EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.10.2024.
COM(2024) 690 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2024.
{SWD(2024) 690 final} - {SWD(2024) 691 final} - {SWD(2024) 692 final} - {SWD(2024) 693 final} - {SWD(2024) 694 final} - {SWD(2024) 695 final} - {SWD(2024) 696 final} - {SWD(2024) 697 final} - {SWD(2024) 698 final} - {SWD(2024) 699 final}
I. Glavna kretanja
Dvadeset godina nakon najvećeg proširenja u povijesti EU-a na 10 novih država članica pristupanje EU-u i dalje je ključni čimbenik dugoročne sigurnosti, mira, stabilnosti i blagostanja u Europi. U njegovom okviru i dalje se promiču zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava i poštovanje temeljnih prava, uz istodobno poticanje gospodarskog rasta. Vjerodostojni izgledi za članstvo u EU-u potiču reforme i nužni su za poticanje pomirenja. Važnost europske integracije postala je još jasnija tijekom pandemije bolesti COVID-19, koja je u prvi plan stavila međusobnu povezanost Europe i potrebu za zajedničkim suočavanjem s globalnim izazovima. Tri nova zahtjeva za članstvo koje su podnijeli istočni susjedi EU-a tijekom ruske ratne agresije na Ukrajinu 2022. i odluke Europskog vijeća koje su uslijedile dodatno svjedoče o geopolitičkoj težini procesa proširenja EU-a.
Povijesnu priliku da svoju budućnost vežu uz EU dobilo je 10 partnera: šest zemalja zapadnog Balkana te Turska, Ukrajina, Republika Moldova
i Gruzija. Proces proširenja temelji se na zaslugama i ovisi o pojedinačnom objektivnom napretku svakog partnera. To zahtijeva odlučnost u provedbi nepovratnih reformi u svim područjima prava EU-a, s posebnim naglaskom na osnovama procesa proširenja – povezanima s demokracijom, vladavinom prava, temeljnim pravima, funkcionalnim tržišnim gospodarstvom koje se može oduprijeti pritiscima konkurencije u EU-u i javnom upravom sposobnom za provedbu zakonodavstva EU-a. Zemlje koje odluče pristupiti EU-u moraju u potpunosti i nedvosmisleno prihvatiti i promicati vrijednosti EU-a, uključujući usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Proces proširenja ušao je u novu fazu 2024. koju je obilježio svježi zamah. Nakon odluke Europskog vijeća u prosincu 2023. o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldovom, 25. lipnja 2024. održane su prve međuvladine konferencije o otvaranju pregovora s objema zemljama. Komisija je zatim počela održavati bilateralne sastanke radi provjere usklađenosti zakonodavstva koji su sada u punom zamahu. Nakon odluke Vijeća kojom se priznaje da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlja o vladavini prava, na međuvladinoj konferenciji održanoj 26. lipnja predstavljena su mjerila za zatvaranje tih poglavlja. Time je otvoren i put za početak privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Krajem 2023. dovršeni su sastanci radi analitičkog pregleda s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. S Albanijom je 15. listopada 2024. otvorena skupina poglavlja o temeljnim pitanjima.
U ožujku 2024. Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Komisija je pozvana da pripremi pregovarački okvir kako bi ga Vijeće donijelo čim ta zemlja poduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz listopada 2022. U prosincu 2023. Europsko vijeće dodijelilo status kandidatkinje Gruziji. Međutim, zbog poteza koje gruzijska vlada poduzima od proljeća 2024. ugrožen je daljnji put Gruzije prema EU-u i de facto prekinut proces pristupanja. Vijeće nastavlja razmatrati zahtjev za članstvo koji je Kosovo
* podnijelo 2022.
Zamah proširenja pratilo je oživljavanje suradnje s relevantnim partnerima, posebno u pogledu njihove postupne integracije u jedinstveno tržište EU-a. Ta je integracija pomoć (ne i alternativa) pristupanju jer i prije pristupanja donosi konkretne socioekonomske koristi članstva u EU-u zemljama kandidatkinjama koje su dovoljno spremne u određenim područjima. Kako bi pokazao svoju predanost toj suradnji, EU je znatno povećao svoju financijsku potporu partnerskim zemljama.
Instrument za Ukrajinu
stupio je na snagu 1. ožujka 2024. U kontekstu općeg agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine tim se instrumentom financiranja podupiru nastojanja Ukrajine da održi makrofinancijsku stabilnost, potiče oporavak i podupiru reforme s ciljem budućeg članstva u Uniji. Ukrajini će se od 2024. do 2027. pružati dosljedna, predvidljiva i fleksibilna potpora, pod uvjetom da ta zemlja ispuni prethodno dogovorene zahtjeve u pogledu reformi. Za Instrument je dodijeljeno 50 milijardi EUR bespovratnih sredstava i zajmova, a njegova se provedba temelji na Ukrajinskom planu, strategiji za reforme i ulaganja, koji je ta zemlja izradila, a Vijeće odobrilo 14. svibnja 2024. Dosad
je iz Instrumenta za Ukrajinu isplaćeno 12,4 milijarde EUR financijskih sredstava, a 1,4 milijarde EUR ulaganja odobreno je za financiranje na temelju Okvira za ulaganja, koji je sastavni dio Instrumenta.
Komisija je u studenome 2023. donijela plan rasta za zapadni Balkan
. Instrument za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi EUR
, koji je sastavni dio plana rasta, stupio je na snagu 25. svibnja 2024. Cilj je novog plana rasta dopuniti Gospodarski i investicijski plan
za regiju kako bi se povećala njezina gospodarska konvergencija s EU-om i ubrzale reforme povezane s osnovama procesa pristupanja. U njemu se predviđa postupna integracija regije u određena područja jedinstvenog tržišta EU-a, podložno napretku u regionalnoj gospodarskoj integraciji i usklađivanju s relevantnom pravnom stečevinom EU-a, kao i uspostavi dostatnih administrativnih kapaciteta i postupaka. Na temelju logike inicijative NextGenerationEU i Mehanizma za oporavak i otpornost, Instrument za reforme i rast dodatno će poticati najvažnije socioekonomske reforme i reforme povezane s proširenjem dogovorene u prilagođenom i ambicioznom programu reformi svakog korisnika. Nakon ispunjenja reformskih koraka i najvažnijih uvjeta nacionalnim proračunima dodijelit će se financijske nagrade, dopunjene ciljanim ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju, privatni sektor i razvoj ljudskog kapitala u skladu s Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Provedba plana rasta i Instrumenta u tijeku je i dovela je do znatne političke mobilizacije u regiji uz prepoznavanje znatnih koristi koje će donijeti plan rasta. Pet od šest korisnika dosad je dostavilo svoje programe reformi, a Komisija ih je odobrila u listopadu 2024. Odgovarajući prijenosi pretfinanciranja izvršit će se nakon stupanja na snagu Instrumenta i sporazuma o zajmu sa svakim korisnikom te ispunjenja uvjeta pretfinanciranja.
Europska komisija donijela je u listopadu 2024. poseban plan rasta za Moldovu
za potporu socioekonomskim reformama, ulaganjima i usklađivanju s pravnom stečevinom i vrijednostima Unije.
Nakon najave predsjednice von der Leyen u govoru o stanju Unije 2023., Komisija je 2024. proširila sudjelovanje u Izvješću o vladavini prava na neke zemlje proširenja (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija).
Turska je i dalje zemlja kandidatkinja i važan partner EU-a te ističe pristupanje EU-u kao svoj strateški cilj. Međutim, pristupni pregovori s tom zemljom u mirovanju su od 2018., u skladu s odlukom Vijeća. Turska nije preokrenula negativan trend kontinuiranog pogoršanja demokratskih standarda zabilježen posljednjih godina. U EU-u i dalje postoji ozbiljna zabrinutost kad je riječ o području temeljnih prava i vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa. Istodobno, nadovezujući se na Zajedničku komunikaciju o trenutačnom stanju političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa između EU-a i Turske
, provedba preporuka iz te komunikacije napreduje u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz travnja 2024., na postupan, razmjeran i reverzibilan način. U strateškom je interesu EU-a osigurati stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos s Turskom. Zbog toga Europska unija pridaje posebnu važnost nastavku i napretku pregovora o rješavanju ciparskog pitanja radi daljnjeg poboljšanja suradnje EU-a i Turske.
Ruski agresivni rat protiv Ukrajine dodatno je pokazao potrebu za jedinstvom i solidarnošću između EU-a i njegovih najbližih partnera te važnost usklađivanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP). Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina postigle su ili zadržale potpunu usklađenost sa ZVSP-om. Provedba sankcija u Bosni i Hercegovini i dalje je problematična. Kosovo je nastavilo s jednostranim usklađivanjem. Ukupna stopa usklađenosti Ukrajine i Moldove znatno se povećala. Obrazac usklađivanja Srbije ostao je uglavnom nepromijenjen, no ta je zemlja nastavila surađivati s EU-om u borbi protiv zaobilaženja sankcija. Od Srbije se očekuje da, kao prioritet, ispuni svoju obvezu i poveća svoju usklađenost sa ZVSP-om EU-a, među ostalim u pogledu mjera ograničavanja, u skladu sa svojim pregovaračkim okvirom, te da izbjegava djelovanja i izjave koji su u suprotnosti sa stajalištima EU-a u vanjskoj politici. Stopa usklađenosti Gruzije sa ZVSP-om i dalje je niska, ali je i ta zemlja surađivala i s EU-om u borbi protiv zaobilaženja sankcija. U Turskoj tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo napretka u smislu usklađenosti sa ZVSP-om, koja je i dalje slaba. Turska je provela određene konkretne mjere kako bi zaustavila zaobilaženje sankcija EU-a protiv Rusije na svojem državnom području te bi u tom pogledu trebala nastaviti aktivno surađivati s EU-om.
Sastanci na vrhu i sastanci na visokoj razini s partnerima u procesu proširenja nastavili su se sastankom na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u prosincu 2023. i trećim sastankom Europske političke zajednice 18. srpnja 2024. Na potonjem sastanku okupilo se oko 50 europskih čelnika, među ostalim iz zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, kako bi raspravljali o zajedničkim naporima za mir i sigurnost te energetskoj otpornosti i migracijama u Europi.
II. Priprema za veću Uniju
Proširenje je povijesna prilika za države pristupnice, ali i za države članice i EU u cjelini. Veća i snažnija Unija ima znatne socioekonomske, političke i sigurnosne prednosti.
Prošireni EU bolji je jamac političke stabilnosti, sigurnosti i mira na kontinentu. Stavljanjem težišta na osnove pristupnog procesa, EU potiče političke reforme i jačanje demokratskih institucija i vladavine prava u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Na taj se način omogućuje bolja suradnja u području migracija i upravljanja granicama, sigurnosti te borbe protiv organiziranog kriminala, terorizma i hibridnih prijetnji, što je od presudne važnosti za integritet i sigurnost schengenskog područja. Osim toga, proširenje poboljšava uzajamno razumijevanje među narodima Europe u cjelini te se na taj način potiču pomirenje i mir.
Veća Unija bit će snažniji globalni akter s većim geopolitičkim utjecajem, što će joj omogućiti da ima još važniju ulogu na međunarodnoj sceni. Osim toga, kao važniji regionalni akter, prošireni EU imat će veći utjecaj i u svojem susjedstvu, projicirajući stabilnost i blagostanje te nudeći gospodarsku suradnju na svojim vanjskim granicama.
Proširenje EU-a donijet će dalekosežne socioekonomske koristi sadašnjim i budućim članicama. Povećanje broja potrošača na jedinstvenom tržištu donijet će velike mogućnosti poduzećima da slobodnije šire svoje poslovanje i trguju. Nadalje, nova tržišta poduzećima će donijeti nove prilike za ulaganja, što će pokrenuti pozitivan krug promicanja rasta u sadašnjim i budućim gospodarstvima članica.
Konkretno, zemlje zapadnog Balkana okružene su državama članicama EU-a; stoga će se njihovim pristupanjem EU-u znatno pojednostavniti trgovinske i prijevozne procedure te postići bolja kontrola lanca opskrbe robom uz zajedničke standarde za proizvode, ukinuti provjere osobnih dokumenata na granicama u proširenom schengenskom području i carinski postupci za robu te integrirati infrastrukturne mreže. To bi pojednostavnjenje rezultiralo znatnim smanjenjem troškova logistike i moglo bi pomoći zemljama pristupnicama da postanu glavna prometna čvorišta. Slobodno kretanje robe, kao i poljoprivredno-prehrambenih i akvatičnih proizvoda te drugih potrošačkih proizvoda koji ispunjavaju potrebne standarde kvalitete i sigurnosti, potrošačima će omogućiti pristup većem izboru sigurnih proizvoda.
Proširenje će doprinijeti konkurentnosti gospodarstva EU-a i učiniti ga spremnijim za suočavanje s globalnim izazovima, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju. Prosječna dob stanovništva u zemljama pristupnicama niža je od one u EU-u, stoga će proširenje za posljedicu imati veću i mlađu radnu snagu. Intenziviranje suradnje i razmjena između znanstvenika, studenata i poduzeća istodobno će rezultirati većim udruživanjem talenata i mozgova, a te će se prednosti iskoristiti za istraživanje i inovacije te razvoj novih tehnologija.
Integracija novih tržišta u vrijednosne lance EU-a dodatno će olakšati premještanje proizvodnje u obližnje zemlje. Osim toga, pristup prirodnim resursima i njihovo odgovorno iskorištavanje, uključujući sirovine u potencijalnim budućim članicama, olakšat će primjenu novih tehnologija i provedbu zelene tranzicije u Europi. Nadalje, cilj je partnerstava u području sirovina
poduprijeti razvoj novih lokalnih industrija i visokokvalitetna radna mjesta u partnerskim zemljama, uz potpuno poštovanje visokih okolišnih i socijalnih standarda te uz potpuno transparentno rješavanje pitanja koja izazivaju zabrinutost lokalnih zajednica. Energetski resursi, uključujući proizvodnju energije iz vjetra i solarne energije, pomoći će EU-u da prijeđe na obnovljive izvore energije i osigura zadovoljavanje svoje potražnje za energijom.
Ostvarivanje tih koristi zahtijeva temeljitu pripremu zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u uz njihovu potpunu i trajnu političku predanost i suradnju. To podrazumijeva uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera protiv nazadovanja u reformama i prijelaznih mehanizama kako bi se ublažio mogući učinak znatnih razlika u gospodarskoj konvergenciji.
Istodobno, proširenje zahtijeva promišljanje unutar EU-a i pripremu njegovih tijela. Europska komisija donijela je 20. ožujka Komunikaciju o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja
, kao doprinos aktualnoj raspravi o unutarnjim reformama koje će EU morati provesti. U njoj se razmatraju posljedice većeg EU-a u četiri ključna područja – vrijednosti, politike, proračun i upravljanje – te se postavljaju temelji za preispitivanja politika prije proširenja. Naposljetku, proširenje bi trebale pratiti ciljane komunikacijske aktivnosti kako bi se javnost informirala o tom procesu, kako u EU-u tako i u zemljama kandidatkinjama.
III. Zemlje proširenja na putu prema EU-u
U skladu s revidiranom metodologijom
, u zaključcima i preporukama ove Komunikacije Komisija ocjenjuje sveukupan napredak priprema i pregovora za pristupanje te predlaže daljnje korake za svaku zemlju.
Sva pregovaračka poglavlja s Crnom Gorom su otvorena, a tri su privremeno zatvorena. Veliki napredak Crna Gora je ostvarila u lipnju kad je dobila pozitivnu ocjenu ispunjavanja privremenih mjerila za poglavlja o vladavini prava. Međuvladina konferencija s Crnom Gorom, koja je održana 26. lipnja 2024., otvorila je put privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja.
Sa Srbijom je otvoreno 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Česti izborni ciklusi u Srbiji negativno su utjecali na kontinuitet i brzinu napretka reformi povezanih s pristupanjem EU-u. Nadležna tijela nastavila su tvrditi da je članstvo u EU-u njihov strateški cilj. Put prema otvaranju novih skupina poglavlja sa Srbijom prvenstveno će ovisiti o napretku i brzini reformi u području vladavine prava te normalizaciji odnosa s Kosovom.
Albanija i Sjeverna Makedonija kontinuirano iskazuju svoju političku predanost strateškom cilju integracije u EU i ambiciju da napreduju u pristupnim pregovorima na temelju kontinuiranog napretka reformi. Nakon prvih međuvladinih konferencija održanih s tim dvjema zemljama u srpnju 2022. sastanci radi provjere svih šest skupina poglavlja uspješno su dovršeni do prosinca 2023. Na temelju Komisijinih izvješća o analitičkom pregledu Vijeće je u jesen 2023. svakoj zemlji priopćilo mjerila za otvaranje pregovora o prvoj skupini poglavlja (temeljna pitanja).
Albanija je krajem 2023. dostavila svoje planove za reformu javne uprave i vladavinu prava, čime je omogućeno otvaranje skupine poglavlja o temeljnim pitanjima u listopadu 2024. na drugoj međuvladinoj konferenciji. Albanija je u rujnu 2024. dostavila i plan za funkcioniranje demokratskih institucija.
Sjeverna Makedonija donijela je u prosincu 2023. planove za vladavinu prava i reformu javne uprave. Plana za zaštitu manjina još nije donesen.
Komisija je u međuvremenu Vijeću predstavila dodatna izvješća o analitičkom pregledu za obje zemlje: u svibnju 2024. za drugu skupinu poglavlja – unutarnje tržište, a u listopadu 2024. za šestu skupinu poglavlja – vanjski odnosi i treću skupinu poglavlja – konkurentnost i uključiv rast.
U skladu s preporukom Komisije Europsko vijeće je u prosincu 2023. odlučilo da će otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Kako je navedeno u izvješću Komisije iz ožujka 2024., Bosna i Hercegovina ostvarila je napredak u donošenju reformi povezanih s EU-om i postigla potpunu usklađenost s vanjskom politikom EU-a. Međutim, razvoj događaja u entitetu Republika Srpska omeo je taj pozitivan zamah, posebno nakon što su u travnju doneseni zasebni entitetski zakoni o izborima, referendumu i imunitetu te zbog kontinuiranog nepriznavanja ovlasti i odluka Ustavnog suda te kontinuirane secesionističke retorike.
S obzirom na rezultate postignute od 2022. Komisija je 12. ožujka 2024. zaključila da je Bosna i Hercegovina postigla potrebnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. Na temelju preporuke Komisije Europsko vijeće odlučilo je 22. ožujka 2024. otvoriti pregovore o pristupanju s tom zemljom. Nakon te odluke Komisija je 24. travnja 2024. održala prvi uvodni sastanak kako bi objasnila predstojeći postupak, posebno analitički pregled. Provedba reformi zaustavljena je od travnja do listopada 2024. Komisija priprema pregovarački okvir kako bi ga Vijeće donijelo čim budu poduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz listopada 2022.
Od 1. siječnja 2024. nositelji biometrijskih putovnica Kosova mogu putovati u EU bez vize, a od listopada 2024. i nositelji srpskih putovnica koje je izdala srbijanska Koordinacijska uprava. Kosovo ostaje spremno na reforme povezane s pristupanjem EU-u.
Napetosti na sjeveru Kosova nastavile su se nakon nasilnog napada naoružane bande na kosovsku policiju 24. rujna 2023., što je bio najveći incident posljednjih godina. Druge krize izbile su zbog pitanja izvlaštenja zemljišta na sjeveru koja je provodila vlada; donošenja uredbe središnje banke o gotovinskim transakcijama koja negativno utječu na kosovske Srbe i druge manjinske zajednice; policijskih operacija zatvaranja ureda institucija kojima se upravlja iz Beograda i koje pružaju pomoć manjinskim zajednicama; i kontinuirane zabrane uvoza robe srpskog podrijetla, koja je na snazi od lipnja 2023. i nerazmjerno utječe na poduzeća u zajednici kosovskih Srba. Ta su pitanja dodatno naštetila odnosima između vlade i zajednice kosovskih Srba. Tijekom izvještajnog razdoblja na snazi su ostale mjere EU-a iz 2023. koje se odnose na Kosovo. Visoki predstavnik preporučio je ukidanje tih mjera.
U prosincu 2023. Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju s Ukrajinom. Nakon dovršetka četiriju preostalih koraka koje je Komisija utvrdila u svojoj preporuci od 8. studenog 2023., prva međuvladina konferencija održana je 25. lipnja 2024. Unatoč agresivnom ratu koji protiv nje vodi Rusija, Ukrajina je i dalje snažno predana reformama u mnogim sektorima. Ukrajinski plan, koji je potvrđen u travnju 2024. i služi kao sveobuhvatna strategija reformi, pridonio je povećanju širih političkih obveza u okviru procesa proširenja. Instrumentom za Ukrajinu EU i dalje povezuje svoju financijsku potporu oporavku s reformama koje su potrebne kako bi se potaknulo ukrajinsko gospodarstvo i kako bi se toj zemlji pomoglo da se pridruži EU-u. U zajedničkim sigurnosnim obvezama EU-a i Ukrajine potpisanima u lipnju 2024. navodi se da potpora sigurnosti, otpornosti i obrani, kao i proces pristupanja Ukrajine EU-u, potpora reformama te makrofinancijska i humanitarna pomoć te pomoć za obnovu djeluju sinergijski. Ukrajina se obvezala nastaviti provoditi reforme u skladu sa svojim procesom pristupanja EU-u, među ostalim u sigurnosnom, obrambenom i obavještajnom sektoru.
Veliki izazovi nastali su kao posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i hibridnih djelovanja protiv Moldove. Unatoč tome, Moldova nastavlja postojano napredovati na putu prema EU-u. U prosincu 2023. Europsko vijeće otvorilo je pregovore o pristupanju s Moldovom. Nakon dovršetka triju preostalih koraka koje je Komisija utvrdila u svojoj preporuci od 8. studenog 2023., prva međuvladina konferencija održana je 25. lipnja. Komisija i Moldova zajedno su izradile plan rasta na temelju kojeg će se povećati potpora relevantnim prioritetima reformi i ulaganja te osigurati određene koristi od sudjelovanja na jedinstvenom tržištu. Moldavski narod glasao je 20. listopada 2024. na referendumu o pristupanju EU-u i na predsjedničkim izborima. Prijedlog da se pristupanje EU-a uključi u Ustav podržalo je 50,38 % glasača. Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se 3. studenog kad će birači odabrati između dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu.
Od veljače do svibnja 2024. održani su informativni sastanci s Ukrajinom i Moldovom o pravnoj stečevini EU-a, a bilateralni sastanci radi provjere usklađenosti započeli su u srpnju nakon što su pregovarački okviri predstavljeni objema zemljama na međuvladinim konferencijama u lipnju.
Europsko vijeće dodijelilo je Gruziji status zemlje kandidatkinje u prosincu 2023., pod uvjetom da se poduzme devet koraka utvrđenih u preporuci Komisije od 8. studenog 2023. Vlada je pripremila poseban akcijski plan za provedbu devet koraka i izrazila predanost napretku u reformama povezanima s EU-om. Međutim, od ožujka 2024. došlo je do zabrinjavajućeg razvoja događaja koji ne odražava iskazanu predanost vlade putu prema EU-u. Među njima su odluka o vraćanju u proceduru Zakona o transparentnosti stranog utjecaja i njegovo donošenje 28. svibnja te donošenje zakonodavnog paketa o obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika 17. rujna. Nadovezujući se na zaključke od 27. lipnja, Europsko vijeće je 17. listopada 2024. ponovno izrazilo veliku zabrinutost zbog poteza gruzijske vlade koji su u suprotnosti s vrijednostima i načelima na kojima se temelji EU. Europsko vijeće podsjetilo je da takvo djelovanje ugrožava europski put Gruzije i de facto zaustavlja proces pristupanja.
Gruzijski građani glasovali su 26. listopada na parlamentarnim izborima. U preliminarnim zaključcima Međunarodne misije za promatranje izbora pod vodstvom Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) utvrđen je niz nedostataka u napetom i vrlo polariziranom okruženju. Utvrđeni nedostaci uključuju, među ostalim, nedavne zakonodavne izmjene izbornog postupka, često kršenje tajnosti glasovanja, postupovne nedosljednosti, zastrašivanje i pritisak na glasače, koji su negativno utjecali na povjerenje javnosti u izborni postupak. Ti preliminarni nalazi potvrđuju potrebu za sveobuhvatnom izbornom reformom koja je već istaknuta u prethodnim ključnim preporukama.
Turska je ključni partner EU-a i zemlja kandidatkinja, a tijekom protekle godine odnosi EU-a s tom zemljom znatno su se poboljšali. U skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz travnja 2024. EU je obnovio suradnju s Turskom u nizu područja od zajedničkog interesa. Tom se suradnjom želi unaprijediti rad na preporukama iz Zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika iz 2023. o političkim, gospodarskim i trgovinskim odnosima EU-a i Turske
na postupan, razmjeran i reverzibilan način. Tijekom prošle godine održani su dijalozi na visokoj razini o migracijama i sigurnosti, poljoprivredi, zdravlju, istraživanju i inovacijama koji su pratili suradnju na visokoj razini između Komisije i Turske. Osim toga, prvi sastanak u okviru dijaloga na visokoj razini o trgovini održan je u skladu s preporukama iz Zajedničke komunikacije. Na temelju Izjave EU-a i Turske iz 2016. nastavljena je pozitivna suradnja s turskim vlastima u području upravljanja migracijama, koja donosi rezultate unatoč poteškoćama u provedbi. Jedan od sljedećih koraka trebao bi biti održavanje sljedećeg sastanka u okviru dijaloga na visokoj razini o migracijama i sigurnosti. EU će i dalje nastojati premostiti najveće razlike i poticati suradnju s Turskom u svim uzajamno korisnim područjima, uključujući carinsku uniju, upravljanje migracijama, mir i sigurnost, zelenu i digitalnu tranziciju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ulaganja i povezivost. Napredak u različitim područjima suradnje utvrđenima u Zajedničkoj komunikaciji ovisit će o konstruktivnim nastojanjima Turske.
IV. Osnovni dijelovi pristupnog procesa
Vladavina prava, temeljna prava, funkcioniranje demokratskih institucija, reforma javne uprave i gospodarski kriteriji čine „temeljna pitanja” u procesu pristupanja EU-u. Vjerodostojne reforme i nepovratan napredak u pogledu temeljnih pitanja nužni su kako bi ljudi uživali jednakost pred zakonom i odgovarajuću zaštitu svojih temeljnih prava i sloboda. Za napredak zemalja proširenja u procesu pristupanja od presudne je važnosti da se konsolidiraju rezultati u tim područjima. Pravna sigurnost i dobro upravljanje također su osnova za jačanje konkurentnosti i stvaranje uvjeta za izravna strana ulaganja, socioekonomski napredak i blagostanje. Stabilne institucije nužne su i za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u svim područjima politika, uključujući raspolaganje znatnom financijskom pomoći koju pruža EU. Tijekom prošle godine napredak u reformama povezanima s temeljnim pitanjima zabilježen je posebno u Crnoj Gori, Albaniji, Moldovi i Ukrajini.
Uključivanjem nekih zemalja proširenja u Izvješće o vladavini prava od 2024. (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) podupire se provedba preporuka u okviru paketa za proširenje, posebno u pogledu rada na reformi pravosudnih sustava, okvira za borbu protiv korupcije, medijskog pluralizma i slobode te sustava provjere i ravnoteže, kao i pomoći tijelima da ostvare daljnji smislen napredak u procesu pristupanja, za što će se u godišnjim izvješćima o proširenju nastaviti pružati smjernice i preporuke. Komisija će druge zemlje proširenja uključiti u Izvješće o vladavini prava kad postanu spremne za to, kako je predsjednica von der Leyen utvrdila u svojim političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju u razdoblju 2024. – 2029.
Pravosuđe i temeljna prava
Ustrajni napori nekih zemalja u učinkovitoj provedbi pravosudnih reformi i provjerama doveli su do jačanja neovisnosti i odgovornosti pravosuđa, posebno u Albaniji, Moldovi i Ukrajini. Bosna i Hercegovina započela je pripreme za provjere integriteta u pravosuđu. Međutim, u većini zemalja i dalje je ugrožena neovisnost pravosuđa. Nastavljaju se pokušaji neprimjerenog političkog uplitanja, što utječe na vjerodostojnost pravosuđa u očima stanovništva. Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosuđa i dalje je prioritet. Mnoge zemlje proširenja također se suočavaju s velikim problemima koji utječu na kvalitetu i učinkovitost njihova pravosudnog sustava: neriješeni sudski predmeti, poteškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta i nedovoljna financijska sredstva. Nekoliko zemalja proširenja reformiralo je svoj sustav pravosudne izobrazbe, ali neki od njih nisu u skladu s europskim standardima. Kako bi se ojačala njegova neovisnost i nepristranost, treba nastaviti raditi na digitalizaciji pravosudnog sustava, među ostalim na uspostavi ili jačanju sustava upravljanja predmetima i informacijskih sustava, poboljšanju specijalizacije i uvođenju zaštitnih mjera protiv manipulacije.
Korupcija je još uvijek problem u javnom i privatnom sektoru u zemljama proširenja. Borba protiv korupcije i dalje je prioritet vlada u zemljama proširenja. Rizici povezani sa zarobljavanjem države najveći su izazov koji zahtijeva hitne i odlučne odgovore vlada. Na demokratsku stabilnost i gospodarski razvoj utječu korupcija na visokoj razini i neprimjeren utjecaj oligarha, kao i mreže organiziranog kriminala koje se pokušavaju infiltrirati u različite sektore. Unatoč određenom napretku u jačanju zakonskih mjera i institucijskih rješenja, korupcija i dalje utječe na mnoga područja, od pravosuđa, javne uprave i javne nabave do gospodarstva općenito, uključujući osjetljive sektore kao što su energetika, zdravstvo, građevinarstvo i mediji. Za suzbijanje tih problema potrebni su sustavni i sveobuhvatni pristupi koji se temelje na istinskoj političkoj predanosti i dugoročnoj viziji za poboljšanje transparentnosti i integriteta. Nužno je i sustavno provoditi strategije za borbu protiv korupcije i procjene rizika u glavnim sektorima. Nažalost, u svim javnim službama nedostaju učinkoviti sustavi za imovinske kartice, sprečavanje sukoba interesa, transparentnost stvarnog vlasništva i mjere u pogledu integriteta. Agencijama za borbu protiv korupcije potrebno je više resursa, jači i neovisni mandati te više slobode od neprimjerenog političkog uplitanja i utjecaja. Potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se djelotvorno istražili i kazneno gonili slučajevi korupcije, posebno na visokim razinama, te kako bi se osigurala zapljena i oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima. Osim toga, potreban je sustavni pristup deoligarhizaciji kako bi se ograničio prekomjerni utjecaj interesnih skupina u gospodarskom, političkom i javnom životu. Trebalo bi poboljšati i kontinuirano štititi poticajno okruženje za istraživačko novinarstvo i civilno društvo.
Temeljna prava u velikoj su mjeri zajamčena i zaštićena zakonom u cijeloj regiji proširenja. Zemlje su ratificirale najvažnije međunarodne i europske instrumente za ljudska prava i temeljne slobode te poduzele korake za usklađivanje svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. I dalje postoje nedostaci u usklađivanju, posebno u pogledu slobode izražavanja, rodne ravnopravnosti, nediskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje, zaštite podataka, postupovnih prava osumnjičenih i optuženih osoba u kaznenim postupcima i prava žrtava kaznenih djela. Zakonima o stranim agentima / vanjskom uplitanju krše se ljudska prava i temeljne slobode, posebno prava na slobodu udruživanja i izražavanja. I dalje postoje poteškoće u pogledu stvarne provedbe zakonodavstva i instrumenata politike u području temeljnih prava i djelotvornosti mehanizama pravne zaštite. Sve zemlje moraju učiniti više kad je riječ o praćenju preporuka međunarodnih i europskih nadzornih tijela, među ostalim u pogledu uvjeta zadržavanja. Također moraju osigurati izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava. U velikom dijelu regije institucije pravobranitelja i druga neovisna tijela nastoje ispuniti svoju ulogu u praćenju djelovanja država usmjerenih na poštovanje, zaštitu i promicanje ljudskih prava. Međutim, potrebno je dodatno povećati njihovu funkcionalnu neovisnost i resurse te poboljšati praćenje provedbe njihovih preporuka.
Sloboda izražavanja te sloboda i pluralizam medija ključni su stupovi demokratskog društva. Unatoč nekim zakonodavnim promjenama medijski sektor u više zemalja i dalje obilježavaju koncentracija medija i politički utjecaj. To ugrožava pluralizam, neovisnost i kvalitetu novinarstva te dovodi do polarizacije. S druge strane, poduzimaju se mjere za rješavanje problema zastrašivanja novinara i nasilja nad njima, i potrebno je sustavno pratiti rezultate tih mjera. Međutim, nekoliko zemalja regije povećalo se korištenje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih na novinare i civilno društvo.
Na snazi su zakoni o nediskriminaciji, ali i dalje je potrebno učiniti više u borbi protiv diskriminacije, posebno lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transseksualnih, interseksualnih i queer osoba (LGBTIQ), Roma i drugih manjina. Potrebno je učiniti više i kako bi se spriječilo slabljenje zakonodavstva o nediskriminaciji i temeljnih prava. U većini se zemalja razvijaju politike o rodnoj ravnopravnosti i okviri za sprečavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji, u skladu sa zahtjevima Istanbulske konvencije. Međutim, rodno uvjetovano nasilje i dalje je ozbiljan problem u mnogim zemljama, a službe za potporu žrtvama nasilja i dalje su nedostatne i nemaju dovoljno financijskih sredstava. Potrebne su i hitne mjere kako bi se ojačala integracija sustava za zaštitu djece i ubrzala deinstitucionalizacija djece i odraslih s invaliditetom.
Pravda, sloboda i sigurnost
Nastavljen je napredak u području pravde, slobode i sigurnosti, provedbe zakona i pravosudne suradnje između EU-a i zemalja proširenja, ali i dalje postoje problemi. Zemlje proširenja općenito trebaju činiti više kako bi ostvarile vjerodostojne rezultate u pogledu proaktivnih istraga, kaznenog progona i pravomoćnih presuda za organizirani kriminal i korupciju, posebno na visokoj razini. Zapadni Balkan i Turska i dalje su ishodišta i središta kriminalnih aktivnosti i skupina koje su aktivne i u EU-u. Te su zemlje glavne tranzitne točke za žrtve trgovine ljudima, krijumčarenje migranata i krijumčarenje robe, posebno nedopuštenih droga i duhana. Skupine organiziranog kriminala sa zapadnog Balkana važni su akteri u međunarodnoj trgovini drogom koja povezuje zapadnu Europu s Latinskom Amerikom.
Unatoč poduzetim mjerama partnera sa zapadnog Balkana za sprečavanje i suzbijanje zlouporabe vatrenog oružja i trgovanja vatrenim oružjem, države članice EU-a i dalje primjećuju da je ta regija važan izvor oružja koje nezakonito ulazi u EU. U tom je pogledu važna provedba druge faze regionalnog plana za bolju kontrolu malog i lakog oružja.
Skupine organiziranog kriminala iz Ukrajine, Moldove i Gruzije uključene su u krijumčarenje migranata, trgovinu ljudima, krijumčarenje robe, droga i oružja, kriminal ovisan o tehnologijama i drugi kriminal, kao što je krivotvorenje isprava, unatoč poduzetim mjerama u tim zemljama za suzbijanje organiziranog kriminala.
Operativni kapaciteti i alati carinskih službenika i službenika graničnog nadzora u mnogim zemljama proširenja i dalje su nedovoljni za rješavanje tih problema. Iako postoje razlike među zemljama proširenja u razini djelotvornosti u borbi protiv organiziranog kriminala, povećala se suradnja između tijela kaznenog progona u EU-u i zemljama proširenja.
Kandidati i potencijalni kandidati trebali bi imati potpuno funkcionalne nacionalne sustave upravljanja schengenskim područjem prije pristupanja EU-u. To podrazumijeva pripremu Schengenskog akcijskog plana, uz funkcionalno praćenje i daljnje postupanje. Odluka o ukidanju kontrola osoba na budućim zajedničkim unutarnjim granicama EU-a ovisit će o ispunjenju dodatnih objektivnih zahtjeva, što će se provjeravati u okviru mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine.
Ne čini se dovoljno u borbi protiv gospodarskog kriminala i pranja novca, a kapacitet za povrat imovine, uključujući zapljenu kriptoimovine, nije dovoljan. U mnogim zemljama proširenja financijske istrage koje se provode i kapaciteti jedinica za financijske istrage nisu dovoljni. Usklađivanje sa zakonodavstvom o sprečavanju pranja novca, suzbijanju financiranja terorizma i povratu imovine te njegova stvarna provedba, uključujući uspostavu ureda za oduzimanje imovinske koristi i jačanje ovlasti za praćenje i oduzimanje imovine, i dalje je neujednačeno. Potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se smanjila nezakonita dobit kriminalnih mreža, povećala transparentnost stvarnog vlasništva i ojačao međuinstitucijski pristup relevantnim bazama podataka i međunarodnoj razmjeni informacija, uključujući jačanje digitalne infrastrukture. Turska je dovršila akcijski plan za uklanjanje utvrđenih strateških nedostataka u sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma te je uklonjena sa „sivog popisa” Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF).
Terorizam, nasilni ekstremizam i radikalizacija i dalje su problem. Na ministarskom forumu EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima održanom u listopadu 2023. preuzeta je obveza obnove Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu s obzirom na nove prijetnje, a rad na novom planu napreduje. Zemlje proširenja trebale bi u svojim nacionalnim okvirima kaznenog prava zajamčiti kriminalizaciju i kažnjavanje kaznenih djela terorizma. Potrebno je učiniti više, uključujući na lokalnoj razini, kako bi se spriječila radikalizacija, radikalizacija u zatvorima i osigurali daljnji koraci nakon puštanja počinitelja kaznenih djela terorizma na slobodu te učinkovito suzbijalo terorističke i ekstremističke sadržaje na internetu.
Hibridne prijetnje i dalje su politički i sigurnosni izazov za zemlje proširenja, posebno za one u izbornim ciklusima. Te prijetnje uključuju inozemno upletanje i manipuliranje informacijama te fizičke i kibernapade, posebno na kritičnu infrastrukturu. Nakon naglog porasta njihova broja s početkom agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine te prijetnje i dalje predstavljaju velik rizik zbog čega je EU povećao svoju potporu i suradnju.
Rad demokratskih institucija
Snažne demokratske institucije od presudne su važnosti za osiguravanje stabilnosti te su središnji potporanj procesa pristupanja. U mnogim zemljama proširenja i dalje je rašireno nepovjerenje uz izraženu polarizaciju. Nadzorna uloga njihovih parlamenata nad izvršnom vlašću još uvijek je slaba, što negativno utječe na zakonodavni postupak i otežava imenovanja u javna tijela. U mnogim su zemljama i dalje potrebne reforme izbornog procesa u skladu s preostalom preporukom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS)/Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Unatoč tome, u Crnoj Gori i Moldovi zabilježeni su pozitivni pomaci.
Kad je riječ o civilnom društvu, pravni okviri za slobodu udruživanja uglavnom su usklađeni s međunarodnim standardima. Međutim, organizacije civilnog društva u praksi nisu uvijek u mogućnosti slobodno se registrirati i djelovati, a u nekim zemljama djeluju uz ograničenja ili u složenom okruženju.
Reforma javne uprave
Preporuke iz 2023. o reformi javne uprave nastavile su se primjenjivati, no ukupni napredak prilično je ograničen. Najveći su izazov funkcioniranje javnih službi i upravljanje ljudskim resursima, uključujući politizaciju, pri čemu nedovoljne reforme i dalje za posljedicu imaju veliku fluktuaciju osoblja. To općenito utječe na osmišljavanje i provedbu reformskih politika, među ostalim u okviru Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan i Instrumenta za Ukrajinu, te je još uvijek velika prepreka preuzimanju obveza članstva u EU-u. U Ukrajini su ti problemi teži zbog posljedica ruskog agresivnog rata. Potrebno je poduzeti više mjera u pogledu institucionalne koordinacije reforme javne uprave i jačanja nadzornih institucija kako bi se osigurala odgovarajuća razina odgovornosti.
U području upravljanja javnim financijama sve su zemlje uspostavile vjerodostojan i relevantan strateški okvir za reforme upravljanja javnim financijama, uključujući redoviti mehanizam praćenja i koordinacije. U Bosni i Hercegovini održan je prvi politički dijalog o upravljanju javnim financijama. Glavni izazovi odnose se na: i. upravljanje javnim ulaganjima; ii. praćenje fiskalnih rizika; iii. poboljšanje fiskalne discipline; iv. povezivanje strateškog planiranja sa srednjoročnim proračunskim okvirima i povećanje njihove vjerodostojnosti; v. daljnje jačanje unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru; i vi. povećanje transparentnosti proračuna.
Vrlo je važno da nacionalna statistička tijela dostavljaju pouzdane i pravodobne službene statističke podatke. Stoga je daljnje jačanje kapaciteta nacionalnih statističkih sustava i dalje ključan element procesa reforme.
Migracije
EU je i dalje čvrsto predan suradnji i potpori zapadnom Balkanu i Turskoj uz sveobuhvatan pristup rješavanju problema nezakonitih migracija koji uključuje borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, poboljšavanje upravljanja granicama, suradnju u području azila i zaštite te intenziviranje rada na vraćanju. Iako su se nezakoniti migracijski tokovi smanjili na zapadnobalkanskim rutama, i dalje je potreban stalan oprez, posebno kad je riječ o nezakonitim aktivnostima mreža uključenih u krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima.
Broj nezakonitih prelazaka granica EU-a iz zemalja zapadnog Balkana u 2023. smanjio se za 31 % u odnosu na 2022., a taj se trend smanjenja više nego udvostručio u prvoj polovini 2024.
U skladu s akcijskim planom EU-a za zapadni Balkan, koji je Komisija predstavila u prosincu 2022., potpora Europske komisije regiji usmjerena je na upravljanje granicama, borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, povećanje broja vraćanja i suradnju u pitanjima sustava azila, zaštite i prihvata, kao i na postizanje usklađenosti s viznom politikom EU-a, što je jedna od obveza partnera sa zapadnog Balkana u programima reformi u okviru plana rasta. U izvještajnom razdoblju dogovoreni su, potpisani ili se počeli primjenjivati novi sporazumi o statusu kojima se Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) omogućuje raspoređivanje dodatnih timova europske granične i obalne straže na zapadnom Balkanu. Potpora EU-a zapadnom Balkanu u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima donosi stvarne rezultate.
Iako se 2023. broj nezakonitih dolazaka iz Turske na grčke otoke znatno povećao u odnosu na 2022., istodobno se znatno smanjio broj dolazaka iz Turske u Cipar i Italiju. Komisija provodi Akcijski plan EU-a za istočno Sredozemlje donesen u listopadu 2023. EU i dalje podupire velike napore Turske koja je prihvatila 3,6 milijuna izbjeglica, uglavnom iz Sirije, te surađuje s turskim vlastima na sprečavanju nezakonitih migracija. Provedba Izjave EU-a i Turske iz ožujka 2016. i sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske i dalje su vrlo važni za suradnju EU-a i Turske.
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje masovno raseljavanje stanovništva unutar Ukrajine i šire regije. Zemlje u široj regiji nastavile su primati ukrajinske izbjeglice i podupirati njihovu zaštitu i integraciju.
Gospodarstvo
U 2023. gospodarstva većina od deset zemalja proširenja oporavila su se od velikih gospodarskih i socijalnih poteškoća zbog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i pokazala veliku otpornost. Unatoč neprekidnom uništavanju i velikom broju civilnih žrtava, rast ukrajinskog BDP-a u 2023. od 5,3 % nadmašio je očekivanja. U okviru novog Ukrajinskog plana ta se zemlja obvezala provesti sveobuhvatan skup reformi kako bi održala makroekonomsku stabilnost, potaknula oporavak i napredovala na putu prema EU-u. U većini zemalja zapadnog Balkana unatoč njegovu usporavanju rast realnog BDP-a ostao je snažan: 6 % u Crnoj Gori, 3,4 % u Albaniji, 3,3 % na Kosovu i 2,5 % u Srbiji. Skromniji rast zabilježen je u Bosni i Hercegovini (1,6 %) i Sjevernoj Makedoniji (1 %). Turska i Gruzija također su imale velike stope rasta BDP-a – 5,1 % odnosno 7,5 %, dok se Moldova 2022. počela oporavljati od duboke recesije, uz skroman rast od 0,7 %.
Nakon vrhunca 2022. inflacija se smanjila u svim zemljama proširenja, prvenstveno zbog nižih globalnih cijena robe i strožih monetarnih politika. U Turskoj je od sredine 2023. došlo do pozitivnog pomaka prema konvencionalnijim i strožim gospodarskim politikama. Strukturna pitanja na tržištu rada, kao što su velike rodne razlike, neusklađenost vještina i visok udio neprijavljenog rada, i dalje su zajednički problemi koji utječu na poslovno okruženje, radnu snagu i ukupni rast deset gospodarstava. Jačanje socijalnog dijaloga, uključujući kapacitete socijalnih partnera, ostaje relevantno za njihovo rješavanje.
Od sve je veće važnosti da svih deset zemalja proširenja ubrza strukturne reforme kako bi se omogućio održiv rast u srednjoročnom razdoblju i ostvario napredak u ispunjavanju gospodarskih kriterija za članstvo u EU-u: To uključuje osiguravanje funkcioniranja tržišnih gospodarstava i dokaze sposobnosti suočavanja s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a. Gospodarske politike trebale bi podupirati i ambiciozne ciljeve u okviru zelene i digitalne tranzicije. Provedba politika dekarbonizacije i otpornosti ostaje važan dio usklađivanja sa standardima EU-a.
V. Gospodarska i socijalna konvergencija i ubrzana integracija
BDP po stanovniku zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldove i Gruzije i dalje je oko 50 % ili manje u odnosu na prosjek EU-a, a konvergencija je spora. No, iskustvo iz proširenja EU-a 2004. pokazuje pozitivan učinak koji članstvo na jedinstvenom tržištu EU-a u kombinaciji sa strukturnim fondovima ima na gospodarsku konvergenciju. Ono definira duh trenutačnih odnosa između EU-a i zemalja proširenja koje odlikuje veći naglasak na ulaganjima u infrastrukturu i poboljšanju poslovnog okruženja te na poticanju integracije u određene dijelove jedinstvenog tržišta EU-a. To se nastoji postići namjenskim instrumentima, kao što su plan rasta za zapadni Balkan i sporazumi o pridruživanju, uključujući detaljna i sveobuhvatna područja slobodne trgovine s Ukrajinom, Moldovom i Gruzijom. Takvu ubrzanu integraciju mora pratiti usklađivanje s relevantnom pravnom stečevinom i jačanje administrativnih kapaciteta.
Kako bi se dodatno ubrzale reforme i socioekonomska konvergencija zemalja zapadnog Balkana s EU-om te kako bi im se pomoglo da ispune zahtjeve za članstvo u EU-u, Komisija je donijela plan rasta za zapadni Balkan. Cilj je plana ponuditi određene pogodnosti članstva u EU-u i dodatno potaknuti reforme prije pristupanja EU. Usmjeren je na postupnu integraciju partnera iz regije u jedinstveno tržište EU-a i prije pristupanja, jačanje regionalne gospodarske suradnje i poticanje strukturnih reformi u područjima vladavine prava, poslovnog okruženja, zelene i digitalne tranzicije te razvoja ljudskog kapitala. Te će se reforme nagraditi u okviru Instrumenta za reforme i rast.
Provedba plana rasta u punom je zamahu i donosi novu dinamiku u regiji. Izgledi za iskorištavanje nekih područja jedinstvenog tržišta EU-a prije pristupanja, ovisno o konkretnom napretku u donošenju relevantne pravne stečevine, strukturnim reformama i regionalnoj gospodarskoj suradnji, doveli su do veće suradnje zemalja regije na redovitim sastancima ministara i čelnika
. Ti su sastanci posvećeni provedbi i organiziraju ih partneri sa zapadnog Balkana na rotirajućoj osnovi, uz sudjelovanje EU-a. Dosad poduzete mjere za ubrzanu integraciju uključuju zahtjeve za pridruživanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), zelene trake kako bi se ubrzalo carinjenje robe na granicama EU-a i zemalja zapadnog Balkana, namjenske sporazume o procjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda, razvoj nacionalnih lisnica za identitet i balkanske lisnice za digitalni identitet interoperabilne s europskim lisnicama za digitalni identitet, reproduciranje inicijative WiFi4EU na zapadnom Balkanu, uključivanje regije u europske centre za digitalne inovacije te suradnju u okviru Saveza za kritične lijekove. Moguće pridruživanje Albanije i Crne Gore SEPA-i do kraja 2024. i drugih zemalja zapadnog Balkana već 2025. donijelo bi velike koristi tim zemljama.
Uvjet za pristup zemalja regije jedinstvenom tržištu EU-a je intenziviranje regionalne gospodarske suradnje uspostavom zajedničkog regionalnog tržišta. Zapadni Balkan razvio je i donio ambiciozan revidirani akcijski plan za provedbu te inicijative, koji na temelju regionalne mobilnosti i privlačenja ulaganja na regionalnoj razini ima znatan potencijal za dodatno povećanje rasta u toj regiji.
Plan rasta uključuje namjenski Instrument za reforme i rast u iznosu od 6 milijardi EUR, koji se upotrebljava za nagrađivanje zemalja za stvarni napredak u provedbi dogovorenih ambicioznih programa reformi i za potporu ključnim ulaganjima u prioritetnim područjima putem Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF). Komisija je donijela odluku o odobrenju pet programa reformi. Njihova provedba započet će nakon potpisivanja Instrumenta i sporazuma o zajmu te isplate pretfinanciranja.
Instrumentom se dopunjuje pretpristupna pomoć koja je već pružena zapadnom Balkanu u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), s naglaskom na izgradnji administrativnih i institucijskih kapaciteta, kao i provedbi Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan
za 2020., uključujući uvođenje inicijativa u okviru strategije Global Gateway, kojima se podupiru gospodarski rast i dvostruka zelena i digitalna tranzicija u regiji. Očekuje se da će se Gospodarskim i investicijskim planom mobilizirati ulaganja u vrijednosti do 30 milijardi EUR u regiji, od čega 9 milijardi EUR u obliku bespovratnih sredstava EU-a. Provedba plana dobro napreduje, a dosad odobreni programi trebali bi mobilizirati do 17,5 milijardi EUR, uključujući 5,4 milijarde EUR bespovratnih sredstava EU-a za financiranje 68 glavnih infrastrukturnih i socijalnih ulaganja u regiji. Nadalje, cilj je 21 jamstva, za koje EU pokriva do 937 milijuna EUR, privući privatna ulaganja kako bi se povećao investicijski kapacitet regije. Instrument pretpristupne pomoći uključuje i potporu programima ruralnog razvoja (IPARD) u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.
Za obnovu Ukrajine i njezina gospodarstva kako bi se uskladila s EU-om u cilju budućeg pristupanja potrebni su ne samo velika financijska sredstva, nego i strukturne reforme. U tu je svrhu EU donio Instrument za Ukrajinu u iznosu od 50 milijardi EUR iz kojeg će se podupirati pripreme te zemlje za pristupanje, ponovna izgradnja i modernizacija njezine infrastrukture, provedba strukturnih reformi i jačanje administrativnih kapaciteta za preuzimanje obveza članstva. Instrument za Ukrajinu stupio je na snagu 1. ožujka 2024.
Ukrajinski plan, prvi stup Instrumenta, ključan je alat za osiguravanje konvergencije i postupne integracije Ukrajine u EU. Ukrajinska vlada osmislila je taj sveobuhvatni plan, koji je Komisija potvrdila u travnju, a Vijeće u svibnju. U planu je utvrđeno 69 reformi i 10 ulaganja kojima je obuhvaćeno 15 područja (uključujući energetiku, poljoprivredu, promet, zelenu i digitalnu tranziciju, ljudski kapital, poduzeća u državnom vlasništvu, poslovno okruženje, javne financije i decentralizaciju). Tim se mjerama nastoji povećati makroekonomska i financijska otpornost Ukrajine, poboljšati upravljanje, povećati kapacitet i učinkovitost uprave, povećati odgovornost i integritet pravosuđa, poduprijeti razvoj privatnog sektora i stvoriti okruženje koje pogoduje održivom gospodarskom rastu. Očekuje se da će Ukrajini u procesu pristupanja pomoći niz reformi koje će rezultirati poboljšanjem usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, posebno u području javne uprave, upravljanja javnim financijama, sprečavanja pranja novca, javne nabave te u prometnom i poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Drugi stup Instrumenta, Okvir za ulaganja u Ukrajini, raspolaže financijskim instrumentima EU-a u iznosu od 9,3 milijarde EUR, a cilj mu je privući javna i privatna ulaganja mobilizirajući do 40 milijardi EUR za potporu oporavku i obnovi zemlje. Za nadopunu postojećih sporazuma o ulaganjima s nekoliko međunarodnih financijskih institucija već je dodijeljeno 1,4 milijarde EUR kako bi se potaknula konkretna ulaganja u ukrajinsko gospodarstvo. Trećim stupom Instrumenta ukrajinskoj vladi pruža se tehnička pomoć za izgradnju kapaciteta, provedbu reformi koje su utvrđene u planu i relevantne za pristupanje te za potporu civilnom društvu.
Detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine EU-a s Ukrajinom pokazalo se djelotvornim instrumentom za stvaranje uvjeta za poboljšanje gospodarskih i trgovinskih odnosa kako bi se dodatno potaknula konvergencija. EU je na temelju detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini (DCFTA) u potpunosti liberalizirao uvoz iz Ukrajine za veliku većinu proizvoda i zadržao carinske kvote i sustav minimalnih cijena za samo nekoliko odabranih poljoprivrednih proizvoda. Kako bi podržao ukrajinsko gospodarstvo, EU je od 2022. u potpunosti ukinuo carine na sve uvezene proizvode donošenjem privremenih autonomnih trgovinskih mjera. Međutim, kako bi se uzela u obzir zabrinutost dionika iz EU-a, za neke osjetljive poljoprivredne sektore uvedeni su pojačani zaštitni mehanizam i mehanizam hitnog kočenja. Druge odredbe omogućuju postupnu integraciju, čime se omogućuju pogodnosti članstva u razdoblju prije pristupanja. Primjeri toga su mogućnost sklapanja Sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda ili uključivanja u inicijativu „u roamingu kao kod kuće”.
Detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Moldove pomaže toj zemlji da unaprijedi svoju gospodarsku i trgovinsku integraciju s EU-om prije pristupanja. EU je u potpunosti liberalizirao sav uvoz iz Moldove, s izuzetkom sedam poljoprivrednih proizvoda za koje su od 2022. na snazi autonomne trgovinske mjere kojima se odobrava privremena liberalizacija. Moldova također radi na sklapanju Sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda i mogućem pristupu području EU-a „u roamingu kao kod kuće”.
Europska komisija donijela je 10. listopada 2024. Plan rasta za Moldovu u vrijednosti od 1,8 milijardi EUR, koji se temelji na Instrumentu za reforme i rast za razdoblje 2025. – 2027. Cilj je tog plana ubrzati socioekonomske i temeljne reforme, poboljšati pristup Moldove jedinstvenom tržištu Europske unije i povećati financijsku pomoć tijekom sljedeće tri godine. Plan i instrument zajedno će omogućiti i poticati reforme i ulaganja potrebne za ubrzanje procesa pristupanja.
Provedba Detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Gruzije nastavila je olakšavati približavanje gruzijskog pravnog okvira EU-u te nudi otvoreno okruženje za trgovinu i ulaganja između dviju strana.
Zemlje i regija Istočnog partnerstva imaju koristi i od pomoći u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i Gospodarskog i investicijskog plana
, kojima se podupiru zelena i digitalna tranzicija i gospodarski rast u cijeloj regiji, uključujući provedbu strategije Global Gateway, koja se ubrzala tijekom izvještajnog razdoblja. Do listopada 2024. u okviru tog plana mobilizirano je ukupno 11,6 milijardi EUR javnih i privatnih ulaganja. Ta su ulaganja usmjerena na privatni sektor i omogućuju pristup povlaštenom financiranju za mikro, mala i srednja poduzeća. Osim toga, ulaže se u promet te digitalnu i energetsku povezanost. Poticana ulaganja znatno pridonose gospodarskom rastu partnerskih zemalja i postavljaju temelje za integriranija gospodarstva spremna za budućnost.
Očekuje se da će platforma za ulaganja u Turskoj, pokrenuta 2022. u okviru Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+), mobilizirati gotovo 2,4 milijarde EUR ulaganja u Tursku na temelju više od 400 milijuna EUR jamstava iz proračuna EU-a. Platforma olakšava ulaganja u područjima od zajedničkog interesa, kao što su zelena ulaganja i održiva tranzicija, energija iz obnovljivih izvora, povezivost i digitalizacija. Pruža snažne instrumente za smanjenje rizika kako bi se povećao financijski kapacitet EU-a i međunarodnih financijskih institucija te poduprla i promicala javna i privatna ulaganja u Turskoj. Ta platforma može utrti put potencijalnim zajedničkim inicijativama Tima Europa i međunarodnih financijskih institucija.
Nakon razornih potresa u veljači 2023. EU je pružio snažnu financijsku potporu i pokazao solidarnost s Turskom. Obje strane uspješno surađuju u provedbi 1 milijarde EUR pomoći koju je EU obećao.
Osim toga, 2024. obećano je milijardu EUR za sirijske izbjeglice i zajednice domaćine u Turskoj.
Gospodarska konvergencija mora ići ruku pod ruku sa socijalnom konvergencijom, na temelju načela europskog stupa socijalnih prava i pravne stečevine EU-a u području socijalnih prava. Kako bi se to postiglo, nužno je da sve zemlje proširenja razviju strukture i institucije tržišta rada koje dobro funkcioniraju, djelotvorne sustave socijalne zaštite i snažan socijalni dijalog.
VI. Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi
Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja važni su elementi procesa stabilizacije i pridruživanja te procesa proširenja na zapadnom Balkanu. Prevladavanje nasljeđa prošlosti i rješavanje sporova koji proizlaze iz sukoba iz 1990-ih i dalje su neophodni. Još se uvijek moraju riješiti važna otvorena bilateralna pitanja, uključujući granične sporove i traženje pravde za žrtve ratnih zločina, pronalaženje preostalih nestalih osoba i uspostavljanje točne evidencije o prošlim zločinima na regionalnoj razini.
Regija ispunjava svoju ambiciju stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta čiji je cilj osigurati slobodu kretanja ljudi, usluga, robe i kapitala. Ono će olakšati zapošljavanje i trgovinu te pojednostaviti carinske postupke među partnerima. Taj rad koordiniraju Vijeće za regionalnu suradnju i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) zajedno s Komorskim investicijskim forumom zapadnog Balkana.
Ostvaren je napredak u provedbi akcijskog plana za zajedničko regionalno tržište donošenjem pet sporazuma o mobilnosti u posljednje tri godine. Ti su sporazumi povezani s upotrebom osobnih iskaznica za putovanja, priznavanjem stručnih i akademskih kvalifikacija te pristupom visokom obrazovanju. Kako bi se prevladale dugotrajne poteškoće, Zajednički odbor CEFTA-e u listopadu 2024. donio je niz bitnih odluka kojima se znatno proširuju potencijalne koristi koje proizlaze iz zajedničkog regionalnog tržišta.
Na sastanku na vrhu u Berlinu 14. listopada 2024. regija je donijela drugi akcijski plan za zajedničko regionalno tržište za razdoblje 2025. – 2028. Plan je usmjeren na produbljivanje postojeće suradnje i pokretanje novih inicijativa, posebno u području trgovine, slobode kretanja, poslovnog okruženja, ljudskog kapitala i digitalne tranzicije. Provedba tog akcijskog plana i opća regionalna suradnja bit će ključan uvjet za napredak u otvaranju pristupa određenim područjima jedinstvenog tržišta EU-a, kako je utvrđeno u planu rasta. Provedbom odluka CEFTA-e i akcijskog plana započinje nova faza uspostave zajedničkog regionalnog tržišta, s konkretnim koristima za građane i poduzeća u regiji.
Regionalna povezivost ostala je visoko na dnevnom redu i podrazumijeva suradnju u području prometa, energetike i digitalizacije. Prometna zajednica nastavila je podupirati postupnu integraciju prometnih sektora na zapadnom Balkanu, u Ukrajini, Moldovi i Gruziji te istodobno promicati olakšavanje prometa u okviru inicijative za zelene trake pripremom plana. Uključuje planove za modernizaciju 11 graničnih prijelaza unutar regije te između regije i EU-a kako bi se znatno skratilo vrijeme čekanja i istodobno osigurale potrebne kontrole. Koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine i dalje imaju važnu ulogu u osiguravanju logističkih ruta za glavne trgovinske tokove između Ukrajine, Moldove, EU-a i ostatka svijeta.
Nastavila se suradnja s Tajništvom Energetske zajednice u pogledu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (unatoč kašnjenjima u njihovu donošenju), na kojima se temelji provedba energetskog i klimatskog okvira do 2030., kao i na poboljšavanju energetske sigurnosti i učinkovitosti te unapređivanju integracije energetskog tržišta s EU-om. Važno je da ugovorne stranke Energetske zajednice prenesu i provedu paket za integraciju električne energije te da rade na postizanju cijene ugljika koja je jednaka cijeni u sustavu EU-a za trgovanje emisijama za električnu energiju do 2030.
U digitalnom području regija je nastavila provoditi svoj sporazum o „roamingu kao kod kuće” iz 2019. i dobrovoljni sporazum vodećih telekomunikacijskih operatora o smanjenju naknada za roaming s EU-om, koji je stupio na snagu 1. listopada 2023. Osim usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a i uvođenja snažne, stabilne i sigurne infrastrukture, u skladu s EU-ovim paketom instrumenata za kibernetičku sigurnost 5G mreža, i sveobuhvatnih okvira za kiberotpornost, ključno je i da regija razvije okvire za digitalni identitet i digitalne javne usluge. Regija je odlučna do kraja 2027. uvesti nacionalne lisnice za digitalni identitet te „balkansku lisnicu za digitalni identitet”.
Rad na povezivanju mladih nastavljen je putem Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO). On djeluje kao regionalni mehanizam koji je najprikladniji za jačanje regionalne suradnje i povjerenja među mladima u regiji i s EU-om, uključujući i proces pomirenja. U jesen 2023. Europski koledž u Tirani je otvorio svoj ogranak za zapadni Balkan, čime će se dodatno ojačati obrazovne veze regije s EU-om. Međuljudski kontakti i dobrosusjedski odnosi promiču se i aktivnim sudjelovanjem regije u programima EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, kao i uključivanjem visokih učilišta iz regije u europske sveučilišne saveze te kreativnih sektora u program Kreativna Europa. Na temelju uspješne provedbe programa za zapadni Balkan za inovacije, istraživanja, obrazovanje, kulturu, mlade i sport olakšava se razvoj istraživačkih infrastruktura, znanstvenih i tehnoloških parkova, promiče prijenos tehnologije i uspostavljaju mjere potpore za inovacije, čime se dodatno doprinosi konkurentnosti regije.
Sve strane trebaju u dobroj vjeri provesti postojeće bilateralne sporazume, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji između Bugarske i Sjeverne Makedonije.
Situacija između Kosova i Srbije i dalje je napeta iako je ostvaren napredak u normalizaciji njihovih odnosa. Važna postignuća uključivala su ključne sporazume postignute u Ohridu u veljači i ožujku 2023., pripremne korake za osnivanje Udruženja/Zajednice općina s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu, napredak u energetskom sektoru i obveze rješavanja pitanja nestalih osoba. Značajan napredak ovisi o sudjelovanju obiju strana u dijalogu uz posredovanje EU-a i provedbi pravno obvezujućeg Sporazuma o putu prema normalizaciji odnosa i njegova popratnog priloga bez daljnjih kašnjenja ili preduvjeta. Normalizacija odnosa glavni je uvjet za pristupanje EU-u obaju partnera koji bi u protivnom mogli izgubiti velike prilike. Mjerila iz poglavlja 35. pregovora o pristupanju Srbije i dnevni red kosovske posebne skupine za normalizaciju odnosa ažurirani su u svibnju 2024. kako bi se uključili Sporazum o putu prema normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i njegov Prilog o provedbi.
Ruski agresivni rat protiv Ukrajine utjecao je na odnose s njezinim bilateralnim partnerima i susjednim zemljama. Ukrajinska vlada nastojala je održati i dodatno ojačati suradnju i diplomatske veze s europskim zemljama i šire, uključujući potporu pravednom i trajnom miru u Ukrajini u skladu s mirovnim planom od deset točaka.
Odnosi Ukrajine sa zemljama zapadnog Balkana općenito su se poboljšali, no razilaze se u pogledima sa Srbijom i entitetom Republika Srpska u Bosni i Hercegovini na temu njihovih odnosa s Rusijom. Odnosi s Gruzijom bili su u određenoj mjeri napeti, posebno zbog neusklađenosti Gruzije sa sankcijama protiv Rusije. Unatoč neusklađenosti s mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije Turska je i dalje partner od strateške važnosti za Ukrajinu s kojom je povezuju snažni bilateralni gospodarski i međuljudski odnosi, o čemu svjedoče i bilateralni bezvizni režim i sporazum o slobodnoj trgovini potpisan u veljači 2022. Turska je u više navrata pokušala obnoviti crnomorsku inicijativu za žitarice, koju je Rusija obustavila u srpnju 2023., te je istaknuta sudionica ukrajinske međunarodne platforme za Krim.
Nakon početka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine Moldova je pojačala suradnju s Ukrajinom i Rumunjskom na područjima humanitarne pomoći za osobe koje bježe iz Ukrajine, energetske sigurnosti, prometa i povezanosti. Uz daljnji razvoj bilateralne suradnje s Ukrajinom, Moldova je pokazala solidarnost s tom zemljom, glasovala za relevantne rezolucije Opće skupštine UN-a i uskladila se s nizom političkih izjava u međunarodnim organizacijama kojima se osuđuje vojna agresija. Moldova se također nastavila usklađivati s mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije, unatoč tome što je bila izložena snažnom pritisku Rusije.
Gruzija i dalje podupire teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, među ostalim supokroviteljstvom rezolucija UN-a za potporu Ukrajini. Međutim, ta se zemlja nije uskladila s mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije. Gruzija i Turska imaju strateško partnerstvo s kontaktima na visokoj razini, među ostalim u okviru Vijeća na visokoj razini za stratešku suradnju.
Ukrajina, Moldova i Gruzija također nastavljaju aktivno sudjelovati u Istočnom partnerstvu.
Odnosi između Turske i Grčke dodatno su se poboljšali u izvještajnom razdoblju, što je dovelo do 5. sastanka Vijeća za suradnju na visokoj razini u prosincu 2023., na kojem su njihovi čelnici potpisali Atensku deklaraciju o prijateljstvu i dobrosusjedskim odnosima. Huškačka retorika danas je rijetka. Turska je zaustavila neovlaštene aktivnosti bušenja na morskom dnu u istočnom Sredozemlju i letove vojnih letjelica iznad grčkih otoka u Egejskom moru. No 2024. prijavljene su nove povrede grčkih teritorijalnih voda i to u više navrata nego 2023. EU je u travnju 2024. izrazio potpunu predanost sveobuhvatnom rješenju ciparskog problema, u okviru UN-a i u skladu s vrijednostima EU-a, te je pozdravio imenovanje osobnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Cipar.
Turska se nastavila zalagati za dvodržavno rješenje, suprotno rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Sada je od ključne važnosti da se Turska obveže i aktivno doprinese postizanju pravednog, sveobuhvatnog i održivog rješenja ciparskog pitanja u okviru UN-a, na temelju federacije dviju zona i dviju zajednica s političkom ravnopravnošću u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te u skladu s pravnom stečevinom EU-a i načelima na kojima se EU temelji. Turska treba hitno ispuniti svoje obveze u pogledu potpune provedbe Dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske i postići napredak u normalizaciji odnosa s Republikom Ciprom. Turska mora odmah poništiti sve mjere i korake poduzete od listopada 2020. u pogledu Varoshe koji su u suprotnosti s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Nastavak dijaloga u dobroj vjeri i suzdržavanje od jednostranih djelovanja koja su u suprotnosti s interesima EU-a i kojima se krše međunarodno pravo i suverena prava država članica EU-a neophodni su za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Sredozemlju te razvoj uzajamno korisnih odnosa između EU-a i Turske koji se temelje na suradnji. Od Turske se očekuje da se nedvosmisleno obveže na dobrosusjedske odnose, poštovanje međunarodnih sporazuma i mirno rješavanje sporova u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, uz mogućnost obraćanja Međunarodnom sudu bude li to potrebno. EU je i dalje predan zaštiti svojih interesa i interesa svojih država članica te očuvanju regionalne stabilnosti.
Teritorijalna suradnja zemalja proširenja međusobno te sa susjednim državama članicama EU-a prisutna je u ključnim socijalnim i gospodarskim sektorima. Konkretnije, u okviru programa prekogranične suradnje i programa suradnje Interreg stvaraju se mogućnosti za dijalog i suradnju na razini lokalnih vlasti, uz sudjelovanje zajednica, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Makroregionalnom strategijom EU-a za jadransko-jonsku regiju i Strategijom EU-a za dunavsku regiju nastavila se promicati suradnja između država članica i zemalja kandidatkinja u cilju razvoja, kohezije i smanjenja razlika u tim dvjema makroregijama. Strategije su usmjerene na oslobađanje gospodarskog i socijalnog potencijala makroregija, razvoj administrativnih kapaciteta za različite politike EU-a i promicanje razvojnih projekata u glavnim područjima te su važan doprinos pripremama za proširenje.
Slično tome, zajednički pomorski program olakšao je dijalog i suradnju između država članica i zemalja kandidatkinja u crnomorskoj regiji u vezi s temama kao što su zaštita okoliša, sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora te razvoj održivog plavog gospodarstva.
VII. Zaključci i preporuke
I.
1.Dvadeset godina nakon najvećeg proširenja EU-a na 10 novih država članica pristupanje EU-u i dalje je ključni čimbenik dugoročne sigurnosti, mira, stabilnosti i blagostanja u Europi. Povijesnu priliku da svoju budućnost vežu uz EU dobilo je deset partnera – šest partnera na zapadnom Balkanu, Turska, Ukrajina, Moldova i Gruzija.
2.Proces proširenja i dalje se temelji na zaslugama i ovisi o objektivnom napretku svakog partnera. On ovisi o odlučnosti u provedbi nepovratnih reformi u svim područjima prava EU-a, s posebnim naglaskom na temeljnim aspektima procesa proširenja. Demokracija, vladavina prava i temeljne vrijednosti i dalje će biti osnova EU-ove politike proširenja. Članstvo u EU-u strateški je izbor. Partneri moraju prihvatiti i promicati vrijednosti EU-a čvrsto i nedvosmisleno. Usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a važnije je nego ikad i signal je zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu.
3.Proces proširenja dobio je novi zamah tijekom 2023. i 2024. S Albanijom je 15. listopada 2024. otvorena skupina poglavlja o temeljnim pitanjima. Pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldovom otvoreni su na prvim međuvladinim konferencijama u lipnju 2024. Nakon što je ispunila privremena mjerila za poglavlja o vladavini prava, Crna Gora napreduje prema privremenom zatvaranju sljedećih pregovaračkih poglavlja. U ožujku 2024. Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Krajem 2023. dovršen je postupak analitičkog pregleda za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. U prosincu 2023. Europsko vijeće dodijelilo je status kandidatkinje Gruziji. Međutim, proces pristupanja EU-u de facto je obustavljen zbog odluka koje je vlada te zemlje donosila od proljeća 2024. Vijeće nastavlja razmatrati zahtjev za članstvo koji je Kosovo podnijelo 2022.
4.Proširenje je povijesna prilika za države pristupnice, ali i za države članice i EU u cjelini. Veća i snažnija Unija ima znatne socioekonomske, političke i sigurnosne prednosti. Prošireni EU bolji je jamac političke stabilnosti, sigurnosti i mira na kontinentu. Veća Unija bit će snažniji globalni akter s većim geopolitičkim utjecajem, što će joj omogućiti da ima još važniju ulogu na međunarodnoj sceni. Proširenje EU-a donijet će dalekosežne socioekonomske koristi sadašnjim i budućim članicama Unije. Istodobno, proširenje zahtijeva promišljanje unutar EU-a i pripremu njegovih tijela te osmišljavanje politika. Europska komisija donijela je 20. ožujka Komunikaciju o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja kao doprinos tekućoj raspravi o unutarnjim reformama koje će EU morati provesti. Komisija će predstaviti zaključke preispitivanja politika prije proširenja usmjerene na pojedinačna područja kao što su vladavina prava, jedinstveno tržište, sigurnost opskrbe hranom, obrana i sigurnost, klima, energetika i migracije te socijalna, gospodarska i teritorijalna konvergencija u širem smislu.
5.Zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje moraju se vezati uz EU postupnom integracijom, što će pak dovesti do ubrzanja procesa proširenja. Postupna integracija pridonijet će tehničkim pripremama za članstvo u EU-u, ubrzati usklađivanje s pravnom stečevinom i olakšati proces pristupanja. Provedbom plana rasta za zapadni Balkan povećat će se gospodarska konvergencija zapadnog Balkana s EU-om. Cilj mu je ponuditi neke od pogodnosti i obveza koje proizlaze iz pristupa jedinstvenom tržištu prije pristupanja EU-u te pružati veću financijsku pomoć u okviru Instrumenta za reforme i rast kako bi se potaknule reforme na zapadnom Balkanu. Najvažnije, uvjet za pristup zemalja regije jedinstvenom tržištu EU-a je intenziviranje regionalne gospodarske suradnje uspostavom zajedničkog regionalnog tržišta na temelju nedavnih pozitivnih pomaka. U okviru plana rasta Komisija je odobrila programe reformi pet partnera sa zapadnog Balkana, u kojima su naveli ambiciozne reforme koje planiraju provesti kako bi ostvarili ciljeve iz mehanizma. Komisija surađuje s Bosnom i Hercegovinom kako bi joj pomogla da dovrši svoj program reformi. Kako bi se poduprla konvergencija Ukrajine i njezina postupna integracija u EU, toj će se zemlji iz Instrumenta za Ukrajinu u razdoblju od 2024. do 2027. pružati potpora na temelju provedbe Ukrajinskog plana. Poseban plan rasta za Moldovu za potporu njezinim socioekonomskim reformama i ulaganjima donesen je 10. listopada 2024.
6.Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja važni su elementi procesa stabilizacije i pridruživanja te procesa proširenja na zapadnom Balkanu. Prevladavanje nasljeđa prošlosti i rješavanje sporova koji proizlaze iz sukoba iz 1990-ih i dalje su od ključne važnosti. Potrebno je riješiti preostala otvorena bilateralna pitanja koja koče regionalnu integraciju i put partnera prema EU-u. Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije uvjet je za europski put obaju partnera, koji bi zbog nedovoljnog napretka mogli izgubiti važne prilike.
7.Turska je i dalje zemlja kandidatkinja i važan partner EU-a. Njezina vlada ističe pristupanje EU-u kao svoj strateški cilj. Međutim, pristupni pregovori s tom zemljom u mirovanju su od 2018., u skladu s odlukom Vijeća. Činjenice na kojima se temelji ta procjena i dalje stoje. I dalje postoji ozbiljna zabrinutost kad je riječ o području temeljnih prava i vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima i dalje ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Istodobno, radi se na ispunjavanju preporuka iz Zajedničke komunikacije o trenutačnom stanju političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa između EU-a i Turske, pri čemu se razmatraju mogućnosti za obnovu suradnje, a napredak je postupan, razmjeran i reverzibilan, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća. U strateškom je interesu Unije osigurati stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos s Turskom.
II.
8.U Crnoj Gori proces pristupanja EU-u ključan je prioritet te zemlje, a čvrsta opredijeljenost vlade za to općenito se vidi iz njezinih političkih odluka. To uključuje i kontinuiranu stopostotnu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući sankcije. Od početka mandata u listopadu 2023. vlada djeluje u općenito stabilnom političkom okruženju, uz nižu razinu polarizacije u usporedbi s prethodnim godinama. Uvelike je ubrzala pripreme za pristupanje EU-u, a u lipnju 2024. na međuvladinoj konferenciji o pristupnim pregovorima potvrđeno je da je Crna Gora općenito ispunila privremena mjerila za poglavlja 23. i 24. o vladavini prava, čime joj se pružila prilika da nastavi s privremenim zatvaranjem sljedećih poglavlja ako ispuni uvjete.
Komisija je procijenila da je, u skladu s pregovaračkim okvirom, sada osigurana opća ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava s jedne strane i napretka u ostalim poglavljima u okviru pristupnih pregovora s druge strane. Prioritet za daljnji napredak je nastavak i intenziviranje rada na rješavanju otvorenih pitanja. U području vladavine prava to bi značilo održavanje usmjerenosti na glavna područja slobode izražavanja i slobode medija, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te ubrzavanje i produbljivanje reformi u području neovisnosti, profesionalnosti i odgovornosti pravosuđa. Kad je riječ o drugim poglavljima, naglasak treba biti na dovršetku najvažnijih reformi povezanih s EU-om koje su u tijeku i ispunjavanju mjerila za zatvaranje, posebno za ona poglavlja koja bi se mogla privremeno zatvoriti u kratkoročnom razdoblju. Vlada Crne Gore izrazila je namjeru da zaključi pristupne pregovore do kraja 2026., a Komisija je spremna poduprijeti taj ambiciozan cilj tako što će predložiti privremeno zatvaranje dodatnih poglavlja do kraja 2024. i veliki program za 2025. ako se ispune relevantni uvjeti. U tu je svrhu vrlo važno da Crna Gora uvede strukturiran i precizno isplaniran pristup koji je razvijen kako bi se u praksi unaprijedio program integracije u EU. Nužan je stalni opći politički konsenzus o najvažnijim reformama.
9.U Srbiji se tempo reformi povezan s pristupanjem EU-u usporio zbog održavanja izbora početkom prosinca 2023. i prekida rada vlade i parlamenta nakon njih. Međutim, u području vladavine prava nastavila se provedba reforme pravosuđa. Srbija je donijela novu antikorupcijsku strategiju i doprinosila upravljanju mješovitim migracijskim tokovima prema EU-u. Potpuna provedba novog zakonodavstva o medijima, kao i njegovo daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i europskim standardima, još uvijek nije završena i treba se osigurati. Srbija se obvezala da će u potpunosti izvršiti sve svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o putu prema normalizaciji i njegova Priloga o provedbi iz 2023. te svih prethodnih sporazuma. Obrazac usklađivanja Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostao je uglavnom nepromijenjen te bi ga hitno trebalo znatno poboljšati, među ostalim usklađivanjem s mjerama ograničavanja i izjavama o Rusiji. Srbija se mora suzdržati od poteza i izjava koji su u suprotnosti sa stajalištima EU-a u vanjskoj politici i drugim strateškim pitanjima te ozbiljno pokazati svoje strateško usmjerenje prema EU-u.
Potrebna je stalna pažnja kako bi se očuvala opća ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom s jedne strane i napretka u ostalim poglavljima u okviru pristupnih pregovora s druge strane. Komisija već treću godinu zaredom ponavlja ocjenu da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje treće skupine poglavlja (Konkurentnost i uključiv rast).
Napredak Srbije u pogledu vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom i dalje će određivati brzinu pristupnih pregovora. Očekuje se da će Srbija u sljedećoj godini ubrzati rad na provedbi reformi povezanih s pristupanjem EU-u na svim razinama, s posebnim naglaskom na privremenim mjerilima u pogledu vladavine prava, kao i na razvoju istinski poticajnog okruženja za civilno društvo i medije, poduzimajući vjerodostojne napore za zaustavljanje dezinformacija i inozemnih manipulacija informacijama. Očekuje se da će Srbija na temelju dijaloga izvršiti svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o putu prema normalizaciji i njegova Priloga o provedbi, kao i iz svih prethodnih sporazuma o dijalogu.
10.U Albaniji su vlasti dosljedno izražavale svoju čvrstu političku predanost integraciji u EU kao glavni strateški prioritet te zemlje i zadržale su visoku razinu ambicije kad je riječ o napretku u pregovorima o pristupanju. Albanija je nastavila ostvarivati napredak u reformama povezanima sa skupinom poglavlja o temeljnim pitanjima, posebno u pogledu sveobuhvatne reforme pravosuđa i postupka provjere, čija će prva faza uskoro završiti, što prate dobri rezultati u antikorupcijskim predmetima i povećanje kapaciteta u financijskim istragama protiv organiziranog kriminala. Aktivni angažman Albanije tijekom njezina mandata kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a do kraja 2023., kao i potpuna usklađenost sa zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU-a, potvrda su njezina strateškog izbora pristupanja EU-u i uloge pouzdanog međunarodnog partnera.
Nakon prve međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima u srpnju 2022. sastanci radi analitičkog pregleda svih šest skupina pravne stečevine EU-a dovršeni su u studenom 2023. Komisija je krajem 2023. Vijeću predstavila izvješće o procjeni mjerila za otvaranje, u kojem je zaključila da je Albanija ispunila zahtjeve za otvaranje pregovora o skupini poglavlja o temeljnim pitanjima. Komisija je pozdravila otvaranje pregovora o skupini poglavlja o temeljnim pitanjima na drugoj međuvladinoj konferenciji održanoj 15. listopada, što je bio važan korak na putu prema pristupanju. Komisija podupire i otvaranje pregovora o šestoj skupini poglavlja (Vanjski odnosi) krajem ove godine ako se nastavi ovaj pozitivan trend. Komisija je spremna poduprijeti ambiciozni cilj albanske vlade da do kraja 2027. zaključi pristupne pregovore. U tu je svrhu vrlo važno da vlasti dodatno pojačaju tempo reformi usmjerenih na EU, posebno u području vladavine prava, konsolidacije rezultata u području izvršavanja zakonodavstva, djelotvorne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te promicanja temeljnih prava, uključujući slobodu medija te prava vlasništva i manjina.
11.Sjeverna Makedonija dosljedno izražava svoju političku predanost strateškom cilju integracije u EU i zadržala je visoku razinu ambicije kad je riječ o napretku u pregovorima o pristupanju. Ta zemlja treba nastaviti s provedbom reformi povezanih s EU-om, posebno u okviru skupine poglavlja o temeljnim pitanjima, odnosno u području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Potrebno je ojačati povjerenje u pravosudni sustav. Korupcija bi se trebala stalno suzbijati, među ostalim dobrim rezultatima u istragama, kaznenom progonu i pravomoćnim presudama u predmetima na visokoj razini. Sjeverna Makedonija aktivno se angažirala 2023. tijekom predsjedanja Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Zemlja nastavlja biti potpuno usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Sjeverna Makedonija još nije donijela relevantne ustavne izmjene kako bi se u Ustav uključili građani koji žive unutar njezinih državnih granica i pripadnici su drugih naroda, kao što su Bugari
, koje se zemlja obvezala pokrenuti i provesti. Sjeverna Makedonija dobar je primjer multietničkog društva. Sve strane moraju u dobroj vjeri provesti bilateralne sporazume sa susjednim zemljama, među ostalim Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije te Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Nakon prve međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima u srpnju 2022. sastanci radi analitičkog pregleda svih šest skupina pravne stečevine EU-a dovršeni su u prosincu 2023. Komisija sa zanimanjem iščekuje brzo i odlučno daljnje postupanje u vezi s izvješćem o analitičkom pregledu za skupinu poglavlja o temeljnim pitanjima, među ostalim u pogledu planova zemlje u skladu s pregovaračkim okvirom, s ciljem otvaranja prve skupine poglavlja što je prije moguće i kada se ispune za to potrebni uvjeti. Od najveće je važnosti da vlasti dodatno pojačaju tempo reformi povezanih s EU-om. Sjeverna Makedonija trebala bi poduzeti potrebne korake za napredak u procesu pristupnih pregovora i stvarnu provedbu reformi povezanih s EU-om, posebno u području vladavine prava, pravosuđa i borbe protiv korupcije.
12.Kako je Komisija izvijestila u ožujku 2024., Bosna i Hercegovina pokazala je konkretne rezultate. Upravljanje migracijama i dalje se poboljšava. Zemlja je postigla i zadržala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. U razdoblju od studenog 2023. do ožujka 2024. doneseno je zakonodavstvo o integritetu pravosuđa, sprečavanju pranja novca i sukobu interesa. Međutim, nedavni događaji zaustavili su taj pozitivan zamah. Zemlja mora zadržati odlučnost u dovršavanju najvažnijih reformi u skladu s pravilima i standardima EU-a. To uključuje donošenje Zakona o sudovima, Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o graničnoj kontroli. Od Bosne i Hercegovine očekuje se da hitno dovrši tekuće ustavne i izborne reforme. Secesionističkim djelovanjima kojima se ugrožavaju jedinstvo, suverenitet, teritorijalna cjelovitost, ustavni poredak i međunarodna osobnost zemlje potkopava se napredak u pristupanju EU-u.
Kako je u svojoj odluci o otvaranju pretpristupnih pregovora iz ožujka 2024. istaklo Europsko vijeće, Komisija priprema pregovarački okvir kako bi ga Vijeće donijelo čim budu poduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz listopada 2022.
Komisija je spremna zakazati sastanke s objašnjenjima o pravnoj stečevini EU-a s Bosnom i Hercegovinom. Kako bi mogla jedinstveno nastupati u predstojećim pregovorima o pristupanju EU-u, Bosna i Hercegovina treba imenovati glavnog pregovarača i njegov tim. Osim toga, treba izraditi i nacionalni plan za prihvaćanje pravne stečevine, što je neizvršena obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zemlja također treba imenovati nacionalnog koordinatora IPA-e.
Kako bi ostvarila napredak u procesu pristupanja, od Bosne i Hercegovine se očekuje da poduzme sve potrebne korake utvrđene u preporuci Komisije iz listopada 2022. Komisija je spremna pomoći Bosni i Hercegovini u okviru predstojećih pregovora o pristupanju da riješi sva pitanja utvrđena u mišljenju Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo.
13.Nadležna tijela Kosova i dalje su predana njegovu europskom putu. Kosovo je u prosincu 2022. podnijelo zahtjev za članstvo u EU-u. Komisija je i dalje spremna pripremiti mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo čim to Vijeće zatraži. Zabilježen je napredak u borbi protiv organiziranog kriminala te se poboljšalo poslovno okruženje. Liberalizacija viznog režima za građane Kosova stupila je na snagu 1. siječnja 2024.
Napetosti na sjeveru Kosova nastavile su se nakon nasilnog napada naoružanih kosovskih Srba na kosovsku policiju u rujnu 2023., što je bio najveći incident posljednjih godina. Nekoliko nekoordiniranih mjera koje je poduzela kosovska vlada naštetilo je odnosima sa zajednicom kosovskih Srba. Tijekom izvještajnog razdoblja na snazi su ostale mjere EU-a koje se odnose na Kosovo. U skladu s izjavom Visokog predstavnika u ime EU-a od 3. lipnja 2023., EU provodi reverzibilne mjere u odnosu na Kosovo. Visoki predstavnik preporučio je ukidanje tih mjera. Kosovo se obvezalo da će u potpunosti izvršiti sve svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o putu prema normalizaciji i njegova Priloga o provedbi iz 2023. te svih prethodnih sporazuma.
Kosovo treba intenzivirati svoja nastojanja za jačanje vladavine prava i javne uprave, kao i za zaštitu slobode izražavanja. Vlada bi trebala osigurati političku potporu svih stranaka za djelotvornije provođenje reformi povezanih s EU-om. Kosovo bi trebalo bez novih kašnjenja ili preduvjeta provesti Sporazum o putu prema normalizaciji i njegov Prilog te sve prethodne sporazume.
14.Turska je zemlja kandidatkinja i važan partner EU-a. U strateškom je interesu Unije osigurati stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos s Turskom. Potrebno je nastaviti smirivati napetosti radi regionalne stabilnosti u istočnom Sredozemlju i promicanja dobrosusjedskih odnosa. U skladu s preporukama iz Zajedničke komunikacije iz studenog 2023.
o trenutačnom stanju političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa EU-a i Turske
te smjernicama Europskog vijeća iz travnja 2024., u odnosima s Turskom došlo je do postupne obnove suradnje te su poduzeti konkretni koraci za konstruktivnu razmjenu mišljenja o pitanjima od zajedničkog interesa. Nastavila se suradnja na visokoj razini te je pokrenut novi dijalog na visokoj razini o trgovini, čime je potvrđen napredak postignut u tom području. Turska je bitan regionalni akter u području vanjske politike, koja predstavlja važan element u kontekstu odnosa između EU-a i Turske, iako i dalje postoje različita stajališta kad je riječ o određenim vanjskopolitičkim pitanjima. Njezina ionako vrlo niska stopa usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom nastavila se smanjivati. Turska je provela određene posebne mjere kako bi zaustavila zaobilaženje sankcija EU-a protiv Rusije na svojem državnom području te bi u tom pogledu trebala još aktivnije surađivati s EU-om. Trebalo bi i dalje primjenjivati progresivan, razmjeran i reverzibilan pristup u cilju jačanja najvažnijih područja suradnje. Turska bi trebala nastaviti ulagati konstruktivne napore i odgovarati na zabrinutost EU-a.
I dalje postoji ozbiljna zabrinutost kad je riječ o području temeljnih prava i vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa. Pristupni pregovori s Turskom u mirovanju su od 2018., u skladu s odlukama Europskog vijeća.
Očekuje se da će Turska aktivno poduprijeti pregovore u cilju pravednog, sveobuhvatnog i održivog rješavanja ciparskog pitanja u okviru UN-a, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te načelima na kojima je utemeljen EU i njegovom pravnom stečevinom. Važno je da ponovno potvrdi svoju predanost pregovorima o rješavanju ciparskog pitanja pod vodstvom UN-a u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući njihove vanjske aspekte. Turska također treba ispuniti svoju obvezu osiguravanja potpune i nediskriminirajuće provedbe Dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske.
15.Ukrajina je poduzela sve preostale korake utvrđene u mišljenju Komisije iz 2022. Otvaranje pregovora o pristupanju s Ukrajinom važno je priznanje odlučnosti Ukrajine da, unatoč ruskom agresivnom ratu, nastavi s reformama na putu pristupanja EU-u. Ukrajina je nastavila poticati integritet i meritokraciju u pravosudnom sustavu te jačati institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i ostvarivati rezultate u predmetima korupcije na visokoj razini. Izmijenila je i svoje zakonodavstvo o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina. Ograničenja temeljnih prava povezana s izvanrednim stanjem i dalje su općenito razmjerna. Nadležna tijela napredovala su i u provedbi važnih reformi u okviru Ukrajinskog plana.
No unatoč ostvarenim rezultatima u provedbi temeljnih reformi, potrebno je učiniti više. Ukrajina bi trebala i dalje ostvarivati vjerodostojne rezultate u predmetima korupcije na visokoj razini kako bi se riješio problem sustavne korupcije u većini relevantnih sektora i institucija te učvrstio integritet, profesionalnost i učinkovitost u pravosuđu i sektoru kaznenog progona, uz istodobno jačanje borbe protiv organiziranog kriminala. Potrebno je dodatno ojačati zaštitu temeljnih prava, nastaviti s provedbom izmijenjenog zakonodavstva o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u bliskoj suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina te provesti reformu javne uprave i decentralizaciju. Mjere za potporu obnovi i ponovnoj izgradnji infrastrukture bit će ključne za potpuni oporavak gospodarstva, posebno u energetskom sektoru u kojem su potrebni dodatna decentralizacija i bolje upravljanje. Nakon prve međuvladine konferencije održane u lipnju 2024. analitički pregled pravne stečevine neometano napreduje. Nakon što je Ukrajina ratificirala Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, trebalo bi poduzeti daljnje korake kako bi se osigurala potpuna usklađenost njezina domaćeg zakonodavstva. Stalno povećanje usklađenosti Ukrajine sa stajalištima i mjerama ograničavanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a jasan je znak političke predanosti i proces s kojim bi trebalo nastaviti. Pod uvjetom da Ukrajina ispuni sve uvjete, Komisija sa zanimanjem iščekuje otvaranje pregovora o skupinama poglavlja, počevši od temeljnih pitanja, što je prije moguće 2025.
16.Moldavski narod glasao je 20. listopada 2024. na referendumu o pristupanju EU-u i u prvom krugu predsjedničkih izbora. Prijedlog da se pristupanje EU-a uključi u Ustav podržalo je 50,38 % glasača. Moldova je poduzela sve preostale korake utvrđene u mišljenju Komisije iz 2022. Otvaranje pristupnih pregovora važno je priznanje odlučnosti Moldove da nastavi s reformama na putu pristupanja EU-u unatoč tome što se suočava sa stalnim uplitanjem Rusije i posljedicama agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Moldova je dodatno povećala svoju usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a te je nastavila provoditi sveobuhvatnu reformu pravosuđa. Tekuće provjere i imenovanja na najviše položaje u pravosuđu i tužiteljstvu trebalo bi dovršiti transparentnim postupcima koji se temelje na zaslugama. Daljnja konsolidacija institucija za borbu protiv korupcije, proaktivne i učinkovite antikorupcijske istrage i osuđujuće presude na svim razinama omogućit će postizanje dobrih rezultata.
Moldova je nastavila s deoligarhizacijom te je pokrenula istrage i kazneni progon nezakonitih financijskih tokova i podmićivanja glasača. Trebalo bi nastaviti i dodatno ojačati suradnju s europskim i međunarodnim agencijama u borbi protiv međunarodnih kriminalnih mreža. Potrebno je učiniti više za provedbu plana deoligarhizacije, među ostalim jačanjem neovisnosti javnih medija i povećanjem transparentnosti vlasništva nad medijima. Moldova nastavlja s reformom javne uprave, koju je potrebno provesti u okviru savjetovanja s civilnim društvom kako bi se zadržao pozitivan trend.
Za napredak će biti potrebno osnažiti reforme usmjerene na učinkovito funkcioniranje institucija u okviru njihovih uloga i nadležnosti, kao i uvesti transparentne i standardizirane postupke imenovanja i razrješenja. U kontekstu plana rasta Moldove potreban je nastavak reformi i gospodarskih reformi kako bi se povećala konvergencija s EU-om i integracija u jedinstveno tržište. Nakon prve međuvladine konferencije održane u lipnju 2024. analitički pregled pravne stečevine neometano napreduje. Pod uvjetom da Moldova ispuni sve uvjete, Komisija sa zanimanjem iščekuje otvaranje pregovora o skupinama poglavlja, počevši od temeljnih pitanja, što je prije moguće 2025.
17.Nakon dodjele statusa zemlje kandidatkinje Gruziji u prosincu 2023. vlasti nisu pokazale dovoljnu odlučnost u provedbi reformi potrebnih za napredak te zemlje na putu prema EU-u.
Naprotiv, jako negativan razvoj događaja, uključujući donošenje Zakona o transparentnosti stranog utjecaja i zakonodavnog paketa o „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika”, kao i izrazito protueuropske izjave gruzijskih dužnosnika ozbiljno su narušili proces približavanja Gruzije EU-u. Kao posljedica toga, proces pristupanja Gruzije de facto je zaustavljen. Gruzija je ostvarila neznatan napredak u provedbi devet koraka utvrđenih u Komunikaciji o proširenju Europske komisije za 2023.
Gruzijski građani glasovali su 26. listopada na parlamentarnim izborima. U preliminarnim zaključcima Međunarodne misije za promatranje izbora pod vodstvom Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) utvrđen je niz nedostataka u napetom i vrlo polariziranom okruženju. Utvrđeni nedostaci uključuju, među ostalim, nedavne zakonodavne izmjene izbornog postupka, često kršenje tajnosti glasovanja, postupovne nedosljednosti, zastrašivanje i pritisak na glasače, koji su negativno utjecali na povjerenje javnosti u izborni postupak. Ti preliminarni nalazi potvrđuju potrebu za sveobuhvatnom izbornom reformom koja je već istaknuta u prethodnim ključnim preporukama. Preporuke iz završnog izvješća OESS-a/ODIHR-a trebalo bi provesti što je prije moguće.
Konstruktivan i uključiv dijalog u cijelom političkom spektru sada je od presudne važnosti. U skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 17. listopada EU poziva Gruziju da donese demokratske, sveobuhvatne i održive reforme u skladu s temeljnim načelima europske integracije.
Prioritet je da se zemlja vrati na provedbu spomenutih devet koraka. Osim toga, Gruzija bi trebala staviti izvan snage Zakon o transparentnosti stranog utjecaja, zakonodavni paket o „obiteljskim vrijednostima i zaštiti maloljetnika” te se suzdržati od drugih aktivnosti kojima se ugrožavaju vladavina prava i temeljna prava, sastavni elementi odnosa EU-a i Gruzije. Usto bi trebala nastaviti raditi na postizanju rodne ravnopravnosti. Usklađenost Gruzije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i dalje je niska. Unatoč tome što je nastojala ograničiti izbjegavanje sankcija preko svojeg državnog područja, Gruzija se nije uskladila s paketima sankcija EU-a protiv Rusije i Bjelarusa.
Nadalje, njezina vlada mora prestati širiti dezinformacije o vrijednostima EU-a i umjesto toga pojačati mjere za borbu protiv dezinformacija i neprijateljske političke retorike. Vlada mora osigurati pravilnu istragu slučajeva napada na medijske kuće, oporbene stranke i aktiviste civilnog društva te zajamčiti povoljno okruženje za njihov rad. Potrebno je poduzeti sveobuhvatne i smislene mjere u reformi vladavine prava, borbi protiv korupcije na visokoj razini i uklanjanju utjecaja oligarha, čime bi se omogućio dostatan javni i parlamentarni nadzor nad radom tijela kaznenog progona i zajamčila neovisnost javnih institucija.
EU je i dalje predan daljnjem produbljivanju partnerstva s Gruzijom u skladu s težnjom velike većine gruzijskog stanovništva. Ako ta zemlja ne poništi nedavno djelovanje kojim se ugrožava njezin put prema EU-u i ne poduzme konkretne korake za rješavanje otvorenih pitanja i provedbu najvažnijih reformi, Komisija neće moći razmotriti preporuku za otvaranje pregovora s Gruzijom.
VIII. Prilozi
1.Pokazatelji treće strane povezani sa stanjem demokracije, dobrim upravljanjem i vladavinom prava u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama
2.Statistički podaci