EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.7.2024.

COM(2024) 337 final

2024/0197(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru osnovanom Sporazumom između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda u pogledu izmjene Protokola br. 3 uz taj sporazum o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje u odnosu na „propusnost” Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla i prijelaznih pravila o podrijetlu

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se Prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje u ime Unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru osnovanom Sporazumom između EU-a i Islanda u vezi s predviđenim donošenjem odluke o izmjeni Protokola br. 3 uz Sporazum između EU-a i Islanda.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda

Cilj je Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda 1 (Sporazum) širenjem međusobne trgovine promicati usklađen razvoj gospodarskih odnosa između stranaka. Sporazum je stupio na snagu 1. travnja 1973.

2.2.Zajednički odbor

Zajednički odbor osnovan u skladu s odredbama članka 30. Sporazuma može odlučiti izmijeniti odredbe Protokola br. 3 o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje (u skladu s člankom 4. Protokola br. 3). Zajednički odbor svoje odluke i preporuke sastavlja na temelju dogovora dviju stranaka.

2.3.Predviđeni akt Zajedničkog odbora

Na svojem sljedećem sastanku ili razmjenom pisama Zajednički odbor treba donijeti odluku o izmjeni odredaba Protokola br. 3 o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje („predviđeni akt”).

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Na prvom tehničkom sastanku o prijelaznim pravilima o podrijetlu, održanom 5. veljače 2020. u Bruxellesu, većina ugovornih stranaka Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla („Konvencija”) 2 složila se s provedbom revidiranih pravila Konvencije („prijelazna pravila o podrijetlu” 3 ) usporedno s pravilima Konvencije, na prijelaznoj bilateralnoj osnovi, do donošenja revidiranih pravila Konvencije.

Od 1. rujna 2021. na snagu je stupila mreža bilateralnih protokola o pravilima o podrijetlu među ugovornim strankama Konvencije i između EU-a i Islanda, čime su prijelazna pravila postala primjenjiva.

Cilj je prijelaznih pravila o podrijetlu uvođenje blažih pravila radi jednostavnijeg utvrđivanja statusa povlaštenog podrijetla za robu. Budući da su prijelazna pravila općenito blaža nego pravila Konvencije, roba koja ispunjava uvjete iz Konvencije mogla bi se smatrati robom s podrijetlom i u skladu s prijelaznim pravilima o podrijetlu, osim određenih poljoprivrednih proizvoda razvrstanih u poglavlja 2., od 4. do 15. i 16. (osim prerađenih proizvoda ribarstva) i od 17. do 24. Harmoniziranog sustava jer su za te proizvode prijelazna pravila o podrijetlu različita ili stroža od onih iz Konvencije.

Prijelazna pravila o podrijetlu primjenjuju se usporedno s pravilima o podrijetlu iz Konvencije, čime se stvaraju dvije različite zone kumulacije.

U prijelaznim pravilima predviđa se „propusnost” između ta dva skupa pravila o podrijetlu tako što se dopušta da se dokaz o podrijetlu izda retroaktivno na temelju dokaza izdanog u skladu s pravilima Konvencije, pod uvjetom da dotični proizvodi ispunjavaju zahtjeve obaju skupova pravila.

Postojeća odredba prijelaznih pravila o „propusnosti” između ta dva skupa pravila o podrijetlu (članak 21. stavak 1. točka (d) Dodatka A Protokolu o pravilima o podrijetlu) dovela je do složenog carinskog postupka koji gospodarskim subjektima onemogućuje da u potpunosti iskoriste prednosti primjene prijelaznih pravila usporedno s Konvencijom.

Stranke su se dogovorile da će prijelazna pravila primjenjivati unaprijed kako bi trgovinske tokove i carinske prakse prilagodile predstojećem stupanju na snagu izmjene Konvencije (na kojoj se prijelazna pravila temelje). Stoga je primjereno olakšati primjenu „propusnosti” tijekom preostalog razdoblja primjene prijelaznih pravila do stupanja na snagu izmjene Konvencije.

Stoga bi se članak 8. Dodatka A Protokolu br. 3 trebao izmijeniti kako bi se olakšala primjena postojeće „propusnosti” između Konvencije i prijelaznih pravila o podrijetlu.

Stajalište koje EU treba zauzeti u Zajedničkom odboru trebalo bi utvrditi Vijeće.

Predložena izmjena tehničke je prirode i odnosi se na trenutačno primjenjiva prijelazna pravila o podrijetlu između stranaka i ne utječe na sadržaj protokola o pravilima o podrijetlu. Stoga nije potrebna procjena učinka. 

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali „postoji mogućnost da presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 4 .

4.1.2.Primjena na ovaj predmet

Zajednički odbor tijelo je osnovano na temelju sporazuma, konkretno Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda.

Akt koji Zajednički odbor treba donijeti akt je koji proizvodi pravne učinke.

Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojem se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena na ovaj predmet

Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na zajedničku trgovinsku politiku.

Stoga je materijalna pravna osnova predložene odluke članak 207. stavak 4. prvi podstavak UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

5.Utjecaj na proračun

Pojednostavnjenje „propusnosti” između Konvencije i prijelaznih pravila o podrijetlu nema mjerljiv učinak na proračun EU-a jer se njegovo područje primjene uglavnom odnosi na olakšavanje trgovine i konsolidaciju suvremenih praksi carinskih tijela. Pojednostavnjenje je usmjereno na područja koja ostaju u nadležnosti tijela, a da se pritom ne ugrozi sadržaj pravila na temelju kojih roba stječe status povlaštenog podrijetla i koja olakšavaju primjenu postojećeg načela „propusnosti”.

6.Objava predviđenog akta

Budući da će se aktom Zajedničkog odbora izmijeniti Protokol 3 uz Sporazum, primjereno ga je nakon donošenja objaviti u Službenom listu Europske unije.

2024/0197 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru osnovanom Sporazumom između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda u pogledu izmjene Protokola br. 3 uz taj sporazum o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje u odnosu na „propusnost” Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla i prijelaznih pravila o podrijetlu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Unija je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2842/72 5 sklopila Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda („Sporazum”), koji je stupio na snagu 1. travnja 1973.

(2)U skladu s člankom 30. Sporazuma Zajednički odbor može donositi odluke. U skladu s člankom 4. Protokola 3, Zajednički odbor osnovan člankom 30. Sporazuma („Zajednički odbor”) može odlučiti izmijeniti odredbe tog protokola.

(3)Zajednički odbor treba na svojem sljedećem sastanku donijeti odluku o izmjeni Protokola br. 3 uz Sporazum.

(4)Budući da će Odluka Zajedničkog odbora biti obvezujuća za Uniju, primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Zajedničkom odboru.

(5)Na prvom tehničkom sastanku o prijelaznim pravilima o podrijetlu, održanom 5. veljače 2020. u Bruxellesu, većina ugovornih stranaka Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla („Konvencija”) 6 složila se s provedbom revidiranih pravila Konvencije 7 („prijelazna pravila o podrijetlu” 8 ) usporedno s pravilima Konvencije, na prijelaznoj bilateralnoj osnovi, do donošenja revidiranih pravila Konvencije.

(6)Primjena prijelaznih pravila o podrijetlu jamči prilagodbu trgovinskih tokova i carinskih praksi do stupanja na snagu revidiranih pravila Konvencije 1. siječnja 2025. na kojima se temelje prijelazna pravila o podrijetlu.

(7)Od 1. rujna 2021. na snagu je stupila mreža bilateralnih protokola o pravilima o podrijetlu među ugovornim strankama Konvencije 9 , čime su prijelazna pravila postala primjenjiva 10 .

(8)Cilj je prijelaznih pravila o podrijetlu uvođenje blažih pravila radi jednostavnijeg utvrđivanja statusa povlaštenog podrijetla za robu. Budući da su prijelazna pravila općenito blaža nego pravila Konvencije, roba koja ispunjava pravila o podrijetlu iz Konvencije mogla bi se smatrati robom s podrijetlom i u skladu s prijelaznim pravilima o podrijetlu, osim određenih poljoprivrednih proizvoda razvrstanih u poglavlja 2., od 4. do 15. i 16. (osim prerađenih proizvoda ribarstva) i poglavlja od 17. do 24. Harmoniziranog sustava. Prijelazna pravila o podrijetlu primjenjuju se usporedno s pravilima o podrijetlu iz Konvencije, čime se stvaraju dvije različite zone kumulacije. Stoga bi, kako bi se olakšala primjena „propusnosti” između Konvencije i prijelaznih pravila o podrijetlu predviđenih člankom 21. stavkom 1. točkom (d) Dodatka A Protokolu br. 3 uz Sporazum, trebalo izmijeniti članak 8. Dodatka A Protokolu br. 3 uz Sporazum,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Zajedničkom odboru osnovanom Sporazumom između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda u pogledu izmjene Protokola br. 3 uz taj sporazum temelji se na nacrtu odluke Zajedničkog odbora priloženom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    SL L 301, 31.12.1972., str. 2.

(2)    SL L 54, 26.2.2013., str. 4.

(3)    SL L 381, 27.10.2021., str. 1.

(4)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka protiv Vijeća, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, točke od 61. do 64.

(5)    Uredba Vijeća od 19. prosinca 1972.o sklapanju Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda te o usvajanju odredaba za njegovu primjenu (SL L 301, 31.12.1972., str. 1.).

(6)    SL L 54, 26.2.2013., str. 4.

(7)    Odluka Vijeća (EU) 2019/2198 od 25. studenog 2019. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Zajedničkog odbora osnovanog Regionalnom konvencijom o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla u pogledu izmjene Konvencije (SL L 339, 30.12.2019., str. 1.)

(8)    SL L 381, 27.10.2021., str. 1.

(9)    EU, Island, Švicarska (uključujući Lihtenštajn), Norveška, Farski Otoci, Izrael, Jordan, Palestina (ovaj naziv ne tumači se kao priznanje Države Palestine niti se njime dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju), Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova), Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Gruzija, Republika Moldova i Ukrajina

(10)    SL C, C/2024/1637, 20.2.2024.    

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.7.2024.

COM(2024) 337 final

PRILOG

Prijedlogu odluke Vijeća

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Zajedničkom odboru osnovanom Sporazumom između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda u pogledu izmjene Protokola br. 3 uz taj sporazum o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje u odnosu na „propusnost” Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla i prijelaznih pravila o podrijetlu

PRILOG

[Nacrt] ODLUKE br. … ZAJEDNIČKOG ODBORA EU-a I ISLANDA

od XX. XX. 2024.

o

o izmjeni Protokola br. 3 uz Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje

ZAJEDNIČKI ODBOR EU-a i ISLANDA,

uzimajući u obzir Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda 1 („Sporazum”), a posebno članak 4. njegova Protokola br. 3 o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje (Protokol br. 3),

budući da:

(1)Na prvom tehničkom sastanku o prijelaznim pravilima o podrijetlu, održanom 5. veljače 2020. u Bruxellesu, većina ugovornih stranaka Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla („Konvencija”) 2 složila se s provedbom revidiranih pravila Konvencije („prijelazna pravila o podrijetlu” 3 ) usporedno s pravilima Konvencije, na prijelaznoj bilateralnoj osnovi, do donošenja revidirane Konvencije.

(2)Od 1. rujna 2021. na snagu je stupila mreža bilateralnih protokola o pravilima o podrijetlu među ugovornim strankama Konvencije, čime su prijelazna pravila postala primjenjiva 4 .

(3)Cilj je prijelaznih pravila o podrijetlu uvođenje blažih pravila radi jednostavnijeg utvrđivanja statusa povlaštenog podrijetla za robu. Budući da su prijelazna pravila općenito blaža nego pravila Konvencije, roba koja ispunjava uvjete iz Konvencije mogla bi se smatrati robom s podrijetlom i u skladu s prijelaznim pravilima o podrijetlu, osim određenih poljoprivrednih proizvoda razvrstanih u poglavlja 2., od 4. do 15., 16. (osim prerađenih proizvoda ribarstva) i poglavlja od 17. do 24. Harmoniziranog sustava.

(4)Prijelazna pravila o podrijetlu primjenjuju se usporedno s pravilima o podrijetlu iz Konvencije, čime se stvaraju dvije različite zone kumulacije. Stoga bi, kako bi se olakšala primjena „propusnosti” između Konvencije i prijelaznih pravila o podrijetlu predviđenih člankom 21. stavkom 1. točkom (d) Dodatka A Protokolu br. 3, trebalo izmijeniti članak 8. Dodatka A Protokolu br. 3,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 8. Dodatka A Protokolu br. 3 uz Sporazum umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a    Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točku (b), kumulacija iz članka 7. može se primijeniti na robu razvrstanu u poglavlja 1., 3., 16. (za prerađene proizvode ribarstva) i poglavlja od 25. do 97. Harmoniziranog sustava koja je stekla status robe s podrijetlom na temelju primjene pravila o podrijetlu u skladu s Dodatkom I. i relevantnih odredaba Dodatka II. Regionalnoj konvenciji o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla, pod uvjetom da su materijali i proizvodi podrijetlom iz ugovornih stranaka koje primjenjuju ova pravila za koje je kumulacija moguća.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon dana donošenja.

Sastavljeno u…

   Za Zajednički odbor

   Predsjednik

(1)    SL L 301, 31.12.1972., str. 2.

(2)    SL L 54, 26.2.2013., str. 4.

(3)    SL L 381, 27.10.2021., str. 1. 

(4)    SL C, C/2024/1637, 20.2.2024.