1.UVOD

Energetska politika presudna je za europsku konkurentnost, sigurnost i dekarbonizaciju na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. te za postizanje ciljeva nulte stope onečišćenja, zaštite bioraznolikosti i kružnog gospodarstva. U okviru europskog zelenog plana EU je uspostavio stabilan i ambiciozan okvir energetske politike u kojem se jasno navodi da energetski sektor stvara oko 75 % emisija stakleničkih plinova.

Komisija je 2023. i 2024. konsolidirala okvir politike potreban za ispunjavanje međunarodnih obveza te postizanje energetskih i klimatskih ciljeva Unije. Postizanjem političkih dogovora o svim ključnim zakonodavnim spisima u paketu „Spremni za 55 %” 1 Europska unija utvrdila je jasan put prema svojim ciljevima za 2030.

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i rusko korištenje energije kao oružja ugrožavaju energetsku, a time i gospodarsku sigurnost Europe. EU je odgovorio na to pokretanjem plana REPowerEU za postupno ukidanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i poduzimanjem hitnih mjera za postizanje energetske sigurnosti i stabilizaciju tržišta.

U proteklih nekoliko godina postrojenja za proizvodnju obnovljive energije nastaju rekordnom brzinom. Osim toga, EU je smanjio ovisnost o ruskom fosilnom plinu, a potrošnja je ograničena zbog štednje energije. Međutim, energetska sigurnost EU-a i dalje je ugrožena zbog faktora kao što su ovisnost o uvozu i sigurnosni rizici, ali i sve većih opasnosti koje potječu od klimatskih promjena i posljedica uništavanja okoliša. Konkurentnost europske industrije pod sve je većim pritiskom konkurencije iz Kine i velikih razlika u cijenama energije u usporedbi s drugim industrijskim konkurentima, kao što je SAD, te postoji rizik od strateške ovisnosti o tehnologijama čiste energije. Isto tako, građani moraju plaćati visoke račune za energiju, što u kombinaciji s rastućim troškovima života dodatno smanjuje njihovu kupovnu moć.

Nadalje, potrebno je dodatno ubrzati rad na ciljevima EU-a koji se odnose na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije kako bi se zajamčilo njihovo postizanje.

Prelazak na čistu energiju presudan je za sigurnu, održivu, konkurentnu i cjenovno pristupačnu energiju za poduzeća i građane kako bi se održala industrija (industrijski i prometni sektor u kojima je teško smanjiti emisije, a posebno sektori čiste tehnologije) i kvalitetna radna mjesta u EU-u te za gospodarsku sigurnost Europe. Zbog općeg geoekonomskog konteksta Komisija i EU moraju ostvariti konkretne rezultate.

Kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost, EU je u sveobuhvatnom okviru energetske i klimatske politike „Spremni za 55 %” postavio prijelazni cilj smanjenja neto stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990. 2 , a Europska komisija preporučila je prijelazni klimatski cilj od 90 % do 2040. 3 U okviru obveze da do 2050. postanemo prvi klimatski neutralan kontinent Europska unija i njezine države članice rade na postizanju klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. te ostvaruju vidljive pozitivne rezultate za građane i poduzeća.

U godišnjem izvješću o stanju energetske unije mjeri se napredak EU-a u postizanju ciljeva energetske unije, plana REPowerEU i prelaska na čistu energiju u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima.

Prošlogodišnje izvješće o stanju energetske unije 4 odnosilo se na izazove i postignuća od 2020. do 2023., a ovogodišnje sadržava najnovije informacije o tome kako je EU uspješno reagirao na dosad nezabilježene događaje i izazove u posljednjoj godini mandata ove Komisije. Izvješće se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu prikazano je kako su visoke energetske i klimatske ambicije u okviru europskog zelenog plana i plana REPowerEU poslužile kao temelj za strategiju EU-a za odgovor na krizu. U njemu se navode i koraci za povećanje konkurentnosti europske industrije. U drugom dijelu analizira se trenutačno stanje provedbe energetske unije u svih pet dimenzija: dekarbonizacija, energetska učinkovitost, energetska sigurnost, unutarnje energetsko tržište te istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Stanje energetske unije – glavna postignuća

-EU je donio sve ključne spise u području energetike i klime u okviru paketa „Spremni za 55 %”, uključujući izmjene koje proizlaze iz plana REPowerEU kako bi se brzo ukinule ovisnosti i reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama, koja se sad primjenjuje i na emisije iz pomorskog prometa i kojom se mijenjaju pravila o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se potaknula dekarbonizacija industrije te se državama članicama nalaže da sve prihode troše u klimatske i energetske svrhe.

-Emisije stakleničkih plinova u EU-u već su se smanjile za 32,5 % 5 u odnosu na 1990., dok je gospodarstvo EU-a u tom razdoblju poraslo za oko 67 %, što znači da je rast uspješno odvojen od emisija.

-Podaci koje su države članice EU-a dostavile do 2. travnja 2024. pokazuju da su se emisije obuhvaćene ETS-om 2023. smanjile za 15,5 % u odnosu na razine iz 2022. To znači da su sad oko 47 % niže nego 2005., a EU je na dobrom putu da postigne cilj od –62 % do 2030.

-Mjere na razini EU-a i na nacionalnoj razini donose rezultate, a cijene električne energije i plina na veleprodajnim i maloprodajnim tržištima drastično su pale u usporedbi s najvišim razinama 2022. Međutim, i dalje su visoke.

-Potražnja za plinom u EU-u od kolovoza 2022. do svibnja 2024. smanjila se za 18 %. Time je ušteđeno oko 138 milijardi kubičnih metara (m3) plina. Zbog sankcija EU-a kojima se zabranjuje pomorski uvoz ruske sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda te ruskog ugljena uvoz ruskog plina (prirodni plin iz plinovoda i UPP) do kolovoza 2024. smanjio se s 45 % ukupnog uvoza plina u EU 2021. na samo 18 %.

-Kako bi brzo zamijenio rusku opskrbu plinom i pobrinuo se za kratkoročnu i srednjoročnu energetsku sigurnost Europe, EU se obratio drugim međunarodnim dobavljačima. Norveška je postala najveći dobavljač plina iz plinovoda u EU-u s 34 % uvoza plina u EU u prvoj polovini 2024., dok je najveći dobavljač UPP-a u istom razdoblju bio SAD s 18 % uvoza.

-U razdoblju od 2022. do 2024. naručeno je rekordnih dvanaest novih terminala za UPP i šest projekata proširenja postojećih terminala. Očekuje se da će se ukupni kapacitet EU-a za uvoz UPP-a time povećati za 70 milijardi m3, na ukupno 284 milijarde m3 do 2024.

-Platforma EU-a za kupnju energije doprinosi ciljevima diversifikacije EU-a. Privukla je više od 180 poduzeća na podnošenje ponuda i povezala europske kupce s vanjskim dobavljačima, zbog čega je od 2023. do 2024. kupljeno više od 75 milijardi m3 prirodnog plina.

-Skladišta plina u EU-u 1. travnja 2024. bila su napunjena 59 %, što je novi rekord na kraju zimske sezone. EU je cilj od 90 % napunjenosti skladišta plina postigao 19. kolovoza 2024., više od dva mjeseca prije roka 1. studenog.

-Komisija je u studenom 2023. donijela prvi Unijin popis projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa 6 kako bi pomogla u izgradnji infrastrukturne mreže u cijeloj Europi koja je prikladna za ambiciozne ciljeve diversifikacije i dekarbonizacije.

-Predstavljen je akcijski plan za mreže, namijenjen pronalasku rješenja za najveće izazove u širenju, digitalizaciji i boljoj upotrebi mreža EU-a za prijenos i distribuciju električne energije.

-Akt o industriji s nultom neto stopom emisija i Akt o kritičnim sirovinama stupili su na snagu 2024. te će doprinijeti jačanju otpornosti lanca opskrbe diversifikacijom nabave i izgradnji pouzdane domaće proizvodne baze za tehnologije s nultom neto stopom emisija. Nova usklađena pravila EU-a o ekološkom dizajnu također će doprinijeti smanjenju troškova energije za europska poduzeća i građane.

-Energija vjetra premašila je proizvodnju plina i postala drugi najveći izvor električne energije u EU-u iza nuklearne energije. Budući da je 2023. instalirano 56 GW novih kapaciteta za solarnu energiju, EU je oborio još jedan rekord nadmašivši 40 GW instaliranih 2022. Energija vjetra na kopnu i na moru u EU-u imala je ukupni kumulativni instalirani kapacitet od 221 GW (201 GW na kopnu, 19 GW na moru), od čega je 16 GW instalirano 2023. 7

-Osnovana je Europska banka za vodik, financirana iz Inovacijskog fonda za sustav EU-a za trgovanje emisijama, koja je provela prvi uspješan krug dražbi EU-a, u okviru kojih je dodijeljeno gotovo 720 milijuna EUR za sedam projekata u području vodika iz obnovljivih izvora u Europi.

-Komisija je početkom veljače pokrenula Europski industrijski savez za male modularne reaktore, koji će ubrzati razvoj, demonstraciju i provedbu prvih projekata malih nuklearnih reaktora u EU-u do početka 2030.

-Komisija je u listopadu 2023. objavila Komunikaciju o reviziji Strateškog plana za energetsku tehnologiju (plan SET), glavnog instrumenta za provedbu stupa energetske unije koji se odnosi na istraživanje, inovacije i konkurentnost.

-Kad je riječ o provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost, EU je do sredine lipnja 2024. državama članicama isplatio više od 240 milijardi EUR za provedbu mjera iz njihovih planova. Od pokretanja Mehanizma za oporavak i otpornost države članice dodijelile su više od 184 milijarde EUR za potporu reformama i ulaganjima povezanima s energijom.

-Programi kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. i dalje daju ključnu potporu ulaganjima u energetski sektor, pri čemu su prioritetima energetske unije dodijeljene ukupno 83 milijarde EUR (uključujući nacionalno sufinanciranje). Čiste tehnologije mogu se dodatno poduprijeti kohezijskim fondovima u okviru Platforme za strateške tehnologije za Europu.

-Mjere potpore uvedene kao pomoć kućanstvima i poduzećima zbog visokih cijena energije doprinijele su ublažavanju učinaka energetske krize na troškove života.

-Iako je procjena nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u prosincu 2023. pokazala da države članice namjeravaju pojačati mjere na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi postigle ciljeve paketa „Spremni za 55 %” i plana REPowerEU, neke ambicije nisu dostatne, uključujući uska grla i veze koje nedostaju za integriranu infrastrukturu kako bi se postigli ciljevi Unije za 2030. i povećala otpornost na klimatske učinke. Komisija je dala preporuke i blisko surađuje s državama članicama kako bi im pomogla da pravodobno postignu ciljeve Unije za 2030. na temelju konačnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.

-Potpora Ukrajini, među ostalim njezinu energetskom sektoru, i dalje je glavni prioritet Komisije i svih 27 država članica. Procjenjuje se da je iz Mehanizma Unije za civilnu zaštitu Ukrajini dodijeljena pomoć u iznosu od 900 milijuna EUR. Fond za energetsku potporu Ukrajini pokazao se ključnim za potporu nabavi energetske opreme, kao što je isporuka tisuća generatora i energetskih transformatora, a u okviru njega do kolovoza 2024. mobilizirano je više od 500 milijuna EUR. U okviru Instrumenta EU-a za Ukrajinu u vrijednosti od 50 milijardi EUR, na temelju Ukrajinskog plana, Ukrajina će dosljedno dobivati financiranje za pomoć pri oporavku i poticanje održivoga gospodarskog rasta do 2027., dok će njezin energetski sustav iz Fonda za energetsku potporu Ukrajini dobiti 96 milijuna EUR pomoći za zimu 2024.

-EU se nastavio aktivno baviti međunarodnom i klimatskom diplomacijom kako bi diversificirao uvoz energije i ojačao odnose s međunarodnim partnerima te podupro svoje partnere u tranziciji i pristupu energiji. Na konferenciji COP 28 najavio je globalnu obvezu utrostručenja kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora i udvostručenja stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030., koju su poduprle 132 zemlje, a ti su ciljevi uključeni u odluku o prvom globalnom pregledu stanja. Nadalje, na toj se konferenciji obvezao da će postupno ukinuti neučinkovite subvencije za fosilna goriva te je najavio da će Tim Europa izdvojiti više od 20 milijardi EUR za Inicijativu Afrike i EU-a za zelenu energiju 8 u okviru paketa ulaganja Afrika–Europa strategije Global Gateway. Istodobno se 25 zemalja, uključujući 12 država članica, također obvezalo da će do 2050. utrostručiti kapacitete za nuklearnu energiju.

-EU predvodi globalni rad na smanjenju emisija metana iz energetskog sektora u okviru globalne obveze smanjenja emisija metana. Na temelju te globalne obveze na konferenciji COP 29 pokrenuta je inicijativa smanjenje organskog metana (LOW-Methane), koja se bavi uklanjanjem emisija metana iz sektora otpada. Osim toga, EU i dalje ima najvažniju ulogu u inicijativi Misija za inovacije, svojem ključnom globalnom forumu za poticanje djelovanja i ulaganja u istraživanje, razvoj i demonstraciju kako bi čista energija postala cjenovno pristupačna, privlačna i dostupna svima.

-Osim toga, EU je imao najvažniju ulogu u donošenju Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala za borbu protiv gubitka bioraznolikosti, što je nužno za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima.

2.SIGURNA I KONKURENTNA ENERGETSKA I KLIMATSKA TRANZICIJA NA TEMELJU EUROPSKOG ZELENOG PLANA I PLANA REPOWEREU

Komisija je u svibnju 2022. odgovorila na zahtjev Europskog vijeća da se što prije postupno ukine ovisnost Europe o uvozu energije iz Rusije donošenjem plana REPowerEU . Cilj je bio brzo smanjiti ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, ali ne samo uštedom energije i diversifikacijom opskrbe već i namjenskim radom na dugoročnom cilju bržeg prelaska na čistu energiju ubrzanjem uvođenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti te udruživanjem snaga kako bi se postigli otporniji energetski sustav i istinska energetska unija. Isti su zahtjev uputili i građani na Konferenciji o budućnosti Europe 9 .

EU je ujedno donio većinu klimatskih i energetskih spisa u okviru paketa „Spremni za 55 %” i plana REPowerEU, čime se omogućuje postizanje klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. ojačanih planom REPowerEU. To je iznimno važno da bi Europa ostala na putu prema klimatskoj neutralnosti, ostvarila napredak u prilagodbi klimatskim promjenama u skladu s Europskim zakonom o klimi te poboljšala otpornost, konkurentnost i stratešku autonomiju gospodarstva EU-a s obzirom na globalnu utrku u području čistih tehnologija. Nadalje, Komisija je u okviru Instrumenta za tehničku potporu pomogla 10 vladama 17 država članica da u sklopu provedbe plana REPowerEU utvrde reforme i ulaganja za postupno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije.

Zahvaljujući već poduzetim mjerama te ujedinjenom i odlučnom pristupu nošenja s krizom EU je dosad kolektivno nadmašio većinu kratkoročnih ciljeva plana REPowerEU, kao što je drastično smanjenje uvoza iz Rusije, te je pravodobno poduzeo mjere kako bi se postavili čvrsti temelji za postizanje srednjoročnih i dugoročnih ciljeva europskog zelenog plana. Međutim, unatoč povećanim ambicijama, Komisijina procjena ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova dostavljenih 2023. pokazuje da je i dalje potrebno poduzeti više jer ambicije u postizanju ciljeva u području klime, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za 2030. nisu dostatne 11 . Nadalje, samo je 10 država članica dosad dostavilo svoje konačne planove, što izaziva veliku zabrinutost.

2.1. Ušteda energije i smanjenje uvoza ruskih fosilnih goriva

Hitne mjere bile su usmjerene na uštedu energije i poboljšanje energetske učinkovitosti kao najčišćeg i najjeftinijeg rješenja za energetsku krizu. Mjere poduzete u okviru plana REPowerEU dovele su do jednog od najvećih smanjenja potražnje za plinom u povijesti.

Usporedno sa sankcijama EU-a kojima se zabranjuje pomorski uvoz ruske sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda 12 , kao i ruskog ugljena, uvoz ruskog plina (prirodni plin iz plinovoda i UPP) u prvoj polovini 2024. smanjio se s 45 % ukupnog uvoza plina u EU 2021. na samo 18 % (sa 150,2 na 25,4 milijarde m3), a godišnji uvoz 2023. bio je 72 % manji nego 2021. To su važna postignuća zahvaljujući kojima je EU na dobrom putu da što brže ukine uvoz ruskih fosilnih goriva. Imala su i velike posljedice na Rusiju, čiji su se prihodi od prodaje plina iz plinovoda i UPP-a u EU od vrhunca krize 2022. smanjili za više od 70 %. Nedavno su poduzete mjere koje se konkretnije odnose na prihode Rusije od UPP-a. U skladu s 14. paketom sankcija, donesenim 24. lipnja 2024., EU će zabraniti usluge ponovnog utovara ruskog UPP-a na području Unije radi njegova pretovara u treće zemlje te nova ulaganja i nabavu robe, tehnologije i usluga za dovršetak ruskih projekata UPP-a koji su u tijeku, kao što su Arctic LNG 2 i Murmansk LNG.

EU je premašio dobrovoljni cilj smanjenja potražnje za plinom za 15 %, kako je utvrđen u hitnoj Uredbi o koordiniranim mjerama EU-a za smanjenje potražnje za plinom 13 . Svoju potražnju za plinom od kolovoza 2022. do svibnja 2024. ukupno je smanjio za 18 %, pri čemu je uštedio 138 milijardi m3 plina 14 . Te su uštede rezultat svega što su države članice, poduzeća i građani zajednički učinili kako bi pomogli da se izbjegne nestašica u opskrbi i zajamči sigurnost opskrbe. Rad na smanjenju potražnje za plinom produljen je Preporukom Vijeća 15 .

Slika 1. Smanjenje potražnje za prirodnim plinom 16

Izvor: Europska komisija na temelju podataka Eurostata.

Osim toga, EU je brzo donio obvezne ciljeve punjenja skladišta plina kako bi bio spreman za zimske sezone 2023. i 2024., što je konkretno jamstvo sigurnosti opskrbe i tržišta. U skladu s Uredbom o skladištenju plina 17 države članice svoja su podzemna skladišta plina do 1. studenog 2022. morale napuniti do najmanje 80 %, a od 2023. nadalje do najmanje 90 % kapaciteta. Skladišta su 1. travnja 2024. bila 59 % napunjena, što je rekord za kraj zimske sezone, a EU je cilj od 90 % napunjenosti postigao već 19. kolovoza, dva mjeseca prije roka 1. studenog.

Tijekom godina Komisija je surađivala i uvelike koordinirala nastojanja s državama članicama, posebno u okviru Koordinacijske skupine za plin i Koordinacijske skupine za električnu energiju, kako bi se pobrinula za to da EU zimu dočeka spreman u duhu jedinstva i solidarnosti.

Obje mjere, s paketom „Spremni za 55 %” i hitnim zakonodavnim inicijativama 18 , doprinijele su stabilizaciji cijena energije. Iako su maloprodajne cijene plina i električne energije i dalje iznad razina prije krize, znatno su se smanjile u usporedbi s najvišim razinama 2022.

Te hitne mjere popraćene su znatnim napretkom u postizanju dugoročnih ciljeva EU-a, čime je ključno zakonodavstvo iz paketa „Spremni za 55 %” usklađeno s povećanim ambicijama plana REPowerEU.

Nakon donošenja preinake Direktive o energetskoj učinkovitosti u rujnu 2023. Komisija je donijela niz preporuka kako bi državama članicama pomogla u uspješnoj provedbi i postupku prenošenja. Osim toga, Komisija radi na što bržoj provedbi Direktive o energetskim svojstvima zgrada, donesene u travnju 2024., u skladu s kojom će se omogućiti brza dekarbonizacija fonda zgrada u EU-u, koji je i dalje odgovoran za oko 40 % ukupne potrošnje energije u EU-u, kako bi se u konačnici povećala energetska sigurnost i smanjila ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. Europska misija za klimatski neutralne i pametne gradove nastavila je znatno doprinositi ciljevima uštede energije iz plana REPowerEU. Ukupno su 33 grada dobila oznaku misije kao priznanje njihovih klimatskih mjera i plana ulaganja za postizanje klimatske neutralnosti do 2030.

2.2. Ubrzavanje prelaska na čistu energiju

EU je 2023. i 2024. znatno napredovao u poticanju prelaska na čistu energiju jer su suzakonodavci donijeli ključno zakonodavstvo u okviru paketa „Spremni za 55” 19 i utvrdili važne ključne točke za postizanje ciljeva plana REPowerEU.

Konkretno, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora bilo je okosnica cilja plana REPowerEU da se izgradi siguran i dekarboniziran energetski sustav u EU-u. Najnoviji podaci pokazuju izvrsne rezultate jer su se instalirani kapaciteti energije vjetra i solarne energije od 2021. do 2023. povećali za 36 % 20 , čime je u dvije godine ušteđeno približno 35 milijardi m3 plina. Budući da je 2023. instalirano 56 GW novih kapaciteta za solarnu energiju 21 , EU je oborio još jedan rekord nadmašivši 40 GW instaliranih 2022. Te brojke predstavljaju važne korake u pravom smjeru, ali potrebno je dodatno ubrzati nastojanja kako bi se postigli ciljevi plana REPowerEU u okviru Strategije EU-a za solarnu energiju 22 i dosegnuo ukupni kapacitet od najmanje 700 GW do 2030., što je povećanje u odnosu na procijenjenih 263 GW instaliranih krajem 2023. Posljednjih je godina EU poduzeo nekoliko inicijativa za jačanje potpore europskom sektoru fotonaponske proizvodnje, uključujući pokretanje Europskog saveza za solarnu fotonaponsku industriju 23 , donošenje Povelje o solarnoj energiji i uspostavu javno-privatnog partnerstva za zajedničke programe kako bi se podupro njegov koordinirani rad na istraživanju i razvoju. Kad je riječ o energiji vjetra, u EU-u je 2023. instalirano 16 GW novoga kapaciteta, a ukupni kapacitet dosegnuo je 221 GW 24 . Iako je to dobar napredak, energetski sektor mora ubrzati instalaciju kako bi se ispunili ambiciozni ciljevi EU-a koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora, što je izazov na koji je Komisija odgovorila donošenjem Paketa za energiju vjetra 25 , pri čemu je potrebna uravnotežena primjena u suradnji s lokalnim stanovništvom kako energetska tranzicija ne bi bila dovedena u pitanje zbog zabrinutosti za krajolik, bioraznolikost, kulturnu baštinu i način života, posebno u ruralnim područjima.

Slika 2. Instalirani kapacitet energije vjetra i solarne energije

Izvor: Europska komisija na temelju podataka Eurostata te udruženja WindEurope i Solar Power Europe

Na temelju ambicija i projekcija iz nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje su države članice dostavile 2023./2024. proizvodnja bioplina i biometana mogla bi do 2030. dosegnuti raspon od 30 do 32 milijarde m3. Iako je to pozitivan trend, potrebno je učiniti više kako bi se postigao cilj plana REPowerEU da se do 2030. godišnje proizvodi 35 milijardi m3. Na temelju dostupnih podataka industrije kombinirana proizvodnja bioplina i biometana 2022. iznosila je 21 milijardu m3, od čega oko 4,2 milijarde m3 biometana, čija je proizvodnja 2024. dosegnula 5,2 milijarde m3 26 .

Tržište dizalica topline u posljednjih deset godina bilježi rast, koji se 2021. i 2022. dodatno ubrzao zbog cijena plina i rata u Ukrajini: prodaja se od 2015. do 2020. povećala s oko 700 000 jedinica na 1,5 milijuna, a 2022. naglo porasla na 2,75 milijuna 27 . Slične su vrijednosti zabilježene i 2023. (2,77 milijuna jedinica) 28 , što je posljedica pada cijena plina i kriza građevinskog sektora. Unatoč tom stabilnom rastu, na tržištu opreme za grijanje i dalje prevladava prodaja kotlova na fosilna goriva.

Kad je riječ o vodiku, koji je ključan za industrijski i prometni sektor, u kojima je teško smanjiti emisije, Europa ima najveći portfelj najavljenih projekata u području vodika na svijetu, koji je nedavno ažuriran u okviru Europskog saveza za čisti vodik. Do kraja 2024. kapacitet novih elektrolizatora u EU mogao bi dosegnuti 0,8 GW. Nadalje, europski industrijski potrošači od rujna 2023. provode natječaje za nabavu oko milijun tona vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika 29 . Iako se broj dovršenih projekata i donesenih konačnih odluka o ulaganju u posljednje vrijeme povećava, i dalje se premalo projekata provodi nakon konačne odluke o ulaganju na strani ponude, posebno zbog manje potražnje za zelenim vodikom od očekivane. Uvođenje velikih projekata potaknut će odobrenje četiriju valova važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (tj. Hy2Tech, Hy2Use, Hy2Infra i Hy2Move) s ukupnim javnim ulaganjima od 18,9 milijardi EUR. Kako bi potaknula potražnju i ponudu, Europska banka za vodik provela je prvu dražbu vodika iz obnovljivih izvora na razini EU-a putem Inovacijskog fonda, koji se financira prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama, s proračunom od 800 milijuna EUR. Dražba je privukla 132 ponude, koje su obuhvaćale ukupno 8,8 milijuna tona kapaciteta za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, a njihovi predviđeni otkupljivači trebali bi biti operativni najkasnije do 2029. Očekuje se da će sedam odabranih projekata potpora proizvesti 1,6 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora u prvih deset godina rada. Komisija do kraja godine planira organizirati drugu dražbu s povećanim proračunom od 1,2 milijarde EUR za potporu europskom industrijskom ekosustavu vodika. Europski proizvodni kapacitet elektrolizatora povećao se s 4,2 GW u 2022. na 6,8 GW u 2023., a očekuje se da će do kraja 2024. dosegnuti 12,4 GW 30 . Osim toga, Komisija radi na pilot-mehanizmu za potporu razvoju europskog tržišta vodika i stvaranje transparentnog tržišta. Mehanizam će biti na snazi pet godina i bit će dio Europske banke za vodik. Nadalje, strateški prioriteti i mjere koje se provode kako bi u EU-u do 2030. u izgradnji ili funkciji bilo najmanje 50 dolina vodika 31 zaokružuju djelovanja na razini EU-a za stvaranje tržišta vodika 32 . Iako je Europski revizorski sud uvažio napredak prema tržištu vodika na europskoj razini, u nedavno objavljenom izvješću istaknuo je probleme duž cijelog lanca vrijednosti, kao što je potreba da se regulatorni okvir zaokruži donošenjem delegiranog akta o niskougljičnom vodiku 33 .

Osim tih sektorskih mjera Vijeće je u prosincu 2023. postiglo dogovor o produljenju određenih hitnih mjera za izdavanje dozvola, čiji je cilj skratiti i ubrzati postupke izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora. U svibnju 2024. donesen je novi „paket”, koji uključuje tri ciljane mjere za daljnje ubrzavanje uvođenja obnovljivih izvora energije u EU-u: preporuku Komisije i smjernice za osmišljavanje dražbi za energiju iz obnovljivih izvora, ažuriranu preporuku i smjernice za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora i smjernice za određivanje područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije. Komisija je krajem 2023. pokrenula inicijativu za potporu pravodobnom prenošenju revidirane Direktive o obnovljivoj energiji u državama članicama (Accele-RES) 34 , uključujući bilateralne sastanke s državama članicama radi rasprave o napretku u prenošenju i utvrđivanja područja u kojima postoje poteškoće u čijem rješavanju Komisija može pomoći. U okviru Radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta Komisija i države članice uklonile su oko 60 % prepreka povezanih s postupkom utvrđenih u nacionalnim postupcima izdavanja dozvola. Međutim, tim mjerama nisu riješeni svi problemi. Manjak osoblja ili kapaciteta javnih uprava za izdavanje dozvola i dalje je važno pitanje, pa Komisija stalno poziva države članice da ojačaju takve kapacitete.

Kako bi se povećala vidljivost i predvidljivost za cijeli lanac vrijednosti, u okviru paketa pokrenuta je platforma za dražbe za obnovljive izvore energije na razini EU-a, čiji je cilj objediniti informacije o planiranim dražbama energije iz obnovljivih izvora u svim državama članicama EU-a.

Osim toga, kako bi se uklonile glavne prepreke u širenju, digitalizaciji i boljoj upotrebi mreža EU-a za prijenos i distribuciju električne energije, uključujući prekograničnu međupovezanost, što je neophodan uvjet za uspostavu energetske unije, Komisija je u studenom objavila Akcijski plan za mreže 35 , a Vijeće je u zaključcima iz svibnja 2024. pozvalo države članice da ga brzo provedu.

U planu se utvrđuju konkretne i prilagođene mjere kako bi se povećala vidljivost mogućnosti za programe financiranja EU-a i tako riješilo ključno pitanje poboljšanja pristupa financiranju za mrežne projekte. Mrežni operatori, i na razini prijenosa i na razini distribucije, suočeni su s dosad nezabilježenim povećanjem potreba za ulaganjima, koja su potrebna i za postizanje cilja od 15 % međupovezanosti do 2030., a time i s količinom kapitalnih rashoda. Planirana ulaganja za električnu energiju do 2030. iznose ukupno 584 milijarde EUR, od čega će se 375 – 425 milijardi EUR uložiti u distribucijske mreže. Očekivano naglo povećanje ulaganja u mrežu moglo bi opteretiti postojeći model refinanciranja tih ulaganja potrošačkim tarifama.

Revidirana Direktiva o sustavu trgovanja emisijama (ETS) omogućila je veću financijsku potporu državama članicama s nižim dohotkom za modernizaciju njihovih energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti putem Fonda za modernizaciju. Ukupna potpora iz tog fonda povećana je za 110 milijuna na ukupno na 750 milijuna emisijskih jedinica (što je oko 60 milijardi EUR). Nadalje, još tri države članice postale su prihvatljive za Fond, čime je ukupan broj korisnika porastao na 13. Ukupne isplate iz Fonda za modernizaciju od njegova osnivanja iznose oko 12,7 milijardi EUR.

2.3.Diversifikacija naših izvora energije jačanjem partnerstava

EU je diversificirao svoj uvoz energije tako što je opskrbu ruskim plinom zamijenio uvozom od drugih međunarodnih dobavljača, pri čemu je iskoristio nekoliko novoizgrađenih plutajućih jedinica za skladištenje i ponovno uplinjavanje (FSRU) i poboljšanje transeuropskih plinskih mreža.

U razdoblju od 2022. do 2024. naručeno je rekordnih dvanaest novih terminala za UPP i šest projekata proširenja. Očekuje se da će se ukupni kapacitet EU-a za uvoz UPP-a time do 2024. povećati za 70 milijardi m3. Norveška je postala najveći dobavljač plina iz plinovoda u EU-u s 34 % uvoza plina u EU do lipnja 2024., dok je najveći dobavljač UPP-a u istom razdoblju bio SAD s 18 % uvoza 36 .

Agregiranje potražnje i zajednička kupnja prirodnog plina nastavili su se 2024. u okviru mehanizma AggregateEU. Mehanizam je općenito bio uspješan jer je privukao više od 180 poduzeća na podnošenje ponude i povezao europske kupce s vanjskim dobavljačima, na temelju čega je od 2023. do 2024. kupljeno više od 75 milijardi m3 prirodnog plina. Na temelju tog uspjeha objedinjavanje potražnje i zajednička nabava uključeni su kao trajni dobrovoljni alat u okviru paketa za tržište vodika i dekarboniziranog plina. Komisija je u lipnju 2024. pokrenula javnu nabavu za pružatelja informatičkih usluga za trajnu europsku platformu za više proizvoda za zajedničku kupnju strateške robe koja će uključivati budući dobrovoljni mehanizam za prirodni plin, zaseban pilot-projekt za vodik i novi mehanizam za strateške sirovine.

Komisija je radila i na jačanju odnosa s međunarodnim partnerima kako bi se zadovoljile potrebe nastale zbog smanjenja uvoza ruskog plina. EU je potpisao 14 memoranduma o razumijevanju sa zemljama u izravnom susjedstvu (Maroko, Egipat, Norveška, Ukrajina) i šire (Azerbajdžan, Kazahstan, Namibija, Japan, Argentina i Urugvaj). Uspostavljeno je i strateško partnerstvo s Ukrajinom za plinove iz obnovljivih izvora, a 2. veljače 2023. potpisan je Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu EU-a i Ukrajine za biometan, vodik i druge sintetičke plinove.

Komisija i Agencija za opskrbu Euratoma (ESA) nastavile su raditi na diversifikaciji opskrbe nuklearnim gorivom, povezanim uslugama nuklearnoga gorivnog ciklusa i rezervnim dijelovima. U EU-u su 2023. i 2024. u pogon puštena dva nova nuklearna reaktora tipa EPR, koji će moći proizvoditi električnu energiju bez emisija ugljika i opskrbiti šest milijuna kućanstava. Osim toga, Komisija je u veljači ove godine pokrenula Europski industrijski savez za male modularne reaktore, čijih 300 članova nastoji olakšati provedbu prvih projekata malih modularnih reaktora u Europi do ranih 30-ih godina ovog stoljeća. Osim toga, u okviru Programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje potporu primaju dva projekta koja doprinose brzom i sigurnom razvoju i uvođenju europskog rješenja za gorivo za tzv. energetski reaktor voda–voda (VVER) kako bi se olakšala diversifikacija u smislu odmaka od ruskih goriva i povećala sigurnost opskrbe nuklearnim gorivom.

Od početka opće ruske invazije potpora Ukrajini glavni je prioritet Europske unije, a Komisija nastavila je nepokolebljivo pružati potporu ukrajinskom energetskom sektoru kako bi nastavio funkcionirati unatoč stalnim napadima na infrastrukturu. Do 31. srpnja 2024. više od 40 % svih donacija država članica bilo je namijenjeno upravo energetskom sektoru. U Ukrajinu je poslano više od 8189 generatora i 3348 transformatora, kao i milijuni komada energetske opreme, a ukupni doprinos Mehanizma Unije za civilnu zaštitu procjenjuje se na više od 900 milijuna EUR.

Fond za energetsku potporu Ukrajini, koji je uspostavljen pod pokroviteljstvom Komisije i kojim upravlja Tajništvo Energetske zajednice, postao je ključan alat za potporu nabavi energetske opreme te je do kolovoza 2024. mobilizirao više od 500 milijuna EUR. U okviru Instrumenta EU-a za Ukrajinu u vrijednosti od 50 milijardi EUR, koji se temelji na Ukrajinskom planu, osigurat će se dosljedna financijska sredstva za pomoć oporavku i poticanje održivoga gospodarskog rasta Ukrajine do 2027. Zahvaljujući sinkronizaciji ukrajinske i moldavske električne mreže s europskom kontinentalnom mrežom 2022. ukrajinski elektroenergetski sustav bio je stabilan u prvim mjesecima rata. Ta sinkronizacija danas olakšava blisku suradnju s mrežom ENTSO-E kako bi se osigurao i povećao kapacitet za razmjenu električne energije, koji je trenutačno utvrđen na 1,7 GW za komercijalnu razmjenu. Osim toga, zbog nje Ukrajina može koristiti hitan uvoz, posebno nakon nedavnih napada na njezinu energetsku infrastrukturu. Općenito, izvoz električne energije i obnova blisko se koordiniraju s partnerima (posebno SAD-om) kako bi proizvodnja bila dostatna za sljedeću zimu. Očekuje se da će se bespovratnim sredstvima EU-a u iznosu od 96 milijuna EUR i doprinosima država članica i privatnih donatora u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu obnoviti kapacitet od 2,7 GW. Ukrajinski nacionalni energetski i klimatski plan bit će ključan strateški dokument za preobrazbu njezina energetskog i gospodarskog sektora, njegovo usklađivanje sa standardima EU-a i potporu pristupanju EU-u.

Osim toga, EU je 2023. osigurao i paket energetske potpore u iznosu od milijardu EUR kako bi zapadnom Balkanu pomogao da se nosi s energetskom krizom.

2.4.Konkurentnost i sektor čiste energije

Prelazak na čistu energiju ključan je za sigurnu, održivu, konkurentnu i cjenovno pristupačnu energiju za poduzeća i građane kako bi se u EU-u održala industrija i kvalitetna radna mjesta te za gospodarsku sigurnost Europe. Iako su se zahvaljujući mjerama politike cijene energije znatno smanjile u odnosu na najviše razine 2022., maloprodajne cijene električne energije u industriji EU-a i dalje su od dva do tri puta više nego u SAD-u (u razdoblju 2021. – 2023.), dok su povijesno bile od jedan i pol do dva puta više od njih. Cijene plina su od tri do šest puta više od onih u SAD-u, dok su povijesno bile od dva do tri puta više.

Cijene industrijske energije u EU-u koje su dosta više nego u zemljama kao što su SAD i Kina ugrožavaju konkurentnost Europe, posebno njezinih energetski intenzivnih industrija, i plodno su tlo za povećanje kritičnih ovisnosti. Kako bi građani i poduzeća u Uniji imali pristup cjenovno pristupačnoj energiji, nužno je ubrzati uvođenje konkurentne čiste energije. EU poduzima mjere za strukturno smanjenje cijena energije, uključujući bolju integraciju tržišta, ulaganje u prekograničnu međupovezanost i nedavnu reformu modela tržišta električne energije, kojom je postavljen temelj za ubrzanje uvođenja i integracije više energije iz obnovljivih izvora u energetski sustav, te promicanje stabilnosti, predvidljivosti i cjenovne pristupačnosti energije, što doprinosi konkurentnosti industrije EU-a.

Konkurentnost će u budućnosti ostati ključni cilj, a Europsko vijeće pozvalo je na novi dogovor o europskoj konkurentnosti. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojim je političkim smjernicama iznijela novi plan za čistu industriju za kombiniranje dekarbonizacije i konkurentnosti. U potpunosti će biti usmjeren na podupiranje i stvaranje odgovarajućih uvjeta za uspjeh poduzeća u Europi, među ostalim pojednostavnjenjem regulatornog okruženja, smanjenjem troškova energije, ulaganjem u čiste tehnologije i osiguravanjem pristupa jeftinoj, održivoj i sigurnoj opskrbi energijom i sirovinama. U izvješću Marija Draghija o konkurentnosti i izvješću Enrica Lette pod naslovom „Osnaživanje jedinstvenog tržišta radi održive budućnosti i blagostanja za sve građane EU-a” također je naglašena, među ostalim, potreba za jačanjem dimenzije jedinstvenog tržišta za energiju i važnost ulaganja u europske infrastrukturne mreže kako bi se ojačala prekogranična međupovezanost, nadogradile mreže za prijenos i distribuciju električne energije te proširio izbor opskrbe energijom za industriju.

Na temelju pregleda obveza planiranja, izvješćivanja i praćenja u skladu sa zakonodavstvom EU-a o energiji i klimi Komisija je u planovima racionalizacije utvrdila nekoliko ključnih djelovanja za utvrđivanje novih mjera kako bi se smanjilo opterećenje zbog izvješćivanja, uključujući ukidanje obveza izvješćivanja o zalihama nafte 37 , preispitivanje zakonodavstva o sigurnosti opskrbe plinom 38 te tercijarno zakonodavstvo na temelju zakonodavstva o unutarnjem tržištu plina i električne energije i Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije 39 . Ona su radi lakšeg usklađivanja dopunjena s nekoliko popratnih mjera. U planovima racionalizacije kao način za daljnje poboljšanje učinkovitosti istaknuta je i moguća revizija Uredbe o upravljanju.

Zbog trenutačnoga geopolitičkoga konteksta povećala se važnost otpornosti i sigurnosti u industriji s nultom stopom emisija, čija se gospodarska važnost također naglo povećava, a očekuje se da će se globalno tržište ključnih tehnologija s nultom neto stopom emisija koje se masovno proizvode do 2030. utrostručiti s godišnjom vrijednošću od oko 600 milijardi EUR. Europski proizvođači suočavaju se s intenzivnom konkurencijom na tim rastućim svjetskim tržištima. Energetske tehnologije jedno su od deset ključnih tehnoloških područja za gospodarsku sigurnost EU-a 40 .

Donošenjem Akta o industriji s nultom neto stopom emisija i Akta o kritičnim sirovinama EU je poduzeo mjere za jačanje konkurentnosti i otpornosti lanaca opskrbe svojih proizvođača tehnologija čiste energije. Otpornost budućih energetskih sustava posebno će se ogledati u sigurnom pristupu tehnologijama za njihovo napajanje, kao što su vjetroturbine, elektrolizatori, baterije, solarne fotonaponske ploče, dizalice topline, mrežne tehnologije i drugo. Akt o industriji s nultom neto stopom emisija pomoći će EU-u da diversificira svoje izvore opskrbe čistim tehnologijama i izgradi snažne domaće proizvodne kapacitete za te tehnologije, čime će povećati konkurentnost dok nastojimo postići klimatsku neutralnost do 2050. Inovacijski fond od 2022. u svojim godišnjim pozivima posebnom proračunskom omotnicom podupire uvođenje proizvodnje čistih tehnologija. Tehnologije čiste energije koje se već podupiru iz tog fonda trebale bi dovesti do znatnog povećanja kapaciteta u proizvodnji solarne energije i baterija te elektrolizatora. Platforma za strateške tehnologije za Europu doprinosi razvoju i proizvodnji naprednih čistih tehnologija u EU-u, smanjenju strateških ovisnosti i jačanju europskih inovacija u takvim ključnim tehnologijama.

Kako EU bude napredovao prema budućnosti s nultom neto stopom emisija, bit će važno pronaći rješenje za nove ovisnosti o kritičnim sirovinama i nuklearnim gorivima kako bi se omogućila energetska tranzicija i zajamčila gospodarska sigurnost EU-a.

Strateška partnerstva za održive lance vrijednosti sirovina koja EU sklapa s trećim zemljama sastavni su dio vanjske dimenzije Akta o kritičnim sirovinama kako bi se osigurala i diversificirala opskrba EU-a kritičnim sirovinama, a partnerskim zemljama donijela lokalna dodana vrijednost. EU je dosad uspostavio 14 strateških partnerstava 41 . Diversifikacija globalnih lanaca opskrbe kritičnim sirovinama prošle je godine dodatno napredovala zahvaljujući sedam novouspostavljenih uzajamno korisnih partnerstava, među ostalim s ključnim energetskim partnerima kao što su Norveška, Australija ili Srbija 42 . UN-ov panel o kritičnim mineralima u energetskoj tranziciji, koji je pokrenut u travnju 2024. i kojim supredsjedaju službe Komisije, okupit će vlade i druge dionike aktivne u ekstraktivnim industrijama kako bi se pronašli odgovori na pitanja ljudskih prava, pravednosti, transparentnosti, ulaganja te održivosti i ljudskih prava u lancima opskrbe kritičnim mineralima kako sve veća potražnja za kritičnim mineralima ne bi pogoršala geopolitičke napetosti, već poticala pravednu i uravnoteženu energetsku tranziciju.

U prelasku na zelenije gospodarstvo vještine su važan pokretač europske konkurentnosti i inovacija jer je za prelazak na tehnologije čiste energije potrebna radna snaga s dodatnim vještinama u usporedbi s tradicionalnim energetskim sektorima. U skladu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija već su osnovane ili se osnivaju europske akademije za industriju s nultom neto stopom emisija 43 kako bi se to pitanje riješilo razvojem obrazovnog sadržaja u državama članicama u sektorima kao što su solarna energija, vodik i baterije, a u budućnosti će se osnovati i akademije za sirovine i energiju vjetra. Akademije se temelje na inicijativama kao što su planovi za sektorsku suradnju u području vještina 44 i Pakt EU-a za vještine 45 s tri velika partnerstva za vještine u ekosustavu obnovljive energije. Ako se radnicima pruže prilike da usvoje potrebne vještine, mogao bi se iskoristiti puni potencijal zapošljavanja u okviru ciljeva plana REPowerEU, za koje se procjenjuje da će do 2030. stvoriti više od 3,5 milijuna radnih mjesta 46 .

3.PREGLED NAPRETKA U POSTIZANJU CILJEVA ENERGETSKE I KLIMATSKE POLITIKE DO 2030.

3.1.Dekarbonizacija

Neto domaće emisije stakleničkih plinova, uključujući korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) i isključujući emisije iz međunarodnog prometa, smanjile su se 2022. 47 za 2,5 % u odnosu na 2021. 48 Drugim riječima, neto emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 32,5 % u odnosu na baznu godinu 1990. U istom je razdoblju zabilježeno neznatno smanjenje prijavljenih neto uklanjanja stakleničkih plinova iz LULUCF-a od 4 milijuna tona ekvivalenta CO2 u odnosu na 2021.

Podaci koje su države članice EU-a dostavile do 2. travnja 2024. pokazuju da su se emisije obuhvaćene ETS-om 2023. smanjile za 15,5 % u odnosu na razine iz 2022. To znači da su sad oko 47 % niže nego 2005., a EU je na dobrom putu da postigne cilj od –62 % do 2030.

Međutim, očekuje se da će između projekcija emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu, koje su nedavno dostavile države članice, i klimatskih ambicija EU-a biti određenih razlika. Kako bi ostao na dobrom putu da postigne cilj smanjenja svojih emisija do 2030. i klimatsku neutralnost do 2050., EU mora ubrzati promjene i više se usmjeriti na područja u kojima je potrebno znatno smanjiti emisije (npr. zgrade i promet) te preokrenuti trend smanjenja neto ponora LULUCF-a. Akt o obnovi prirode i njegova provedba nužni su za postizanje ciljeva LULUCF-a, koji su pak važni za uklanjanje neizbježnih emisija iz sektora u kojima je teško smanjiti emisije, te za poboljšanje prilagodbe.

Procjena nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova iz prosinca 2023. pokazuje da su države članice poduzele korak u pravom smjeru, ali to još nije dovoljno za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. U skladu s tim nacrtima emisije stakleničkih plinova smanjit će se za 51 %, što je 4 postotna boda manje od cilja. Slične razlike postoje i u ciljevima za korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo za 2030., što ukazuje na potrebu za strožim mjerama i provedbom u konačnim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima kako bi EU ostao na dobrom putu prema postizanju ciljeva za 2030. Nadalje, samo je nekoliko država članica u svoje nacrte ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova uključilo detaljne planove za razmatranje prilagodbe klimatskim promjenama u kontekstu otpornosti svojih energetskih sustava.

EU je 2022. 49 dosegnuo udio od 23,0 % energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije, što je 1,1 postotni bod više u odnosu na 2021. (21,9 %) 50 . U kontekstu puta prema postizanju ciljeva za 2030. udio iz 2022. neznatno je iznad obvezujućeg privremenog udjela od 22,2 % za tu godinu na temelju prethodnog cilja od 32 % za 2030. 51

U posljednjih deset godina ukupni udio energije iz obnovljivih izvora povećavao se u prosjeku za 0,7 postotnih bodova godišnje. Velik napredak ostvaren je u sektoru električne energije, u kojem se udio energije iz obnovljivih izvora od 2012. do 2022. povećao s 25,1 % na 41,2 %. Napredak je bio skromniji u sektorima grijanja i hlađenja (s 18,6 % na 24,9 %) i prijevoza (s 5,8 % na 9,6 %). Za postizanje novog cilja EU-a od 42,5 % do 2030. (a još više željenog cilja od 45 %) u narednim će godinama biti potreban mnogo brži rast. U ocjeni nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova Komisija je utvrdila da ambicije potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2030. nisu dostatne, pri čemu su doprinosi za 3 do 4 postotna boda ispod revidiranog obvezujućeg cilja EU-a od 42,5 % 52 .

Udjeli energije iz obnovljivih izvora 2022. i dalje se znatno razlikuju među državama članicama, što odražava različite početne položaje i nacionalne ciljeve utvrđene za svaku državu članicu u izvornoj Direktivi o obnovljivoj energiji i nacionalne doprinose utvrđene u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. Švedska je ostvarila najveći udio energije iz obnovljivih izvora 2022. (66 %), a nakon nje slijede Finska (47,9 %), Latvija (43,3 %) i Danska (41,6 %). Belgija, Irska, Luksemburg i Malta imali su najniže udjele, i to manje od 14 %.

Ako se u obzir uzmu i nacionalna potrošnja i prijavljeni statistički prijenosi, tri države članice 2022. i dalje su imale udio manji od svojeg obvezujućeg cilja za energiju iz obnovljivih izvora za 2020. na temelju izvorne Direktive o obnovljivoj energiji: Francuska (2,7 postotnih bodova manje od ciljne vrijednosti za 2020.), Irska (2 postotna boda) i Austrija (0,2 postotna boda). One će stoga u roku od godinu dana morati poduzeti dodatne mjere kako bi nadoknadile manjak u sljedećoj godini 53 . Osim toga, nekoliko država članica nije dosegnulo referentnu točku za 2022. 54 Od njih se očekuje da u sljedećem integriranom izvješću o napretku objasne kako to namjeravaju ispraviti.

Komisija trenutačno organizira drugi poziv na podnošenje prijedloga u okviru mehanizma EU-a za financiranje energije iz obnovljivih izvora. Luksemburg će ponovno sudjelovati i doprinijeti ponovnim ulaganjem neisplaćenog iznosa od 12,5 milijuna EUR iz svoje prethodne obveze i dodati još 40 milijuna EUR u mehanizam. Zemlje domaćini su Finska, koja će biti domaćin projekata solarne fotonaponske energije, i Estonija, koja će biti domaćin projekata energije vjetra na kopnu.

Instrument za povezivanje Europe u sektoru energetike od 2021. ima namjenski okvir za prekogranične projekte u području energije iz obnovljivih izvora (CB-RES). Komisija je 2023. organizirala dva poziva na podnošenje prijedloga za ažuriranje popisa okvira CB RES te za sufinanciranje radova i studija. Evaluacija tih poziva još je u tijeku, ali sve veći broj prijava upućuje na sve šire prihvaćanje programa.

U prometnom sektoru krajem 2023. donesene su uredbe ReFuelEU Aviation i FuelEU Maritime, u skladu s kojima će se fosilna goriva zamijeniti obnovljivima i niskougljičnima te će se dekarbonizirati ta dva prometna sektora u kojima je teško smanjiti emisije. Komisija je 2022. pokrenula i Industrijski savez za lanac vrijednosti obnovljivih i niskougljičnih goriva, novu inicijativu za unapređenje proizvodnje i opskrbe gorivima čija su tržišta na niskom stupnju zrelosti i zahtijevaju znatna ulaganja kako bi se postigli ciljevi od 2030. nadalje.

Dogovorena revizija Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda uključuje pravno obvezujući cilj postizanja energetske neutralnosti 55 tog sektora do 2045., a utvrđeni su i privremeni ciljevi.

U svibnju 2024. donesena je nova Uredba o metanu s novim zahtjevima za mjerenje emisija metana u energetskom sektoru, izvješćivanje o njima i njihovu provjeru.

Energetska učinkovitost

EU je postigao ciljeve povećanja energetske učinkovitosti za 2020. i u pogledu potrošnje primarne energije i u pogledu potrošnje konačne energije. Nakon znatnog povećanja potrošnje energije 2021., kad su ukinute mjere ograničenja kretanja u europskom gospodarstvu, EU je 2022. uspio sustavno smanjiti svoju potrošnju energije, što je u skladu sa silaznim trendom u posljednjih 15 godina, a potaknuto je i zajedničkim nastojanjima na razini EU-a da se smanji potražnja za energijom nakon početka ruske ratne agresije na Ukrajinu.

Potrošnja primarne energije u EU-u 2022. dosegnula je 1257 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe), što je smanjenje od 4,1 % u odnosu na 2021. i približava se novom cilju za 2030. od 992,5 Mtoe, pri čemu je razlika do cilja za 2030. smanjena na 26,7 %.

Potrošnja konačne energije dosegnula je 940 Mtoe u 2022., što je smanjenje od 2,8 % u odnosu na 2021. te je bila 23,3 % ispod novog cilja za 2030. (763 Mtoe). Kako bi se do 2030. postigao cilj smanjenja potrošnje konačne energije za 11,7 %, bit će potrebno dodatno povećati energetsku učinkovitost s obzirom na to da je Komisija u procjeni nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova na razini EU-a iz 2023. utvrdila smanjenje od samo 5,8 % u odnosu na predviđanja za 2030. 56 Potrošnja konačne energije 2022. smanjila se za 19,6 Mtoe (–7,5 %) u stambenom sektoru EU-a i za 8,7 Mtoe (–6,7 %) u uslužnom sektoru u usporedbi s razinama iz 2021. Međutim, to je smanjenje uglavnom posljedica blaže zime i manje potrošnje, a ne poboljšanja svojstava zgrada, što upućuje na to da ima prostora za poboljšanja u provedbi nacionalnih strategija dugoročne obnove. Stope obnove i elektrifikacija opreme za grijanje u praksi su općenito i dalje preniske, a nacionalne mjere nisu dovoljne za postizanje dekarboniziranog fonda zgrada do 2050., za što će biti ključna brza provedba revidirane Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Kad je riječ o uštedama energije ostvarenima 2021. provedbom sustava obveze energetske učinkovitosti, alternativnih mjera politike ili oboje, različite države članice izvijestile su da su ostvarile manje od 60 % potrebne uštede, što će trebati nadoknaditi u preostalim godinama do 2030.

Ekološki dizajn i energetsko označivanje dodatni su ključni instrumenti politike kojima se potiče energetska učinkovitost u EU-u. Procjenjuje se da će se na temelju pedesetak propisa koji obuhvaćaju 30 skupina proizvoda do 2030. uštedjeti 1418 TWh primarne energije i 139 MtCO2eq godišnje, dok će kupci uštedjeti 157 milijardi EUR 57 . To otprilike odgovara potrošnji energije Španjolske 2022. Novom Uredbom o ekološkom dizajnu za održive proizvode (Uredba (EU) 2024/1781) moguće područje primjene proširuje se i na proizvode koji nisu povezani s energijom te se omogućuje uvođenje novih zahtjeva za učinkovitost resursa, kružnost i održivost.

Međutim, pojavila se zabrinutost u pogledu usklađenosti proizvoda povezanih s energijom s tim zahtjevima. Kako bi politika donijela energetske, okolišne i financijske koristi te kako bi se uspostavili jednaki uvjeti među gospodarskim subjektima i zaštitili potrošači, bit će ključno nastaviti i pojačati rad na postizanju bolje usklađenosti proizvoda povezanih s energijom proizvedenih u EU-u i uvoza u suradnji s državama članicama i u skladu s pozivom iz izvješća Enrica Lette na jačanje provedbe kako bi se očuvala cjelovitost jedinstvenog tržišta 58 .

Dogovorenom revizijom Direktive EU-a o industrijskim emisijama bolje se podupire, među ostalim, energetska učinkovitost industrijskih postrojenja EU-a, što doprinosi rješavanju trostruke planetarne krize.

Energetska sigurnost

Nakon zahtjevnih 2022. i 2023., 2024. je dosad bila godina stabilizacije energetskog sustava EU-a. Sigurnost opskrbe u sektoru plina znatno se povećala, a tržišni temelji mnogo su stabilniji. To je prije svega posljedica smanjenja potražnje i daljnje provedbe plana REPowerEU, što je EU-u omogućilo da smanji ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. EU je prošle zime prošao bez većih poremećaja u opskrbi unatoč prekidu baltičkog priključka između Finske i Estonije te geopolitičkim previranjima na Bliskom istoku.

Poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom u EU-u odražava se i u odluci nekoliko država članica (Estonija, Finska, Švedska i Danska) da smanje svoje krizne razine. Trenutačno je osam država članica još uvijek na razini ranog upozorenja, a jedna je na razini uzbunjivanja 59 . Zahvaljujući stečenim iskustvima i ojačanom okviru za sigurnost opskrbe EU je dobro pripremljen za sljedeću zimu i prestanak sporazuma o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine.

Komisija blisko surađuje sa svojim strateškim partnerima, posebno članovima Međunarodne agencije za energiju, na međunarodnoj sigurnosti opskrbe plinom. Pilot-projekt za poboljšanje komunikacije o pitanjima sigurnosti plina skupine partnera započeo je u jesen 2023., a cilj je postići zajedničko razumijevanje problema i njihovih učinaka na partnere. Komisija aktivno prati i raspravlja o ponašanju različitih sudionika na tržištu EU-a i globalnim tržištima UPP-a.

U Komunikaciji o upravljanju klimatskim rizicima iz ožujka 2024. Komisija je istaknula da klimatske promjene donose povećane rizike za energetsku sigurnost, posebno veći rizik od poremećaja u opskrbi električnom energijom zbog vrućine, požara, suša i poplava, koji utječu na vršno opterećenje, kao i na proizvodnju, skladištenje, prijevoz i distribuciju 60 . Potrebno je pojačati planiranje s obzirom na klimatske rizike u energetskom sektoru.

Iako su neki lokalni događaji zbog ekstremnih vremenskih uvjeta (npr. zimske oluje) ili kvara nekih elemenata infrastrukture doveli do poremećaja u nekim regijama, na razini EU-a prošle godine nije bilo velikih elektroenergetskih incidenata ili problema adekvatnosti koji bi ugrozili sigurnost opskrbe električnom energijom. Zahvaljujući dobroj suradnji i koordinaciji među svim dionicima u EU-u ti lokalni događaji nisu imali šire posljedice. Zahvaljujući povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora smanjuje se uvoz fosilnih goriva u EU, pa se više energije proizvodi lokalno i poboljšava se sigurnost opskrbe. Osim toga, dostupnost nuklearne proizvodnje dosad je bila dobra, a isto se može reći i za hidroenergiju. U tijeku je procjena rizika za zimsko razdoblje.

Broj kibernetičkih sigurnosnih incidenata u energetskom sektoru prošle godine ostao je stabilan i nisu zabilježeni važni događaji ili incidenti sa znatnim učinkom. Kad je riječ o infrastrukturi, kabelska veza Estlink 2 za prijenos električne energije između Finske i Estonije 26. siječnja isključena je iz mreže zbog kvara. Popravak kabela očekuje se do sredine rujna. Nedavno donesene Direktiva NIS 2 i Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata doprinijet će povećanju otpornosti energetske infrastrukture. Osim toga, Komisija je analizirala izvješća o testiranju otpornosti na stres u energetskom sektoru koja su provele države članice i predložila im daljnje mjere, a države članice odlučit će o daljnjim koracima.

Kako bi ojačala otpornost i zaštitu ključne pomorske infrastrukture, uključujući, među ostalim, podmorske plinovode, od hibridnih prijetnji i kibernetičkih prijetnji, Komisija je u listopadu 2023. revidirala Strategiju pomorske sigurnosti EU-a i prateći akcijski plan.

Budući da je energetska sigurnost iznimno važna za društvo i gospodarstvo, energija je izričito navedena kao prioritet i u Zajedničkoj komunikaciji Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Europskoj strategiji gospodarske sigurnosti. Od lipnja 2023. u okviru te strategije prioritet su i otpornost lanaca opskrbe te fizička i kibernetička sigurnost kritične infrastrukture.

3.4. Energetska tržišta, uključujući energetsko siromaštvo

U proteklih nekoliko godina Komisija je predvodila znatne i dalekosežne reforme organizacije europskog energetskog tržišta kroz nedavnu reformu modela tržišta električne energije, paket za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina te reformu Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (REMIT). Za sve nove zakonodavne pakete bit će potrebne opsežne revizije tercijarnog zakonodavstva kako bi se potaknule potrebne promjene na terenu. Kad je riječ o plinu, to se odnosi na dodjelu kapaciteta, upravljanje zagušenjem i određivanje tarifa. Kad je riječ o električnoj energiji, razvija se novo tercijarno zakonodavstvo o upravljanju potrošnjom na veleprodajnim tržištima električne energije i primjeni rješenja za fleksibilnost među mrežnim operatorima. Kako bi se dodatno poboljšao razvoj fleksibilnosti elektroenergetskog sustava i tržištâ električne energije, Komisija je blisko surađivala s državama članicama na praćenju provedbe Direktive o električnoj energiji, posebno odredaba koje se odnose na fleksibilnost potražnje.

Uspostavljeno je nekoliko ključnih politika za utvrđivanje i ubrzanje razvoja prekogranične i nacionalne infrastrukture. Osnovana je Europska mreža operatora mreža za vodik kako bi se osmislili nepristrani i ciljani desetogodišnji planovi razvoja mreže za vodik u EU-u. Doneseni su akcijski plan EU-a za mrežu i prvi popis projekata od zajedničkog i uzajamnog interesa, a odredbe o ubrzanom izdavanju dozvola uvedene su propisima za izvanredna stanja te revidiranim zahtjevima iz Direktive RED III i Uredbe TEN-E.

Kad je riječ o energetskom siromaštvu, 10,6 % stanovništva EU-a 2023. izjavilo je da ne može dovoljno zagrijati svoj dom. U usporedbi s 2022. taj se udio povećao za 1,3 postotna boda 61 u kontekstu energetske krize i inflacije. Situacija se razlikovala među državama članicama EU-a koje su provodile mjere za zaštitu kućanstava 62 . Novo zakonodavstvo o energetskom tržištu bolje će zaštititi ranjiva kućanstva i osobe pogođene energetskim siromaštvom od isključenja. U slučaju krize cijena prirodnog plina intervencije u gornje granice maloprodajnih cijena na temelju hitnih mjera mogu pomoći u zaštiti potrošača. Države članice mogu i izravno pokušati riješiti problem energetskog siromaštva tako da poduzmu mjere kako bi zajamčile pristup osnovnim uslugama i zaštitile ranjive potrošače od prekomjernih troškova.

Socijalni fond za klimatsku politiku, koji se počeo primjenjivati 2024., mobilizirat će najmanje 86,7 milijardi EUR prihoda iz sustava EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje 2026. – 2032., uključujući 25 % sufinanciranja država članica, kako bi doprinio socijalno pravednoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti. Iz njega će se financirati mjere i ulaganja koje će države članice do lipnja 2025. objediniti u svojim socijalnim klimatskim planovima, a trebao bi pomoći u kompenzaciji očekivanog povećanja računa za energiju zbog uvođenja određivanja cijena ugljika za grijanje i promet. Komisija je osnovala stručnu skupinu u kojoj s državama članicama razmjenjuje dobre primjere iz prakse i mišljenja o pripremi Fonda. U okviru Instrumenta za tehničku potporu Komisija od lipnja 2024. pruža potporu deset država članica u pripremi socijalnih planova za klimatsku politiku.

Istraživanje, inovacije i konkurentnost

Proizvođači iz EU-a suočavaju se sa sve većom konkurencijom u području tehnologija s nultom neto stopom emisija na globalnom i domaćem tržištu. U usporedbi s 2022. vrijednost proizvodnje litij-ionskih baterija i dizalica topline u EU-u najviše se povećala 2023. (oko 30 %), nakon čega slijede gorivne ćelije (18 %), tehnologije energije oceana, biogoriva (etanol) te hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika (gotovo 10 %) 63 . Iako su litij-ionske baterije 2023. imale najveću vrijednost proizvodnje u EU-u (21 milijarda EUR), EU je imao i najveći trgovinski deficit u toj tehnologiji (gotovo 19 milijardi EUR). Solarna fotonaponska energija zabilježila je sličan deficit, ali znatno manju proizvodnu vrijednost u EU-u (2,1 milijardu EUR). Trgovinski deficit u proizvodnji baterija povećao se za 21 % u odnosu na 2022., dok se za solarnu fotonaponsku energiju smanjio za 13 %. Od tehnologija s nultom neto stopom emisija s trgovinskim suficitom 2023. najistaknutija je bila energija vjetra (1,7 milijardi EUR), čiji se uvoz smanjio za 65 %, a izvoz povećao za 50 % u odnosu na prethodnu godinu. Mreža za grijanje i hlađenje imala je drugi najveći suficit (1,3 milijarde EUR), nakon čega slijedi hidroenergija (0,2 milijarde EUR). U razdoblju 2021. – 2023. izvoz vjetroturbina iz EU-a imao je najveći udio u globalnom izvozu te tehnologije (67 %), nakon čega slijede solarne toplinske tehnologije i tehnologije hidroenergije s oko 40 %.

Komisija je 2023. revidirala plan SET i uključila ga u Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, čime je ojačala njegovu ulogu u provedbi stupa energetske unije koji se odnosi na istraživanja, inovacije i konkurentnost te prepoznala njegov doprinos proizvodnim kapacitetima EU-a za strateške tehnologije s nultom neto stopom emisija.

Istraživanje i inovacije i dalje su ključni za buduću konkurentnost poduzeća iz EU-a u najsuvremenijim industrijskim tehnologijama s nultom neto stopom emisija. U tom je kontekstu nastavak provedbe akcijskog plana EU-a za digitalizaciju energetskog sustava iz 2022. 64 doprinio poticanju digitalnih inovacija u EU-u, primjerice razvojem digitalnog blizanca elektroenergetske mreže EU-a i definiranjem pokazatelja pametnih mreža radi promicanja bržeg prihvaćanja pametnih i inovativnih mrežnih tehnologija.

Kako bi se premostio raskorak između istraživanja i inovacija i uvođenja na tržište u novim sektorima čistih tehnologija ili sektorima čistih tehnologija u ranoj fazi, Komisija će nastaviti podupirati istraživanja i inovacije u bliskom partnerstvu s državama članicama putem Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) i njegovih radnih skupina za provedbu kako bi se definirali zajednički programi istraživanja i inovacija u strateškim sektorima, kao što je nedavno objavljen plan o solarnim tehnologijama 65 . Iznimno je važno i poticati partnerstva s industrijom i prometnim sektorom kako bi se ubrzao razvoj tehnologija s nultom neto stopom emisija, ubrzalo uvođenje istraživanja i inovacija na tržište i ojačala proizvodna baza EU-a, primjerice razvojem kvalitetnih veza između europskih tehnoloških i inovacijskih platformi i industrijskih saveza (Europski savez za baterije, Europski savez za čisti vodik i Savez za solarnu fotonaponsku industriju), promicao razvoj održivih projekata ulaganja i proizvodnih kapaciteta u području tehnologija čiste energije u EU-u te uklonile tržišne, regulatorne, infrastrukturne i tehnološke prepreke njihovoj opsežnoj primjeni. Bitnu ulogu u tom pogledu ima Inovacijski fond s procijenjenim proračunom od oko 40 milijardi EUR do 2030. od prodaje emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama. Dijalozi o čistoj tranziciji2 s industrijom i socijalnim partnerima pomogli su u jačanju i pospješivanju provedbe europskog zelenog plana, što je doprinijelo jačanju industrijskog pristupa.

Dodatne koristi energetske tranzicije

Osim dekarbonizacije, povećanjem energetske učinkovitosti i upotrebom negorivih obnovljivih izvora energije smanjuje se onečišćenje u skladu s ciljevima utvrđenima u akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja 66 tako što se, primjerice, smanjuju onečišćenje zraka, broj povezanih preuranjenih smrti i učinci na ekosustav. Ambiciozne mjere stoga će državama članicama pomoći da postignu ciljeve povezane s čistim zrakom, uključujući ambicioznije standarde kvalitete zraka iz revidirane Direktive o kvaliteti zraka. Evaluacije Uredbe o upravljanju i Direktive 2016/2284 o nacionalnim obvezama smanjenja emisija (koje su u tijeku) prilika su da se energetska i klimatska politika i politika čistog zraka još bolje usklade 67 .

4.ZAKLJUČCI

Posljednjih godina EU je predano poduzimao odlučne mjere kako bi zajamčio svoju sigurnost, napredovao u prelasku na čistu energiju i pokazao nepokolebljivu solidarnost s Ukrajinom. Ujedinjeno je radio na postizanju ciljeva plana REPowerEU da se izgradi sigurniji i dekarbonizirani energetski sustav za sve Europljane.

Takav cilj nije nimalo jednostavan, posebno s obzirom na geopolitički kontekst koji se brzo mijenja i dosad nezabilježene krize koje pogađaju EU. Međutim, kako pokazuju podaci predstavljeni u ovom izvješću, zahvaljujući pravodobnom i usklađenom djelovanju država članica, EU-a i građana izbjegnuti su najgori učinci energetske krize uštedom energije, diversifikacijom opskrbe i poduzimanjem mjera za uklanjanje uzroka strukturnih slabosti EU-a, uključujući mjere za postizanje klimatske neutralnosti i istinske energetske unije usmjerene na povećanje čiste energije.

U svijetu koji je sve više geopolitički podijeljen sigurnost opskrbe, energetska sigurnost, održivost i otpornost u kombinaciji sa sve većim učinkom klimatskih promjena na pripravnost u energetskom sektoru postala su iznimno važna pitanja, a očitovala su se, primjerice, u izazovima za konkurentnost industrije EU-a, prijevoz i opskrbu kritičnim sirovinama. Zbog toga je EU brzo ojačao međunarodna partnerstva, donio Akt o industriji s nultom neto stopom emisija i Akt o kritičnim sirovinama te se oslonio na strateška promišljanja Marija Draghija i Enrica Lette.

Zahvaljujući čvrstim temeljima stvorenima neumornom suradnjom i solidarnošću EU je bolje pripremljen za suočavanje s korjenitim promjenama i izazovima koji predstoje.

Međutim, novi izazovi i izazovi u nastajanju, kao što su razlika u ambicijama uvođenja obnovljivih izvora energije i ciljeva povećanja energetske učinkovitosti, povećanje energetskog siromaštva, razlika u cijenama energije u usporedbi s drugim globalnim konkurentima i rizik od novih strateških kritičnih ovisnosti, u narednim godinama zahtijevat će odlučan odgovor politike, a na razini EU-a i država članica bit će potrebne korjenite promjene u obliku bolje koordinacije, integracije tržišta i zajedničkog djelovanja.

U tom je smislu iznimno važno podnošenje konačnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova jer će države članice morati ispuniti ambicije ciljeva EU-a za 2030. i dodatno ubrzati provedbu njihovu provedbu, što znači da su ti planovi okosnica strategije EU-a i država članica za postizanje ciljeva energetske unije. U kontekstu sve veće usmjerenosti na provedbu zakonodavstva EU-a u području klime i energetike sve države članice moraju uspostaviti dovoljnu razinu ambicije kako bi Europska unija napredovala prema postizanju zajedničkih energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. Komisija poziva države članice koje to još nisu učinile da bez odgode dostave svoje planove kako bi se omogućila brza i sveobuhvatna procjena na razini EU-a, što će ujedno biti kvalitetna odskočna daska za uklanjanje uskih grla, raspravu o najboljim primjerima iz prakse i poboljšanje regionalne koordinacije te brzo i lakše postizanje naših ciljeva za 2030.

(1)

Vijeće trenutačno raspravlja o reviziji Direktive o oporezivanju energije.

(2)

Uredba (EU) 2021/1119, članak 4.

(3)

COM(2024) 63 final.

(4)

COM(2023) 650 final.

(5)

Isključujući emisije iz međunarodnog zračnog i pomorskog prometa

(6)

https://energy.ec.europa.eu/topics/infrastructure/projects-common-interest-and-projects-mutual-interest/key-cross-border-infrastructure-projects_en

(7)

Prve naznake (Ember) pokazuju da je oko 50 % električne energije u prvoj polovini 2024. proizvedeno iz obnovljivih izvora. Osim toga, iz energije vjetra i solarne energije proizvedeno je više električne energije nego iz svih fosilnih goriva zajedno.

(8)

AEGEI je inicijativa Tima Europa pod vodstvom Europske komisije, koja će u razdoblju od 2021. do 2027. godine dodijeliti bespovratna sredstva u iznosu od 3,4 milijarde EUR, a podupiru je 12 država članica (Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska), Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Njezin je cilj poduprijeti uvođenje najmanje 50 GW električne energije iz obnovljivih izvora u Africi i osigurati pristup električnoj energiji za najmanje sto milijuna ljudi do 2030.

(9)

Posebno 18. prijedlog: „Smanjenje ovisnosti EU-a o stranim akterima u području energetike”.

(10)

Potpora planu REPowerEU: cjenovno pristupačna, sigurna i održiva energija za Europu – Europska komisija (europa.eu)

(11)

Procjena bi se mogla promijeniti nakon konačnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje države članice trebaju dostaviti do 30. lipnja 2024.

(12)

Stoga je iz Ruske Federacije u veljači 2024. došlo samo 3 % ukupnog uvoza sirove nafte u EU, dok je u drugom tromjesečju 2022. taj postotak iznosio 27,2 %. Izgledi za sigurnost opskrbe naftom i cijene nafte stabilni su jer je povećana potražnja na tržištu djelomično zadovoljena povećanjem proizvodnje iz zemalja koje nisu članice organizacije OPEC+, uglavnom SAD-a. Međutim, geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i u Ukrajini ukazuju na osjetljivost svjetskih tržišta nafte. EU je nedavno donio 14. paket sankcija, koji se odnosi na tankere koji su dio ruske netransparentne flote.

(13)

COM(2022) 361 – Uredba Vijeća (EU) 2022/1369.

(14)

Izvor: Eurostat.

(15)

C/2024/2476.

(16)

Referentno razdoblje je prosjek prethodnih pet godina za razdoblje od kolovoza 2022. do svibnja 2023. (kako je utvrđeno u Uredbi o smanjenju potražnje). Stoga je 2017. – 2021. referentno razdoblje za razdoblje od kolovoza do prosinca, a 2018. – 2022. za razdoblje od siječnja do svibnja.

(17)

COM(2022) 135 – Uredba (EU) 2017/1938

(18)

COM(2022) 473 – Uredba Vijeća (EU) 2022/1854, COM(2022) 549 – Uredba Vijeća (EU) 2022/2576, COM(2022) 668 – Uredba Vijeća (EU) 2022/2758

(19)

Direktiva (EU) 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka), Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, izmjeni Direktive (EU) 2023/1791 i stavljanju izvan snage Direktive 2009/73/EZ (preinaka), Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjem tržištu plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, o izmjeni uredbi (EU) br. 1227/2011, (EU) 2017/1938, (EU) 2019/942 i (EU) 2022/869 i Odluke (EU) 2017/684 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 715/2009 (preinaka), Uredba (EU) 2023/2405 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o osiguravanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za održiv zračni prijevoz (ReFuelEU Aviation), Uredba (EU) 2023/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ.

(20)

Procjene industrije.

(21)

Solar Power Europe.

(22)

EUR-Lex – 52022DC0221 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(23)

Početna stranica – Europski savez za solarnu fotonaponsku industriju (solaralliance.eu)

(24)

WindEurope.

(25)

Europski akcijski plan za energiju vjetra, COM/2023/669 final i Komunikacija o ostvarivanju ambicija EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru, COM(2023) 668 final.

(26)

Najnovija karta biometana koju je objavilo Europsko udruženje za bioplin, www.europeanbiogas.eu/european-biomethane-map-2024/.

(27)

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću Napredak u pogledu konkurentnosti tehnologija čiste energije, COM(2023) 652.

(28)

Europsko udruženje za dizalice topline (EHPA), Izvješće o tržištu 2024., ograničeno na AT, BE, CZ, DE, DK, EE, ES, FI, FR, HU, IE, IT, LT, NL, PL, PT, SE, SK. Prvenstveno se odnosi na dizalice topline za grijanje prostora i dizalice topline za sanitarnu vodu.

(29)

IEA (2024.), Global Hydrogen Review.

(30)

Podaci iz izvješća društva BloombergNEF o proizvodnji elektrolizatora za 2024. od 26. ožujka 2024.

(31)

Doline vodika su ekosustavi vodika koji obuhvaćaju specifična geografska područja od lokalne ili regionalne važnosti (npr. industrijski klaster, luke, zračne luke).

(32)

Radni dokument službi Komisije Ususret planu za ubrzanje uvođenja dolina vodika u cijeloj Europi: izazovi i prilike

(33)

https://www.eca.europa.eu/hr/publications/SR-2024-11

(34)

Europski akcijski plan za energiju vjetra, COM(2023) 669 final.

(35)

Akcijski plan EU-a za mreže, COM(2023) 757 final.

(36)

COM(2024) 63 final, Osiguravanje naše budućnosti – Klimatski cilj EU-a za 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. uz izgradnju održivog, pravednog i prosperitetnog društva.

(37)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. i člankom 9. stavkom 4. Direktive Vijeća 2009/119/EZ ( Direktiva – 2009/119 – HR – EUR-Lex (europa.eu) ) i člankom 26. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2018/1999 ( Uredba 2018/1999 – HR – EUR-Lex (europa.eu)).

(38)

Uredba (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 ( Uredba – 2017/1938 – HR – EUR-Lex (europa.eu) ).

(39)

Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (Tekst značajan za EGP) ( https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2011/1227/oj?locale=hr ).

(40)

Kako je utvrđeno u Prilogu Preporuci Komisije od 3. listopada 2023. o ključnim tehnološkim područjima za gospodarsku sigurnost EU-a.

(41)

Dosad su uspostavljena strateška partnerstva s Kanadom, Ukrajinom, Namibijom, Kazahstanom, Argentinom, Čileom, Demokratskom Republikom Kongom, Zambijom, Grenlandom, Ruandom, Norveškom, Uzbekistanom, Australijom i Srbijom.

(42)

Diversifikacija globalnih lanaca opskrbe kritičnim sirovinama dodatno je napredovala 2024. u skladu s vanjskom energetskom strategijom EU-a zahvaljujući pet novouspostavljenih, uzajamno korisnih partnerstava sa zemljama kao što su Australija, Norveška i Srbija. Ta su partnerstva strateški važna i za postupno ukidanje drugih energetskih ovisnosti EU-a.

(43)

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija.

(44)

Plan za sektorsku suradnju u području vještina – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost – Europska komisija (europa.eu).

(45)

Pakt za vještine – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje – Europska komisija (europa.eu).

(46)

Za više informacija vidjeti: Pakt za vještine, Pokretanje sveobuhvatnog partnerstva za vještine u području energije iz obnovljivih izvora (europa.eu).

(47)

Privremeni podaci za 2023. bit će predstavljeni u Izvješću o djelovanju EU-a u području klime za 2024.

(48)

Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova za razdoblje 1990. – 2022. temelje se na inventaru stakleničkih plinova za 2024., koji su države članice EU-a Komisiji dostavile do 15. ožujka 2024. Međutim, rok za izvješćivanje o inventaru 2024. iznimno je produljen do druge polovine godine zbog uvođenja alata za izvješćivanje u sklopu poboljšanog okvira za transparentnost UNFCCC-a. Ažurirane konačne inventare stakleničkih plinova države članice moći će dostaviti EEA-i do 15. rujna. Stoga se brojke mogu promijeniti nakon mogućih ponovnih podnošenja na temelju naknadnih preispitivanja. U skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 inventar stakleničkih plinova dostavit će se UNFCCC-u s objedinjenim podacima o emisijama na razini EU-a do 15. prosinca 2024.

(49)

Najnoviji dostupni podaci Eurostata potječu iz 2022.

(50)

Kako su izvijestile države članice u skladu s alatom SHARES Eurostata.

(51)

Referentna točka kako je utvrđena u članku 4. Uredbe o upravljanju na temelju prethodnog cilja na razini EU-a prije stupanja na snagu revidirane Direktive o obnovljivoj energiji.

(52)

Procjena bi se mogla promijeniti nakon konačnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje države članice trebaju dostaviti do 30. lipnja 2024.

(53)

U skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe o upravljanju.

(54)

Irska (5,9 postotnih bodova ispod cilja), Francuska (4,7 postotnih bodova ispod cilja), Austrija (3,2 postotna boda ispod cilja), Slovenija (2 postotna boda ispod cilja), Rumunjska (1,9 postotnih bodova ispod cilja), Belgija (1,2 postotna boda ispod cilja), Nizozemska (1 postotni bod ispod cilja) i Poljska (0,1 postotni bod ispod cilja). Referentna točka kako je utvrđena u članku 4. Uredbe o upravljanju na temelju prethodnog cilja na razini EU-a prije stupanja na snagu revidirane Direktive o obnovljivoj energiji.

(55)

Energija proizvedena iz obnovljivih izvora jednaka je energiji koja se upotrebljava u uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

(56)

Procjena bi se mogla promijeniti nakon konačnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje države članice trebaju dostaviti do 30. lipnja 2024.

(57)

Sažeto izvješće o obračunu učinka ekološkog dizajna za 2023., https://europa.eu/!3cfvJd .

(58)

Enrico Letta, Much more than a market (travanj 2024.) (europa.eu) , posebno str. 128. i 129.

(59)

U skladu s Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom države članice mogu aktivirati tri krizne razine: „rano upozoravanje” (događaj će se vjerojatno dogoditi), „uzbunjivanje” (došlo je do poremećaja, ali tržište se s njima može nositi) i „izvanredno stanje” (opskrba plinom nedostatna je i potrebne su netržišne mjere).

(60)

COM(2024) 91 final.

(61)

Izvor: Istraživanje EU-SILC .

(62)

Najveći udio osoba koje ne mogu dovoljno zagrijati svoje domove zabilježen je u Španjolskoj (20,8 %), Portugalu (20,8 %), Bugarskoj (20,7 %) i Litvi (20,0 %). S druge strane, najniži udjeli zabilježeni su u Luksemburgu (2,1 %), Finskoj (2,6 %), Sloveniji (3,6 %) i Austriji (3,9 %).

(63)

Izračuni za predstojeća izvješća Opservatorija za tehnologiju čiste energije (CETO) za 2024. Za više informacija vidjeti Opservatorij za tehnologiju čiste energije.

(64)

COM(2022) 552 final.

(65)

Radni dokument službi Komisije Zajednički program istraživanja i inovacija za solarnu energiju s državama članicama u kontekstu europskog istraživačkog prostora (EIP).

(66)

COM(2021) 400.

(67)

Više dokaza bit će objavljeno u sljedećem izvješću o praćenju i izgledima za postizanje nulte stope onečišćenja, koje je predviđeno za kraj 2024.