EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 7.5.2024.
COM(2024) 192 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Četvrto izvješće o procjeni provedbe Direktive o jačanju sigurnosne zaštite luka (za razdoblje od 2019. do 2023.)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 7.5.2024.
COM(2024) 192 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Četvrto izvješće o procjeni provedbe Direktive o jačanju sigurnosne zaštite luka (za razdoblje od 2019. do 2023.)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Četvrto izvješće o procjeni provedbe Direktive o jačanju sigurnosne zaštite luka
1. Uvod
Glavni cilj Direktive 2005/65/EZ 1 o jačanju sigurnosne zaštite luka („Direktiva”) bio je dopuniti mjere donesene 2004. Uredbom (EZ) br. 725/2004 2 o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka („Uredba”).
Područje primjene Uredbe bilo je ograničeno na sigurnosne mjere na brodovima i neposredno sučelje brod/luka. Prije prihvaćanja provedbe dodatnih obveza u okviru donošenja Direktive države članice obvezale su se da će prvenstveno provesti obveze koje su u osnovi obuhvaćene ISPS Pravilnikom (Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora). Direktivom se dopunjuje mehanizam predviđen Uredbom tako što se uvodi sustav sigurnosne zaštite svih lučkih područja kako bi se osigurala visoka i ujednačena razina sigurnosne zaštite svih europskih luka s izravnim pomorskim uslugama 3 .
Duž 60 000 km obale u Europskoj uniji u upotrebi je više od 1000 pomorskih luka namijenjenih komercijalnom poslovanju, što Europu čini jednom od regija s najvećom gustoćom luka na svijetu. Od njih je približno 850 (vidjeti točku 5.1.) obuhvaćeno područjem primjene Direktive, tj. sve luke koje raspolažu jednim ili više lučkih operativnih područja za koja je u skladu s Uredbom odobren plan sigurnosne zaštite.
Cilj je Direktive poboljšati koordinaciju sigurnosne zaštite na lučkim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom i osigurati da se poboljšanjem sigurnosne zaštite luka ojačaju mjere sigurnosne zaštite poduzete na temelju Uredbe. Premda su za provedbu mjera sigurnosne zaštite operativnih područja u suštini odgovorni njihovi upravitelji 4 , za odgovarajuće mjere sigurnosne zaštite na razini luke primarno su odgovorne lučke uprave 5 i sve službe nadležne za očuvanje javnog mira, sigurnosti i za mjere sigurnosne zaštite unutar lučkog područja (u javnim i operativnim područjima).
Člankom 19. Direktive predviđeno je da Komisija do 15. prosinca 2008.i svakih pet godina nakon toga procjenjuje usklađenost s Direktivom i učinkovitost poduzetih mjera.
Prvo izvješće doneseno je 20. siječnja 2009. 6 , drugo 18. studenog 2013. 7 , a treće 25. travnja 2019. 8 U ovom četvrtom izvješću opisuju se mjere poduzete radi poticanja provedbe standardiziranih mjera u području sigurnosne zaštite luka na razini Unije u proteklom petogodišnjem referentnom razdoblju.
Izvješće se temelji na:
–povratnim informacijama tijela država članica nadležnih za pomorsku sigurnost i drugih zainteresiranih strana,
–rezultatima velikog broja inspekcijskih pregleda luka koje je Komisija provela radi praćenja ove Direktive tijekom referentnog razdoblja,
–stalnom dijalogu među nacionalnim tijelima i različitim akterima iz pomorskog i lučkog sektora.
U izvješću se skreće pozornost na postignuti napredak, razne probleme na koje se naišlo u ostvarivanju željenih ciljeva te sveobuhvatni učinak provedbe Direktive.
2. Zaključci prvog, drugog i trećeg izvješća
U prvom izvješću, koje je Komisija pripremila 2008. u okviru prve procjene usklađenosti s Direktivom (u skladu s njezinim člankom 19.) i učinkovitosti poduzetih mjera, istaknuto je da su države članice prenijele Direktivu s velikim zakašnjenjem, iako je ona donesena nakon prvog čitanja i odobrena velikom većinom u Europskom parlamentu i jednoglasno u Vijeću. Zbog toga su pokrenuti postupci zbog povrede, od kojih su dva završila presudom zbog neispunjavanja obveza 9 .
Na kraju tog razdoblja procjene odredbe Direktive naposljetku su prenesene u nacionalno zakonodavstvo velike većine država članica. Nažalost, provedbu Direktive u praksi i dalje su pratile organizacijske i funkcionalne poteškoće na razini samih luka jer lokalne uprave još nisu raspolagale svim potrebnim sredstvima za provedbu. Glavna poteškoća odnosila se na definiranje granica luke s aspekta sigurnosne zaštite.
Iz drugog izvješća (koje se odnosi na razdoblje od 2009. do 2013.) vidljiv je znatan napredak, ali i potreba za poboljšanjem mjera potrebnih za potpunu provedbu svih odredaba Direktive u većini država članica. U europskim se lukama povećala razina sigurnosne zaštite, a kombiniranom provedbom Uredbe i primjenom Direktive omogućena je uspostava vjerodostojnog okvira za sprečavanje povreda sigurnosti u lukama te je osigurana primjerena zaštita pomorskih i lučkih aktivnosti.
Uvođenje mjera sigurnosne zaštite često je dovodilo do preustroja luka, na primjer protoka i skladištenja robe, nadzora nad pristupom različitim dijelovima luke ili određivanja područja ograničenog pristupa. Te mjere pokazale su se vrlo važnima za poboljšanje učinkovitosti lučkih aktivnosti u iznimno konkurentnom okružju.
U trećem izvješću (koje se odnosi na razdoblje od 2014. do 2018.) zaključeno je da je postignut znatan daljnji napredak. No neke države članice nisu potpuno provele sve mjere sigurnosne zaštite u skladu s odredbama Priloga I. i Priloga II. Direktivi te je istaknuta potreba za daljnjim poboljšanjem.
3. Popratne mjere i provedba od prethodnog razdoblja procjene
Direktivom je predviđeno – u skladu s načelom supsidijarnosti – da države članice same određuju granice svake luke, pri čemu luke samostalno odlučuju hoće li se njezine odredbe primjenjivati i na susjedna područja. Nadalje, države članice trebale bi osigurati pravilnu provedbu procjene rizika i izradu planova sigurnosne zaštite luka. Međutim, tijekom razdoblja procjene niz luka i dalje nije mogao ispuniti zahtjeve Direktive, posebno one koji se odnose na određivanje granica radi jačanja sigurnosne zaštite.
Komisija je od 2019. do 2023. pokrenula konkretne inicijative za pomoć državama članicama te strukturirani program aktivnosti praćenja, koji se sastojao od velikog broja inspekcijskih pregleda.
Te aktivnosti praćenja i inicijative bile su usmjerene na sljedeća glavna područja:
–održavanje sustava redovitog izvješćivanja o provedbi i daljnjem praćenju akcijskih planova država članica radi praktične provedbe Direktive,
–provedbu 80 inspekcijskih pregleda u razdoblju od 2019. do 2023. radi praćenja provedbe Direktive u skladu s Uredbom (EZ) br. 324/2008 10 , kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/462, uključujući 30 inspekcijskih pregleda nacionalnih uprava i 50 inspekcijskih pregleda luka,
–prikupljanje i širenje najboljih primjera iz prakse u okviru odbora MARSEC.
Potrebno je napomenuti da se u razmatranom razdoblju u pomorskom sektoru povećala primjena digitalnih tehnologija, što je donijelo brojne koristi, ali i određene rizike povezane s kiberincidentima. Sami sustavi sigurnosne zaštite u lučkim operativnim područjima i lukama često se sve više oslanjaju na digitalne tehnologije. Iako je zakonodavstvo EU-a o pomorskoj sigurnosti usmjereno na fizičku sigurnosnu zaštitu, ono pruža i koristan okvir za razmatranje područja u kojima bi mjere upravljanja kibersigurnosnim rizicima mogle biti najprikladnije. Neke su luke već obuhvaćene kibersigurnosnim zahtjevima utvrđenima Direktivom NIS 11 , a još ih je više obuhvaćeno kasnijom Direktivom NIS 2 12 .
Uredbom (EZ) br. 725/2004 utvrđuje se da se u okviru ocjena sigurnosne zaštite luke mora uzeti u obzir sigurnosna zaštita računalnih sustava i mreža. U članku 4. Direktive navodi se da mjere sigurnosne zaštite luke trebaju biti dobro usklađene s mjerama poduzetima u skladu s Uredbom br. 725/2004. Posljedično, ako se procijeni da je kibersigurnost važan aspekt za jedno ili više lučkih operativnih područja, trebalo bi je uključiti u procjenu i plan sigurnosne zaštite luke. Zbog toga inspekcijski pregledi Komisije pri procjeni sukladnosti s cjelokupnim zakonodavstvom o pomorskoj sigurnosti mogu obuhvaćati kibersigurnost.
4. Praćenje provedbe Direktive
4.1. Praćenje akcijskih planova radi dovršetka praktične provedbe Direktive
Komisija je 2009. uspostavila sustav u okviru kojeg redovito dobiva informacije od država članica o provedbi Direktive. S tijelima država članica vodi se intenzivan dijalog kako bi se omogućio redovit protok pouzdanih informacija o opsegu provedenih procjena i donošenju planova sigurnosne zaštite luka. Nadalje, godišnja izvješća o praćenju država članica podnesena Komisiji osnova su za praćenje statusa procjena i planova sigurnosne zaštite luka koje obavljaju službe Komisije. Informacije primljene u razdoblju od 2019. do 2023. uglavnom su bile potpune te Komisiji omogućuju dobar uvid u provedbu Direktive u državama članicama. Zbog toga je postupak tijekom inspekcijskih pregleda često jednostavniji jer Komisija može lakše utvrditi neriješena pitanja i razjasniti ih s državama članicama.
4.2. Inspekcijski pregledi koje je Komisija obavila za potrebe praćenja provedbe Direktive
Komisija obavlja inspekcijske preglede radi praćenja provedbe Direktive u skladu s Uredbom (EZ) br. 324/2008, kako je izmijenjena.
Iz inspekcijskih pregleda obavljenih na razini nacionalnih uprava i neposredno na uzorku luka proizašlo je da, unatoč tomu što se pravni okvir za provedbu Direktive općenito primjenjuje pravilno, opetovano se još uvijek pojavljuje niz zajedničkih problema u pravilnoj provedbi na razini luka država članica. Neki su od njih povezani s nepravodobnim preispitivanjem procjena i planova sigurnosne zaštite luka, a to bi moglo značiti da ima određenih problema u raspodjeli resursa. Na primjer, 2022. je tijekom 17 inspekcijskih pregleda utvrđeno osam nedostataka koji su se odnosili na nepravodobno preispitivanje procjena i planova sigurnosne zaštite luka. Iako taj nedostatak ne bi trebalo biti teško otkloniti, njegovo ponavljanje upućuje na strukturni problem. Stoga se može reći da se provedba Direktive proteklih godina nastavila poboljšavati, iako se i dalje povremeno pronalaze strukturni nedostaci.
Na primjer, u ovom izvještajnom razdoblju proveden je jedan postupak zbog povrede (vidjeti točku 4.3.). Pri inspekcijskim pregledima provedbe Direktive 2005/65 i dalje se pronalaze strukturni nedostaci, ponajprije kad je riječ o određivanju granica sigurnosne zaštite luka. Zahtjev da se provode procjene sigurnosne zaštite luka, koje su neophodne da bi se odredile granice sigurnosne zaštite luke, nije uvijek ispunjen.
Države članice upozorene su da pri određivanju granica sigurnosne zaštite luke posebnu pozornost posvete pravilnom definiranju lučkih područja relevantnih za sigurnosnu zaštitu luke, kako je propisano Prilogom I. Direktivi. Ako nadležno tijelo za sigurnosnu zaštitu luka definira granice luke tako da su jednake granicama lučkog operativnog područja, moraju se ispuniti i određene obveze iz Direktive. Sama odluka mora se temeljiti na procjeni sigurnosne zaštite luke, a država članica za svaku luku mora imenovati časnika za sigurnosnu zaštitu luke. Pri provedbi Direktive 2005/65 države članice moraju uzeti u obzir sve te zahtjeve. Kad je riječ o granicama luka, smjernice o jačanju sigurnosne zaštite luka iz studije o tehničkim aspektima sigurnosne zaštite luka (TAPS II) koje su dostavljene državama članicama i dalje su u potpunosti valjane.
Preispitivanje procjena i planova sigurnosne zaštite luka i dalje je velik problem. U skladu s člankom 10. Direktive države članice osiguravaju da se procjene sigurnosne zaštite luka i planovi sigurnosne zaštite luka preispituju prema potrebi, a najmanje jedanput svakih pet godina. Inspekcijskim pregledima utvrđeno je da se taj petogodišnji redovni pregled još ne provodi svugdje. Promjene povezane s lučkim operativnim područjima nisu dovele do preispitivanja procjena i planova sigurnosne zaštite luka. U nekoliko slučajeva nije se poštovao petogodišnji rok. Ta vrsta nedostatka utvrđena je u 13 država članica u razdoblju od 2019. do 2023.
Nadalje, pri inspekcijskim pregledima Komisije u lukama država članica utvrđeno je da neke luke imaju poteškoće s pokretanjem petogodišnjeg postupka preispitivanja procjena i planova sigurnosne zaštite luka. Glavni problem je velik broj tijela i aktera uključenih u postupak pregleda i odobravanja te je stoga potrebno planirati unaprijed, znatno prije isteka petogodišnjeg roka. Međutim, neke države članice nisu uspostavile odgovarajući nadzor planova sigurnosne zaštite luka i njihove provedbe. Na kraju, postoje određeni nedostaci s obzirom na potrebu da se pri donošenju procjene sigurnosne zaštite luke u obzir uzmu svi zahtjevi ili razlike između procjena sigurnosne zaštite luka i planova sigurnosne zaštite luka.
4.3. Postupci zbog povrede
Smanjenje broja postupaka zbog povrede dobar je pokazatelj napretka u provedbi.
Kako je navedeno u drugom izvješću, od 2009. do 2013. moralo se pokrenuti pet postupaka zbog povrede; tri su slučaja bila povezana s kašnjenjem u provedbi Direktive na razini država članica, a druga dva slučaja bila su povezana s nepravilnom provedbom koja je otkrivena tijekom inspekcijskih pregleda.
U razdoblju od 2014. do 2018. proveden je samo jedan postupak zbog povrede, i to zbog nepravilne provedbe Direktive: Sud Europske unije donio je 6. travnja 2017. presudu u predmetu C-58/16. Njemačka pokrajina Sjeverna Rajna i Vestfalija za niz luka nije definirala granice luka, nije odobrila procjene i planove sigurnosne zaštite luka te nije imenovala časnike za sigurnosnu zaštitu luke. Početkom 2018. Njemačka je potvrdila da su sve luke u Sjevernoj Rajni i Vestfaliji sada usklađene s odredbama Direktive i da je Njemačka postupila u skladu s presudom Suda.
U razdoblju od 2019. do 2023. pokrenut je jedan postupak zbog povrede protiv Švedske jer nije ispunila obveze koje proizlaze iz zakonodavstva EU-a o pomorskoj sigurnosti, uključujući Direktivu. Postupci povezani s tom povredom još nisu zaključeni.
5. Posebne točke koje su proizašle iz procjene
5.1. Kritična veličina luka za koje vrijede zahtjevi praktične provedbe Direktive
Inspekcijski pregledi obavljeni od 2019. do 2023. i dalje pokazuju da je Direktiva posebno korisna za srednje velike i velike luke, u kojima je koordinacija mjera sigurnosne zaštite, koju u cijeloj luci provode razni relevantni akteri, važan rezultat koji bi se trebao postići Direktivom ako se ona pravilno primijeni. Inspekcijski pregledi pokazuju i da provedba Direktive može biti teža u manjim lukama.
Kao što je navedeno u prethodnom izvješću, potrebno je napomenuti da se Direktiva primjenjuje na sve luke smještene u državama članicama u kojima se nalazi jedno ili više lučkih operativnih područja obuhvaćenih odobrenim planom sigurnosne zaštite operativnih područja u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004 (članak 2. stavak 2.) i da su države članice obvezne osigurati dobru usklađenost mjera sigurnosne zaštite luke s mjerama poduzetima na temelju Uredbe (članak 4. i članak 7.). Direktivom je predviđeno da države članice samostalno određuju granice svake luke i odlučuju o mogućoj primjeni Direktive na susjedna područja luke ako ona utječu na sigurnosnu zaštitu te luke.
Stoga su suzakonodavci, kako bi osigurali uravnoteženu provedbu korisnih mjera u skladu s načelom razmjernosti, odlučili da, ako su granice lučkog operativnog područja u smislu Uredbe (EZ) br. 725/2004 definirane tako da praktički obuhvaćaju cijelu luku, odgovarajuće odredbe Uredbe imaju prednost pred odredbama Direktive.
Tom odredbom često su se koristile države članice u lukama sa samo jednim lučkim operativnim područjem u smislu Uredbe. Na temelju procjene sigurnosne zaštite luke granice luke bile su često (ali ne uvijek) definirane tako da su jednake granicama lučkog operativnog područja. Stoga je za 389 od 859 luka u kojima se nalazi jedno ili više lučkih operativnih područja obuhvaćenih odobrenim planom sigurnosne zaštite lučkih operativnih područja u skladu s Uredbom, odnosno 45,3 % luka Europske unije, utvrđeno da su obuhvaćene odredbama članka 2. stavka 4. Direktive. To je posebno izraženo u državama članicama s manjim lukama raspršenima duž obala ili na otocima 13 .
Komisija je za razdoblje od 2019. do 2023. utvrdila niz problema povezanih s provedbom članka 2. stavka 4. Razloge za primjenu članka 2. stavka 4. trebalo bi jasno dokazati i dokumentirati za svaki pojedinačan slučaj nakon odgovarajuće procjene sigurnosne zaštite luke. U određenim je slučajevima utvrđeno da taj zahtjev nije ispunjen.
5.2. Prepoznavanje prijetnji i educiranje aktera
Direktivom je omogućeno osnivanje odborâ za sigurnosnu zaštitu luka koji su nadležni za pružanje praktičnih savjeta (uvodna izjava 9.). U državama članicama s takvom strukturom oni se općenito sastoje od lokalnih predstavnika tijela nadležnih za sigurnosnu zaštitu (policija, obalna straža, pomorske službe, carina itd.) i u većini slučajeva privatnih upravitelja koji djeluju u luci. Time se pruža prikladan forum za neophodnu razmjenu informacija i širenje znanja o mogućim prijetnjama te stvara svijest među svim zainteresiranim stranama. Inspekcijski pregledi Komisije pokazali su da postojanje odbora za sigurnosnu zaštitu luka uvelike poboljšava koordinaciju među relevantnim akterima.
Jačanje svijesti o sigurnosnoj zaštiti luka dio je opće politike sigurnosne zaštite s kojom treba biti upoznato sve osoblje luke (npr. osoblje lučkih poduzeća, ali i osoblje vanjskih podizvođača koji sudjeluju u lučkim aktivnostima) te korisnici luke. Mjere jačanja svijesti uvelike doprinose djelotvornom širenju informacija o potrebi za sigurnosnim mjerama i njihovu sadržaju. Važno je da se mjere sigurnosne zaštite prihvate kao sredstva kojima se potiču gospodarske aktivnosti luka i njihov razvoj. Vježbe osposobljavanja ključan su element Direktive i trebalo bi ih provoditi i radi informiranja o politici sigurnosne zaštite u luci.
5.3. Nadziranje i praćenje planova sigurnosne zaštite luka
Države članice u skladu s člankom 13. Direktive provode inspekcijske preglede koji im omogućuju primjereno i redovito praćenje planova sigurnosne zaštite luka i njihove provedbe. Inspekcijski pregledi od presudne su važnosti, ali se još uvijek ne provode u dovoljnoj mjeri u svim državama članicama, uglavnom zbog nesklada između utvrđenih ciljeva i sredstava potrebnih za provedbu.
Izvješća o inspekcijskim pregledima podloga su na temelju koje nacionalna tijela daju savjete nadležnim lučkim tijelima i pomažu im da otklone utvrđene nedostatke. Potrebno je poticati i razvijati primjenu te prakse. Svakako je važno i da inspekcijsko tijelo obavi naknadne inspekcijske preglede kako bi provjerilo jesu li uvedene korektivne mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka. Međutim, neke države članice još ne provode takvu sustavnu, redovitu i primjerenu provjeru usklađenosti. Komisija je u razdoblju od 2019. do 2023. taj nedostatak uočila u šest država članica. Važno je što prije osigurati ljudske resurse i financijska sredstva za praćenje.
Zahvaljujući nadzoru planova sigurnosne zaštite luka države članice mogle bi i bolje koordinirati provedbu Direktive s drugim mjerama za zaštitu lučke infrastrukture. Jedan od takvih primjera koje je Komisija zabilježila tijekom inspekcijskih pregleda odnosi se na mjere koje države članice poduzimaju da bi horizontalnije zaštitile kritičnu infrastrukturu, posebno u skladu s Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata 14 ili „Direktivom NIS 2”. Zahvaljujući tim mjerama države članice i luke posebno bi se mogle posvetiti pitanju sigurnosne zaštite iz šire perspektive na temelju postojećih organizacijskih struktura, kao što su razmjena informacija ili strukture za izvješćivanje o incidentima.
6. ZAKLJUČAK
Pri procjeni provedbe Direktive 2005/65/EZ utvrđeno je da je u proteklih pet godina postignut znatan napredak. Međutim, u nekim područjima i državama članicama potrebna su daljnja poboljšanja. To se posebno odnosi na mjere sigurnosne zaštite utvrđene i propisane u Prilogu I. (Procjena sigurnosne zaštite luke) i Prilogu II. (Plan sigurnosne zaštite luke) Direktivi.
Jedan je od glavnih problema povezanih s Prilogom I. nedostatak pravilno određenih granica sigurnosne zaštite luka. Dodatan je problem, koji je povezan s oba priloga, prilično velik broj slučajeva zakašnjelog preispitivanja procjena i planova sigurnosne zaštite luke. Te bi planove i procjene trebalo preispitivati najmanje jedanput svakih pet godina, ali ta se obveza ne ispunjava dosljedno u svim državama članicama. Glavni je razlog tomu velik broj nadležnih tijela uključenih u postupak preispitivanja i odobravanja.
Međutim, ovo izvješće pokazuje da je proteklih godina općenito postignut napredak kad je riječ o razini koordinacije sigurnosne zaštite među lokalnim tijelima, upraviteljima luka i javnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva.
Osim toga, unatoč pandemiji bolesti COVID-19, pribjegavanje alternativnim metodama inspekcijskih pregleda omogućilo je kontinuitet, koliko je to bilo izvedivo. Obavljen je velik broj inspekcijskih pregleda, koji su uvelike doprinijeli postizanju i održavanju visoke razine sigurnosne zaštite luka. Države članice i dalje redovito razmjenjuju nalaze inspekcijskih pregleda, a pogotovo najbolje primjere iz prakse u okviru odbora MARSEC.
Komisija je utvrdila da je potrebno izraditi smjernice za pojašnjenje zahtjeva iz zakonodavstva kad je riječ o sigurnosnoj zaštiti mrežnih i informacijskih sustava koji se upotrebljavaju u lukama i lučkim operativnim područjima u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004 od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka i Direktivom 2005/65/EZ od 26. listopada 2005. o jačanju sigurnosne zaštite luka. Smjernice o kibersigurnosti u pomorskom sektoru već postoje, ali potreba da se u prvi plan stave kibersigurnosne mjere i mehanizmi definirani u postojećem zakonodavstvu EU-a o pomorskoj sigurnosti prioritet je za sljedeće razdoblje procjene.
Uredba i Direktiva i dalje su ključni elementi sigurnosne zaštite luka u EU-u te stoga izravno doprinose ostvarivanju ciljeva sigurnosne unije. Direktiva pokazuje kako se pojedinačnim procjenama lokalnih luka i odgovarajućim planovima utemeljenima na zajedničkom pristupu te poticanju koordinacije i komunikacije među velikim brojem uključenih zainteresiranih strana može osigurati heterogena složena infrastruktura. Komisija općenito smatra da taj okvir ispunjava očekivanja i da Direktivu 2005/65 o jačanju sigurnosne zaštite luka trenutačno nije potrebno mijenjati.
Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama na poboljšanju provedbe Direktive sa zajedničkim ciljem bolje zaštite luka EU-a te na praćenju njezine pravilne primjene.