OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Unutarnji vodni putovi EU-a dugi su 42 286 kilometara (km) i ključni za povezivanje morskih luka, gradova i industrijskih središta 1 . Mreža međusobno povezanih vodnih putova duga 13 000 km proteže se kroz 13 država članica 2 i opslužuje više od 250 luka unutarnjih vodnih putova mreže TEN-T u mreži TEN-T. Prijevoz unutarnjim vodnim putovima relativno je mali dio ukupnog obujma prijevoza u EU-u, no usprkos tome ima važnu ulogu u cjelokupnom europskom prometnom sustavu. Tijekom 2020. unutarnjim vodnim putovima prevezeno je 131,7 milijardi tona po kilometru (tkm), odnosno 4,1 % tereta podijeljeno po vrsti prijevoza tereta (cestom je prevezeno 54,9 %, morem 29,1 %, a željeznicom 11,9 % ukupnog tereta) 3 . Suhi teret (poljoprivredni proizvodi, rude, metali, građevinski materijali, ugljen itd.) činio je 59,8 % prijevoza unutarnjim vodnim putovima 2020., dok je tekući teret (kemikalije i naftni derivati) činio 28,1 %, a kontejneri 12,1 % 4 .

Unutarnjim vodnim putovima prevozi se 0,9 % ukupne težine uvoza i izvoza u EU-u. Oni su geografski ograničena i koncentrirana mreža koja unatoč tome može ponuditi značajnu alternativu cestovnom ili željezničkom prijevozu za regije u europskom zaleđu koje su najbliže unutarnjim vodnim putovima. Stoga se prijevoz unutarnjim vodnim putovima uglavnom natječe s kopnenim prijevozom 5 i često klasificira zajedno s njim, pri čemu obuhvaća samo 6 % kopnenog prijevoza tereta i 0,01 % kopnenog putničkog prometa. Razvoj unutarnjih vodnih putova uvelike ovisi o: i. geografskim značajkama (položaj rijeka), ii. vrstama robe koja se prevozi ili se može prevoziti, iii. mjestima proizvodnje i potrošnje u odnosu na mrežu unutarnjih vodnih putova i iv. dostupnosti infrastrukture za pretovar.

Riječni informacijski servisi (RIS) napredne su usluge i funkcije koje se prvenstveno odnose na prometne aspekte ili aspekte povezane s prijevozom. Usluge povezane s prometom su informacijska služba za vodne putove, prometne informacije, upravljanje prometom, nadzor prometa i sprečavanje nesreća; a usluge povezane s prijevozom su planiranje putovanja, upravljanje lukama i terminalima, upravljanje teretom i flotom, praćenje statističkih podataka i pristojbe za infrastrukturu na unutarnjim vodnim putovima.

RIS podržava upravljanje prometom i prijevozom u unutarnjoj plovidbi. Cilj mu je i. omogućiti siguran i učinkovit prijevoz i ii. korištenje unutarnjih vodnih putova u najvećoj mogućoj mjeri. Zakonodavni postupak za reguliranje RIS-a na razini EU-a započeo je 2005. donošenjem Direktive o RIS-u (Direktiva 2005/44/EZ). Direktivom je uspostavljen okvir za uvođenje i korištenje usklađenih, interoperabilnih i otvorenih riječnih informacijskih servisa (RIS) kako bi se poboljšala sigurnost, učinkovitost i očuvanje okoliša pri prijevozu unutarnjim vodnim putovima u EU-u. Direktivom se istovremeno nastoji potaknuti povezanost prijevoza unutarnjim vodnim putovima s ostalim vrstama prijevoza (tj. multimodalni prijevoz). Unutar okvira EU-a Direktivom se utvrđuju: i. opći zahtjevi za RIS koji trebaju uspostaviti države članice, ii. područja u kojima je potrebno razviti standarde i iii. načela koja treba slijediti. Aktualne tehničke smjernice i specifikacije izrađuje Komisija, a donose se sekundarnim zakonodavstvom.

Komisija je provela ex post evaluaciju Direktive 6 , koja je pokazala pozitivan učinak te direktive na usklađivanje RIS-a. Međutim, u evaluaciji je utvrđeno i da ima prostora za poboljšanje. Kad je riječ o provedbi Direktive, opaženo je da: i. nisu sve tehnologije RIS-a dosegle istu razinu provedbe i zrelosti i ii. nisu u jednakoj mjeri i u potpunosti iskorištene sve tehnologije RIS-a u različitim zemljama i riječnim koridorima. Osim toga, sporo ažuriranje standarda uvelike je utjecalo na spor razvoj RIS-a. To je zato što se u trenutačnom kontekstu razvoj standarda temelji na doprinosu stručnjaka iz država članica u okviru relativno nekoordiniranog i dugotrajnog postupka prije nego što nova verzija bude spremna za donošenje u okviru provedbenog akta. Iskustvo je pokazalo da je za razvoj i primjenu standarda potrebno između 5 i 12 godina. Time se smanjuje učinkovitost operatora prijevoza unutarnjim vodnim putovima koji na kraju upotrebljavaju zastarjele standarde i tehnologiju. U izvješću DINA-e (2017.) ispitani su čimbenici povezani s digitalizacijom i njihov utjecaj na konkurentnost sektora u usporedbi s drugim vrstama prijevoza te je utvrđeno da bi RIS mogao imati važnu ulogu u prijevozu unutarnjim vodnim putovima. To znači da neadekvatni RIS može ugroziti potencijal konkurentnosti sektora prijevoza unutarnjim vodnim putovima.

Nadalje, europskim zelenim planom zahtijeva se da sve vrste prijevoza, uključujući prijevoz unutarnjim vodnim putovima, pridonesu cilju EU-a da postane klimatski neutralno gospodarstvo i zaštiti okoliš. Kad je riječ o prijevozu unutarnjim vodnim putovima, to znači i bolju integraciju različitih načina prijevoza u neometan, intermodalni logistički lanac. Druge vrste prijevoza u prometnom sektoru već su doživjele promjene. Na primjer, pravne odredbe za digitalne alate povezane s teretom donesene su 2019. za jedinstveno europsko pomorsko sučelje (EMSWe) i 2020. za eFTI. Međutim, Direktiva o RIS-u dosad je bila usmjerena na sigurnost plovidbe i nije omogućila integraciju prijevoza unutarnjim vodnim putovima u multimodalne lance opskrbe. Osim toga, za učinkovit prometni sustav važna je učinkovita prekogranična razmjena informacija među tijelima. Premda se s vremenom poboljšala suradnja država članica, još uvijek nisu digitalizirana sva izvješća koja se upotrebljavaju u prijevozu unutarnjim vodnim putovima. Čak i kad ta izvješća jesu digitalizirana, države članice upotrebljavaju različite aplikacije za izvješćivanje koje nisu međusobno kompatibilne. To znači da posljednjih godina nije opaženo znatno smanjenje broja ponovnih podnošenja elektroničkih izvješća s brodova na granicama. Osim toga, Direktivom o RIS-u nije predviđena obveza razmjene osobnih podataka u okviru tih servisa. Međutim, neki dionici, posebno brodari, izrazili su zabrinutost u pogledu povjerljivosti informacija o položaju plovila, zbog čega države članice nisu voljne dijeliti informacije iz RIS-a. To sugerira da ni države članice ni dionici nisu svjesni u kojoj se mjeri i u koje svrhe osobni podaci razmjenjuju ili bi se mogli zakonito razmjenjivati putem RIS-a. Naposljetku, evaluacijom (koja je bila djelomično ograničena malom količinom dostupnih podataka) nije se mogao utvrditi učinak RIS-a na održivost ni na promjenu načina prijevoza u sektoru.

Stoga je glavni problem polagano i fragmentirano uvođenje RIS-a, koje smanjuje konkurentnost i sigurnost sektora te koči njegov doprinos ciljevima europskog zelenog plana.

Budući da je prijevoz unutarnjim vodnim putovima usmjeren na plovne putove, problemi navedeni u prethodnim stavcima javljaju se samo na onim putovima na kojima se uvodi i primjenjuje RIS. Ti su problemi stoga izrazito geografski ograničeni i specijalizirani. S obzirom na malu veličinu sektora, razmjeri problema svakako će biti manji nego u ostatku prometnog sektora.

Cilj je inicijative riješiti utvrđene probleme. Opći je cilj izmjene Direktive osigurati učinkovit okvir za uvođenje i uporabu RIS-a. Konkretni su ciljevi sljedeći:

–osigurati dostupnost podataka relevantnih za RIS i usklađene norme;

–olakšati integraciju prijevoza unutarnjim vodnim putovima u multimodalni lanac;

–osigurati veću primjenu i interoperabilnost digitalnih rješenja te riješiti pitanja zaštite podataka.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Revizija Direktive o RIS-u povezana je s ključnim ciljevima trenutačne politike EU-a, kako je utvrđeno u europskom zelenom planu 7 . Nakon strategije za održivu i pametnu mobilnost, kojom se utvrđuje ključni cilj u povećanju prijevoza unutarnjim vodnim putovima i pomorskom plovidbom na kratkim udaljenostima za 25 % do 2030. i za 50 % do 2050., Europska komisija predstavila je u lipnju 2021. akcijski plan NAIADES III od 35 točaka za jačanje uloge prijevoza unutarnjim vodnim putovima u našim sustavima mobilnosti i logistike. Glavni su ciljevi: i. preusmjeriti više tereta na europske rijeke i kanale i ii. olakšati prijelaz na teglenice s nultim emisijama do 2050. To je u skladu s europskim zelenim planom, u kojem se zagovara preusmjeravanje znatnog dijela kopnenog tereta koji se danas prevozi na željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim vodnim putovima. U Komunikaciji NAIADES III navodi se da bi RIS trebao imati važnu ulogu u toj politici kao izvor podataka koji će doprinijeti budućem europskom prostoru za podatke o mobilnosti, čime se olakšava integracija prijevoza unutarnjim vodnim putovima u multimodalne mobilnosti i logističke lance.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj je prijedlog u skladu s postojećim zakonodavnim aktima u području prijevoza unutarnjim vodnim putovima, kao i s pravnim aktima o prometu općenito, te ih nadopunjuje. Na strateškoj je razini u skladu s Uredbom o TEN-T-u 8 , koja se u svojim prioritetima bavi: i. informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (npr. uvođenje informatičkih aplikacija, uključujući RIS) i ii. multimodalnim aspektima, npr. povezivanjem infrastrukture luka unutarnjih vodnih putova s infrastrukturom željezničkog teretnog i cestovnog prometa. Osim toga, programom Instrumenta za povezivanje Europe u okviru mreže TEN-T osiguravaju se financijska sredstva za razvoj RIS-a. Pristup koji se u tom pogledu primjenjuje u svim opcijama politike nije dupliciranje ili razvoj digitalnih alata za vrste i funkcionalnosti prijevoza koji se preklapaju, nego omogućavanje i poboljšanje veza s postojećim alatima (razmjenom odgovarajućih informacija), kako bi se na najbolji način iskoristili postojeći sustavi.

Uredbom o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (eFTI) 9 utvrđen je pravni okvir kojim se poduzećima omogućuje razmjena informacija s provedbenim tijelima u elektroničkom obliku (tj. za cestovni, željeznički, unutarnji vodni i zračni prijevoz tereta u Europskoj uniji). Prijevoznici nisu obvezni nadležnom tijelu staviti na raspolaganje regulatorne informacije elektroničkim putem. Međutim, ako odluče te informacije staviti na raspolaganje u elektroničkom obliku, moraju slijediti zahtjeve utvrđene u Uredbi o eFTI-ju. Interakcija između RIS-a i eFTI-ja trenutačno je ograničena, premda postoje potencijalne sinergije koje bi se mogle postići upotrebom platformi za eFTI za razmjenu informacija o teretu koje zahtijeva RIS.

Novom Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva 10 uvode se ciljevi za opskrbu električnom energijom s kopna u lukama unutarnjih vodnih putova. Uredbom se od država članica zahtijeva i da izrade nacionalne okvire politike koji će sadržavati planirane inicijative za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u prijevozu unutarnjim vodnim putovima, npr. za vodik i električnu energiju. RIS može doprinijeti ciljevima te uredbe i to olakšavanjem razmjene informacija: i. između plovila unutarnje plovidbe i luka opremljenih za takva alternativna goriva, a posebno ii. o dostupnosti infrastrukture u stvarnom vremenu. Time se pak može poduprijeti uvođenje tih goriva u sektor prijevoza unutarnjim vodnim putovima.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pravna je osnova za donošenje zakonodavstva EU-a povezanog sa zajedničkom prometnom politikom. S pomoću tog pravnog okvira EU osigurava koordinirano i usklađeno uvođenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija na unutarnjim vodnim putovima koje pomažu u povećanju sigurnosti i učinkovitosti prijevoza unutarnjim vodnim putovima umjesto oslanjanja samo na nekoordinirano djelovanje pojedinačnih država članica.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Potreba za djelovanjem EU-a prepoznata je u trenutku donošenja Direktive o RIS-u, kada se RIS razvijao neujednačenom brzinom, s različitim tehnologijama i aplikacijama u različitim dijelovima Europe, što je stvorilo prepreke za prekogranična putovanja. Stoga bi bez djelovanja EU-a vjerojatno postojale razlike u razini i prirodi pružanja usluge RIS-a među državama članicama ili u pristupima inicijativa na regionalnoj razini ili razini rijeka (tj. na razini komisije za rijeke). To bi pak vjerojatno dovelo do regionalne rascjepkanosti jer bi se svaka komisija za rijeke usredotočila na primjenu vlastitih rješenja, čime bi se uvele prepreke zajedničkom tržištu i ostvario korak unatrag u pogledu usklađivanja na razini koridora.

Države članice na koje to izravno utječe su one koje su obuhvaćene područjem primjene Direktive, konkretno one s plovnim putovima od važnosti za mrežu TEN-T.

•Proporcionalnost

Prijedlog je pripremljen uzimajući u obzir rezultate evaluacije navedene u nastavku. Komisija je provela i procjenu učinka kako bi utvrdila i ocijenila alternativne mjere za postizanje istih ciljeva.

Cilj je prijedloga ažurirati okvir za riječne informacijske servise (RIS). To će se ostvariti: i. boljim usklađivanjem i uvođenjem tehničkih specifikacija, ii. olakšavanjem i proširenjem razmjene informacija RIS-a među korisnicima i iii. usmjeravanjem područja primjene Direktive na plovne putove važne za TEN-T. Ne uvode se nikakvi troškovi za poduzeća, a dodatni troškovi za nacionalne uprave bit će mali, posebno u usporedbi s koristima od smanjenog opterećenja za brodare i pozitivnim učincima očekivane promjene načina prijevoza.

•Odabir instrumenta

Budući da prijedlog zahtijeva samo nekoliko izmjena Direktive 2005/44/EZ, direktiva o izmjeni najprikladniji je pravni instrument.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Komisija je provela ex post evaluaciju petnaest godina nakon donošenja Direktive 2005/44/EZ o usklađenom RIS-u na unutarnjim vodnim putovima u Uniji. Svrha te ex post evaluacije bila je poduprijeti sve daljnje odluke povezane s razvojem zakonodavnog okvira u tom području politike, uključujući eventualnu reviziju postojeće Direktive. Najvažniji rezultati evaluacije odnosili su se na stupanj usklađenosti, koji se razlikuje među tehnologijama RIS-a jer se one ne upotrebljavaju u jednakoj mjeri u svim zemljama i riječnim koridorima. U evaluaciji je zaključeno i da nema naznaka da je zbog Direktive o RIS-u došlo do preusmjeravanja prometa na unutarnju plovidbu. Nadalje, evaluacija je pokazala da su Direktiva o RIS-u i s njom povezani provedbeni akti i dalje relevantni, ali da primarni naglasak Direktive na sigurnost plovidbe više nije dovoljno usklađen s potrebama sektora. Konkretno, u evaluaciji je utvrđeno da se Direktivom o RIS-u ne rješava potreba za poboljšanjem učinkovitosti prijevoza unutarnjim vodnim putovima i njegove integracije u multimodalne lance opskrbe. Osim toga, utvrđeno je i da se njome ne rješavaju u dovoljnoj mjeri novi tehnološki izazovi i daljnja digitalizacija sektora. Svi su ti nalazi uzeti u obzir u postupku procjene učinka.

•Savjetovanja s dionicima

Za procjenu učinka stajališta dionika prikupljena su na različite načine, među ostalim početnom procjenom učinka, otvorenim javnim savjetovanjem i ciljanim savjetovanjima vanjskog izvođača putem internetskih upitnika, ciljanih anketa, razgovora, sastanaka i radionica. Tražili su se i kvalitativni doprinosi (mišljenja, stavovi, prijedlozi) i kvantitativne informacije (podaci, statistika).

Među dionicima bili su: predstavnici nacionalnih tijela, korisnici RIS-a, proizvođači opreme za RIS, MSP-ovi, međunarodne organizacije, sektorska udruženja, strukovna udruženja na europskoj razini, tijela država članica i kapetani plovila (tj. sve relevantne skupine s interesom za RIS).

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je provela evaluacijsku studiju (ex post evaluacija Direktive 2005/44/EZ o usklađenim riječnim informacijskim servisima na unutarnjim vodnim putovima u Uniji) kako bi poduprla evaluaciju i izradu radnog dokumenta službi Komisije 11 . Rad je započeo u siječnju 2019., a dovršen je u siječnju 2020.

•Procjena učinka

Prijedlog se temelji na rezultatima procjene učinka potkrijepljenima popratnom studijom koju je proveo vanjski konzultant koji ima konkretno znanje o tom području.

Osmišljene su i procijenjene tri opcije politike kako bi se riješili problemi i uzroci problema utvrđeni u procjeni učinka. Sve tri opcije politike sadržavaju različite mjere za pomoć u postizanju ciljeva inicijative, iako svaka ima različitu razinu djelotvornosti i učinkovitosti.

U opciji politike A uvodi se ograničeno ažuriranje Direktive bez promjene njezina područja primjene i s ciljem uklanjanja osnovnih utvrđenih nedostataka Direktive. Osnovna opća struktura RIS-a, kako u pogledu tehnoloških elemenata tako i u pogledu načina razmjene informacija među dionicima, u okviru te opcije ostala bi uglavnom ista. Središnju ulogu u toj opciji politike imaju smjernice za tumačenje normi i njihove primjene u državama članicama kao neregulatorna mjera u cilju poboljšanja usklađenosti. Važan novi element koji se uvodi tom opcijom je odluka da se Europskom odboru za izradu standarda unutarnje plovidbe (CESNI) dodijeli uloga u razvoju standarda. Kako bi se poboljšala kvaliteta osnovnih podataka RIS-a, države članice moraju češće ažurirati podatke u Europskom sustavu za upravljanje referentnim podacima (ERDMS). Države članice moraju uspostaviti i mehanizam za postupanje s pritužbama kako bi korisnici RIS-a mogli izvješćivati o problemima u provedbi RIS-a (a države članice morat će o tom mehanizmu svake godine izvješćivati Europsku komisiju). Konačno, države članice morat će procijeniti u kojoj su mjeri zahvaćeni osobni podaci i osigurati odgovarajuću obradu.

U opciji B zadržava se nekoliko mjera iz opcije A, npr. mehanizam za postupanje s pritužbama, zahtjev za ažuriranje podataka u ERDMS-u, uključenost CESNI-ja i pojašnjenje pitanja osobnih podataka. Međutim, opcijom B dodatno se podupire razvoj RIS-a uvođenjem važne promjene u strukturi RIS-a jer bi ta opcija politike zahtijevala stvaranje središnjeg čvora za razmjenu informacija i pružanje usluga (platforma RIS-a). Stoga se informacije više ne bi izravno razmjenjivale među različitim korisnicima (npr. između brodara i luka unutarnjih vodnih putova), nego bi se umjesto toga razmjenjivale putem platformi i funkcija platforme RIS-a. Tom bi se opcijom uveli novi standardi za plovidbu i planiranje putovanja, koje trenutačno nedostaju, na temelju kojih bi se brodarima pružile dodatne informacije. U okviru te opcije istaknutija je uloga razmjene informacija. Izvješćivanje o informacijama o teretu putem eFTI-ja postalo bi obvezno za brodare, koji bi također imali mogućnost elektroničke razmjene operativnih informacija s lukama unutarnjih vodnih putova. Bilo bi moguće razmjenjivati operativne informacije i s drugim vrstama prijevoza. RIS bi tako bio usmjeren na najvažnije vodne putove jer bi područje njegove primjene odgovaralo području primjene plovnih putova mreže TEN-T.

Opcija C najambicioznija je jer se njome prethodna opcija proširuje dvjema obveznim mjerama: i. obvezom brodara da elektroničkim putem prijavljuju planove plovidbe i ii. zahtjevom za razmjenu podataka s lukama unutarnjih vodnih putova, čime bi se uveo novi okvir za upravljanje prometom i tehnički razvoj u smislu digitalizacije i automatizacije.

Opcija politike B najpoželjnija je opcija politike jer se njome postiže najbolja ravnoteža između ciljeva koje treba postići, proporcionalnosti intervencije, nastalih troškova i koristi te jednostavnosti provedbe. Iako bi opcija politike C dala najveće neto koristi, ona istodobno podrazumijeva najvišu razinu troškova. Ukupni troškovi za opciju C veći su za 434 % od troškova opcije B, dok su ukupne koristi samo 107 % veće za opciju C u usporedbi s opcijom B. Nadalje, opcijom B osigurava se da se konkretni ciljevi rješavaju na progresivniji i učinkovitiji način, što podrazumijeva veći omjer koristi i troškova od opcije B (4,8 naspram 1,9) te omogućuje lakša tranzicija za nadležna tijela i operatere (zbog manjeg broja obveznih mjera).

Ukupne koristi najpoželjnije opcije politike procijenjene su na 450,4 milijuna EUR, izraženo kao sadašnja vrijednost za ukupno razdoblje 2025. – 2050. u odnosu na osnovni scenarij. Očekuje se i da će dovesti do neizravne koristi za društvo u smislu ušteda u vanjskim troškovima koje se procjenjuju na 311 milijuna EUR izraženo kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2025. – 2050. u odnosu na polaznu vrijednost. Te koristi proizlaze iz veće upotrebe prijevoza unutarnjim vodnim putovima i napuštanja cestovnog prometa. Kad je riječ o troškovima, neto koristi za najpoželjniju opciju politike procjenjuju se na 356,7 milijuna EUR, izraženo kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2025. – 2050. u odnosu na osnovni scenarij.

Ovom Prijedlogu priloženo je izvješće o procjeni učinka 12 , čiji je nacrt podnesen Odboru za nadzor regulative u kolovozu 2023. Odbor za nadzor regulative dao je pozitivno mišljenje, a izvješće o procjeni učinka revidirano je u skladu s preporukama Odbora za nadzor regulative. Te su primjedbe razmotrene u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom zakonodavnom prijedlogu.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Inicijativa je dio programa rada Komisije za 2023. u skladu s Prilogom II. (inicijative REFIT-a) pod naslovom „Europa spremna za digitalno doba”. Ima dimenziju REFIT-a u smislu pojednostavnjenja i usklađivanja razmjene informacija putem RIS-a. Inicijativom će se smanjiti administrativno opterećenje za brodare jer će se smanjiti potreba za ponovnim upisom informacija o teretu i potreba za izvješćivanjem luka o informacijama o teretu. Procjenjuje se da će najpoželjnija opcija politike zahvaljujući većoj usklađenosti i lakšoj zamjeni informacija iz RIS-a dovesti do uštede administrativnih troškova za brodare u iznosu od 28,5 milijuna EUR, izraženo kao sadašnja vrijednost za ukupno razdoblje 2025. – 2050. u odnosu na osnovni scenarij. Nadalje, smanjenjem napora koji brodari moraju uložiti za dobivanje informacija potrebnih za planiranje putovanja i plovidbu očekuje se da će se troškovi prilagodbe za brodare smanjiti za 72,1 milijun EUR izražen kao sadašnja vrijednost za ukupno razdoblje 2025. – 2050. u odnosu na osnovni scenarij. Osim toga, pružatelji softverskih usluga RIS-a imali bi koristi od pristupa brojnijim i kvalitetnijim podacima te ostvarili uštede troškova prilagodbe procijenjene na 8,1 milijun EUR, izraženo kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2025. – 2050. u odnosu na osnovni scenarij.

•Temeljna prava

Procijenjene su opcije politike kako bi se utvrdilo bi li one utjecale na temeljna prava i/ili jednako postupanje prema građanima EU-a. Polazište za procjenu temeljnih prava je Povelja Europske unije o temeljnim pravima 13 . Sve opcije politike procijenjene su s obzirom na taj instrument EU-a i zaključeno je da se svim trima opcijama u potpunosti poštuju ljudska i temeljna prava te da nijedna od tih opcija ne bi imala negativan učinak na njih. To je u potpunosti u skladu s primjenjivim zakonodavstvom, čime se povećava pravna jasnoća za korisnike usluga RIS-a.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog ne utječe na proračun Unije.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Utvrđeni su odgovarajući mehanizmi praćenja i izvješćivanja. Mehanizam za podnošenje pritužbi uveden na razini država članica omogućit će dobivanje informacija s terena i rano prepoznavanje mogućih izazova u primjeni Direktive. Od država članica zahtijevat će se da svake godine izvješćuju Komisiju o pritužbama i korektivnim mjerama. Osim toga, platforma RIS-a, kao digitalni alat za razmjenu, omogućit će prikupljanje statističkih podataka koji će pak omogućiti praćenje upotrebe RIS-a. Razvit će se posebni pokazatelji koje treba pratiti uz daljnji razvoj tehničkih specifikacija za platformu. Osim toga, informacije o operativnim i tržišnim učincima Direktive dobivat će se iz već javno dostupnih izvora (Eurostat) i iz ad hoc anketa i savjetovanja sa stručnjacima iz sektora.

S obzirom na to da inicijativa ovisi o primjeni sekundarnog zakonodavstva (tehničkih standarda), važno je omogućiti primjeren vremenski okvir za izradu i uvođenje tog sekundarnog zakonodavstva. Stoga bi sedam godina nakon isteka razdoblja provedbe tog zakonodavstva Komisija trebala provesti evaluaciju kako bi provjerile u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi inicijative.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Dokumenti s objašnjenjima nisu potrebni jer je cilj prijedloga pojednostavnjenje i pojašnjenje postojećeg režima.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Članak 1.Direktive o izmjeni čini njegov glavni dio i sadržava izmjene brojnih odredbi Direktive 2005/44/EZ.

Sadržajne izmjene Direktive navedene su u nastavku.

Predmet i područje primjene

U točki 1. mijenja se članak 1. kako bi se uklonila zastarjela upućivanja. U točki 2. članak 2. stavak 1. mijenja se kako bi se područje primjene Direktive prilagodilo s naglaskom na unutarnje vodne putove država članica koje su dio transeuropske prometne mreže.

Definicije

Točkom 3. uvode se definicije koje obuhvaćaju nove elemente uvedene ovom Direktivom, a posebno one koje se odnose na elektroničke sustave i platforme koji se upotrebljavaju u prometnom sektoru.

Uspostava RIS-a i tehničke smjernice i specifikacije

Točkom 4. zamjenjuje se članak 4. kako bi se ažurirao način pružanja usluga u okviru RIS-a i vrste usluga koje će se pružati. U stavku 3. ojačan je i poboljšan zahtjev da države članice dostavljaju podatke o plovidbi i planiranju putovanja te se uvodi novi zahtjev za pružanje informacija ERDMS-u kako bi se poboljšala cjelokupna kvaliteta i pravodobnost informacija koje se pružaju korisnicima RIS-a. Osim toga, kako bi se unaprijedila razmjena informacija i multimodalnost prijevoza unutarnjim vodnim putovima, uvode se zahtjevi za razmjenu informacija s drugim sustavima i platformama koji se upotrebljavaju u prometnom sektoru (među ostalim za EMSWe, eFTI, sustave lučke zajednice i pametne sustave infrastrukture unutarnjih vodnih putova).

Nadalje, u stavku 6. utvrđuje se struktura digitalne arhitekture RIS-a utvrđivanjem jedinstvene digitalne platforme (platforma RIS-a) kao glavne digitalne okosnice za pružanje usluga RIS-a u okviru koje bi trebalo organizirati sve takve servise. Komisija je ovlaštena odlučivati o funkcionalnim i tehničkim specifikacijama platforme RIS-a putem provedbenih akata.

Točkom 5. zamjenjuje se članak 5. kako bi se uklonili zastarjeli elementi i uvele nove tehničke specifikacije koje države članice moraju primjenjivati kako bi osigurale pružanje usluga u skladu s člankom 4.

Nadležna tijela i rješavanje pritužbi

Točkom 6. zamjenjuje se članak 8. kako bi se odredila nadležna tijela za upravljanje platformom RIS-a i postupanje s pritužbama. U točki 7. uvodi se novi članak 8.a u kojem se opisuju uloga i glavni elementi postupka koji bi trebalo slijediti pri postupanju s pritužbama. Države članice odgovorne su za oblikovanje i provedbu tog postupka te su dužne redovito izvješćivati Europsku komisiju o njegovoj uspješnosti. Time bi se omogućilo bolje praćenje i brže rješavanje problema u provedbi Direktive.

Pravila o privatnosti, zaštiti i ponovnom korištenju podataka

Točkom 8. zamjenjuje se članak 9. kako bi se ažurirali zahtjevi u pogledu privatnosti, sigurnosti i ponovne uporabe informacija. Točkom 8. uklanjaju se i zastarjele odredbe.

Postupak izmjene i izvršavanje delegiranih ovlasti

Točkom 9. zamjenjuje se članak 10. o postupku izmjene te se u stavku 1. predviđa delegirani akt za ažuriranje minimalnih zahtjeva u pogledu podataka iz Priloga I. Stavkom 2. predviđa se da Komisija delegiranim aktom izmijeni Prilog III. kako bi se uvela najnovija verzija ES-RIS-a jer potrebni standardi za RIS sada postaju sastavni, ali ne i ključni, dio Direktive, pod određenim uvjetima. Stavkom 3. Komisija se ovlašćuje za izmjenu Priloga III. delegiranim aktom ako se ne mogu ispuniti određeni uvjeti.

Točkama 10. i 11. zamjenjuju se stavci 2. i 6. članka 10.a kako bi se ažurirali zastarjeli elementi.

Točkom 12. zamjenjuje se članak 11. kako bi se uklonile zastarjele odredbe i osnovao Odbor za promet unutarnjim vodnim putovima kao relevantni odbor u smislu Uredbe (EU) 182/2011.

U točki 13. brišu se stavci 2. i 3. članka 12. jer sadržavaju zastarjele posebne odredbe o prenošenju s obzirom na to da postoji dovoljno iskustva u provedbi RIS-a i da su područje primjene Direktive o izmjeni sada najvažniji vodni putovi.

U točki 14. umeće se članak 12.a kojim se uvode odredbe o praćenju provedbe Direktive.

Točkom 15. zamjenjuje se Prilog I. Direktivi 2005/44/EZ, uključujući ažuriranja minimalnih zahtjeva u pogledu podataka.

Točkom 16. zamjenjuje se Prilog II. Direktivi 2005/44/EZ kojim se ažuriraju i pojednostavnjuju načela za tehničke specifikacije RIS-a.

U točki 17. dodaje se novi Prilog III. koji sadržava upućivanje na ES-RIS.

Ostale odredbe

Člankom 2. Direktive o izmjeni utvrđuje se obveza prenošenja.

Člankom 3. Direktive o izmjeni utvrđuje se stupanje na snagu ove Direktive.

Člankom 4. Direktive o izmjeni utvrđuju se adresati.

Prilozi

U Prilogu I. utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu podataka koje treba dostaviti za planiranje plovidbe i putovanja. U Prilogu II. utvrđuju se načela za razvoj tehničkih specifikacija RIS-a. U Prilogu III. utvrđuju se tehničke specifikacije koje se primjenjuju na RIS.

2024/0011 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2005/44/EZ o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 14 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 15 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 16 uspostavlja se okvir za uvođenje i uporabu usklađenih riječnih informacijskih servisa („RIS”) u Uniji. Uvođenjem RIS-a na unutarnjim vodnim putovima podupire se sigurnost i učinkovitost prijevoza unutarnjim vodnim putovima, a u konačnici i njegova održivost, i to povećanjem učinkovitosti prijevoza unutarnjim vodnim putovima.

(2)Od stupanja na snagu Direktive 2005/44/EZ sektor unutarnjih vodnih putova imao je koristi od usklađenog RIS-a. Međutim, razina usklađenosti među državama članicama nije ujednačena, a postupak uvođenja potrebnih specifikacija pokazao se dugotrajnim. Istodobno se u europskom zelenom planu 17 poziva na daljnji razvoj automatizirane i povezane multimodalne mobilnosti, pa bi RIS trebalo prilagoditi tim novim izazovima. Nadalje, u Strategiji za održivu i pametnu mobilnost 18 među mjerama za postizanje cilja promicanja stvaranja istinski pametnog prometnog sustava, učinkovite dodjele kapaciteta i upravljanja prometom predlaže se revizija Direktive 2005/44/EZ. U akcijskom planu NAIADES III 19 navodi se da bi, kako bi se podržao cilj da unutarnji plovni putovi budu dio neometanog sustava usklađenih RIS-a do 2030., cilj revizija pravnog okvira za RIS bio pomoći u uklanjanju postojećih nedostataka u usklađivanju i interoperabilnosti s drugim vrstama prijevoza te doprinijeti boljoj dostupnosti podataka, ponovnoj uporabi i interoperabilnosti digitalnih sustava, u skladu s europskom strategijom za podatke 20 . U prilagodbi RIS-a trebalo bi uzeti u obzir te promjene i razvoj događaja, kao i iskustvo stečeno u provedbi Direktive 2005/44/EZ.

(3)U interesu usklađenog pristupa interoperabilnosti u sektoru javnih usluga, pri provedbi platforme RIS-a i drugih rješenja obuhvaćenih područjem primjene ovog akta trebalo bi slijediti načela utvrđena u najnovijem Europskom okviru za interoperabilnost 21 , kako je propisano člankom 6. Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi) 22 .

(4)Uredbom (EU) 1315/2013 23 utvrđuju se zahtjevi za razvoj transeuropske prometne mreže („TEN-T”) 24 kako bi se postiglo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, a cilj joj je osigurati dostupnost jednakih visokokvalitetnih usluga i njihovu kompatibilnost sa sustavima drugih vrsta prijevoza duž te mreže.

(5)S obzirom na to da je većina putovanja plovila unutarnje plovidbe međunarodne prirode, RIS bi trebao biti usmjeren na unutarnje vodne putove koji su dio mreže TEN-T i stoga su od velike važnosti za Uniju, a ne samo na one koji pripadaju međusobno povezanoj mreži. Države članice trebale bi moći, na dobrovoljnoj osnovi, nastaviti proširivati zahtjeve za RIS na dijelove svoje mreže unutarnjih vodnih putova koji nisu uključeni u mrežu TEN-T kako bi se uzele u obzir nacionalne posebnosti.

(6)Iskustvo stečeno primjenom Direktive 2005/44/EZ pokazalo je da je važno ojačati tehničke specifikacije za pružanje podataka o plovidbi i planiranju putovanja kako bi se poboljšala kvaliteta i pravodobnost informacija koje se pružaju korisnicima RIS-a. Europski sustav za upravljanje referentnim podacima („ERDMS”) sadržava informacije potrebne za pravilno funkcioniranje RIS-a , a uspostavlja ga i njime upravlja Komisija. Države članice stoga bi trebale poduprijeti rad ERDMS-a pravodobnim dostavljanjem svih potrebnih podataka te ih prema potrebi revidirati i ažurirati barem jednom godišnje.

(7)Dostupnost ažuriranih i točnih informacija korisnicima RIS-a tijekom plovidbe o stanju plovnog puta i određenih točaka kao što su mostovi, prevodnice i luke unutarnjih vodnih putova trebala bi poboljšati ukupnu učinkovitost sektora unutarnjih vodnih putova. RIS bi stoga trebao uključivati ažurirane razmjene podataka s poluautomatiziranim i potpuno automatiziranim upravljanjem infrastrukturnim sustavima prevodnica i pokretnih mostova, kao i s lučkim sustavima luka unutarnjih vodnih putova.

(8)Kako bi se RIS-om omogućila povezanost s logističkim lancem, važno je da se informacije razmjenjuju ne samo među korisnicima prijevoza unutarnjim vodnim putovima, već i sa sustavima i aplikacijama drugih načina prijevoza. Jedinstvena nacionalna pomorska sučelja („MNSW”) u okviru europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja („EMSWe”) 25 trebala bi omogućiti ujednačeno izvješćivanje s brodova u cijeloj Uniji. Razmjenom informacija relevantnih za promet, kao što su vrijeme dolaska i odlaska, osigurala bi se interoperabilnost, multimodalnost i neometana integracija prijevoza unutarnjim vodnim putovima s cjelokupnim logističkim lancem. Elektroničke informacije o prijevozu tereta („eFTI”) trebale bi, prema potrebi, biti osnova za razmjenu informacija o teretu među korisnicima RIS-a. RIS bi prema potrebi trebao stvarati veze i razmjenjivati informacije sa sustavima i platformama drugih načina prijevoza.

(9)Razmjena informacija između plovila unutarnje plovidbe i luka unutarnjih vodnih putova, na primjer o dostupnosti lučkih postrojenja, radnom vremenu ili informacijama o plovilima i teretu nije uvijek optimalna, što utječe na učinkovitost operacija prijevoza unutarnjim vodnim putovima. Informacije o dostupnosti infrastrukture za alternativna goriva u lukama od posebne su važnosti za promicanje ekološke učinkovitosti sektora. Kako bi se pojednostavnila i racionalizirala razmjena tih informacija i povećala ukupna učinkovitost sektora, važno je da to postane dio RIS-a i da se razviju potrebne tehničke specifikacije.

(10)Upotreba jedinstvene digitalne platforme za RIS trebala bi pojednostavniti funkcioniranje RIS-a, poboljšati učinkovitost operacija prijevoza unutarnjim vodnim putovima i smanjiti opterećenje za pružatelje i korisnike RIS-a. Ta bi platforma („platforma RIS-a”) trebala podupirati relevantne usluge, biti središnja točka za razmjenu informacija o RIS-u unutar sektora unutarnjih vodnih putova i s drugim vrstama prijevoza te stoga postati glavna digitalna okosnica RIS-a u Uniji. Države članice trebale bi imenovati jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za upravljanje platformom RIS-a. Ta su tijela voditelji obrade za potrebe upravljanja platformom RIS-a.

(11)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za uvođenje platforme RIS-a, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje okvira za razvoj i funkcioniranje platforme. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. 26

(12)Kako bi se osigurala pravilna i djelotvorna primjena Direktive 2005/44/EZ, države članice trebale bi osigurati učinkoviti postupak za postupanje s pritužbama. Tijela država članica trebala bi surađivati kad je riječ o pritužbama koje uključuju prekogranične elemente (na primjer, nekompatibilni standardi za izvješćivanje o informacijama o plovilima) uzimajući u obzir da 75 % prijevoza unutarnjim vodnim putovima uključuje međunarodna putovanja. Analizom predmeta pritužbi, kao i njihove učestalosti te načina i pravodobnosti njihova rješavanja, moguće je utvrditi u kojoj se mjeri poštuju odredbe Direktive, čime se podupire praćenje provedbe upućivanjem na područja u kojima se provedba može poboljšati. Stoga je važno da države članice svake godine prikupljaju te informacije i o njima izvješćuju Komisiju. Bilo kakvo postupanje s pritužbama na temelju ove Direktive ne bi trebalo dovoditi u pitanje nadležnost nadzornih tijela u skladu s pravom Unije i država članica, uključujući Uredbu (EU) 2016/679 27 i Uredbu (EU) 2018/1725 28 .

(13)Razvoj tehničkih specifikacija trebao bi slijediti niz načela (konkretno onih navedenih u Prilogu II.) kako bi se osigurala pravilna i usklađena provedba odredaba Direktive 2005/44/EZ. Ta bi načela trebala sadržavati glavne elemente koje bi trebala imati svaka sastavnica RIS-a.

(14)Zahtjevima i tehničkim specifikacijama za potrebe RIS-a trebalo bi posebno osigurati da se svi podaci RIS-a mogu obrađivati isključivo u skladu sa sveobuhvatnim sustavom kontrole pristupa utemeljenim na pravima koji pruža dodijeljene funkcionalnosti, da sva nadležna tijela mogu imati neposredan pristup tim podacima u skladu sa svojim regulatornim nadležnostima, da se provode odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi se osiguralo da se obrada osobnih podataka elektroničkim putem može provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 29 i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 30 , među ostalim radi zaštite od povreda osobnih podataka i da se obrada osjetljivih poslovnih informacija može provoditi na način kojim se poštuje povjerljivost tih informacija.

(15)Kako bi se osigurala sigurna i optimalna plovidba unutarnjim vodnim putovima, države članice trebale bi biti upoznate s položajem svih plovila unutarnje plovidbe, među ostalim upotrebom podataka sustava automatske identifikacije („AIS”). Države članice također bi trebale razmjenjivati informacije relevantne za RIS kako bi se povećala učinkovitost RIS-a i smanjili zahtjevi u pogledu izvješćivanja. Ako se prijenos i razmjena informacija povezanih s RIS-om u te svrhe ne mogu postići bez obrade osobnih podataka, države članice trebale bi osigurati zakonitost obrade tih osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(16)Kako bi se osiguralo da korisnici RIS-a dobiju potrebne informacije o plovidbi i planiranju putovanja te uzimajući u obzir znanstveni i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se izmijenili minimalni zahtjevi u pogledu podataka utvrđeni u Prilogu I. Direktivi 2005/44/EZ.

(17)Ako je to propisno opravdano odgovarajućom analizomi ne postoje mjerodavni i ažurirani međunarodni standardi za osiguravanje sigurnosti plovidbe, ili ako bi promjene ili ishod postupka donošenja odluka Europskog odbora za izradu standarda unutarnje plovidbe (CESNI) ugrozili interese Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Priloga III. Direktivi 2005/44/EZ kako bi se osigurale odgovarajuće tehničke specifikacije za RIS, u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu II. Direktivi 2005/44/EZ s ciljem zaštite interesa Unije.

(18)Iskustvo stečeno provedbom Direktive 2005/44/EZ pokazuje da uvođenje i ažuriranje tehničkih specifikacija dugo traje, što je utjecalo na uspješnost sektora. Stoga je važno promijeniti postupak uvođenja tehničkih specifikacija.

(19)Direktivom (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća 31 uveden je takav postupak koji se temelji na tehničkim specifikacijama koje je izradio CESNI. CESNI 32 djeluje pod pokroviteljstvom Središnje komisije za plovidbu Rajnom („CCNR”) i otvoren je za stručnjake iz svih država članica te je odgovoran za izradu tehničkih standarda u području prijevoza unutarnjim vodnim putovima. Iskustvo je pokazalo da je CESNI na organiziran i pravodoban način razvio i ažurirao tehnička pravila za plovila unutarnje plovidbe. Uzimajući u obzir stručno znanje CESNI-ja i iskustvo stečeno u provedbi Direktive (EU) 2016/1629, sličan bi se pristup trebao primijeniti i za Direktivu 2005/44/EZ.

(20)Kako bi se osigurala visoka razina sigurnosti i učinkovitosti unutarnje plovidbe, osiguralo pružanje usluga RIS-a i uzeo u obzir znanstveni i tehnički napredak i drugi razvoj u sektoru, upućivanje na primjenjive tehničke specifikacije za riječne informacijske servise, tj. europski standard za riječne informacijske servise (ES-RIS), pod uvjetom da je u skladu s načelima iz Priloga II., trebalo bi činiti sastavni, ali ne i ključni dio Direktive 2005/44/EZ i redovito se ažurirati. Stoga bi Komisiji u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo delegirati ovlast za donošenje akata o izmjeni Priloga III. Direktivi 2005/44/EZ radi ažuriranja upućivanja na najnoviju verziju standarda ES-RIS i utvrđivanja datuma njezine primjene.

(21)Kad donosi delegirane akte, posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva 33 od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci te oni sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(22)Ukinut je Odbor o uzajamnom priznavanju nacionalnih svjedodžbi zapovjednika za prijevoz putnika i robe unutarnjim vodnim putovima iz članka 11. Direktive 2005/44/EZ. Umjesto toga, Odbor za promet unutarnjim vodnim putovima koji ima stručno znanje u području standarda i tehničkih specifikacija u sektoru unutarnjih vodnih putova relevantan je za pomoć Komisiji u smislu Uredbe (EU) 182/2011 34 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu RIS-a. Nadalje, ovom se Direktivom uvode izmjene članka 5. i članka 12. Direktive 2005/44/EZ koje se odnose na postupak Odbora, a koje treba uključiti u ažurirani članak. Stoga bi članak 11. Direktive 2005/44/EZ trebalo izmijeniti u skladu s tim promjenama.

(23)Za potrebe boljeg zakonodavstva i pojednostavnjenja, Direktivom 2005/44/EZ trebalo bi se moći upućivati na međunarodne standarde, a da ih se ne podvostručuje unutar pravnog okvira Unije.

(24)RIS je uspostavljen u Uniji od 2005., a države članice stekle su znatno iskustvo u njegovu razvoju i provedbi. Nadalje, tehničke specifikacije potrebne za funkcioniranje RIS-a uključene su u Prilog III. Direktivi 2005/44/EZ. U tom pogledu trebalo bi izbrisati članak 12. stavak 2. Direktive 2005/44/EZ. Osim toga, izmjenom područja primjene Direktive 2005/44/EZ kako bi se usredotočilo na TEN-T, zahtjev za provedbu RIS-a primjenjuje se na najvažnije vodne putove i tako stvara pouzdana prometna mreža. Stoga bi članak 12. stavak 3. Direktive 2005/44/EZ trebalo izbrisati.

(25)U skladu s načelom proporcionalnosti, za postizanje temeljnog cilja uspostave okvira za pružanje riječnih informacijskih servisa (RIS) u Uniji potrebno je i primjereno utvrditi pravila o uspostavi, radu i tehničkim specifikacijama RIS-a. Ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.

(26)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća koji je dao mišljenje [XX. XX. 2024.] 35 .

(27)Direktivu 2005/44/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2005/44/EZ

Direktiva 2005/44/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)članak 1 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Direktivom uspostavlja okvir za uvođenje i korištenje usklađenih riječnih informacijskih servisa (RIS) u Uniji u svrhu poticanja razvoja prijevoza unutarnjim vodnim putovima kako bi se poboljšala sigurnost, učinkovitost i održivost te olakšala povezanost s ostalim vrstama prijevoza.

2.Direktivom se uspostavlja okvir za utvrđivanje i daljnji razvoj tehničkih pravila, specifikacija i uvjeta kako bi se osigurao usklađeni, interoperabilni i otvoreni RIS na unutarnjim vodnim putovima Unije i osigurao kontinuitet s drugim uslugama modalnog upravljanja prometom, posebno s upravljanjem pomorskim prometom i uslugama informiranja.”;

(2)u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Ova se Direktiva primjenjuje na provedbu i rad RIS-a na svim unutarnjim vodnim putovima i lukama unutarnjih vodnih putova država članica koje su dio transeuropske prometne mreže, kako je navedeno u prilozima I. i II. Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 36 .”;

(3)u članku 3. dodaju se sljedeće točke od (ha) do (hi):

„(ha)„transeuropska prometna mreža” (TEN-T) znači unutarnji vodni putovi kako su definirani u Prilogu I. Uredbi (EU) 1315/2013;

(hb)„elektroničke informacije o prijevozu tereta” (eFTI) znači elektroničke informacije o prijevozu tereta kako su definirane u članku 3. stavku 4. Uredbe (EU) 2020/1056 Europskog parlamenta i Vijeća 37 ;

(hc)„europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja”(„EMSWe”) znači europsko okružje jedinstvenog pomorskog sučelja kako je definirano u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća 38 ;

(hd)„jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje” znači jedinstveno nacionalno pomorsko sučelje kako je definirano u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2019/1239;

(he)„Europski sustav za upravljanje referentnim podacima” (ERDMS) znači jedinstvena točka pristupnog repozitorija (biblioteka) referentnih podataka i popisa oznaka koje upotrebljavaju IT aplikacije u prijevozu unutarnjim vodnim putovima kojima upravlja Komisija;

(hf) „sustav lučke zajednice” znači elektronička platforma za razmjenu informacija između javnih i privatnih dionika kako bi se osigurali neometani lučki i logistički postupci;

(hg) „pametni sustav infrastrukture unutarnjih vodnih putova” je elektronička platforma kojom se podupire poluautomatizirano upravljanje infrastrukturom za prijevoz unutarnjim vodnim putovima na prevodnicama i pokretnim mostovima u mreži TEN-T, kojom upravljaju javna tijela za upravljanje vodnim putovima;

(hh) „platforma RIS-a” znači elektronička platforma s jedinstvenom točkom pristupa koja prikuplja informacije nacionalnih RIS-ova i koja korisnicima RIS-a pruža informacijske usluge za vodne putove, infrastrukturu, promet i prijevoz, uključujući planiranje ruta i prijevoza, te koja služi za elektroničko izvješćivanje u skladu s načelom „samo jednom”;

(hi) „luke unutarnjih vodnih putova” znači luke unutarnjih vodnih putova osnovne mreže TEN-T ili sveobuhvatne mreže TEN-T, kako su navedene i kategorizirane u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1315/2013.”;

(4)članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Uvođenje RIS-a

1.Države članice dužne su poduzeti mjere potrebne za uvođenje RIS-a na unutarnjim vodnim putovima i lukama unutarnjih vodnih putova koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive.

2.Države članice razvijaju RIS tako da aplikacija RIS-a bude učinkovita, da dopušta nadgradnju i bude interoperabilna kako bi mogla djelovati u interakciji s drugim aplikacijama RIS-a i sa sustavima za druge načine prijevoza, istodobno pružajući sučelja sa sustavima upravljanja prometom i komercijalnim aktivnostima.

3.U svrhu uvođenja RIS-a, države članice dužne su:

(a)osigurati da se korisnicima RIS-a dostave svi relevantni podaci o plovidbi i planiranju putovanja unutarnjim vodnim putovima. Ti podaci, kako su definirani u Prilogu I., moraju biti ažurirani i dostupni barem u pristupačnom zajedničkom elektroničkom formatu;

(b)osigurati da su za sve njihove unutarnje vodne putove mreže TEN-T, osim podataka iz točke (a), korisnicima RIS-a dostupne elektroničke navigacijske karte prikladne za navigacijske svrhe;

(c)ako nacionalni ili međunarodni propisi to nalažu, nadležnim tijelima omogućiti primitak potrebnih podataka putem elektroničkih izvješća s plovila. U prekograničnom prijevozu ti će se podaci proslijediti nadležnim tijelima susjedne države, a svaki takav prijenos podataka bit će završen prije dolaska plovila na granicu;

(d)osigurati da se obavijesti kapetanima, uključujući informacije o vodostaju (ili najvećem dozvoljenom gazu) i ledu na unutarnjim vodnim putovima, dostavljaju u obliku standardiziranih i kodiranih poruka pogodnih za preuzimanje. Standardizirana poruka treba sadržavati barem one informacije koje su potrebne za sigurnu plovidbu. Obavijesti kapetanima moraju biti ažurirane i dostupne barem u pristupačnom zajedničkom elektroničkom formatu;

(e)osigurati ažuriranje ERDMS-a dostavljanjem svih potrebnih podataka bez odgode te ih revidirati najmanje jednom godišnje;

(f)osigurati da se barem informacije povezane s prometom razmjenjuju između RIS-a i okruženja za elektroničku razmjenu informacija uspostavljenih pravom Unije i upotrebljavaju u drugim vrstama prijevoza, među ostalim putem jedinstvenih nacionalnih pomorskih sučelja unutar EMSWe-a;

(g)osigurati da informacije o opasnim tvarima koje se zahtijevaju u skladu s dijelom 5. poglavljem 5.4. Pravilnika priloženih Europskom sporazumu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodnim putovima (ADN), sklopljenom u Ženevi 26. svibnja 2000., kako je navedeno u odjeljku III.1. Priloga III. Direktivi 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 39 , budu dostupne nadležnim tijelima na platformi za eFTI putem jedinstvene elektroničke identifikacijske veze iz članka 9. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) 2020/1056;

(h)osigurati razmjenu informacija između RIS-a i sustava lučke zajednice luka unutarnjih vodnih putova, uključujući, među ostalim, ažuriranu dostupnost vezova i infrastrukture za alternativna goriva, a posebno objekata koji se zahtijevaju u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća 40 ;

(i)osigurati razmjenu informacija između RIS-a i drugih pametnih sustava infrastrukture unutarnjih vodnih putova u svrhu upravljanja riječnim prometom.

Obveze iz ovog stavka ispunjavaju se u skladu sa zahtjevima i načelima iz priloga I. i II.

4.Nadležna tijela država članica uspostavljaju centre RIS ovisno o regionalnim potrebama.

5.Države članice izrađuju, usmjeravaju, koriste i održavaju jedinstvenu platformu RIS-a koja pruža podatke povezane s vodnim putovima, infrastrukturom, prometom i prijevozom. Platforma RIS-a dostupna je svim korisnicima RIS-a i glavna je platforma za razmjenu informacija povezanih s RIS-om. Sadržava sučelja za veze sa sustavima drugih vrsta prijevoza i lukama unutarnjih vodnih putova. Države članice imenuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za upravljanje platformom RIS-a.

6. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju operativne značajke, uloge i postupci za platformu RIS-a i utvrđuje tijelo nadležno za upravljanje njome, na temelju načela za tehničke specifikacije RIS-a utvrđenih u točki 7. Priloga II., kako bi se osigurala njihova ujednačena provedba u cijeloj Uniji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

7.U svrhu korištenja automatskog sustava identifikacije (AIS), primjenjuje se regionalni Sporazum o radiotelefonskim uslugama na unutarnjim vodnim putovima sklopljen u Baselu 6. travnja 2000. u okviru Pravilnika o radiokomunikacijama Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).

8.Države članice, ako je to primjereno u suradnji s Unijom, poticat će zapovjednike plovila, brodare, zastupnike ili vlasnike plovila koja plove njihovim unutarnjim vodnim putovima, utovarivače ili vlasnike tereta koji se prevozi tim plovilima da u potpunosti iskoriste usluge koje su im na raspolaganju na temelju ove Direktive.

9.Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi provjerila interoperabilnost, pouzdanost i sigurnosti RIS-a.”;

(5)članak 5 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Tehničke specifikacije

1.Kako bi se pružila potpora RIS-u i osigurala interoperabilnost tih usluga u skladu s člankom 4. stavkom 2., primjenjuju se tehničke specifikacije iz Priloga III. u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu II. i posebno obuhvaćaju sljedeća područja:

(a)elektronički prikaz navigacijskih karata i informacijski sustav za unutarnju plovidbu (Inland ECDIS);

(b)elektroničko izvješćivanje s brodova;

(c)obavijesti kapetanima;

(d)sustave za praćenje i određivanje položaja plovila;

(e)sukladnost opreme potrebne za korištenje RIS-a;

(f)upravljanje platformom RIS-a;

(g)međusobno povezivanje i razmjenu informacija s bazama podataka Unije (ERDMS);

(h)međusobno povezivanje i razmjenu informacija s elektroničkim platformama za druge vrste prijevoza, uključujući barem eFTI i EMSWe;

(i)međusobno povezivanje i razmjenu informacija sa sustavima upravljanja lukama i pametnim sustavima infrastrukture unutarnjih vodnih putova;

(j)odredbe za plovidbu i planiranje putovanja.”;

(6)članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Nadležna tijela

Države članice imenuju tijela nadležna za aplikaciju RIS, za međunarodnu razmjenu podataka, za rad platforme RIS-a i za postupanje s pritužbama korisnika RIS-a. O tim se tijelima obavješćuje Komisiju do... [godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].”;

(7)umeće se sljedeći članak 8 a:

„Članak 8.a

Postupanje s pritužbama

1.Svaka država članica osigurava uspostavu djelotvornog postupka za postupanje s pritužbama koje proizlaze iz primjene ove Direktive.

2.Postupanje s pritužbama provodi se na način kojim se izbjegavaju sukobi interesa i koji je funkcionalno neovisan o bilo kojem nadležnom tijelu za aplikaciju RIS, za međunarodnu razmjenu podataka i za rad platforme RIS-a. Postupanje s pritužbama mora biti nepristrano i transparentno te se pritom mora poštovati pravo na slobodno poslovanje.

3.Pritužbe se podnose u državi članici iz čijih vodnih putova ili luka unutarnjih vodnih putova potječe razlog za pritužbu. Države članice osiguravaju da su korisnici RIS-a i drugi odgovarajući dionici obaviješteni o tome gdje i kako mogu podnijeti pritužbu te koja su tijela odgovorna za postupanje s njima.

4.Tijela nadležna za postupanje s pritužbama surađuju kad je riječ o prekograničnim pritužbama.

5.Tijela nadležna za postupanje s pritužbama ovlaštena su, u skladu s nacionalnim pravom, zahtijevati od nadležnih tijela za aplikaciju RIS, za međunarodnu razmjenu podataka, pružatelja usluga RIS-a, upravitelja infrastrukture i luka unutarnjih vodnih putova da im dostave informacije relevantne za pritužbu.

6.Tijela nadležna za postupanje s pritužbama u skladu s nacionalnim pravom prema potrebi imaju ovlast donositi obvezujuće odluke podložne sudskom preispitivanju.

7.Države članice obavješćuju Komisiju o postupku postupanja s pritužbama do... [godinu dana nakon datuma stupanja na snagu] i nakon toga o svim promjenama tih informacija. Komisija objavljuje i redovito ažurira te podatke na svojoj internetskoj stranici.

8.Države članice svake godine obavješćuju Komisiju o broju i vrsti pritužbi koje su primila tijela nadležna za postupanje s pritužbama, broju poduzetih korektivnih mjera i vremenu potrebnom za rješavanje pritužbi.”;

(8)članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Pravila o povjerljivosti i sigurnosti informacija

Države članice poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom kako bi zaštitile informacije i evidenciju RIS-a od nepoželjnih događaja ili zlouporabe, uključujući neovlašten pristup, izmjenu ili gubitak te kako bi osigurale povjerljivost komercijalnih i drugih osjetljivih informacija razmijenjenih u skladu s ovom Direktivom.”;

(9)članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Postupak izmjene

1.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 10.a radi izmjene Priloga I. ažuriranjem i revidiranjem minimalnih zahtjeva u pogledu podataka, uzimajući u obzir iskustvo stečeno primjenom ove Direktive i tehnički napredak u razvoju tehnologija i aplikacija RIS-a.

2.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 10.a radi izmjene Priloga III. ažuriranjem, prema potrebi s obzirom na kriterije definirane u stavku 3., i u skladu s načelima Priloga II., upućivanja na najnoviju verziju ES-RIS-a i određivanja datuma njegove primjene.

3.Ako ne postoje mjerodavni i ažurirani međunarodni standardi za osiguravanje sigurnosti plovidbe, ili ako tehničke specifikacije koje je razvio CESNI nisu u skladu s primjenjivim zahtjevima utvrđenima u Prilogu II. ili ako bi promjene u postupku donošenja odluka CESNI-ja ili u drugim elementima standarda ugrozile interese Unije te ako je to propisno opravdano odgovarajućom analizom, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 10.a u vezi s izmjenom Priloga III. kako bi se osigurale odgovarajuće tehničke specifikacije na temelju načela utvrđenih u Prilogu II.”;

(10)u članku 10.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.”;

(11)u članku 10.a stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.Delegirani akt donesen na temelju ovog članka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu na njega ne podnesu prigovor.”;

(12)članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Odbor za promet unutarnjim vodnim putovima. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 41 .

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”;

(13)u članku 12. brišu se stavci 2. i 3.;

(14)umeće se sljedeći članak 12 a:

„Članak 12.a

Praćenje

Komisija prati uspostavu RIS-a u Uniji i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću do do... [pet godina nakon datuma stupanja na snagu].”;

(15)Prilog I. Direktivi 2005/44/EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Direktivi;

(16)Prilog II. Direktivi 2005/44/EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Direktivi;

(17)tekst iz Priloga III. ovoj Direktivi dodaje se kao Prilog III.

Članak 2.

Prenošenje

1.Države članice obuhvaćene područjem primjene ove Direktive donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do... [godinu dana nakon stupanja na snagu]. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

3.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama koje imaju unutarnje vodne putove obuhvaćene područjem primjene članka 2. Direktive 2005/44/EZ.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

(1) Izvor: Statistička knjižica, 2022. (europa.eu)

(2) Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Francuska, Hrvatska, Mađarska, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

(3) Izvor: Statistički podaci o prometu u EU-u: https://transport.ec.europa.eu/facts-funding/studies-data/eu-transport-figures-statistical-pocketbook/statistical-pocketbook-2022_en

(4) CCNR (2022). Tematsko izvješće o procjeni novih tržišnih mogućnosti za prijevoz unutarnjim vodnim putovima. Dostupno na: https://inland-navigation-market.org/wp-content/uploads/2022/03/Thematic-report_20212022_EN_BD.pdf .

(5)

Europska komisija (2016.), Radni dokument službi Komisije – Ex post evaluacija Direktive 92/106/EEZ o kombiniranom prijevozu, SWD(2016) 140 final

(6) SWD(2021) 0050 final

(7) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1588580774040&uri=CELEX%3A52019DC0640 .

(8) Uredba (EU) 1315/2013.

(9) Uredba (EU) 2020/1056.

(10) Uredba (EU) 2020/1056.

(11) 090166e5d9dfde69.pdf .

(12) SWD […] 2023.

(13) SL C 326, 26.10.2012., str. 2.

(14) SL C , , str. .

(15) SL C , , str. .

(16) Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30.9.2005., str. 152., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2005/44/oj).

(17) COM/2019/640 final.

(18) COM/2020/789 final.

(19) COM/2021/324 final.

(20) COM/2020/66 final.

(21) COM/2017/134 final.

(22) COM/2022/720 final.

(23) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1315/oj).

(24) Politika transeuropske prometne mreže EU-a, odnosno politika TEN-T-a, ključan je instrument za razvoj usklađene, učinkovite, multimodalne i visokokvalitetne prometne infrastrukture u EU-u. Sastoji se od željezničkih pruga, unutarnjih plovnih putova, kratkih pomorskih plovnih putova i cesta povezanih s urbanim čvorovima, morskim lukama i lukama unutarnjih plovnih putova, zračnim lukama i terminalima.

(25) Uredba (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU (SL L 198, 25.7.2019., str. 64., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1239/oj).

(26) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(27) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(28) SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(29) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj).

(30) RUredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ, SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).

(31) Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252, 16.9.2016., str. 118. ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2016/1629/oj).

(32) CESNI je osnovan rezolucijom CCNR-a 2015-i-3.

(33) SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj .

(34) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(35) SL C […], […], str. […].

(36) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1315/oj).

(37) Uredba (EU) 2020/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (SL L 249, 31.7.2020., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/1056/oj).

(38) Uredba (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU (SL L 198, 25.7.2019., str. 64., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1239/oj).

(39) Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/68/oj).

(40) Uredba (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU, SL L 234, 22.9.2023., str. 1. ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1804/oj).

(41) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).