EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.3.2024.
COM(2024) 128 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o delegiranju ovlasti za donošenje delegiranih akata dodijeljene Komisiji u skladu s Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)
1.Pravni kontekst
Člankom 51.a Zakonika o vizama 1 Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata radi preispitivanja iznosa viznih pristojbi na razdoblje od pet godina od 1. kolovoza 2019. Devet mjeseci prije kraja tog razdoblja od pet godina Komisija je dužna izraditi izvješće o delegiranju ovlasti.
Procjena potrebe za preispitivanjem viznih pristojbi
U skladu s člankom 16. stavkom 9. Zakonika o vizama Komisija je dužna procijeniti potrebu za preispitivanjem viznih pristojbi na temelju objektivnih kriterija, kao što su inflacija na razini Unije i plaće državnih službenika država članica. Izvješće sadržava i tu procjenu. Procjenu prema potrebi treba popratiti delegiranim aktom o prilagođavanju viznih pristojbi, u skladu s člankom 51.a Zakonika o vizama.
Budući da je Komisija tu procjenu dužna provesti svake tri godine, a odredba se počela primjenjivati 2. veljače 2020., procjena je prvi put provedena na temelju podataka za 2023.
Trenutačne pristojbe i sporazumi o pojednostavnjenju izdavanja viza
Pristojba za zahtjev za vizu za kratkotrajni boravak trenutačno iznosi 80 EUR 2 za odrasle osobe (starije od 12 godina) i 40 EUR za podnositelje zahtjeva u dobi od 6 do 12 godina. Podnositelji zahtjeva mlađi od 6 godina oslobađaju se od obveze plaćanja vizne pristojbe. Osim toga, zahtjevi za izdavanje viza mogu se povjeriti vanjskim pružateljima usluga, koji mogu naplaćivati pristojbu za uslugu u iznosu od najviše polovine standardne vizne pristojbe (trenutačno 40 EUR).
Ako Vijeće donese provedbenu odluku u skladu s člankom 25.a stavkom 5. točkom (b) zbog nedovoljne suradnje treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata, podnositeljima zahtjeva u dobi od 12 i više godina naplaćuje se vizna pristojba u iznosu od 120 EUR ili 160 EUR.
Osim toga, EU je potpisao sporazume o pojednostavnjenju izdavanja viza s nekoliko trećih zemalja i trenutačno su na snazi četiri takva sporazuma:
–Armenija 3 : vizna pristojba smanjuje se na 35 EUR za odrasle podnositelje zahtjeva, a podnositelji zahtjeva mlađi od 12 godina oslobođeni su od obveze plaćanja pristojbe.
–Azerbajdžan 4 : vizna pristojba smanjuje se na 35 EUR za odrasle podnositelje zahtjeva, a podnositelji zahtjeva mlađi od 12 godina oslobođeni su od obveze plaćanja pristojbe.
–Bjelarus 5 : vizna pristojba smanjuje se na 35 EUR za odrasle podnositelje zahtjeva, a podnositelji zahtjeva mlađi od 12 godina oslobođeni su od obveze plaćanja pristojbe. (primjena tih odredaba djelomično je suspendirana za članove bjeloruske vlade ili službenih delegacija) 6
–Cabo Verde 7 : vizna pristojba smanjuje se na 75 % standardne pristojbe za državljane koji nisu obuhvaćeni sporazumom o pojednostavnjenju izdavanja viza (tj. trenutačno iznosi 60 EUR), a podnositelji zahtjeva mlađi od 12 godina oslobođeni su od plaćanja pristojbe.
Povećanje vizne pristojbe delegiranim aktom ne primjenjuje se na podnositelje zahtjeva iz Armenije, Azerbajdžana ili Bjelarusa jer se u odgovarajućim sporazumima o pojednostavnjenju izdavanja viza utvrđuju vizne pristojbe, na koje delegirani akt ne utječe. Međutim, budući da se sporazumom o pojednostavnjenju izdavanja viza s Cabo Verdeom predviđa postotak standardne vizne pristojbe, a ne fiksni iznos, vizna pristojba promijenila bi se za državljane Cabo Verdea.
Drugi sporazumi o pojednostavnjenju izdavanja viza potpisani su s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Gruzijom, Moldovom, Sjevernom Makedonijom, Srbijom i Ukrajinom. Međutim, budući da su te zemlje premještene u Prilog II. Uredbi o vizama 2018/1806 8 , njihovi državljani više ne moraju podnositi zahtjeve za vize te stoga sporazumi o pojednostavnjenju izdavanja viza u velikoj mjeri više nisu relevantni u praksi 9 .
Sporazum o pojednostavnjenju izdavanja viza potpisan s Ruskom Federacijom suspendiran je zbog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine 10 .
2.Izračun preispitane vizne pristojbe
U skladu s člankom 16. stavkom 9. Zakonika o vizama Europska komisija svake tri godine procjenjuje vizne pristojbe, pri čemu uzima u obzir objektivne kriterije, kao što su inflacija na razini Unije i plaće državnih službenika država članica EU-a.
Mehanizam za preispitivanje pristojbi namijenjen je pokrivanju povećanja troškova država članica pri obradi zahtjeva za vizu iz cijelog svijeta. Osim troškova osoblja glavne su komponente troškova nekretnine, oprema i usluge, posebno u području IT-a. Povećanja troškova osoblja obuhvaćena su plaćama nacionalnih državnih službenika, a inflacija na razini Unije trebala bi odražavati povećanja troškova u drugim komponentama.
Iako bi Komisija za izračun preispitane pristojbe mogla koristiti dodatne pokazatelje, ta je mogućnost odbačena u ranoj fazi. Na primjer, razmatralo se bi li se izračunu trebala dodati komponenta inflacije specifična za lokaciju jer se veći dio obrade zahtjeva za vizu odvija izvan Europske unije. Stoga na troškove država članica ne utječe samo inflacija u EU-u, nego na različite načine i inflacija na lokacijama konzulata u svakoj državi članici. Međutim, za dodavanje komponente inflacije specifične za lokaciju bili bi potrebni podaci za stotine gradova u cijelom svijetu te bi se postavilo pitanje utvrđivanja odgovarajućih pondera specifičnih za lokaciju. Budući da države članice imaju konzularne mreže vrlo različitih veličina i geografskog opsega, dodavanje te komponente dovelo bi i do nejednakosti u postupanju prema državama članicama.
Stoga je Komisija odlučila ograničiti izračun na dva pokazatelja izričito navedena u Zakoniku o vizama, a to su inflacija na razini Unije i ponderirana prosječna plaća državnih službenika država članica.
2.1.Inflacija
Kako je propisano Zakonikom o vizama, upotrebljava se stopa inflacije na razini Unije koju objavljuje Eurostat, tj. harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) 11 . Godišnja stopa inflacije izračunava se na sljedeći način:
Na temelju navedenog izračuna mogu se izračunati sljedeći podaci:
|
2020. – 2021. |
2021. – 2022. |
2022. – 2023. |
|
|
Lipanj godine N |
106,31 |
108,65 |
119,03 |
|
Lipanj godine N + 1 |
108,65 |
119,03 |
126,69 |
|
Godišnja stopa inflacije |
2,2 % |
9,6 % |
6,4 % |
2.2.Pokazatelj kupovne moći državnih službenika država članica
Ponderirani prosjek kupovne moći plaća državnih službenika država članica izračunan je na sljedeći način (detaljni je izračun u Prilogu):
a)Množenjem razvoja stvarnih neto primitaka od rada u svakoj državi članici između godine N i N + 1 (što daje razvoj kupovne moći) s ponderom svake države članice u ukupnom BDP-u EU-a. Kao faktor ponderiranja upotrebljava se BDP, iskazan u paritetima kupovne moći, kao udio u ukupnom BDP-u EU-a. Eurostat svake godine u listopadu objavljuje pokazatelj stvarnih neto primitaka po državi članici i odgovarajuće pondere BDP-a, koji obuhvaćaju prethodnu godinu do srpnja 12 .
b)Ukupni pokazatelj plaća na razini EU-a dobiva se zbrajanjem pokazatelja ponderiranih BDP-om svih država članica.
2.3.Pokazatelj prilagodbe vizne pristojbe
Ukupni pokazatelj koji predstavlja razvoj tih dvaju čimbenika izračunan je za svako godišnje razdoblje. Taj se pokazatelj izračunava na isti način kao i godišnje ažuriranje plaća službenika EU-a, pri čemu se pokazatelj inflacije kombinira s pokazateljem razvoja kupovne moći nacionalnih državnih službenika 13 :
Na temelju toga može se izračunati sljedeća prilagodba vizne pristojbe:
|
Stopa inflacije |
Pokazatelj kupovne moći plaća |
Pokazatelj prilagodbe vizne pristojbe |
Prilagođena vizna pristojba (EUR) |
|
|
Početak |
80,00 |
|||
|
2020. – 2021. |
2,2 % |
0,2 % |
2,4 % |
81,92 |
|
2021. – 2022. |
9,6 % |
–4,6 % |
4,6 % |
85,69 |
|
2022. – 2023. |
6,4 % |
–1,7 % |
4,6 % |
89,63 |
|
(Pristojbe u EUR) |
Smanjena vizna pristojba za djecu |
Vizna pristojba u skladu sa sporazumom o pojednostavnjenju izdavanja viza za državljane Cabo Verdea |
Povećana vizna pristojba zbog provedbene odluke Vijeća (1) |
Povećana vizna pristojba zbog provedbene odluke Vijeća (2) |
|
Početak |
40,00 |
60,00 |
120,00 |
160,00 |
|
2020. – 2021. |
40,96 |
61,44 |
122,88 |
163,84 |
|
2021. – 2022. |
42,84 |
64,26 |
128,53 |
171,38 |
|
2022. – 2023. |
44,81 |
67,22 |
134,44 |
179,26 |
Kao početna godina („Početak”) utvrđena je 2020. jer je to godina u kojoj se počeo primjenjivati trenutačni mehanizam za preispitivanje vizne pristojbe.
3.Procjena i utjecaj
Na temelju izračuna preispitivanja pristojbe će se povećati s 80 EUR na 90 EUR za odrasle, s 40 EUR na 45 EUR za djecu te sa 120 EUR na 135 EUR ili sa 160 EUR na 180 EUR ako je Vijeće donijelo provedbenu odluku u skladu s člankom 25.a stavkom 5. točkom (b) zbog nedovoljne suradnje u području ponovnog prihvata. Pristojba za državljane Cabo Verdea na temelju odgovarajućeg sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza povećala bi se sa 60 EUR na 67,50 EUR. Maksimalna pristojba za uslugu koju naplaćuju vanjski pružatelji usluga povećala bi se s 40 EUR na 45 EUR. To odgovara ukupnom povećanju pristojbe od 12,5 % u razdoblju od tri godine.
Na temelju internih izračuna predviđa se da bi se povećanjem vizne pristojbe od 12,5 % ostvario dodatni prihod od približno 71 milijuna EUR za sve države članice 14 .
Komisija je razmotrila je li primjereno donijeti delegirani akt o izmjeni viznih pristojbi ispitivanjem pristojbi koje jurisdikcije izvan EU-a naplaćuju za vizne usluge. Cijena schengenske vize i dalje je relativno niska u usporedbi s većinom drugih velikih zemalja odredišta. Na primjer, Sjedinjene Američke Države nedavno su povećale vizne pristojbe sa 160 USD na 185 USD, što predstavlja povećanje vizne pristojbe od 15 % 15 .
|
Zemlja |
Pristojba u nacionalnoj valuti |
Približna pristojba u EUR |
|
SAD |
185 (USD) |
172 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
115 – 771, ovisno o trajanju valjanosti (GBP) |
135 – 900 |
|
Kanada |
100 + 85 za biometrijske podatke (CAD) |
130 |
|
Australija |
190 (AUD) |
117 |
|
Novi Zeland |
211, bez turističke pristojbe (NZD) |
120 |
|
Japan |
3000 za jedan ulazak
|
19
|
S obzirom na inflacijsko okruženje posljednjih nekoliko godina i povećanje troškova koje su države članice morale apsorbirati, Komisija smatra da bi se izračunana povećanja pristojbe trebala prenijeti na podnositelje zahtjeva za vizu. Stoga je usporedno s izradom ovog izvješća donijela delegirani akt kako bi nove vizne pristojbe postale valjane.
Predviđa se da će se zbog povećanja vizne pristojbe za 12,5 % prihodi koje države članice ostvaruju od viza povećati za gotovo 12,5 %.
Tim bi se dodatnim prihodom trebala, u skladu s uvodnom izjavom 7. Uredbe (EU) 2019/1155 16 , osigurati dostatna sredstva, uključujući broj osoblja, za obradu zahtjeva za vizu uz poštovanje roka od 15 dana iz članka 23. Zakonika o vizama i u skladu sa žurnim postupkom predviđenim u Direktivi 2004/38/EZ za članove obitelji građana EU-a 17 . Trebao bi se upotrebljavati i kako bi se osiguralo da se termini za podnošenje zahtjeva za vizu mogu zakazati u roku od dva tjedna, kako je propisano člankom 9. Zakonika o vizama.
U mnogim trećim zemljama teško je rezervirati termin za podnošenje zahtjeva za schengensku vizu jer podnositelji zahtjeva često mogu rezervirati termine tek nakon dvotjednog roka propisanog Zakonikom o vizama 18 . To članovima obitelji građana EU-a može onemogućiti da iskoriste prednosti žurnog postupka propisanog Direktivom 2004/38/EZ. Trenutačna situacija negativno utječe na ugled EU-a u inozemstvu i na njegove odnose s nekim partnerima i potrebno ju je riješiti.
Utjecaj promjene vizne pristojbe na gospodarstvo uzeo se u obzir jer državljani kojima je izdana viza i koji u bilo koju svrhu putuju u schengensko područje donose gospodarski kapital, pri čemu pridonose lokalnom gospodarstvu. Minimalno povećanje od 12,5 % ili 10 EUR ne smatra se vjerojatnim sredstvom odvraćanja za podnositelje zahtjeva za vizu, s obzirom na usporedivo veće troškove prijevoza radi putovanja u schengensko područje ili smještaja tijekom putovanja. Do istog se zaključka došlo 2018., prije posljednjeg povećanja vizne pristojbe 19 . Stoga se ne očekuje negativan utjecaj na gospodarstvo i Komisija ne očekuje znatan utjecaj na broj podnositelja zahtjeva za vizu, posebno kad je riječ o osobama koje putuju u turističke ili poslovne svrhe.
4.Izvješće o delegiranju ovlasti
Budući da je delegiranje ovlasti Komisiji dodijeljeno 2019., ovo je prvi put da se Komisija njime koristi i donosi delegirani akt o preispitivanju viznih pristojbi. Komisija je bez problema mogla izvršiti delegiranje ovlasti kako su predvidjeli suzakonodavci, pri čemu se ograničila na objektivne pokazatelje izričito navedene u Zakoniku o vizama (inflacija na razini Unije i ponderirani prosjek plaća državnih službenika država članica). Podatke potrebne za to pravodobno je dostavio Eurostat i Komisija je na temelju njih mogla procijeniti prikladnost preispitivanja vizne pristojbe. Komisija je iskoristila ovlast za donošenje delegiranih akata kako bi utvrdila nove vizne pristojbe u skladu s rezultatima izračuna.
Komisija ne vidi nikakvu prepreku prešutnom produljenju delegiranja ovlasti, kako je predviđeno člankom 51.a stavkom 2. Zakonika o vizama, što bi značilo da će Komisija ponovno procijeniti potrebu za preispitivanjem iznosa viznih pristojbi u razdoblju 2026./2027.
5.Zaključak
Na temelju navedene metodologije i procjene Komisija zajedno s ovim izvješćem donosi delegirani akt kojim se vizne pristojbe povećavaju za 12,5 %, što znači da će odrasle osobe od sada plaćati naknadu od 90 EUR.
Nadalje, Komisija koristi ovu priliku da podsjeti države članice na uvodnu izjavu 7. Uredbe 2019/1155 i na izmijenjeni članak 9. Zakonika o vizama te poziva države članice da novoostvarene prihode upotrijebe za povećanje resursa, uključujući broj osoblja, kako bi povećale kapacitete za obradu zahtjeva za vizu u konzulatima i skratile vrijeme čekanja za podnositelje zahtjeva, čime bi se uklonili slučajevi nepoštovanja rokova utvrđenih u Zakoniku o vizama i žurnog postupka predviđenog za članove obitelji građana EU-a iz Direktive 2004/38/EZ.
Ovim se izvješćem ispunjava i obveza izvješćivanja iz članka 51.a stavka 2. Zakonika o vizama. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da prime ovo izvješće na znanje.
Prilog – Izračun pokazatelja (kupovne moći) plaća
2020. – 2021.
|
Država članica |
Pokazatelj stvarnih neto primitaka |
Ponder BDP-a izražen u standardu kupovne moći (EU27 = 100) |
Utjecaj na ukupni pokazatelj |
|
BE |
–2,3 % |
3,0 % |
–0,1 % |
|
BG |
10,4 % |
0,8 % |
0,1 % |
|
CZ |
6,2 % |
2,2 % |
0,1 % |
|
DK |
–0,4 % |
1,8 % |
0,0 % |
|
DE |
0,1 % |
22,6 % |
0,0 % |
|
EE |
12,5 % |
0,3 % |
0,0 % |
|
IE |
0,3 % |
2,4 % |
0,0 % |
|
EL |
–0,6 % |
1,5 % |
0,0 % |
|
ES |
–0,5 % |
9,1 % |
0,0 % |
|
FR |
–0,8 % |
15,7 % |
–0,1 % |
|
HR |
2,3 % |
0,6 % |
0,0 % |
|
IT |
–1,3 % |
12,5 % |
–0,2 % |
|
CY |
–0,7 % |
0,2 % |
0,0 % |
|
LV |
0,8 % |
0,3 % |
0,0 % |
|
LT |
0,7 % |
0,5 % |
0,0 % |
|
LU |
–3,3 % |
0,4 % |
0,0 % |
|
HU |
1,7 % |
1,6 % |
0,0 % |
|
MT |
5,0 % |
0,1 % |
0,0 % |
|
NL |
0,2 % |
5,2 % |
0,0 % |
|
AT |
–0,9 % |
2,5 % |
0,0 % |
|
PL |
3,8 % |
6,5 % |
0,2 % |
|
PT |
1,2 % |
1,8 % |
0,0 % |
|
RO |
–1,9 % |
3,1 % |
–0,1 % |
|
SI |
–1,1 % |
0,4 % |
0,0 % |
|
SK |
6,2 % |
0,9 % |
0,1 % |
|
FI |
0,6 % |
1,4 % |
0,0 % |
|
SE |
0,0 % |
2,8 % |
0,0 % |
Ukupni pokazatelj za razdoblje 2020. – 2021.: 0,2 %
2021. – 2022.
|
Država članica |
Pokazatelj stvarnih neto primitaka |
Ponder BDP-a izražen u standardu kupovne moći (EU27 = 100) |
Utjecaj na ukupni pokazatelj |
|
BE |
–3,3 % |
3,2 % |
–0,1 % |
|
BG |
–9,6 % |
0,8 % |
–0,1 % |
|
CZ |
–11,3 % |
2,2 % |
–0,2 % |
|
DK |
–6,6 % |
1,7 % |
–0,1 % |
|
DE |
–5,5 % |
22,2 % |
–1,2 % |
|
EE |
–18,4 % |
0,3 % |
–0,1 % |
|
IE |
–0,9 % |
2,5 % |
0,0 % |
|
EL |
–10,4 % |
1,5 % |
–0,2 % |
|
ES |
–8,1 % |
8,9 % |
–0,7 % |
|
FR |
0,2 % |
15,8 % |
0,0 % |
|
HR |
–8,1 % |
0,6 % |
0,0 % |
|
IT |
1,0 % |
12,6 % |
0,1 % |
|
CY |
–5,9 % |
0,2 % |
0,0 % |
|
LV |
–9,8 % |
0,3 % |
0,0 % |
|
LT |
–10,7 % |
0,6 % |
–0,1 % |
|
LU |
–5,3 % |
0,4 % |
0,0 % |
|
HU |
–9,5 % |
1,6 % |
–0,2 % |
|
MT |
–3,3 % |
0,1 % |
0,0 % |
|
NL |
–4,3 % |
5,2 % |
–0,2 % |
|
AT |
–5,9 % |
2,4 % |
–0,1 % |
|
PL |
–10,9 % |
6,6 % |
–0,7 % |
|
PT |
–6,1 % |
1,7 % |
–0,1 % |
|
RO |
–8,1 % |
3,1 % |
–0,3 % |
|
SI |
–7,4 % |
0,4 % |
0,0 % |
|
SK |
–6,5 % |
0,8 % |
–0,1 % |
|
FI |
–5,5 % |
1,4 % |
–0,1 % |
|
SE |
–4,3 % |
2,9 % |
–0,1 % |
Ukupni pokazatelj za razdoblje 2021. – 2022.: –4,6 %
2022. – 2023.
|
Država članica |
Pokazatelj stvarnih neto primitaka |
Ponder BDP-a izražen u standardu kupovne moći (EU27 = 100) |
Utjecaj na ukupni pokazatelj |
|
BE |
6,1 % |
3,1 % |
0,0 % |
|
BG |
0,1 % |
0,9 % |
0,0 % |
|
CZ |
–8,5 % |
2,2 % |
–0,2 % |
|
DK |
–0,1 % |
1,8 % |
0,0 % |
|
DE |
–3,0 % |
21,9 % |
–0,7 % |
|
EE |
–2,6 % |
0,3 % |
0,0 % |
|
IE |
2,8 % |
2,7 % |
0,1 % |
|
EL |
–1,3 % |
1,6 % |
0,0 % |
|
ES |
2,2 % |
9,1 % |
0,2 % |
|
FR |
–2,0 % |
15,5 % |
–0,3 % |
|
HR |
4,2 % |
0,6 % |
0,0 % |
|
IT |
–5,3 % |
12,8 % |
–0,7 % |
|
CY |
4,1 % |
0,2 % |
0,0 % |
|
LV |
11,5 % |
0,3 % |
0,0 % |
|
LT |
–4,6 % |
0,6 % |
0,0 % |
|
LU |
2,9 % |
0,4 % |
0,0 % |
|
HU |
–8,7 % |
1,7 % |
–0,1 % |
|
MT |
–2,4 % |
0,1 % |
0,0 % |
|
NL |
0,2 % |
5,2 % |
0,0 % |
|
AT |
0,5 % |
2,5 % |
0,0 % |
|
PL |
–1,4 % |
6,7 % |
–0,1 % |
|
PT |
2,2 % |
1,8 % |
0,0 % |
|
RO |
–0,6 % |
3,3 % |
0,0 % |
|
SI |
3,4 % |
0,4 % |
0,0 % |
|
SK |
0,0 % |
0,8 % |
0,0 % |
|
FI |
–0,9 % |
1,4 % |
0,0 % |
|
SE |
–4,6 % |
2,8 % |
–0,1 % |
Ukupni pokazatelj za razdoblje 2022. – 2023.: –1,7 %