3. Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe, poduzeto je i poduzet će se nekoliko mjera. Pojedinosti o uvjetima bespovratne potpore u okviru Mehanizma suradnje za zajmove Ukrajini utvrdit će se u pravnom sporazumu koji će potpisati Komisija i Ukrajina. Njime će se utvrditi obveza Ukrajine da bespovratnu financijsku potporu iskoristi za otplatu glavnice, kamata i svih drugih povezanih troškova zajma makrofinancijske pomoći ili prihvatljivih bilateralnih zajmova te da od bilateralnih zajmodavaca dobije i bez odgode Komisiji dostavi dokaz o podmirenju svake obveze plaćanja.

Nadalje, Komisija i Ukrajina sklopit će sporazum o zajmu u skladu s člankom 220. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Sporazum o zajmu sadržavat će odredbe o inspekcijama, sprečavanju prijevara, revizijama i povratu sredstava u slučaju prijevare ili korupcije. Konkretno, sporazum o zajmu sadržavat će odredbe kojima se propisuje da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije, te da Ured europskog javnog tužitelja izvršava svoje nadležnosti, u skladu s člancima 129. i 220. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća.

Na operaciju makrofinancijske pomoći primjenjivat će se posebne odredbe o zaštiti financijskih interesa Unije utvrđene Okvirnim sporazumom u okviru Instrumenta za Ukrajinu.

3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1. Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

Proračunska linija rashoda poslovanja: 14 11 01 – Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini

Dif.

3.2. Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

Svrha je Mehanizma pružiti Ukrajini bespovratnu financijsku potporu kako bi mogla otplatiti zajam makrofinancijske pomoći i bilateralne zajmove koji su joj dani kao potpora.

Sredstva koja Mehanizam primi redovito će se isplaćivati Ukrajini za pokrivanje glavnice, kamata i svih drugih povezanih troškova zajma makrofinancijske pomoći i prihvatljivih bilateralnih zajmova.

Iznosi preneseni u Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini eventualnom izmjenom Priloga XLI. Uredbi Vijeća (EU) br. 833/2014 te iznosi koji proizlaze iz posebnih dobrovoljnih doprinosa država članica, trećih zemalja ili drugih izvora iskoristit će se za pružanje bespovratne potpore Ukrajini da bi Ukrajini mogla otplatiti zajam makrofinancijske pomoći i bilateralne zajmove.

Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini

(pretpostavka: odobrena sredstva za preuzimanje obveza jednaka su odobrenim sredstvima za plaćanje)

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

·Rashodi za poslovanje (od čega)

14 11 01 – Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini

p.m.

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

U ovaj se odjeljak unose „administrativni proračunski podaci”, koji prethodno moraju biti uneseni u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se unosi u DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
GU: <…….>
□ Ljudski resursi
□ Ostali administrativni rashodi
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

3.2.2. Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

 Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

UKUPNO

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

 Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		2024.	2025.	2026.	2027.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
□ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije)
20 01 02 03 (delegacije)
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)
01 01 01 11 (izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
□ Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 31
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 xx yy zz 32	— u sjedištima
	— u delegacijama
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Druge proračunske linije
UKUPNO
□ Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD 33 Druga proračunska linija: namjenski prihodi
Financira se iz namjenskih prihoda – u sjedištima
Financira se iz namjenskih prihoda – u delegacijama
UKUPNO

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave koje je već raspodijeljeno za upravljanje djelovanjem i/ili je preraspodijeljeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

3.2.3. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Zajmovi će se financirati zaduživanjem Unije na financijskim tržištima.

 Može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

 Zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

 Zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.4. Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju 34

 predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	Godina N 35	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.

3.3. Procijenjeni učinak na prihode

 Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

 na vlastita sredstva

na druge prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 36
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Stavka 6642 Mehanizam suradnje za zajmove Ukrajini – namjenski prihodi	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.

Za namjenske prihode navesti proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak.

Vidjeti prethodni odjeljak 3.2.1.

(1) Zaključci Europskog vijeća, 27. lipnja 2024. Dokument EUCO 15/24.

(2) Priopćenje čelnika skupine G-7 iz Apulije, 14. lipnja 2024.

(3) Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/335 od 28. veljače 2022. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, SL L 57, 28.2.2022., str. 4.

(4) Središnji depozitoriji vrijednosnih papira definirani su u Uredbi (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, SL L 257, 28.8.2014., str. 1.

(5) Konkretno, zabrana utvrđena u članku 1.a stavku 4. Odluke Vijeća 2014/512/ZVSP od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini i članku 5.a stavku 4. Uredbe Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, SL L 229, 31.7.2014., str. 1.

(6) Odluka Vijeća (ZVSP) 2024/577 od 12. veljače 2024. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, SL L, 2024/577, 14.2.2024.

(7) Odluka Vijeća (ZVSP) 2024/1470 od 21. svibnja 2024. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, SL L 2024/1470, 22.5.2024.

(8) Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., SL L 433I, 22.12.2020., str. 11. Time je omogućeno da se nepredviđene obveze koje proizlaze iz financijske pomoći koja će se Ukrajini staviti na raspolaganje 2023. i 2024. tretiraju na isti način kao financijska pomoć državama članicama.

(9) Uredba (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu.

(10) Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009, (SL L 209, 14.6.2021., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (SL L 163, 2.7.1996., str. 1.).

(12) Provedbena odluka Vijeća (EU) 2024/1447 od 14. svibnja 2024. o odobrenju ocjene Ukrajinskog plana, SL L, 2024/1447, 24.5.2024.

(13) Uredba (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi instrumenta za pružanje potpore Ukrajini za 2023. (makrofinancijska pomoć +) (SL L 322, 16.12.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2463/oj).

(14) Uredba (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu (SL L, 2024/792, 29.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/792/oj).

(15) Ukrajina – treće izvješće o brzoj procjeni štete i potreba (RDNA3) („Ukraine - Third Rapid Damage and Needs Assessment (RDNA3)”); veljača 2022. – prosinac 2023.

(16) Odluka Vijeća (ZVSP) 2024/1470 od 21. svibnja 2024. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L, 2024/1470, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2024/1470/oj).

(17) Uredba Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/833/oj).

(18) Odluka Vijeća 2014/512/ZVSP od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2014/512/oj).

(19) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1046/oj).

(20) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2010/427/oj).

(21) Provedbena odluka Vijeća (EU) 2024/1447 od 14. svibnja 2024. o odobrenju ocjene Ukrajinskog plana (SL L, 2024/1447, 24.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2024/1447/oj).

(22) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(23) Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (SL L 209, 14.6.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/947/oj).

(24) Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2020/2053/oj).

(25) Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (SL L 433I, 22.12.2020., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2093/oj).

(26) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(27) Uredba (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu (SL L, 2024/792, 29.2.2024.).

(28) Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(29) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(30) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(31) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(32) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(33) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(34) Doprinosi trećih strana bit će u obliku namjenskih prihoda prikazanih u odjeljku u nastavku.

(35) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(36) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest iznosi nakon odbitka od 25 % na ime troškova naplate.

NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni rashodi

Međuzbroj za NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira