EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 3.10.2024.
COM(2024) 385 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o provedbi i izvršenju trgovinske politike EU-a
{SWD(2024) 386 final}
Sadržaj
I.Uvod
I.1.
Sažetak
I.2.
Opseg ovog izvješća
II.Potpuno iskorištavanje bilateralnih trgovinskih sporazuma EU-a
II.1.
Trgovanje s povlaštenim partnerima – glavna događanja 2023.
II.2.
Unapređenje provedbe bilateralnih trgovinskih sporazuma EU-a
III.Pružanje pomoći malim i srednjim poduzećima pri snalaženju u globalnoj trgovini
IV.Rješavanje prepreka i iznalaženje rješenja
IV.1.
Trenutačno stanje i trendovi u 2023.
IV.2.
Bilateralno i multilateralno izvršenje trgovinskih obveza: rješavanje sporova
IV.3.
Jedinstvena ulazna točka
I.Uvod
I.1.
Sažetak
U ovom izvješću ističe se važnost snažne mreže trgovinskih sporazuma EU-a. Krajem 2023. EU je imao sklopljena 42 sporazuma o povlaštenoj trgovini sa 74 partnera
u vrijednosti od 2,3 bilijuna EUR, što čini 45,8 % ukupne vanjske trgovine EU-a. Zahvaljujući tim sporazumima otvaraju se nova tržišta za poduzeća iz EU-a, ponajprije za 680 000 malih i srednjih poduzeća (MSP) koja se bave izvozom, i na taj način im se pomaže da se povežu s rastućim tržištima oslanjajući se pritom na stabilan i predvidljiviji skup pravila.
Trgovinskim sporazumima EU-a potiče se blagostanje i rast te se poduzećima iz EU-a pomaže da održe korak s brzim rastom ostalih trećih zemalja. Na primjer, udio EU-a u uvozu četiri azijske zemlje Asia4 (tj. partnera u sporazumu o slobodnoj trgovini: Japan, Južna Koreja, Vijetnam i Singapur) u razdoblju od 2008. do 2022. ostao je na stabilnoj razini od oko 9 % do 10 %. S druge strane, udio EU-a u uvozu zemalja u regiji koje nisu partneri u sporazumu o slobodnoj trgovini s EU-om smanjio se s 9,6 % u 2008. na 6,5 % u 2022. U supaharskoj Africi EU je uspio zadržati udio od oko 20 % u ukupnom uvozu partnera u sporazumima o gospodarskom partnerstvu u proteklih 10 godina (tj. od stupanja tih sporazuma na snagu). Suprotno tomu, udio EU-a u uvozu zemalja koje nisu partneri u sporazumima o gospodarskom partnerstvu u istom se razdoblju smanjio za 3 %, čime je EU ostao na drugom mjestu nakon Kine. U Latinskoj Americi EU proteklih 25 godina gubi tržišni udio, ali sporazumima o slobodnoj trgovini očito se ublažio taj trend. Udio EU-a u uvozu partnera u sporazumima o slobodnoj trgovini u regiji smanjio se s 10 % na 8 %, a znatno veći pad (tj. s 35 % na 18 %) zabilježen je s partnerima s kojima nije sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini.
Četirima najmodernijim trgovinskim sporazumima EU-a (osim onog s Ujedinjenom Kraljevinom) koji su bili na snazi 2023. (tj. s Južnom Korejom, Kanadom, Japanom i Vijetnamom) podupire se izvoz iz EU-a na godišnjoj razini uz znatan ukupan rast u području robe i usluga u razdoblju primjene te visoke stope rasta u nekima od glavnih sektora izvoza:
·izvoz robe iz EU-a u Južnu Koreju u prosjeku je godišnje rastao za 7 %, a u cijelom razdoblju (2010. – 2023.) za 127 %. Sporazumom se podupire izvoz u glavnim sektorima, kao što je automobilski sektor, u kojem je izvoz iz EU-a porastao za 264 %, izvoz usluga iz EU-a povećao se za 200 % u razdoblju od 2010. do 2022.,
·izvoz robe iz EU-a u Kanadu u prosjeku je godišnje rastao za 7 %, a u cijelom razdoblju (2016. – 2023.) za 64 %. Sporazumom se podupire izvoz u glavnim sektorima, kao što je zrakoplovni sektor, u kojem je izvoz iz EU-a porastao za više od 100 %. Izvoz usluga iz EU-a povećao se za 62 % u razdoblju od 2016. do 2022.,
·izvoz robe iz EU-a u Japan u prosjeku je godišnje rastao za 2 %, a u cijelom razdoblju (2018. – 2023.) za 11 %, dok je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda porastao za 26 %. Sporazumom se podupire izvoz u glavnim sektorima, kao što je sektor električnih strojeva, u kojem je zabilježen rast od 28 %. Izvoz usluga iz EU-a povećao se za 30 % u razdoblju od 2018. do 2022.,
·izvoz robe iz EU-a u Vijetnam u prosjeku je godišnje rastao za 1 %, a u cijelom razdoblju (2019. – 2023.) za 3 %, dok je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda porastao za 17 %. Sporazumom se podupire izvoz u glavnim sektorima, kao što je farmaceutski sektor, u kojem je izvoz iz EU-a porastao za 48 %. Izvoz usluga iz EU-a povećao se za 42 % u razdoblju od 2019. do 2022.
Trgovinskim sporazumima rezultati se mogu ostvariti samo ako partnerske zemlje poštuju svoje obveze. Prije četiri godine, na početku mandata Komisije Ursule von der Leyen, stvorena je nova funkcija glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila kako bi se zajamčilo da učinkovita provedba i izvršenje međunarodnih trgovinskih obveza ostanu u fokusu Komisije.
Jedinstvena ulazna točka, koja služi kao jedinstvena kontaktna točka za izražavanje zabrinutosti povezanih s trgovinom, od svoje je uspostave u studenom 2020. zaprimila više od 130 vanjskih pritužbi, a samo 2023. zaprimljeno ih je ukupno 28. Postala je glavni alat za utvrđivanje novih problema, prikupljanje potrebnih informacija i osiguranje daljnjih mjera. Komisija je u prosincu 2023. objavila revidirane operativne smjernice za jedinstvenu ulaznu točku, pojednostavnjene elektroničke obrasce za pritužbe i praktične smjernice o tome kako ih ispuniti.
Konkretni rezultati postignuti su u sprečavanju ili uklanjanju prepreka pristupu tržištu jer je Komisija nastavila suradnju s partnerskim zemljama uz zajednički rad s državama članicama i dionicima iz EU-a. U 2023. djelomično je ili potpuno uklonjena 41 prepreka pristupu tržištu u 28 zemalja (za pojedinosti vidjeti odjeljak II.2. točku B):
·ostvaren je primjerice napredak u rješavanju bitnih sanitarnih i fitosanitarnih problema, posebno u području regionalizacije (Japan, Južna Koreja, Saudijska Arabija) i u visokotehnološkim sektorima relevantnima za zelenu tranziciju (energija vjetra u Japanu),
·uspješno su uklonjene i druge, uobičajenije vrste prepreka kao što je dugogodišnji sustav neautomatskih dozvola u Argentini i naknade za procjene rizika za proizvode životinjskog i biljnog podrijetla iz EU-a u Kolumbiji,
·nastavilo se daljnje jačanje kapaciteta EU-a za sprečavanje prepreka, što je nedavno doprinijelo ublažavanju opterećujućih zahtjeva za standardizaciju i certifikaciju u Japanu i uklanjanju diskriminirajućih zahtjeva za javnu nabavu u Paragvaju.
Komisija se nastavila baviti provedbom odredbi o trgovini i održivom razvoju u 12 trgovinskih sporazuma EU-a s 18 partnerskih zemalja koji su 2023. bili na snazi. Redovitim sudjelovanjem u institucijskim odborima za trgovinu i održivi razvoj na temelju zajedničkih prioriteta postignut je stvaran napredak na terenu jer su partnerske zemlje ratificirale multilateralne konvencije i poduzele mjere da bi učvrstile suradnju s civilnim društvom i poboljšale kapacitete za provedbu standarda u području rada i zašite okoliša (konkretne primjere vidjeti u odjeljku II.2. točki C.).
EU je nastavio suradnju s trgovinskim partnerima i u području tema od zajedničkog interesa, uz potporu trgovinskih sporazuma i platformi kao što su zeleni savezi s Japanom i Kanadom ili Zeleni savez s Južnom Korejom za klimatske promjene, energiju i sigurnost lanca opskrbe. Kad je riječ o Kanadi, zabilježen je dobar napredak u provedbi Preporuke o trgovini i rodnim pitanjima u okviru CETA-e na temelju posebnog plana rada, uz razgovore i događanja namijenjene razmjeni informacija o politikama, zakonima i primjerima najbolje prakse u brojnim pitanjima, osobito onima o razvoju standarda relevantnih za rodna pitanja.
Kad je riječ o suradnji u području trgovine i održivog razvoja, Komisija je u ožujku 2024. objavila popis aktivnosti suradnje dogovorenih s Peruom da bi se zajamčilo poštivanje i podržavanje radničkih prava u toj zemlji u skladu sa šest zajednički utvrđenih prioriteta. Aktivnosti suradnje provest će se u sljedeće dvije godine, a podupirat će ih se opsežnim tehničkim i financijskim programom EU-a. EU i Kolumbija dogovorili su se oko prioritetnih područja rada na uspostavi programa tehničke suradnje.
U ožujku 2024. jedinstvena ulazna točka zaprimila je drugu službenu pritužbu u području trgovine i održivog razvoja koja se odnosila na radnička i okolišna prava u Vijetnamu.
Kako je vidljivo iz izvješća, organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u provedbi trgovinskih sporazuma, a osobito odredbi o trgovini i održivosti. Unutarnje savjetodavne skupine, koje djeluju na temelju 12 trgovinskih sporazuma, poboljšavaju naše razumijevanje situacije na terenu i mogućih načina njezina poboljšanja. Na četvrtom sastanku svih unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a, koji je 18. travnja 2024. organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor, okupilo se više od 200 članova unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a u svrhu razmjene mišljenja s višim dužnosnicima Komisije i učenja iz praktičnog iskustva drugih članova.
Iako EU 2023. nije pokrenuo nove trgovinske sporove, Komisija je u lipnju 2024. pokrenula bilateralni spor protiv Alžira zbog ograničenja koja utječu na izvoz iz EU-a i spor protiv Tajvana u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u vezi s njegovom primjenom kriterija lokalnog sadržaja u projektima energije vjetra na moru (DS625, Tajvan – energija vjetra na moru).
Komisija je aktivno sudjelovala i u osiguranju učinkovitih ishoda za sporove u tijeku koji su riješeni u korist EU-a u okviru sustava WTO-a. Na primjer, ako trgovinski partneri ometaju postupak donošenja odluka ili ne provode izvješća povjerenstva, Komisija je spremna primijeniti pojačane autonomne mjere za zaštitu europskih interesa.
·Komisija je 2023. poduzela prvi korak prema primjeni Uredbe o ostvarivanju prava protiv Indonezije nakon što je ta zemlja odlučila podnijeti žalbu na odluku povjerenstva pred Žalbenim tijelom WTO-a koje nije u funkciji („prazna” žalba) i time ometati zakonito postupanje (vidjeti DS592; Indonezija – ograničenja izvoza niklove rude). U prosincu 2023. Indija je podnijela „praznu” žalbu na odluku povjerenstva u sporu DS582 (Indija – carine na IKT proizvode). Presuda je donesena u korist EU-a jer je potvrđena nezakonitost indijskih carina na IKT proizvode.
·EU je 31. svibnja 2024. pokrenuo postupak za postizanje usklađenosti protiv Kolumbije u sporu DS591 (Kolumbija – zamrznuti krumpirići) nakon što Kolumbija nije postupila u skladu s nalazom Višestranog privremenog sporazuma o arbitraži u žalbenom postupku (MPIA) iz prosinca 2022. Nalazi su bili u korist Komisije i utvrđeno je da se antidampinškim mjerama koje je Kolumbija uvela na zamrznute krumpiriće iz Belgije, Njemačke i Nizozemske krše pravila WTO-a.
·EU je 28. travnja 2023. pokrenuo postupak za postizanje usklađenosti protiv Sjedinjenih Američkih Država u sporu DS577 (SAD – zrele masline) s obzirom na to da nisu postupile u skladu s odlukom WTO-a od 19. studenog 2021. o kompenzacijskim pristojbama na uvoz zrelih maslina iz Španjolske. Tijelo WTO-a za rješavanje sporova usvojilo je 19. ožujka 2024. izvješće povjerenstva WTO-a za postizanje usklađenosti, u kojem je potvrđena tvrdnja EU-a da SAD nije u potpunosti postupio u skladu s odlukom WTO-a.
Trgovinski sporazumi u cijelosti mogu biti djelotvorni samo ako su dionici svjesni njihovih pogodnosti. Komisija stoga i dalje radi na promicanju prednosti trgovinskih sporazuma, osobito onih koji su stupili na snagu 2024., odnosno Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Novog Zelanda (na snazi od 1. svibnja) i Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Kenije (na snazi od 1. srpnja), ali i moderniziranog sporazuma između EU-a i Čilea, čije se stupanje na snagu očekuje početkom 2025. To se provodi u bliskoj suradnji s državama članicama i poduzećima, posebno sa MSP-ovima. Glavni portal Komisije za trgovinu Access2Markets i dalje je u središtu tih aktivnosti. Od pokretanja u listopadu 2020. portal je privukao više od osam milijuna posjetitelja, a više od 11 000 MSP-ova osposobljeno je za njegovu upotrebu. Događanja povodom Dana pristupa tržištu održana u više od desetak država članica omogućila su glavnom službeniku za nadzor provedbe trgovinskih pravila (CTEO) i višim dužnosnicima Komisije da se sastanu s malim poduzećima iz različitih regija i sektora i da ih informiraju o trgovinskim sporazumima EU-a.
Suradnja s državama članicama u pitanjima provedbe i izvršenja te načina poboljšanja zajedničkog rada stalna je tema rasprave na tehničkoj i političkoj razini. To uključuje poboljšanje metoda rada u okviru inozemne suradnje delegacija EU-a i savjetnika država članica za trgovinu, na primjer pri praćenju regulatornih promjena pravila u zemlji domaćinu. Komisija trenutačno ispituje nove alate da bi pružila potporu boljem protoku informacija i službenicima EU-a i država članica omogućila jasnu predodžbu o tome što jedni od drugih mogu očekivati. Odbor za trgovinsku politiku periodično raspravlja o trenutačnom stanju EU-ova programa provedbe i primjene trgovinskih pravila, primijenjenih strategija i određivanja prioriteta.
I.2.
Opseg ovog izvješća
Ovo je četvrto konsolidirano godišnje izvješće
o provedbi i izvršenju trgovinskih obveza obuhvaćenih bilateralnim sporazumima o povlaštenoj trgovini i WTO-om. Sadržava pregled glavnih aktivnosti i postignuća koje je 2023. i u prvim mjesecima 2024. usmjeravao Komisijin glavni službenik za nadzor provedbe trgovinskih pravila.
Popratni radni dokument službi Komisije
sadržava dodatne informacije kojima se nadopunjava odjeljak II.2. izvješća o 39 glavnih povlaštenih bilateralnih sporazuma EU-a.
Na internetskim stranicama Komisije
dostupne su informacije kojima se nadopunjava ovo izvješće, a odnose se na: i. razvoj trgovine EU-a s povlaštenim trgovinskim partnerima 2023., ii. korištenje tarifnih povlastica pri izvozu iz EU-a i uvozu u EU po povlaštenom trgovinskom partneru za EU i za države članice te iii. stope iskorištenosti carinskih kvota.
Iako je se ovo izvješće bavi provedbom i izvršenjem u okviru trgovinskih sporazuma EU-a, trebalo bi ga promatrati i u okviru širega konteksta gospodarske sigurnosti i mjera izvršenja u posebnim područjima o kojima Komisija podnosi zasebna izvješća, a to su:
·upotreba instrumenata trgovinske zaštite (antidampinške, antisubvencijske i zaštitne mjere) predmet je Komisijinih godišnjih izvješća o trgovinskoj zaštiti
,
·praćenje i suzbijanje krivotvorenja, piratstva i drugih povreda prava intelektualnog vlasništva predmet su Komisijinih publikacija koje se izmjenično objavljuju svake dvije godine: izvješće o pravima intelektualnog vlasništva
i popis za praćenje piratstva
,
·provjera izravnih stranih ulaganja i kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom, koji su strateški alati EU-a za kontrolu trgovine i ulaganja radi sigurnosti i predmet su Komisijinih godišnjih izvješća o provjeri izravnih stranih ulaganja
i o Uredbi o kontroli izvoza (Uredba (EU) 2021/821)
,
·primjena općeg sustava povlastica EU-a (OSP)
predmet je Komisijinih izvješća o OSP-u.
Usto je potrebno pripremiti zasebna godišnja izvješća o primjeni Uredbe o stranim subvencijama i instrumenta za međunarodnu javnu nabavu.
II.Potpuno iskorištavanje bilateralnih trgovinskih sporazuma EU-a
II.1.
Trgovanje s povlaštenim partnerima – glavna događanja 2023.
Trgovinskim sporazumima EU-a olakšava se europska trgovina robom i uslugama
Krajem 2023. EU je imao 42 sporazuma o povlaštenoj trgovini sa 74 povlaštena partnera, što čini 45,8 % ukupne vanjske trgovine EU-a. Ako bi se tome dodali sporazumi koji su 2023. bili u postupku donošenja ili ratifikacije (3,7 %), udio trgovine EU-a s povlaštenim partnerima povećao bi se na gotovo 50 %.
Slika 1: Vanjska trgovina EU-a (2023.)
Izvor: Eurostatova baza podataka Comext
Najveći povlašteni partneri EU-a i dalje su Ujedinjena Kraljevina (22,1 % trgovine EU-a s povlaštenim partnerima), a nakon nje slijede Švicarska (14,1 %), Turska (8,9 %), Norveška (7,8 %) i Japan (5,8 %). Trgovina s tih pet partnera zajedno činila je gotovo 60 % trgovine EU-a s povlaštenim partnerima u 2023.
Vrijednost ukupne trgovine EU-a 2023. smanjila se za 9,0 % (–16,3 % za uvoz i –0,6 % za izvoz). Razlog tomu bila je kombinacija čimbenika. Prvi je da su 2023. pale cijene energije i sirovina nakon rekordne razine zabilježene 2022. Nadalje, potražnja za robom široke potrošnje nakon pandemije se smanjila, a strogi uvjeti financiranja kočili su izdatke poduzeća za ulaganja. Naposljetku, sve veći poremećaji u trgovini i geoekonomska fragmentacija utjecali su te i dalje utječu na razinu globalne trgovine. Međutim, vrijednost trgovine EU-a s povlaštenim partnerima smanjila se u manjem omjeru (–4,5 % od 2022. do 2023.) od vrijednosti trgovine s nepovlaštenim partnerima (–12,5 %).
Kako se vidi na slici 2, godišnja trgovina s povlaštenim partnerima u izvještajnom se razdoblju smanjila za 4,5 %, to jest u manjem omjeru od trgovine sa svim partnerima (–9 %) i s onima s kojima nije sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini (–12,5 %). Izvoz u zemlje koje su povlašteni partneri povećao se za 1,2 %, dok se izvoz u sve partnerske zemlje smanjio za 0,6 %, a u partnerske zemlje s kojima nije sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini za 2,2 %.
Slika 2: Godišnji rast trgovine robom u EU-u po vrsti partnera (2022. – 2023.) Izvor: Eurostatova baza podataka Comext
Trgovinski sporazumi EU-a doprinose jačanju položaja EU-a kao glavnog izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Rasprostranjena mreža trgovinskih sporazuma EU-a i dalje doprinosi dobrim rezultatima izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a.
Od 2022. do 2023. izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda povlaštenim partnerima povećao se za 2,3 %, a izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u partnerske zemlje s kojima nije sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini smanjio se za 3,5 %.
Ujedinjena Kraljevina svakako je i dalje bila glavno odredište za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a među povlaštenim partnerima, ali i općenito, s udjelom većim od petine (22 %) ukupnog izvoza iz EU-a. Ujedinjena Kraljevina je 2023., drugu godinu zaredom, bila i izvozno odredište u kojem je zabilježen najveći rast izvoza iz EU-a u smislu apsolutne vrijednosti (tj. za +3,4 milijarde EUR ili +7 %), a najveće relativno povećanje zabilježeno je za Ukrajinu (+18 %) i Tursku (+16 %). Sjedinjene Američke Države ostale su drugo glavno izvozno odredište za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a (12 %), nakon Ujedinjene Kraljevine i ispred Kine (6 %) i Švicarske (5 %).
Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Kanadu od 2017. do 2023. povećao se za 1,3 milijarde EUR (+40 %), izvoz u Japan povećao se od 2019. za 1,6 milijardi EUR (+25 %), a izvoz u Vijetnam povećao se od 2020. za više od 300 milijuna EUR (+33 %).
Pozitivna kretanja mogu se primijetiti i kad je riječ o uvozu. Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Ujedinjene Kraljevine u EU (glavno tržište s kojeg se uvozi) oporavio se jer su se trgovci iz Ujedinjene Kraljevine naviknuli na preglede i provjere zdravstvenog stanja biljaka i životinja, među ostalim i pošiljaka poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koje EU primjenjuje od siječnja 2021. Ukrajina je iznova potvrdila da je treći najveći izvor uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU i drugi najveći izvor među povlaštenim partnerima (sa 7 % uvoza) iako su se vrijednosti uvoza smanjile za 10,3 % u odnosu na 2022. uglavnom zbog pada cijena žitarica i uljarica.
Komisija je 2023. ponovno pratila uvoz određenih industrijskih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU
|
Komisija je u skladu s Uredbom (EU) br. 511/2011 pratila južnokorejski uvoz glavnih automobilskih dijelova i elektronike od najvažnijih dobavljača (izvan EU-a) za to tržište. Južnokorejski uvoz dva glavna automobilska dijela, benzinskih motora s unutarnjim izgaranjem (+225,1 %, uglavnom iz Meksika) i litij-ionskih baterija (+48,6 %, uglavnom iz Kine), znatno se povećao 2023. u odnosu na 2022. Međutim, nije se mogla utvrditi veza između odobrenja povrata carine na temelju Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje i povećanja uvoza automobila s benzinskim motorom s unutarnjim izgaranjem (za 10 %) i električnih automobila (za 75 %) iz Južne Koreje. Kineske litij-ionske baterije bescarinski se uvoze u Južnu Koreju na temelju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Kine i Južne Koreje.
Komisija je pratila i uvoz svježih banana iz Kolumbije, Ekvadora, Perua i Srednje Amerike u EU, u skladu s uredbama (EU) br. 19/2013 i (EU) br. 20/2013. Uvoz svježih banana iz Kolumbije i Perua u EU smanjio se 2023. za 2,4 % odnosno 0,2 %, a uvoz iz Ekvadora povećao se za 11,3 % u odnosu na 2022. Komisija će nastaviti s redovnim analizama stanja tržišta i proizvođača banana iz EU-a te prema potrebi ispitati situaciju u suradnji s državama članicama i dionicima.
|
Trgovina uslugama povećala se i EU je održao suficit u trgovini s povlaštenim partnerima i ostatkom svijeta
Trgovina uslugama između EU-a i povlaštenih partnera 2022. je dosegnula 1,2 bilijuna EUR (prema najnovijim dostupnim podacima), što je 48 % ukupne trgovine uslugama u EU-u (2,5 bilijuna EUR). Trgovina uslugama između EU-a i povlaštenih partnera od 2021. do 2022. rasla je brže nego s partnerima s kojima nije sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini (+27 % u odnosu na +20 %). Ukupna trgovinska bilanca EU-a u području usluga povećala se 2022. za 65 milijardi EUR u odnosu na 2021., a od toga su se 52 milijarde EUR odnosile na trgovinu s povlaštenim partnerima.
Na 13. ministarskoj konferenciji (MC13) održanoj 27. veljače 2024. u Abu Dhabiju najavljeno je stupanje na snagu novih domaćih propisa o uslugama. O tim se propisima pregovaralo u plurilateralnom okruženju u WTO-u, a EU je imao vodeću ulogu. Novim pravilima olakšat će se i pojednostavniti trgovina uslugama tako što će se racionalizirati postupak odobrenja i smanjiti postupovne prepreke s kojima se suočavaju poduzeća u cijelom svijetu, a osobito mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Primjenjivat će ih velika i raznolika skupina od otprilike 70 članova WTO-a, koji čine 92 % svjetske trgovine uslugama. Sporazumom će se doprinijeti smanjenju troškova globalne trgovine uslugama za više od 120 milijardi EUR godišnje.
Trgovinskim sporazumima poboljšava se pristup javnoj nabavi
Trgovinski sporazumi između EU-a i sljedećih partnera sadržavaju obvezujuće odredbe o javnoj nabavi: Kanade, Karipskog foruma (CARIFORUM), Čilea, Kolumbije, Perua, Ekvadora, zemalja Srednje Amerike, Južne Koreje, Gruzije, Moldove, Ukrajine, Japana, Švicarske, Singapura, Meksika, Novog Zelanda, Vijetnama i Ujedinjene Kraljevine. Poglavljima trgovinskih sporazuma EU-a o javnoj nabavi, ponuditeljima, robi i uslugama iz EU-a (uključujući i usluge izvođenja radova) omogućuje se siguran pristup tržištima trećih zemalja (tj. izvan EU-a) na nediskriminirajućoj osnovi. Neki konkretni primjeri uključuju Kolumbiju, u kojoj su poduzeća iz EU-a bila među onima koja su imala koristi od ukupne vrijednosti ugovora od 16,2 milijarde EUR u razdoblju od 2019. do 2022., ili Japan, u kojem su poduzeća iz EU-a povećala svoj tržišni udio u ukupnoj vrijednosti ugovora dodijeljenih stranim ponuditeljima s 34 % na 43 % u razdoblju od 2019. (datum stupanja sporazuma na snagu) do 2020.
Komisija nastavlja pratiti pravilnost provedbe obveza trgovinskih partnera povezanih s javnom nabavom u okviru godišnjih posebnih odbora za javnu nabavu. Komisija se primjerice zalaže za učinkovitu uspostavu jedinstvene pristupne točke u Japanu s istodobnim objavama na engleskom i japanskom jeziku. Komisija s Južnom Korejom nastavlja rasprave o učinkovitom pristupu subjekata iz EU-a ugovorima za željeznice velikih brzina.
Instrument za međunarodnu javnu nabavu, na snazi od 29. kolovoza 2022., za cilj ima otvaranje tržišta trećih zemalja uklanjanjem prepreka s kojima se industrija EU-a suočava u postupcima javne nabave u inozemstvu. Taj instrument kao krajnju mjeru omogućuje da se nakon istražne faze dobavljačima iz zemalja u kojima je otežan pristup javnoj nabavi ograniči pristup tržištima javne nabave EU-a. Zahvaljujući tim nastojanjima Komisija je 24. travnja 2024. pokrenula prvu istragu u skladu s instrumentom za međunarodnu javnu nabavu (po službenoj dužnosti), kojom će se nastojati ukloniti navodne prepreke na kineskom tržištu javne nabave medicinskih proizvoda. Prvi cilj istrage je potaknuti dijalog o uklanjanju diskriminacije u javnoj nabavi među nadležnim tijelima.
Komisija nastavlja promicati transparentnost mogućnosti javne nabave, posebno u korist MSP-ova, u što se ubraja i ustrajanje na tome da trgovinski partneri izrade jedinstvene portale na kojima potencijalni ponuditelji mogu lako pronaći sve potrebne informacije o natječajima. U tijeku je i rad na informiranju o postojećim obvezama trgovinskih partnera EU-a u području javne nabave, posebno putem alata Access2Procurement (dodatne pojedinosti dostupne su u odjeljku III.).
II.2.
Unapređenje provedbe bilateralnih trgovinskih sporazuma EU-a
U ovom se pododjeljku navode primjeri kako Komisija promiče i provodi obveze na temelju bilateralnih trgovinskih sporazuma.
A.Informiranje o pogodnostima trgovinskih sporazuma i njihovo promicanje
Komisija je, iz sjedišta u Bruxellesu i lokalno u predmetnim zemljama, intenzivno surađivala s državama članicama i dionicima na stvaranju uvjeta za nove trgovinske sporazume EU-a s Novim Zelandom i Kenijom te modernizirani sporazum s Čileom. Aktivnosti širenja informacija i informiranja uključuju objavljivanje komunikacijskih materijala kao što su informativni članci, informacije za medije, često postavljana pitanja i objave na društvenim mrežama te sastanci u okviru dijaloga s civilnim društvom i specijalizirane smjernice o određenim aspektima sporazuma. Više informacija o tim sporazumima moglo se dobiti i na Danima pristupa tržištu, koji su dosad organizirani u 15 država članica. Važnu ulogu u pružanju potpore tim nastojanjima imale su i delegacije EU-a, a i europske mreže kao što je Europska poduzetnička mreža.
|
Kako EU informira poduzeća o novim trgovinskim sporazumima
·Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Novog Zelanda – na snazi od 1. svibnja 2024. Vidjeti sveobuhvatan vodič za MSP-ove i 10 tematskih i sektorskih letaka.
·Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Kenije – na snazi od 1. srpnja 2024. U tijeku: radionice za senzibilizaciju o sporazumu u raznim dijelovima Kenije organizirane s kenijskim Ministarstvom trgovine, namijenjeni privatnom sektoru u Nairobiju i Mombasi, dijalozi između Tima Europa, organizacija iz privatnog sektora EU-a i kenijske vlade.
·Modernizirani trgovinski sporazum između EU-a i Čilea – stupanje na snagu očekuje se u prvom tromjesečju 2025. Planiraju se događanja o preispitivanju pristupa trgovini i održivom razvoju radi poticanja dijaloga među svim relevantnim vladinim i nevladinim akterima, među ostalim o energiji i sirovinama. Teme rasprave bit će načini provedbe odredaba Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Čilea i Memoranduma o razumijevanju iz srpnja 2023., uključujući komunikaciju država članica s mogućim ulagačima u taj sektor.
|
B. Provedba obveza u pogledu pristupa tržištu
Sprečavanje i uklanjanje prepreka trgovini u partnerskim zemljama primjenom bilateralnih struktura
Uklanjanjem uzročnika ometanja i prepreka trgovini ili ulaganju na samom izvoru njihova nastajanja (npr. prije nego što postanu sastavni dijelovi zakona i propisa) povećavaju nam se izgledi da spriječimo ili ublažimo negativne učinke na europska poduzeća.
·Institucijske strukture uspostavljene bilateralnim sporazumima uvelike olakšavaju praćenje potencijalno problematičnih inicijativa. Takva struktura pomogla je delegaciji EU-a u Kolumbiji (Bogota) da pred pododborom za tehničke prepreke u trgovini u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini uspješno istakne potencijalno problematičnu izvršnu mjeru o dobroj proizvođačkoj praksi za alkoholna pića. Nakon odobrenja kolumbijske uredbe o ukidanju zahtjeva za certifikate o dobroj proizvođačkoj praksi, njome će se 2023. ukloniti administrativno opterećenje koje utječe na izvoz iz EU-a u vrijednosti većoj od 90 milijuna EUR.
·Praćenje relevantnih regulatornih i političkih promjena u zemlji domaćinu („regulatorno praćenje”) delegacijama EU-a ključno je za prepoznavanje potencijalno štetnih promjena. Na primjer, delegacija EU-a u Japanu (Tokio) u suradnji s poduzećima iz EU-a uspjela je pronaći rješenje za opterećujuće zahtjeve za standardizaciju i certifikaciju u vezi s japanskim sektorom odobalnih vjetroelektrana pričvršćenih na dno. Revidiranim Zakonom o poslovanju u području električne energije i smjernicama objavljenima u ožujku 2023. predviđa se smanjenje troškova za pristup tržištu i brži postupak odobravanja, čime se uklanja velika prepreka za poduzeća iz EU-a. Dodjela više projekata energije vjetra na moru konzorcijima sa sudionicima iz industrije EU-a odraz je poboljšanja smjernica za javne natječaje u vezi s kojima je delegacija EU-a u Tokiju surađivala s Japanom.
·Postojala je opasnost da će diskriminirajući zahtjevi, kojima se prednost daje ponuditeljima iz Paragvaja, Brazila i Argentine, utjecati na poduzeća iz EU-a koja sudjeluju u javnim natječajima za proizvode za obradu vode u Paragvaju. Zahvaljujući koordiniranom djelovanju delegacije EU-a i država članica u suradnji s nadležnim tijelima, Paragvaj je prilagodio opće uvjete i produljio vrijeme za odgovor, čime je svim zainteresiranim poduzećima omogućeno sudjelovanje. Taj je ishod još važniji s obzirom na to da taj sektor ima koristi od europskih ulaganja u vrijednosti od 10 milijuna EUR u okviru inicijative Globalna Europa.
Ključni izazov preventivnog rada EU-a jest mobilizacija zajedničkih resursa Komisije, država članica i poduzeća koja posluju u partnerskim zemljama radi pristupa informacijama o pitanjima pristupa tržištu i, prema potrebi, poduzimanja koordiniranih mjera. Komisija i države članice stoga istražuju praktične načine za olakšavanje protoka informacija između delegacija EU-a i veleposlanstava u inozemstvu.
Odbori na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini ponovno su imali ključnu ulogu u uklanjanju prepreka u raznim sektorima
·Poljoprivreda i ribarstvo iznova je bio sektor s najviše uklonjenih prepreka (tj. 22 od ukupno 37 prepreka uklonjenih 2023.). Napredak u području regionalizacije ostvaren je 2023. s dva partnera na Dalekom istoku: nakon intenzivnog angažmana u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, Japan je napredovao u pogledu priznavanja regionalizacije EU-a za visokopatogenu influencu ptica. To znači da problem u jednoj regiji države članice ili jednom dijelu EU-a neće izazvati blokada trgovine proizvodima od peradi iz područja slobodna od bolesti, u skladu s pravilima utvrđenima zakonodavstvom EU-a. Južna Koreja počela je ažurirati bilateralne certifikate, uključujući dogovorene uvjete regionalizacije, i popisuje objekte radi odobrenja za izvoz svinjskog mesa. U kolovozu 2023. iz Njemačke u Koreju krenule su prve pošiljke proizvoda od svinjskog mesa, a zatim 2024. i iz Irske i Francuske, što je potvrda visoke razine sigurnosti koja se jamči usklađenim mjerama EU-a za kontrolu sigurnosti hrane.
·Djelovanje EU-a i dalje je usmjereno na europski farmaceutski sektor koji je izložen diskriminaciji u Vijetnamu, izvoznom tržištu vrijednom 1,5 milijardi EUR, da bi se europskim poduzećima olakšao pristup tržištu. Krajem 2022. zajedničkim naporima Komisije, delegacija EU-a, poduzeća i država članica okončala se diskriminacija koju je Vijetnam provodio među regulatornim tijelima EU-a i jednako se postupalo prema svim proizvođačima iz EU-a. Vijetnam je produljio i valjanost odobrenja za stavljanje u promet do kraja 2024. za više od 1800 uvezenih lijekova. Komisija istodobno nastavlja tražiti trajno rješenje.
·U automobilskom sektoru (koji čini 11 % europske izvezene robe) uspjeh EU-a ogledao se u tome da je Turska prihvatila njegove regulatorne standarde nakon što je nekoliko godina primjenjivala zakonodavstvo kojim se diskriminirao izvoz traktora iz EU-a, tržište vrijedno 2,5 milijardi EUR. Traktori uvezeni iz EU-a bili su podvrgnuti strožim zahtjevima u pogledu emisija od onih proizvedenih u Turskoj, zbog čega su bili u cjenovno nepovoljnom položaju u odnosu na lokalno proizvedena vozila. Nakon rješavanja tog problema Turska je svoje zakonodavstvo o svim vrstama vozila uskladila sa zakonodavstvom EU-a.
·U međuvremenu je, daljnjim usklađivanjem turskog zakonodavstva o kozmetičkim proizvodima s onim EU-a (EU-ov popis zabranjenih tvari), završilo diskriminirajuće postupanje u pogledu kozmetičkih proizvoda iz EU-a, čiji izvoz godišnje iznosi 2,2 milijarde EUR.
Trgovinski sporazumi kao temelj za suradnju u područjima od zajedničkog interesa
U okviru zelenog partnerstva s Južnom Korejom koje financira EU, pokrenutog u svibnju 2023., znatno se povećala razmjena mišljenja EU-a i Južne Koreje o okolišnim i klimatskim pitanjima. Napredovala je i suradnja u području sanitarnih i fitosanitarnih mjera (SFSM): Komisija (Glavna uprava za trgovinu i Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane) i južnokorejsko Ministarstvo za sigurnost hrane i lijekova potpisali su administrativni sporazum o suradnji u području elektroničkog certificiranja i certifikata u okviru sanitarnih i fitosanitarnih mjera za izvoz iz EU-a, čime će se dodatno olakšati trgovina više prerađenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Suradnja s Kanadom na temelju sporazuma CETA u okviru strateškog partnerstva EU-a i Kanade u području kritičnih sirovina doprinosi integraciji lanaca vrijednosti sirovina između EU-a i Kanade, pri čemu se kanadska ulaganja provode u EU-u, a europska u Kanadi. Strateško partnerstvo pruža mogućnosti za suradnju u području istraživanja i inovacija te za međunarodnu suradnju u području okolišnih, socijalnih i upravljačkih standarda i multilateralnih inicijativa. Kanada se u srpnju 2024. pridružila stupu II programa Obzor Europa.
EU i andske partnerske zemlje Kolumbija, Ekvador i Peru 2023. su nastavili raditi na poboljšanju provedbe sporazuma, među ostalim i suradnjom uz potporu projekata i seminara EU-a, posebno projektom IP Key za Latinsku Ameriku u području intelektualnog vlasništva.
EU, Gana, Côte d’Ivoire i Kamerun 2023. nastavili su rasprave o pitanjima održivosti (posebno o kakau, ključnoj robi u međusobnim trgovinskim odnosima) u odgovarajućim odborima za sporazum o gospodarskom partnerstvu. Aktivna suradnja nastavila se i u okviru višedioničkog dijaloga.
C.Usmjerenost na trgovinu i održivi razvoj
Komisija je 2023. nastavila poduzimati daljnje korake na temelju nalaza njezina preispitivanja trgovinske politike i politike održivog razvoja. Preispitivanje je dalo novi poticaj provedbi obveza u području trgovine i održivog razvoja na temelju trgovinskih sporazuma EU-a.
Komisija je počela pripremati prioritete za pojedine zemlje koji obuhvaćaju pitanja povezana s radom, okolišem, klimom, civilnim društvom i rodna pitanja uz blisku suradnju s unutarnjim savjetodavnim skupinama EU-a osnovanima na temelju tih sporazuma. Prioriteti za pojedine zemlje doprinose izradi detaljnih dokumenata za pojedine zemlje o trgovini i održivom razvoju u kojima se utvrđuju prioriteti te povezani projekti suradnje EU-a i država članica i izgradnje kapaciteta.
Nakon što je nevladina organizacija za radnička prava u rudarskom sektoru u Peruu i Kolumbiji 17. svibnja 2022. jedinstvenoj ulaznoj točki Komisije podnijela prvu pritužbu u području trgovine i održivog razvoja, bilateralni dijalozi s Peruom i Kolumbijom 2023. omogućili su utvrđivanje problema u provedbi njihovih zakona o radu. U okviru tih dijaloga s Kolumbijom se raspravljalo i napretku u reformama radnog prava. Kad je riječ o suradnji u području trgovine i održivog razvoja s Peruom, u ožujku 2024. objavljen je popis aktivnosti tehničke suradnje, posebno u području slobode udruživanja, dječjeg rada, prisilnog rada, borbe protiv sive ekonomije, a osobito jačanja sustava inspekcije rada. Te aktivnosti trebale bi se provesti tijekom sljedeće dvije godine, a podupirat će ih se opsežnim programima EU-a.
Taj pozitivni ishod upućuje na važnu ulogu civilnog društva u upozoravanju na i praćenju poštivanja odredbi o trgovini i održivom razvoju u trećim zemljama.
U ožujku 2024. jedinstvena ulazna točka zaprimila je drugu službenu pritužbu koja se trenutačno preispituje, a odnosi se na poglavlje o trgovini i održivom razvoju u Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama.
Zajednički odbori za trgovinu i održivi razvoj ponovno su predvodili napredak u provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima EU-a. Konkretan napredak postignut je 2023. u vezi s ratifikacijom i provedbom temeljnih konvencija o radničkim pravima i okolišu, zbog čega su partnerske zemlje unaprijedile svoje nacionalne propise:
·u Japanu je Konvencija MOR-a C105 o zabrani prisilnog rada stupila na snagu u srpnju 2023. U Panami su konvencije MOR-a C129 o inspekciji rada (poljoprivreda) i C190 o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja stupile na snagu u ožujku 2023. Kanada je 30. siječnja 2023. ratificirala Konvenciju MOR-a C190 (Konvencija o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja),
·usto su zahvaljujući bilateralnim raspravama određene zemlje ispunile svoje obveze u pogledu trgovine i održivog razvoja, čime su poboljšale svoje nacionalne propise o radu. Na primjer, u Ekvadoru se u prosincu 2023. registrirao prvi sindikat za granu u sektoru banana. Njihov nacionalni pravni okvir morat će se prilagoditi u skladu s tim,
·Gruzija i Moldova napredovale su u pogledu nadogradnje svojih nacionalnih sustava za rad i okoliš. Gruzija je nastavila jačati sustav inspekcija rada zapošljavanjem novih djelatnika, osposobljavanjem i izgradnjom kapaciteta te je ratificirala izmjenu Montrealskog protokola (o postupnom smanjenju količina fluorougljikovodika). Moldova je poduzela mjere za reformu i jačanje državnog inspektorata rada ovlašćujući ga da u određenim slučajevima provodi nenajavljene posjete. Nakon podrobnih rasprava u odboru za trgovinu i održivi razvoj Moldova je nedavno donijela i zakonodavne akte o fluoriranim stakleničkim plinovima.
Kao i prethodnih godina, Komisija je uposlila odbore za trgovinu i održivi razvoj na temelju trgovinskih sporazuma EU-a da bi uključila partnere u ključne sadržajne elemente preispitivanja pristupa trgovini i održivom razvoju te namjenskim dijalozima o politikama i zelenim savezima poboljšala suradnju u pitanjima okoliša i klime. Primjerice:
·napredovala je suradnja između EU-a i Kanade u okviru zelenog saveza čiji je cilj ubrzati suradnju u području inovativnih tehnologija,
·suradnja između EU-a i Južne Koreje nastavila se u okviru njihova zelenog partnerstva iz svibnja 2023. koje obuhvaća pitanja povezana s trgovinom kao što su energija vjetra na moru, dekarbonizacija industrije pomorskog prometa, kružno gospodarstvo i mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama,
·Komisija jača suradnju i sa Singapurom u vezi s tehnologijama za potporu zelenoj tranziciji,
·suradnja s Japanom o pravilima za energiju vjetra na moru pomogla je poduprijeti okolišni i klimatski program na temelju poglavlja o trgovini i održivom razvoju, promičući energetsku tranziciju.
Strukture uspostavljene u okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju također su i glavni forumi za povećanje razumijevanja partnera o nedavno donesenom ili predloženom zakonodavstvu EU-a o održivosti. Na primjer, nakon najnovijeg sastanka odbora za trgovinu i održivi razvoj s andskim zemljama, Komisija je sa stručnjacima EU-a za deforestaciju odmah organizirala dva prateća sastanka radi razmatranja detaljnih tehničkih pitanja koja se odnose na andske zemlje.
EU i dalje financira tehničku suradnju kojom se podupiru ciljevi održivosti
Uz projekte suradnje u Srednjoj Americi i jugoistočnoj Aziji (npr. 2. faza projekta „Trgovina za dostojanstven rad”) čiji je proračun 4 milijuna EUR za razdoblje 2024. – 2027. te kojima se i dalje podupire poboljšanje provedbe radnih standarda, među ostalim i u Vijetnamu, EU je 2023. nastavio financirati inicijativu odgovornog poslovnog ponašanja za zelene, digitalne i otporne lance opskrbe u Aziji promičući konvergenciju i usklađenost praksi odgovornog poslovnog ponašanja na azijskim tržištima, u skladu s međunarodno dogovorenim načelima utvrđenima u OECD-ovim standardima odgovornog poslovnog ponašanja.
Suradnja s unutarnjim savjetodavnim skupinama
Unutarnje savjetodavne skupine prate stanje na terenu u europskim i partnerskim zemljama i svojim doprinosima jačaju položaj Komisije kad je riječ o praćenju obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja, što se može vidjeti u sljedećim primjerima:
|
Primjeri doprinosa unutarnjih savjetodavnih skupina
·Komisija se posvetila izvješćima predstavnika civilnog društva u Ekvadoru o poteškoćama pri registraciji sindikata u sektoru banana (vidjeti odjeljak II.2. točku C.).
·U Vijetnamu su organizacije civilnog društva EU-a Komisiju uputile u težak položaj vijetnamskih organizacija civilnog društva koje nisu priznate kao punopravni sudionici u praćenju provedbe obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja, zbog čega su neki aktivisti za zaštitu okoliša ili predstavnici sindikata izloženi riziku od kršenja ljudskih prava. EU nastavlja pratiti razvoj te situacije, među ostalim i u okviru dijaloga o ljudskim pravima s Vijetnamom.
·Zahvaljujući informacijama koje je dala unutarnja savjetodavna skupina EU-a i Ujedinjene Kraljevine Komisija je utvrdila i s Ujedinjenom Kraljevinom uspjela uputiti na problem u pogledu zakona UK-a o minimalnoj razini usluge, tj. nazadovanje u odnosu na standarde rada prije Brexita, koje remeti ravnopravne uvjete u odnosu na EU.
·Unutarnja savjetodavna skupina EU-a i Vijetnama pružila je informacije EU-u radi rješavanja problema nezakonite trgovine tigrovima.
·Informacije koje je dala unutarnja savjetodavna skupina EU-a i Kanade doprinijele su jačanju zajedničkog plana rada EU-a i Kanade u području trgovine i održivog razvoja te davanju prednosti zajedničkoj temi roda za koju su potrebne temeljitije rasprave.
|
Komisija je 2023. stalno financijski podupirala rad unutarnjih savjetodavnih skupina: projekt u vrijednosti od 3 milijuna EUR koji je Komisija ugovorila 2018. za potporu civilnom društvu u okviru trgovinskih sporazuma produljen je do kraja 2024., a u tijeku je postupak za njegovo daljnje produljenje do kraja 2026.
D.Retrospektivna evaluacija trgovinskih sporazuma radi usmjeravanja provedbenih aktivnosti
Evaluacija sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini sa Srednjom Amerikom objavljena je u lipnju 2023. U skladu s preporukama stranke nastavljaju rasprave o gospodarskim pitanjima (bilateralna trgovina, pristup tržištu), socijalnim politikama (npr. radnička prava) i okolišu (npr. zaštita okoliša i Uredba o deforestaciji).
Komisijina evaluacija sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini s andskim partnerima objavljena je u listopadu 2023. EU će na temelju svojih zaključaka razmotriti mogućnost ciljanog ažuriranja sporazuma u skladu s ciljevima svoje trgovinske politike, osobito s onima koji se odnose na održivi razvoj.
Komisija je 2023. pokrenula i kvalitativno ocjenjivanje učinka sporazuma o slobodnoj trgovini na ključne čimbenike u pogledu okoliša, uključujući klimu. Riječ je o prvoj međusektorskoj evaluaciji koja obuhvaća svih 12 sporazuma o slobodnoj trgovini, uključujući odredbe o trgovini i održivom razvoju koje su bile na snazi 2023. Završno izvješće očekuje se u studenom 2024.
Komisija je 2024. pokrenula i evaluacije svojih trgovinskih sporazuma s Kanadom i Japanom.
E.Sporazumi o uzajamnom priznavanju ocjenjivanja usklađenosti
Pristup tržištu olakšan je i sporazumima o uzajamnom priznavanju ocjenjivanja usklađenosti. Tim se bilateralnim sporazumima promiče trgovina robom između EU-a i trećih zemalja, a industrija od njih ima koristi jer olakšavaju pristup ocjenjivanju usklađenosti. Na temelju pozitivnih učinaka tih sporazuma kao instrumenata za olakšavanje trgovine, EU je 2023. nastavio provoditi sporazume o uzajamnom priznavanju sklopljene s Australijom, Izraelom, Japanom, Kanadom, Novim Zelandom, Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskom.
U svibnju 2023. ažuriran je sporazum o uzajamnom priznavanju pomorske opreme između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država da bi se u obzir uzele najnovije regulatorne i tehnološke promjene u tom području. EU i Sjedinjene Američke Države proširili su i prilog sporazumu o uzajamnom priznavanju između EU-a i SAD-a o dobroj proizvođačkoj praksi za farmaceutske proizvode da bi se obuhvatili i veterinarski proizvodi, čime se omogućuje izvoz veterinarskih proizvoda proizvedenih u EU-u i njihovo stavljanje na tržište u Sjedinjenim Američkim Državama bez potrebe za inspekcijom proizvođača iz EU-a koju bi provodio SAD i obratno.
III.Pružanje pomoći malim i srednjim poduzećima pri snalaženju u globalnoj trgovini
Komisijine aktivnosti provedbe i izvršenja i dalje su usmjerene na MSP-ove kako bi ona mogla iskoristiti pogodnosti trgovinskih sporazuma EU-a. U ovom se odjeljku navode glavne aktivnosti iz 2023. u svrhu postizanja tog cilja.
A.Nadogradnja i promicanje platforme Access2Markets
Platforma Access2Markets, koja pruža besplatne višejezične informacije osobito korisne za MSP-ove, 2023. se nastavila nadograđivati. Njome se jamči da su europska poduzeća dobro pripremljena za još učinkovitije i lakše snalaženje u problematici međunarodne trgovine.
·Alatom za samoprocjenu pravila o podrijetlu (ROSA) poduzeća mogu procijeniti ispunjavaju li njihovi proizvodi uvjete za pogodnosti uživanja povlaštenog tretmana na temelju određenog trgovinskog sporazuma EU-a. Alat obuhvaća 31 sporazum, među ostalim s Kanadom, Ujedinjenom Kraljevinom i Japanom, i uvjete u okviru općeg sustava povlastica. Svakog se mjeseca u prosjeku provede više od 14 000 procjena.
·Moj trgovinski pomoćnik za usluge i ulaganja je internetski alat pokrenut 2022. koji pruža praktične informacije o zahtjevima koje pružatelji usluga iz EU-a moraju ispuniti pri izvozu izvan EU-a. Pregledava se u prosjeku 2000 puta mjesečno. Nakon nadogradnje 2023. alatom je sada obuhvaćeno više od 100 uslužnih sektora, kao što su poslovne i profesionalne usluge te financijske, telekomunikacijske i prijevozne usluge u četiri zemlje: Japanu, Kanadi, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.
·Access2Procurement poduzećima iz EU-a pomaže utvrditi je li određeni natječaj za javnu nabavu obuhvaćen jednim od bilateralnih trgovinskih sporazuma EU-a. U 2023. pomoć alata tražila se više od 480 puta mjesečno jer je, uz Kanadu i Japan, proširen i na Sjedinjene Američke Države. Ujedinjena Kraljevina dodat će se u bazu podataka 2024.
·Access2Conformity, alat dodan 2023., izvoznicima iz EU-a pomaže utvrditi gdje u EU-u mogu ispitati i certificirati usklađenost svojih proizvoda pri izvozu u treće zemlje s kojima je EU sklopio sporazum o uzajamnom priznavanju. Alatom su trenutačno obuhvaćene Australija, Japan, Kanada, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države i Švicarska.
B.Pomoć MSP-ovima pri maksimalnom iskorištavanju međunarodnih trgovinskih sporazuma
Važan cilj trgovinskih sporazuma EU-a je pomoći MSP-ovima iz EU-a u razvoju poslovanja sa stranim tržištima i na njima. Osim posebnog poglavlja o MSP-ovima koji se nalazi u svim novijim trgovinskim sporazumima, Komisija je 2023. u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima nastavila informirati o koristima sporazuma EU-a.
Dani pristupa tržištu održali su se 2023. u devet država članica (Švedskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Italiji, Finskoj, Estoniji, Španjolskoj i Grčkoj) i pomogli su u informiranju poduzeća na nacionalnoj i lokalnoj razini. U Danima pristupa tržištu u velikoj mjeri je sudjelovao privatni sektor s prosječno 120 sudionika (ukupno uživo i putem interneta), a glavni službenik za nadzor provedbe trgovinskih pravila dobio je priliku surađivati s poduzećima i poslovnim udruženjima, uključujući MSP-ove, u raznim sektorima kao što su poljoprivredno-prehrambeni sektor, automobilska industrija, sektor medicinskih proizvoda, informacijske i komunikacijske tehnologije, keramike i tekstilna industrija.
Radi veće potpore komunikaciji sa MSP-ovima, Komisija / Glavna uprava za trgovinu pojačala je osposobljavanje ključnih multiplikatora na europskoj i nacionalnoj razini, kao što su organizacije za promicanje trgovine, europske poslovne organizacije i udruženja, uključujući SMEunited ili Eurochambres, da bi oni MSP-ovima pružili praktične smjernice o primjeni trgovinskih sporazuma EU-a. U primjere se ubrajaju napredni program upravljanja izvozom koji organizira organizacija Trade Promotion Europe i sastanci s nacionalnim udruženjima, uključujući odbor MSP-ova Konfederacije švedskih poduzeća i francusku Konfederaciju malih i srednjih poduzeća (Confédération des petites et moyennes entreprises).
Posebni centri EU-a za mala i srednja poduzeća u Tokiju (Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana) i Pekingu (Centar EU-a za MSP-ove u Kini
) pomogli su MSP-ovima iz EU-a u snalaženju na tržištima Azije i Dalekog istoka organiziranjem osposobljavanja, poslovnih misija, događanja za poslovne korisnike i objavom izvješća o pristupu tržištu te pružanjem tehničke pomoći poduzećima. Centar u Japanu informira i o pogodnostima i mogućnostima koje Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana pruža MSP-ovima u okviru 23 internetska seminara o poslovanju u Japanu, koji su okupili 730 sudionika. Tim stručnjaka Centra EU-a za MSP-ove u Kini pruža besplatne usluge, među ostalim i o razvoju poslovanja, pravne informacije, standarde, ljudske resurse i osposobljavanje, zajedničke radne prostore i svaku drugu praktičnu podršku MSP-ovima, među ostalim, u okviru 34 tečaja / internetskih seminara u Kini i EU-u za više od 2000 MSP-ova iz EU-a.
Pomoć MSP-ovima iz EU-a u upoznavanju s trgovinskim sporazumima EU-a i pristupu tržištima trećih zemalja i dalje je jedan od ključnih prioriteta Europske poduzetničke mreže
koju financira EU.
·Savjetnici Europske poduzetničke mreže uz pomoć Komisije / Glavne uprave za trgovinu nastavili su jačati svoje kapacitete za potporu klijentima u ostvarivanju pogodnosti trgovinskih sporazuma EU-a. Poslovni savjetnici Europske poduzetničke mreže u svakodnevnom su kontaktu sa MSP-ovima koji traže prilike za rast na tržištima trećih zemalja. U rujnu 2023. njih 87 prošlo je osposobljavanje koje je obuhvaćalo trenutačno stanje trgovinskih sporazuma EU-a i najnovije informacije o platformi Access2Markets.
·Europska poduzetnička mreža u izvještajnom je razdoblju održala četiri redovita sastanka o sporazumima o slobodnoj trgovini, na kojima se okupilo više od 150 poslovnih savjetnika i trgovinskih stručnjaka Europske poduzetničke mreže radi praktične razmjene mišljenja o konkretnim slučajevima u koje su uključeni europski MSP-ovi.
·Europska poduzetnička mreža pokrenula je 2024. niz internetskih seminara na temu širenja na globalna tržišta i MSP-ovima dala ključne informacije o tržištu i o regulatornim propisima kako bi im pomogla proširiti se na brzorastuća tržišta u Aziji, Africi te Sjevernoj i Južnoj Americi.
·Komisija pruža potporu te je podijelila stručno znanje o sporazumima o uzajamnom priznavanju ocjenjivanja usklađenosti.
Konkretni rezultati rada poslovnih savjetnika Europske poduzetničke mreže i primjeri kako su europskim MSP-ovima pomogli u iskorištavanju trgovinskih mogućnosti povezanih sa sporazumima o slobodnoj trgovini dostupni su na internetskim stranicama Europske poduzetničke mreže.
EU je 2023. nastavio svoj angažman i na multilateralnoj razini. Posebno se radilo na tome da se Korisnička služba za globalnu trgovinu
pretvori u sveobuhvatnu platformu koja je u većoj mjeri prilagođena mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima. EU je ostvario velik napredak i u radu na najboljim primjerima iz prakse zbog čega su na 13. ministarskoj konferenciji WTO-a u veljači 2024. predstavljene dvije zbirke pravila (o pristupu financiranju za MMSP-ove kojima upravljaju žene
i o posebnim odredbama za MMSP-ove u okviru programa za ovlaštene gospodarske subjekte
).
IV.Rješavanje prepreka i iznalaženje rješenja
IV.1.
Trenutačno stanje i trendovi u 2023.
Na globalno trgovinsko okruženje 2023. sve je više utjecala kombinacija aktualne geopolitičke napetosti, gospodarske fluktuacije i promjena u trgovinskim politikama. Dinamiku trgovine dodatno je otežao pad svjetske trgovine, što je odraz opreznog i, u nekim slučajevima, pesimističnog gledišta razvijenih gospodarstava i gospodarstava u razvoju. Krize koje su se pojavile u zadnjih nekoliko godina, posebno pandemija bolesti COVID-19 i njezine posljedice, agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i najnovija zbivanja na Bliskom istoku, poremetile su globalne lance opskrbe i dodatno opteretile međunarodne trgovinske odnose. U isto se vrijeme ubrzava digitalna transformacija koja na različite načine utječe na trgovinu robom i uslugama, a gospodarski učinak uslijed povećanja cijena energije i inflacije koja je uslijedila i dalje se osjeća.
Istodobno je rastao i broj prepreka trgovini koje ograničavaju uvoz. Ograničenja uvoza, zahtjevi lokalnog sadržaja i diskriminirajuće prakse te općenito mjere usmjerene na zamjenu uvoza (npr. neautomatske dozvole za razne vrste uvoza) sve su češće odabrani instrument industrijske politike za neke od naših partnera, osobito one u južnom susjedstvu.
Među novim preprekama mogu se navesti i ograničenja izvoza (nakon pandemije, a kojima se utječe na hranu, gnojiva te na niz važnih sirovina) koja i dalje nadmašuju ograničenja uvoza. Poduzeća iz EU-a suočavaju se i s mjerama ograničavanja izvoza (kritičnih) sirovina radi stvaranja političkog prostora za industrijski razvoj i preradu, posebno u partnerskim zemljama u jugoistočnoj Aziji (npr. indonezijska zabrana izvoza niklove rude) ili supsaharskoj Africi (npr. Gana, Tanzanija ili, u novije vrijeme, zabrana izvoza litija iz Namibije i Zimbabvea).
U 2023. ukupno je zabilježeno 16 novih prepreka, a glavne kategorije bile su administrativne mjere i carinske prepreke (po četiri), a po tri nove prepreke odnosile su se na tehničke prepreke u trgovini i sanitarne i fitosanitarne mjere.
Važnost rješavanja i prevladavanja prepreka trgovini i protekcionističkih mjera iznova se istaknula 2023. jer je i dalje riječ o velikom problemu. Zemlje i trgovinski blokovi borili su se postići ravnotežu između zaštite domaćih industrija i jačanja slobodnog i pravednog trgovinskog sustava.
A. Broj zabilježenih prepreka trgovini i ulaganjima na dan 31. prosinca 2023.
Do kraja 2023. u Komisijinoj bazi podataka Access2Markets bile su zabilježene 423 aktivne prepreke pristupu tržištu u 62 treće zemlje, tj. 25 prepreka manje nego prethodne godine kad je zabilježeno 448 prepreka. To je rezultat dvojnog pristupa: aktivnog suzbijanja postojećih prepreka i internog preispitivanja radi uklanjanja zastarjelih prepreka koje izvoznicima iz EU-a više ne predstavljaju problem.
Na slici 3 prikazan je postotak prepreka zabilježenih krajem 2023. po vrsti sporazuma. Za povlaštene trgovinske partnere, posebno one s kojima je sklopljen sporazum druge generacije, zabilježeno je manje prepreka od drugih trgovinskih partnera, a i broj dugotrajnih prepreka bio je manji.
Slika 3: Postotak prepreka zabilježenih po vrsti sporazuma
Kad je riječ o zemljopisnoj rasprostranjenosti prepreka 2023. godine, najveći broj i dalje je bio zabilježen u Kini (33), Rusiji i Indiji (po 32), nakon kojih slijede Sjedinjene Američke Države (23) i Brazil (19). Situacija je slična onoj iz 2022., osim u tome što je Brazil prestigao Indoneziju (17). Osim toga, treće zemlje u kojima je bilo 10 ili više prepreka bile su Turska (17), Južna Koreja (16), Australija (15), Meksiko (12), Alžir (11), Egipat (11) i Malezija (10).
Kad je riječ o vrstama prepreka trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere i dalje su najveća kategorija (95) i čine 22 % svih prepreka. Slijedile su ih tehničke prepreke trgovini (78 prepreka) te carinske mjere i količinska ograničenja ili kvote (70 prepreka). Te tri kategorije zajedno su činile 57 % svih aktivnih prepreka. Međutim, u dvije kategorije zabilježeno je naglo smanjenje 2023., kod carina i količinskih ograničenja (70 umjesto 79 zabilježenih prethodne godine) i „drugih mjera” (28 u usporedbi s 37 zabilježenih krajem 2022.), a od 2021. zabilježen je i kontinuirani pad u okviru sanitarnih i fitosanitarnih mjera (95 u usporedbi s 99 u 2022.). U usporedbi s time povećao se broj izvoznih carina i ograničenja (20 u usporedbi sa 16 u 2022.).
Broj zabilježenih prepreka u preostalim kategorijama ostao je relativno stabilan u usporedbi s krajem 2022.
Slika 4: Vrste prepreka 2023.
B. Razvoj događaja 2023. u području prepreka trgovini i ulaganjima
U 2023. broj novih zabilježenih prepreka ponovno je porastao, prvi put od 2020., iako je i dalje znatno ispod razina prije pandemije bolesti COVID-19.
|
Vrsta mjere
|
2020.
|
2021.
|
2022.
|
2023.
|
|
Sanitarne i fitosanitarne mjere
|
13
|
2
|
3
|
3
|
|
Tehničke prepreke trgovini
|
5
|
6
|
2
|
3
|
|
Carine i carinski ekvivalenti te količinska ograničenja
|
5
|
2
|
3
|
4
|
|
Administrativni postupci
|
5
|
1
|
0
|
4
|
|
Usluge i ulaganja
|
4
|
1
|
0
|
0
|
|
Druge mjere
|
4
|
2
|
0
|
0
|
|
Prava intelektualnog vlasništva
|
1
|
0
|
2
|
0
|
|
Javna nabava
|
3
|
2
|
0
|
0
|
|
Izvozne carine i ograničenja
|
1
|
0
|
0
|
2
|
|
Sveukupno
|
41
|
16
|
10
|
16
|
Nove vrste prepreka bile su administrativni postupci i carine i carinski ekvivalenti te količinska ograničenja (po četiri nove zabilježene prepreke za svaku vrstu), a slijedile su ih tehničke prepreke u trgovini te sanitarne i fitosanitarne mjere. U 2023. broj novih sanitarnih i fitosanitarnih prepreka ostao je relativno nizak (3), slično kao i u 2022. (3) i 2021. (2).
Kao i prethodnih godina, većina novih prepreka odnosila se na sektor poljoprivrede i ribarstva. Porastao je i broj horizontalnih prepreka koje su utjecale na više sektora.
|
Vrsta sektora
|
Nove prepreke
2022.
|
Nove prepreke
2023.
|
|
Poljoprivreda i ribarstvo
|
5
|
4
|
|
Horizontalna mjera
|
3
|
5
|
|
Vina i jaka alkoholna pića
|
1
|
1
|
|
Ostale djelatnosti
|
1
|
1
|
|
Automobilska industrija
|
0
|
2
|
|
Lijekovi
|
0
|
2
|
|
Rudarstvo
|
0
|
1
|
|
Usluge
|
0
|
1
|
|
Ukupno
|
10
|
16
|
Slika 5: Zemljopisna rasprostranjenost novih prepreka u 2023.
Kao i 2022., južno susjedstvo na vrhu je popisa u smislu novih prepreka (4), a slijede ga Latinska Amerika i Afrika (3), južna i jugoistočna Azija i Daleki istok (2) te Sjeverna Amerika i europsko susjedstvo (1). To se odražava i u broju pritužbi po regiji (vidjeti sliku 5).
C. Prepreke uklonjene 2023.
U 2023. uklonjena je 41 prepreka u 28 partnerskih zemalja. Koristile su se razne strategije i instrumenti, uključujući diplomatski angažman i/ili odbori osnovani na temelju bilateralnih trgovinskih sporazuma i u okviru WTO-a.
Ukupno 60 % uklonjenih prepreka odnosilo se na sektor poljoprivrede i ribarstva. Četiri uklonjene prepreke utjecale su na proizvode u više od jednog sektora, a tri su bile u okviru automobilskog sektora. To je uvelike slično situaciji iz 2022.
Slika 6: Broj uklonjenih prepreka po sektoru (2023.)
Među uklonjenim su preprekama sanitarne i fitosanitarne mjere (26) iznova bile na vrhu popisa s izravnim pozitivnim učinkom na europski prehrambeni sektor. Osim napretka u vezi s regionalizacijom provedenom s Japanom i Južnom Korejom, partnerima u sporazumima o slobodnoj trgovini (vidjeti odjeljak II.2.), usklađenim djelovanjem Komisije, država članica i predmetnih sektora uspješno su uklonjene brojne dugotrajne i osobito štetne prepreke iz niza ostalih trećih zemalja.
·Na primjer, Saudijska Arabija ukinula je zabranu motiviranu goveđom spongiformnom encefalopatijom (GSE) za proizvode od goveda, ovaca i koza iz svih zemalja EU-a, koja je trajala dva desetljeća, a Kina je nakon više od 20 godina konačno ukinula slična ograničenja za govedinu iz Belgije i Poljske. Kina je i dalje najveće svjetsko izvozno tržište govedine, osobito otkoštenog mesa goveda mlađih od 30 mjeseci.
·Indonezija je ukinula prekomjerne naknade i poreze na uvoz iz EU-a tako što je uvela transparentne i primjerene strukture naknada za usluge karantene usklađene s međunarodnim standardima. Od toga izravnu korist ima izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Indoneziju, u vrijednosti od 950 milijuna EUR godišnje. Izvoznicima poljoprivrednih proizvoda u Kolumbiju, izvozno tržište vrijedno 737 milijuna EUR godišnje, pogodovalo je ukidanje prekomjernih naknada za procjenu rizika u pogledu proizvoda životinjskog i biljnog podrijetla iz EU-a, koje su pojedinačno iznosile do 3 000 EUR.
·Napredak je ostvaren i u vezi s kašnjenjem u obradi zahtjeva za pristup tržištu koje su podnijele pojedine države članice. Nakon nekoliko godina slovački mliječni proizvodi ponovno su dobrodošli u Južnoj Koreji, francuski mini kivi u Sjedinjenim Američkim Državama, a francuski proizvodi od svinjskog mesa u Australiji. U tim postupcima često se ne uzima u obzir da je zakonodavstvo o sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima usklađeno na razini EU-a.
Šest uklonjenih barijera bile su tehničke prepreke u trgovini, a dvije su se odnosile na povezane carine i carinske ekvivalente te količinska ograničenja.
·Peru je uklonio ograničavajuća pravila kojima se uređuje označivanje prehrambenih proizvoda. Nakon rasprava u pododboru za tehničke prepreke u trgovini u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i zemalja Andske zajednice Peru je izmijenio i dopunio svoje zakonodavstvo da bi se neograničeno omogućila upotreba naljepnica na pakiranjima prehrambenih proizvoda. Time je uvelike olakšan posao izvoznika prerađenih prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića iz EU-a u Peru, tržište vrijedno 140 – 180 milijuna EUR godišnje.
·Argentina je ukinula sustav neautomatskih uvoznih dozvola, jednu od najdugotrajnijih prepreka poduzećima iz EU-a u pogledu pristupa argentinskom tržištu. Države članice već izvješćuju da je uvoz u zemlju uvelike olakšan novim sustavom.
·Europska komisija, japanska vlada i privatni sektor zajedno su uspjeli riješiti problem nastao dodatnim zahtjevima koji su utjecali na uvoz veterinarskih proizvoda, osobito RFID (uređaj za radiofrekvencijsku identifikaciju) čitača za životinje.
Komisija pri uklanjanju prepreka blisko surađuje s državama članicama i dionicima iz EU-a. Suradnja se odvija u okviru partnerstva za pristup tržištu, koje je i dalje središnji element strategije za borbu protiv prepreka. Komisija, države članice i poslovna udruženja iz EU-a redovito se okupljaju u okviru partnerstva u različitim sastavima. Odbor Vijeća za trgovinsku politiku redovito razmatra i pitanja provedbe i izvršenja, uključujući prepreke za pojedine zemlje, kako bi pružio potreban poticaj i upute te omogućio postizanje ujednačenog stajališta Komisije i država članica o prioritetima te o tome što treba učiniti i na što bi trebalo usmjeriti aktivnosti.
Djelovanje partnerstva prije i tijekom mandata ove Komisije stvorilo je znatne prilike za izvoz iz EU-a. Općenito, ekonometrijska analiza koju je provela Glavna uprava za trgovinu pokazala je da je zahvaljujući uklanjanju brojnih prepreka u razdoblju 2018 – 2022. vrijednost izvoza iz EU-a 2023. bila za 6,2 milijardi EUR veća nego što bi bila da su prepreke i dalje bile prisutne.
IV.2.
Bilateralno i multilateralno izvršenje trgovinskih obveza: rješavanje sporova
Iako se većina prepreka i dalje uklanja bilateralnom suradnjom s trgovinskim partnerom uz pomoć odbora u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini ili odbora u okviru WTO-a, u nekim je slučajevima i dalje potrebno pokrenuti službene postupke za rješavanje sporova na temelju bilateralnog sporazuma ili u okviru WTO-a. Zbog toga je i dalje ključno očuvati sposobnost rješavanja sporova između stranaka.
Konkretno, Višestrani privremeni sporazum o arbitraži u žalbenom postupku (MPIA) i ad hoc sporazumi o arbitraži u žalbenom postupku doprinijeli su daljnjem rješavanju sporova u WTO-u neovisno o blokadi koju su od 2019. uvele Sjedinjene Američke Države u pogledu imenovanja u Žalbeno tijelo WTO-a. Nakon što su se Filipini pridružili u svibnju 2024., 26 sudionika Višestranog privremenog sporazuma o arbitraži u žalbenom postupku sad obuhvaća 54 od 164 člana WTO-a. Prvi pravorijek na temelju Višestranog privremenog sporazuma o arbitraži u žalbenom postupku donesen je u prosincu 2022. u sporu DS591 koji je pokrenuo EU (Kolumbija – zamrznuti krumpirići).
Iako je dugotrajno, rješavanje sporova i dalje je važna mjera izvršenja EU-a. Riječ je o ustaljenom i na pravilima utemeljenom postupku rješavanja sporova kojim se izbjegava nepotrebna politizacija. Jačanjem vladavine prava, uz sustav za rješavanje sporova trgovinski je sustav također postao sigurniji i predvidljiviji.
EU 2023. nije pokrenuo nove kaznene predmete, ali su dva nova pokrenuta u lipnju 2024.:
·EU je 14. lipnja 2024. pokrenuo predmet rješavanja bilateralnog spora protiv Alžira na temelju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Alžira i s alžirskim vlastima zatražio savjetovanja radi rješavanja pitanja nekolicine ograničenja uvedenih za izvoz i ulaganja iz EU-a uključujući, među ostalim, sustav uvoznih dozvola s učincima zabrane uvoza; subvencije koje ovise o upotrebi lokalnih doprinosa za proizvodnju automobila; gornju granicu u pogledu stranog vlasništva za poduzeća koja uvoze robu u Alžir i zabranu uvoza keramike i mramora. Uvođenjem tih mjera kojima se od 2021. ograničava trgovina, prema mišljenju EU-a Alžir ne poštuje svoje obveze liberalizacije trgovine na temelju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Alžira,
·EU je 26. lipnja 2024. u WTO-u zatražio savjetovanje za rješavanje spora u vezi s kriterijima lokalnog sadržaja koje je Tajvan primijenio za projekte energije vjetra na moru (DS625, Tajvan – energija vjetra na moru). Prema mišljenju EU-a, tajvanski kriteriji prihvatljivosti lokalnog sadržaja i kriteriji za dodjelu u okviru dražbi raspodjele kapaciteta energije za odobalne vjetroelektrane nisu u skladu s obvezom prema WTO-u o nediskriminiranju uvezene robe i usluga.
EU je u izvještajnom razdoblju nastavio i primjenjivati postupke pravnog izvršenja te je u brojnim slučajevima uspio ishoditi oslobođenje. U predmetu DS583 (Turska – farmaceutski proizvodi) spor u okviru WTO-a bio je uspješan u preokretanju turske politike lokalizacije i davanja prednosti u kontekstu farmaceutskih proizvoda.
Istodobno, povoljna presuda ne znači uvijek da će se određena mjera ili politika ograničavanja odmah ukloniti. U nekim slučajevima partnerske zemlje mogu primijeniti taktike odgađanja ili poduzeti mjere koje zapravo ne dovode do usklađivanja. U tom će slučaju Komisija poduzeti nužne mjere za obranu interesa EU-a (tj. pokrenuti postupak usklađivanja ili čak razmotriti mogućnost odmazde) da bi se održao pritisak na uklanjanje prepreka. To se odnosi i na sporove DS591 (Kolumbija – zamrznuti krumpirići) i DS577 (SAD – zrele masline) u kojima su pokrenuti postupci za postizanje usklađenosti (vidjeti informacije u odjeljku I.1.).
Naposljetku, Komisija je nastavila raditi na potpunoj provedbi odluka povjerenstva u korist EU-a. U tu svrhu u potpunosti iskorištava mogućnosti koje nudi sustav za rješavanje sporova u okviru WTO-a i ojačana Uredba (EU) o ostvarivanju prava. EU je nedavno svjedočio blokadi konačne odluke u sporovima u okviru sustava WTO-a, npr. u predmetu DS592 (Indonezija – niklova ruda), u kojem je Indonezija podnijela žalbu pred Žalbenim tijelom WTO-a koje nije u funkciji i u predmetu DS582 (Indija – carine na IKT proizvode), u kojem je Indija podnijela sličnu žalbu nakon gotovo godinu dana truda da se pronađe rješenje. Komisija je 2023. pokrenula prvo javno savjetovanje o mogućoj primjeni Uredbe o ostvarivanju prava protiv Indonezije te razmatra primjenu odgovarajućih i razmjernih protumjera dok se i dalje s tom zemljom raspravlja o mogućem rješenju.
IV.3.
Jedinstvena ulazna točka
Jedinstvena ulazna točka kao jedinstvena platforma i kontaktna točka nastavila je dionicima olakšavati postupak prijavljivanja prepreka Komisiji i pokretanja učinkovitog postupka za procjenu pritužbi. Iz napretka postignutog 2023. vidljiva je predanost EU-a promicanju ciljeva poštene trgovine i održivosti pojednostavnjenim postupcima i jačim angažmanom dionika.
Jedinstvena ulazna točka: kako funkcionira?
Pritužbe se mogu podnijeti ispunjavanjem odgovarajućih elektroničkih obrazaca (jedan za pitanja o pristupu tržištu i jedan za pitanja o trgovini i održivom razvoju / općem sustavu povlastica) dostupnih na platformi Access2Markets. Obrasci su osmišljeni tako da Glavna uprava za trgovinu može prikupiti dovoljno informacija za prvu procjenu predmetnog pitanja i razmatranje odgovarajućih daljnjih mjera. Komisija / Glavna uprava za trgovinu u prosincu 2023. revidirala je i dodatno pojednostavnila operativne smjernice za jedinstvenu ulaznu točku i utvrdila okvirni rok od 120 radnih dana za rješavanje pritužbi u području trgovine i održivog razvoja. Pojašnjenja se pružaju i na sastancima s potencijalnim podnositeljima pritužbe prije njezina podnošenja i na naknadnim sastancima nakon što se pritužba zaprimi. Komisija u nekim slučajevima može pritužbu pokrenuti i na vlastitu inicijativu („po službenoj dužnosti”) radi daljnjeg postupanja sa slučajevima.
Kako se vidi na slici 7, jedinstvena ulazna točka zaprimila je pritužbe zbog prepreka opaženih u 20 partnerskih zemalja, koje su obuhvaćale sve zemljopisne regije. U skladu s trendom zabilježenim 2022., četvrtina se odnosila na navodne prepreke trgovini u južnom susjedstvu (sedam prepreka), što je smanjenje u odnosu na 33 % u 2022. Gotovo petina prepreka pojavila se u južnoj i jugoistočnoj Aziji, odnosno Europi i istočnom susjedstvu, te je u ta tri područja zaprimljeno 61 % svih pritužbi.
Slika 7: Pritužbe koje je zaprimila jedinstvena ulazna točka 2023. po regiji
U svojoj trećoj cijeloj godini rada jedinstvena ulazna točka 2023. je zaprimila 28 vanjskih pritužbi dionika iz EU-a. Veliku većinu (24) podnijela su poduzeća iz EU-a, tj. 16 pritužbi podnijela su poduzeća iz EU-a, njih šest europska trgovinska udruženja, a dvije nacionalna trgovinska udruženja. Preostale dvije pritužbe podnijele su države članice. Komisija je uz to na vlastitu inicijativu počela razmatrati dvije pritužbe.