EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.3.2024.

COM(2024) 126 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Uspostavljanje ravnoteže u području migracija: pristup koji je pravedan i čvrst

I.    UVOD

Migracije su izazov za cijelu Europu i zahtijevaju europski odgovor. Do tog je zaključka Europa došla na teži način. Izbjeglička kriza iz 2015. i drugi izazovi na različitim vanjskim granicama EU-a istaknuli su nedostatke u zastarjelim i nepotpunim propisima EU-a o migracijama i azilu. Također je postalo jasno koliko je složeno upravljati situacijom koja različito pogađa države članice, a mjere jedne države članice utječu na druge. Ti su izazovi pokazali i da su migracije globalna stvarnost kojom se može uspješno upravljati samo ako se uskladimo s našim partnerima u svijetu.

Nakon preuzimanja dužnosti Komisija Ursule von der Leyen zadala si je zadatak da uspostavi novi, trajni europski okvir za upravljanje migracijama: okvir koji bi omogućio upravljanje međuovisnošću država članica, pružio odgovarajući odgovor i Europljanima ulio povjerenje u to da se migracijama upravlja na djelotvoran i human način, u skladu s našim vrijednostima.

To je bila namjera pakta o migracijama i azilu, opsežnog skupa zakonodavnih reformi. Četiri godine kasnije politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o tim reformama temelj je za dugoročno pravedno, učinkovito i održivo upravljanje migracijama, odnosno za sustav u kojem svaka država članica EU-a ima slobodu da rješava svoje probleme, ali nijedna pod pritiskom nije sama.

To je važna prekretnica. Međutim, u posljednje četiri godine na EU i njegove države članice utjecao je niz novih izazova koji se ponavljaju. Ovo je vrijeme obilježeno stalnim pokušajima da se brzo ispune neposredne potrebe operativnim i ciljanim djelovanjem. Unatoč stalnom, pa i sve većem pritisku na različitim migracijskim rutama, EU se pokazao dovoljno agilnim za suočavanje sa složenim izazovima i njihovo nadvladavanje. Konkretno, EU je odlučno i ujedinjeno branio svoje vanjske granice od instrumentalizacije osoba koju provode bjeloruski i ruski režim. Principijelno je i humano pristupio osobama koje bježe od ruskog rata protiv Ukrajine, velikom broju evakuacija afganistanskih državljana u države članice i kontinuiranom angažmanu u pogledu preseljenja. Tako je Europa dokazala svoju pouzdanost kao kontinent na kojem je zaštita zajamčena onima kojima je potrebna i ujedno preuzela ulogu globalnog aktera.

Taj dvojni pristup provedbi održive strukturne reforme uz ciljani operativni odgovor omogućio je Europi da okrene novu stranicu kad je riječ o starim razmiricama i učvrsti zajednički pristup migracijama i upravljanju granicama. Migracijama se i dalje mora pristupati dvojako jer one nisu prolazna pojava i sve upućuje na to da će i ubuduće itekako dominirati političkim programima. Zakonite migracije kojima se dobro upravlja mogu biti prilika za europska društva i gospodarstva, među ostalim za rješavanje problema nedostatka radne snage, ali i za odvraćanje od nezakonitih migracija.

Iako će zakonodavne reforme djelovati transformativno, to neće biti odmah, a sustav se ne može potpuno zaštititi od potencijalnih izazova. Međutim, presudna je razlika u tome što je EU sad konsolidirao dinamičan i zajednički pristup migracijama. Stoga su države članice EU-a opremljene bolje nego ikad prije da se zajednički, pravedno i odlučno suoče sa složenim izazovima koji se stalno mijenjaju.

Ova je Komunikacija osvrt na postignuća i napredak u posljednje četiri godine. U njoj se utvrđuju neposredni prioriteti za operacionalizaciju onoga što je dogovoreno i razmatraju se područja u kojima je potreban daljnji rad kako bi se upotpunio novi sustav.

Povijesni politički dogovor o paktu o migracijama i azilu između Europskog parlamenta i Vijeća važna je prekretnica. Poslužit će EU-u kao čvrsta pravna osnova za sveobuhvatno i integrirano upravljanje migracijama. Jedanaest 1 međusobno povezanih propisa osigurat će zajednički pristup boljoj zaštiti naših vanjskih granica, pravedan i djelotvorniji sustav solidarnosti i odgovornosti te učinkovite postupke azila uz bolju zaštitu onih kojima je ona potrebna.

1.Promjene koje će pakt donijeti

Sigurnije vanjske granice

Svi nezakoniti migranti bit će registrirani i provjerit će im se identitet, sigurnost i zdravlje. Nakon dubinske provjere postupak na granici bit će obvezan za one kojima vjerojatno neće biti potrebna zaštita, koji predstavljaju sigurnosni rizik ili obmanjuju nadležna tijela. Svaka država članica morat će imati potrebne kapacitete za odgovarajući smještaj određenog broja tražitelja azila dok traje postupak. Primjenjivat će se snažne pravne zaštitne mjere, a maloljetnici bez pratnje bit će izuzeti iz postupka na granici ako ne predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Sve će države članice morati osigurati neovisno praćenje poštivanja temeljnih prava na granici.

Opremanjem vanjskih granica za kontrolu dolazaka nezakonitih migranata ograničavamo daljnja sekundarna kretanja i jamčimo jedno od najdragocjenijih prava građana EU-a, a to je pravo na kretanje unutar šengenskog područja bez nadzora unutarnjih granica. Brzim vraćanjem osoba odbijenih u postupku na granici šaljemo jasnu poruku da novi europski sustav neće tolerirati zlouporabu.

Naposljetku, EU će uspostaviti poseban pravni okvir za rješavanje kriznih situacija, uključujući instrumentalizaciju: novi pravni instrument pružit će stabilan i predvidljiv okvir na razini Unije za upravljanje kriznim situacijama, s pojačanom komponentom solidarnosti kojom će se osigurati ispunjavanje svih potreba dotične države članice. Odstupanja za slučajeve instrumentalizacije pružit će državama članicama čvrsta i ciljana sredstva za zaštitu naših vanjskih granica uz očuvanje pristupa azilu i poštovanje temeljnih prava.

Brzi i učinkoviti postupci azila i vraćanja s jačim pojedinačnim zaštitnim mjerama

Novim pravilima uspostavit će se djelotvorniji postupci azila s kraćim rokovima i strožim pravilima za zlouporabu ili naknadne zahtjeve. EU će moći sastaviti popise sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja podrijetla, koji će se koristiti zajedno s nacionalnim popisima. Uz ta stroža pravila idu i važna jamstva prava pojedinaca, što uključuje i besplatno pravno savjetovanje u svim postupcima, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama, među kojima su maloljetnici bez pratnje i obitelji s djecom. Prema novim obvezama u svim pravnim aktima osigurat će se da se djeci bez pratnje brzo dodijeli zastupnik koji će brinuti o njihovim interesima.

Nova će pravila dovesti do konvergencije među državama članicama u pogledu osoba koje ispunjavaju uvjete za status izbjeglice ili kvalitete uvjeta prihvata. Standardi za uvjete prihvata na razini EU-a uključivat će raniji pristup tržištu rada, bolji pristup obrazovanju za djecu migrante i zaštitu ranjivih osoba. Istodobno će se povećati pripravnost država članica za djelotvorno upravljanje vlastitim sustavima prihvata. Usuglašeni su i usklađeniji zajednički kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite kojima se pojašnjavaju prava i obveze korisnika. Punopravna Agencija EU-a za azil ima nove instrumente za potporu državama članicama u postizanju veće konvergencije praksi azila i prihvata. Agencija će zahvaljujući novom mehanizmu za praćenje moći pratiti operativnu i tehničku primjenu novog pravnog okvira.

Pravedan i učinkovitiji sustav solidarnosti i odgovornosti

Unija će prvi put imati trajni mehanizam solidarnosti koji će omogućiti da nijedna država članica pod pritiskom ne bude sama i da svi daju svoj doprinos. Države članice međusobno će si pomagati kad je riječ o solidarnosti u premještanju ili kompenzaciji u slučaju sekundarnih kretanja osoba, operativnoj potpori i financijskim doprinosima, među ostalim za projekte u trećim zemljama. Na temelju obveznog ključa za raspodjelu države članice odabiru vrstu solidarnosti koju žele ponuditi. Solidarni doprinosi mogu se namijeniti državama članicama koje su suočene sa znatnim brojem dolazaka nakon operacija traganja i spašavanja.

Detaljnije su utvrđena pravila kojima se određuje država članica odgovorna za obradu zahtjeva za azil: dodan je novi kriterij odgovornosti za diplome i postroženi su kriteriji povezani s obitelji. Nova pravila o prestanku odgovornosti dovest će do uravnoteženije odgovornosti za zahtjeve koje obrađuje država članica prvog ulaska u okviru postupka na granici. U slučaju sekundarnih kretanja, i transfer osoba natrag u odgovornu državu članicu bit će učinkovitiji.

Sustav će uključivati djelotvorna pravila za otkrivanje i sprečavanje sekundarnih kretanja, primjerice cijeli niz materijalnih uvjeta prihvata osiguravat će se samo u odgovornoj državi članici. Nova pravila također ograničavaju mogućnost prestanka ili prijenosa odgovornosti među državama članicama, čime se podnositelju zahtjeva onemogućuje da bira državu članicu odgovornu za razmatranje zahtjeva.

Unaprijeđena zajednička baza podataka Eurodac poduprijet će provedbu novih politika o azilu, preseljenju, privremenoj zaštiti i vraćanju. Baza podataka pomoći će državama članicama i u otkrivanju sekundarnih kretanja i postupanju s njima.

2.Ostvarivanje pakta

Novi pravni okvir bit će djelotvoran onoliko koliko djelotvorna bude njegova primjena. To podrazumijeva prenošenje i primjenu novog zakonodavstva, novu ili nadograđenu infrastrukturu, nove sustave i pojačano financijsko programiranje. Komisija će podupirati pripreme država članica sredstvima, analizom nedostataka, praćenjem i daljnjom potporom agencijama EU-a. Ključno je da se dvije godine do početka primjene pakta dobro iskoriste.

Komisija je započela pripreme za provedbu i operacionalizaciju pakta. Komisija će do lipnja 2024. predstaviti zajednički provedbeni plan kojim će se utvrditi daljnji koraci sa smjernicama, vremenskim okvirom i ključnim etapama za mjere EU-a i nacionalne mjere. U planu će se utvrditi nedostaci i operativni koraci potrebni kako bi se osiguralo da sve države članice uspostave pravne i operativne kapacitete potrebne za uspješan početak primjene novog zakonodavstva do 2026.

U skladu s paktom svaka država članica taj rad treba oblikovati u okviru strateškog pristupa upravljanju migracijama i azilom na nacionalnoj razini. Sve će države članice morati poduzeti mjere kako bi bile spremne za provedbu pakta, ali ne suočavaju se s istim izazovima. Provedbeni plan Komisije uključivat će analize nedostataka po državama članicama koje im mogu poslužiti kao temelj za izradu vlastitih nacionalnih provedbenih planova. Države članice morat će izraditi i nacionalne strategije radi polaganja temelja za petogodišnju europsku strategiju za upravljanje azilom i migracijama, koju će Komisija izraditi u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu novih pravila.

Djelotvorno ostvarenje uspješne tranzicije bit će glavni zajednički prioritet za sljedeće dvije godine. Potpora EU-a uključivat će tehničku, operativnu i financijsku potporu Komisije i agencija EU-a. Kad je riječ o financiranju, dostupna je znatna omotnica, dopunjena raspoloživim sredstvima koja proizlaze iz predstojećeg preispitivanja u sredini programskog razdoblja postojećih programa Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI), kao i dodatne dvije milijarde eura iz revizije višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja namijenjene za potporu provedbi pakta.

Europske institucije i države članice izrađivale su taj novi pravni okvir i istovremeno hitno pronalazile rješenja za niz novih i opetovanih izazova.

EU je time proširio spektar mogućnosti za odvraćanje i sprečavanje nezakonitih kretanja i krijumčarenja migranata, ali i za odgovor na promjenjive obrasce migracijskih aktivnosti. Zahvaljujući nizu poboljšanja u posljednjih nekoliko godina EU je bolje opremljen i pripremljen za svakodnevno upravljanje migracijama te za suočavanje s iznimnim i neočekivanim izazovima.

1.Pristup na svim razinama rute

Jedna od glavnih inovacija posljednjih godina bila je preusmjeriti se na pristup na svim razinama rute kako bi se riješilo pitanje mješovitih kretanja izbjeglica i migranata, uzimajući u obzir cijeli raspon situacija u kojima se osobe mogu naći te posvećujući im se zajedno sa zemljama podrijetla i tranzita.

Komisija je izradila četiri akcijska plana EU-a s naglaskom na rutama u zapadnom Balkanu, središnjem Sredozemlju, zapadnom Sredozemlju i Atlantiku te istočnom Sredozemlju radi zajedničkog operativnog djelovanja na tim rutama. Akcijski planovi sadržavaju niz mjera koje su danas već dovršene ili se u potpunosti provode. Taj je usmjereniji i koordiniraniji pristup nizom kratkoročnih i srednjoročnih mjera povećao reaktivnost i agilnost Unije u odnosu na nove izazove.

U akcijskim planovima EU-a poštuju se posebnosti svake rute i jača se potpora EU-a državama članicama pod migracijskim pritiskom i partnerskim zemljama, među ostalim radom agencija EU-a uz mjere za smanjenje nezakonitih i nesigurnih migracija.

Jedinstvena dodana vrijednost tog pristupa bila je usmjeravanje rada na prioritetne mjere i osiguravanje njihova dosljednog praćenja, uz oslanjanje na cijeli niz političkih i operativnih mogućnosti koje su na raspolaganju EU-u.

2.Ojačano upravljanje vanjskim granicama

EU savjesno i postupno poboljšava upravljanje vanjskim granicama EU-a. Tehnološki napredak prati reforma načina na koji države članice EU-a razmjenjuju informacije o upravljanju granicama.

Kako bi se poboljšalo razumijevanje promjenjivih migracijskih izazova i sigurnosnih prijetnji na granicama, Komisija je blisko surađivala s državama članicama i agencijama na razvoju zajedničke informiranosti o stanju u EU-u. Unaprijeđeni Europski sustav nadzora granica (EUROSUR) od 2021. nacionalnim tijelima pruža ažuriranu i iscrpnu sliku stanja na vanjskim granicama EU-a. Državama članicama omogućuje razmjenu informacija s Frontexom i susjednim zemljama.

Kao odgovor na sve veći broj nezakonitih dolazaka, pojačan je rad povezan s Planom za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija kako bi se poboljšalo rano otkrivanje i praćenje migracijskih trendova, uz usmjeravanje na područja od interesa za države članice s detaljnom analizom i razmjenom informacija kako bi se pomoglo u predviđanju novih pritisaka na vanjske granice.

Međutim, stvaranje kvalitetne informiranosti o stanju ne prestaje na vanjskim granicama EU-a. Neophodna je bliska suradnja i partnerstvo sa susjednim i partnerskim zemljama. Puno se postiglo u ovom mandatu, uključujući 17 aktivnih radnih dogovora Frontexa i pet sporazuma o statusu. U njih su sustavno uključene zaštitne mjere za temeljna prava. U trećim zemljama trenutačno više od 500 časnika za vezu djeluje u okviru zajedničke mreže EU-a. Njihova je uloga prikupljati i razmjenjivati informacije koje su važne za izradu zajedničke slike stanja na europskoj razini.

Novi zlatni standard upravljanja granicama

EU je nastavio raditi na uspostavi tehnološki najnaprednijeg sustava upravljanja granicama na svijetu. Poboljšani vizni informacijski sustav uklonit će nedostatke u pogledu sigurnosnih informacija boljom razmjenom informacija među državama članicama. Obnovljeni Šengenski informacijski sustav od ožujka 2023. nacionalnim tijelima pruža potpunije i pouzdanije informacije o osobama radi poboljšanja sigurnosti i upravljanja granicama.

Ova će godina biti prijelomna i zbog pokretanja okvira za interoperabilnost, kojim će se omogućiti povezivanje svih ključnih informacijskih sustava. To je nužno za uklanjanje svih postojećih nedostataka koje iskorištavaju kriminalci koji izbjegavaju otkrivanje služeći se lažnim identitetima. Primjena prve sastavnice, sustava ulaska/izlaska za registraciju putnika iz trećih zemalja, započet će u jesen. Ubrzo će uslijediti odobrenje putovanja u ETIAS-u za putnike izuzete od obveze posjedovanja vize. U kombinaciji s novom bazom podataka Eurodac imat ćemo potpuni nadzor nad time tko ulazi u EU. Ako se utvrdi prijetnja sigurnosti, osoba će biti zadržana ili vraćena u zemlju podrijetla.

Povećanje operativnih kapaciteta na vanjskim granicama

Vanjske granice EU-a proteklog su desetljeća postupno ojačane raspoređivanjem osoblja iz agencija EU-a za potporu državama članicama. Zahvaljujući proširenom mandatu Frontex može kvalitetnije podržati države članice u upravljanju njihovim vanjskim granicama u skladu s europskim integriranim upravljanjem granicama.

Danas je u stalnim snagama europske granične i obalne straže raspoređeno 2650 službenika kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi graničnih kontrola, operacija vraćanja i zaštite državne granice. Iznimno je važno nastaviti podupirati Agenciju kako bi mogla u potpunosti provesti svoj mandat, uključujući raspoređivanje stalnih snaga s 10 000 službenika do 2027. Kako bi se to postiglo, sad je ključno da Frontex, države članice i Komisija provedu akcijski plan koji je pratio evaluaciju Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Stručnjaci iz agencija EU-a, kao što su EUAA, Europol, Frontex i Eurojust, raspoređeni su na ključnim točkama ulaska kako bi pomogli nacionalnim tijelima u identifikaciji osoba koje ulaze u Uniju.

U okviru novih pilot-projekata na ključnim vanjskim granicama (Bugarska – Turska, Rumunjska – Srbija) pojačano je upravljanje vanjskim granicama i suradnja sa susjednim zemljama, a omogućeni su i brzi postupci azila i vraćanja. Već donose konkretne rezultate – Bugarska je primjerice udvostručila svoj kapacitet za smještaj službenika stalnih snaga Frontexa sa 124 na 264. Slično tome, od ožujka 2023. održano je više od 400 zajedničkih misija ophodnje Rumunjske i Srbije, što je pridonijelo uspješnom upravljanju vanjskom granicom Rumunjske sa Srbijom. Oba su projekta produljena nakon početnog razdoblja provedbe (ožujak – listopad 2023.). Bugarska i Rumunjska to će iskoristiti za dugoročno surađivanje kako bi ojačale upravljanje granicama i migracijama te su u tu svrhu potpisale okvire za suradnju. To uspješno iskustvo moglo bi poslužiti kao temelj za šire okvire suradnje, među ostalim na regionalnoj razini.

Poboljšanje suradnje na morskim granicama

Barem od sredine 1990-ih tisuće ljudi svake godine prijeđu Sredozemno more brodom kako bi pokušale zatražiti azil ili migrirati u Europu, što je posljednjih godina dovelo do povećanja broja smrtno stradalih migranata. Upravljanje tom obalom dugom 46 000 km zahtijeva pojačanu suradnju svih aktera kako bi se spašavali životi.

Države članice EU-a provode dalekosežne operacije spašavanja kako bi se spriječio gubitak života na moru, a u tome im je tijekom godina pomagala europska granična i obalna straža nizom pomorskih operacija. Međutim, stalna iskrcavanja spašenih migranata u nekim obalnim zemljama EU-a, koja su rezultat i nacionalnih i privatnih operacija, znatno utječu na njihove sustave azila, migracija i upravljanja granicama.

Pružanje pomoći osobama koje se nađu u nevolji na moru obveza je propisana međunarodnim pravom. Europska komisija nema službenu ulogu u koordinaciji operacija traganja i spašavanja ni u određivanju sigurnog mjesta za iskrcavanje osoba koje primaju pomoć jer je to u nacionalnoj nadležnosti. Međutim, Komisija nastavlja promicati strukturiraniju suradnju u tom području, posebno u okviru Europske kontaktne skupine za traganje i spašavanje, osnovane 2021. kao platforma za strukturirani dijalog među državama članicama EU-a, zemljama pridruženima Šengenu i drugim relevantnim dionicima, o provedbi pravnog okvira i praksama traganja i spašavanja koje se razvijaju.

S obzirom na to da države članice EU-a nisu same na Sredozemlju, intenzivnije se nastoji uključiti treće zemlje na sjevernoafričkoj strani u preuzimanje dijela odgovornosti za sprečavanje smrtnih stradanja na moru. Financijska sredstva EU-a uložena su u osiguravanje stručnog znanja, opreme i osposobljavanja, kao i izgradnju kapaciteta ključnih tijela kao što je mobilni koordinacijski centar za spašavanje na moru u Libiji. U Libiju su isporučena plovila za potragu i spašavanje, dok su motori i rezervni dijelovi stavljeni na raspolaganje Tunisu pomogli u održavanju 17 plovila kojima se koristi obalna straža, a nabavljeni su i radarski i komunikacijski sustavi. Uz nabavu opreme pruža se osposobljavanje: to uključuje oslanjanje na koncept „humanitarnog upravljanja granicama” Međunarodne organizacije za migracije kako bi se u Egiptu potaknuo pristup upravljanju granicama utemeljen na ljudskim pravima te, za libijsko Ministarstvo unutarnjih poslova i službenike graničnog nadzora, osposobljavanje i praćenje u području ljudskih prava. Predstojeći rad uključuje akademiju za osposobljavanje u Libiji i izradu kurikuluma za tuniško osoblje. Pomno se prate svi programi povezani s migracijama koje financira EU, među ostalim u okviru vanjske evaluacije, a neovisni sustav praćenja koji je već uspostavljen za Libiju dodatno će se ojačati drugdje u sjevernoj Africi kako bi se nadzirala provedba, uključujući poštovanje ljudskih prava.

EU je problem prelazaka morem uglavnom nastojao riješiti sprečavanjem nezakonitih odlazaka, i to kombinirajući: borbu protiv krijumčarenja migranata, razmatranje temeljnih uzroka nezakonitih migracija u zemljama podrijetla i tranzita, opsežne informativne kampanje o smrtonosnim rizicima povezanima s prelaskom brodom i pružanje vjerodostojnih alternativa mogućnosti zakonite migracije. Poboljšani sustav vraćanja i veća suradnja s trećim zemljama u pogledu ponovnog prihvata također snažno odvraćaju od nezakonitih prelazaka morem.

Pakt će sadržavati još jedan dio rješenja. Posebnost dolazaka nakon operacija traganja i spašavanja dobro je obuhvaćena novim zakonodavstvom. Konkretno, novim okvirom solidarnosti osigurat će se da mediteranske države ne snose same nerazmjeran pritisak koji proizlazi iz dolazaka nakon potrage i spašavanja. Međutim, suočavanje sa složenim okolnostima na Sredozemlju zahtijeva ustrajnost svih aktera kako bi se smanjile mogućnosti za aktivnosti krijumčara i kako bi se stalo na kraj nepotrebnom gubitku života.

3.Usmjeravanje na borbu protiv kriminalnih mreža koje krijumčare migrante

Više od 90 % nezakonitih migranata dolazi u EU služeći se uslugama krijumčara migranata. Kriminalne organizacije ostvaruju golemu dobit od ugrožavanja života na opasnim putovanjima, a nezakoniti migranti tad se suočavaju s neizvjesnim opstankom i rizikom od daljnjeg iskorištavanja. U govoru o stanju Unije 2023. predsjednica von der Leyen pozvala je na jačanje svih instrumenata koji su EU-u na raspolaganju za djelotvornu borbu protiv krijumčarenja migranata.

U paketu za borbu protiv krijumčarenja 2 iz studenog 2023. Komisija je predložila ažuriranje dvadesetogodišnjeg pravnog okvira, definiranje kaznenog djela krijumčarenja migranata i povećanje kazni. Njezini bi prijedlozi ojačali i upravljanje EU-a u području borbe protiv krijumčarenja učvršćivanjem uloge Europola i međuagencijske suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata. Ojačani Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata sa stalno upućenim časnicima za vezu, među ostalim iz Eurojusta, označio bi važnu promjenu kapaciteta Europola za potporu operacijama i istragama država članica na terenu.

Istodobno je pozivom na djelovanje pokrenut globalni savez za borbu protiv krijumčarenja migranata. Njegova ključna područja rada su sprečavanje da osobe postanu žrtve krijumčara, i to pojačanim upravljanjem granicama, informativnim kampanjama i novim usmjeravanjem na digitalne aspekte krijumčarenja; odgovor na krijumčarenje koordinacijom tijela kaznenog progona i oduzimanjem imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima; te uklanjanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija podupiranjem pristupa kvalitetnom obrazovanju, stvaranja održivih ekonomskih prilika i pristojnih radnih mjesta te ponudom više zakonitih alternativa za odvraćanje od nezakonitih odlazaka. Posebni sastanci stručnjaka o tim pitanjima održat će se 2024.

Taj se rad temelji na ažuriranom akcijskom planu za borbu protiv krijumčarenja migranata (2021. – 2025.), kojim su otvoreni novi načini suradnje s partnerskim zemljama u tom području putem namjenskih i prilagođenih operativnih partnerstava za borbu protiv krijumčarenja. Dopunjuju već započeti rad operativnih radnih skupina Europola, posebno duž srednjosredozemne rute.

Posebna i prilagođena operativna partnerstva za borbu protiv krijumčarenja s partnerskim zemljama, državama članicama i agencijama UN-a suzbijaju krijumčarenje na ključnim lokacijama. Prvo partnerstvo s Marokom pokrenuto u srpnju 2022. otvorilo je vrata bliskijoj suradnji s Frontexom i Europolom, što bi moglo uključivati usuglašavanje o radnom dogovoru i raspoređivanje časnika za vezu. Operativno partnerstvo s Tunisom dogovoreno u travnju 2023. obuhvaća pregovore o radnom dogovoru s Europolom i daljnju suradnju s CEPOL-om te će se dopuniti programom vrijednim 18 milijuna eura za borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima u Tunisu. Regionalno operativno partnerstvo sa zapadnim Balkanom pokrenuto je u studenom 2022., a u lipnju 2023. uslijedio je regionalni program za borbu protiv krijumčarenja u vrijednosti od 36 milijuna eura. Usmjeravanjem na potporu suradnji u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnoj suradnji u borbi protiv kriminalnih mreža te oslanjanjem na financijska sredstva EU-a i znanje agencija EU-a kako bi se povećali kapaciteti za upravljanje granicama, već je doveo do povećanja broja istraga, uhićenja i slučajeva kaznenog progona.

Uz operativna partnerstva za borbu protiv krijumčarenja, Komisija u okviru bilateralne i regionalne operativne suradnje pridonosi borbi protiv krijumčarenja migranata u Africi i Aziji. Ta suradnja uključuje potporu suradnji u izvršavanju zakonodavstva i pravosudnoj suradnji, povećanje kapaciteta u upravljanju kopnenim i morskim granicama te kampanje za informiranje i senzibilizaciju. U proljeće 2023. pokrenute su informativne kampanje financirane sredstvima EU-a kako bi se migrante upozorilo na opasnosti prihvaćanja pomoći krijumčara, usmjerene na zemlje podrijetla i tranzita duž glavnih migracijskih ruta, uključujući Nigeriju, Tunis, Maroko, Senegal, Gambiju, Pakistan i Irak.

Krijumčarenje migranata često se odvija na postojećim međunarodnim rutama putovanja. Komisija je u lipnju 2023. donijela paket instrumenata za rješavanje problema korištenja komercijalnih prijevoznih sredstava za olakšavanje nezakonitih migracija u EU. Taj paket uključuje niz operativnih i diplomatskih mjera za sprečavanje kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata u sve češćoj zlouporabi komercijalnog prijevoza. Aktiviran je paket instrumenata kako bi se usmjerile rasprave s partnerskim zemljama (Turska, Pakistan), a to je pridonijelo smanjenju broja nezakonitih dolazaka u EU, posebno u Cipar.

Krijumčarenje je lakše ako se osobe prvo mogu približiti EU-u iskorištavanjem zakonitih bezviznih režima u susjednim zemljama EU-a. Usklađivanje s bezviznim režimima EU-a može pomoći u smanjenju takvih mogućnosti za krijumčare. Usklađena inicijativa kojom se naglašava zajednički interes usklađivanja vizne politike s EU-om koju su provele Komisija i države članice donijela je znatne rezultate na zapadnom Balkanu 2022. i 2023. Radi daljnjeg smanjenja te izloženosti, Komisija je predložila jačanje mogućnosti djelovanja u tom području izmjenom mehanizma suspenzije viza kako bi se uključilo nepostojanje usklađenosti vizne politike kao novi razlog za suspenziju putovanja bez vize. 

Dovršetak zakonodavnog paketa instrumenata o borbi protiv krijumčarenja koji je Komisija predložila za rješavanje ključnih izazova bit će ključan u sljedećim mjesecima i godinama. To uključuje prijedloge za omogućivanje djelotvornijeg razotkrivanja i kaznenog progona krijumčara migranata. U središtu pozornosti bit će i zajedničko praćenje poziva na djelovanje za Globalni savez za borbu protiv krijumčarenja migranata. Prva tematska stručna skupina usmjerena na digitalno krijumčarenje planirana je za travanj 2024., a usredotočit će se na suradnju s pružateljima internetskih usluga i privatnim poduzećima kako bi se pokušao riješiti problem internetske dimenzije krijumčarenja migranata. Danska je domaćin konferencije o uzajamnim partnerstvima u svibnju, što je važna prilika za razmatranje stanja i rad na sljedećim koracima. Pojačana praktična suradnja između agencija EU-a, tijela kaznenog progona država članica i vanjskih partnera bit će temelj za mjere protiv kriminalnih skupina koje stoje iza krijumčarenja migranata.

4.Odlučniji pristup vraćanju

Djelotvorniji postupci vraćanja važan su dio odgovora EU-a na nezakonite migracije i demotiviraju one koji razmišljaju o neovlaštenom ulasku. Uspostava djelotvornog i zajedničkog sustava EU-a za vraćanje središnji je stup pakta o migracijama i azilu, što je potvrđeno i EU-ovom strategijom dobrovoljnog povratka i reintegracije.

To prije svega zahtijeva djelotvorne sustave u državama članicama za provedbu odluka o vraćanju. EU podupire države članice u tom procesu financiranjem i operativnom potporom relevantnih agencija EU-a. Međutim, trenutačno se i dalje tek manje od petine odluka o vraćanju djelotvorno provodi.

Jačanje mjera vraćanja i uzajamno priznavanje odluka o vraćanju

Uspostavljene su namjenske strukture za pružanje ciljane potpore državama članicama. Koordinator EU-a za vraćanje, u bliskoj suradnji s Mrežom na visokoj razini za vraćanje, radi na poboljšanju uspješnosti u tom području.

U tom kontekstu nedavno uspostavljeni plan vraćanja pruža fleksibilan okvir koji je trenutačno usmjeren na pet ključnih mjera: zajedničke mjere identifikacije koje vode do izdavanja putnih isprava uz potporu Frontexa za sedam prioritetnih odredišta (Irak, Bangladeš, Pakistan, Tunis, Nigerija, Senegal i Gambija); potpomognuti dobrovoljni povratak, održiva reintegracija i zajedničke operacije vraćanja s Frontexom; izdavanje odluka o vraćanju istodobno s negativnim odlukama o azilu; uzajamno priznavanje odluka o vraćanju i daljnje izvršenje; te davanje prednosti vraćanju nezakonitih migranata koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju.

Uspješna provedba plana oslanja se na razmjenu dobrih praksi te se u tu svrhu pripremaju namjenske radionice, čiji su domaćini Cipar, Nizozemska i Belgija. Koordinacijski sastanci pod vodstvom Frontexa planiraju se u prvoj polovici 2024. za svaku prioritetnu treću zemlju kako bi se državama članicama pomoglo u upravljanju njihovim predmetima vraćanja.

Uzajamno priznavanje odluka o vraćanju još je jedna mogućnost za poboljšanje učinkovitosti EU-a u cjelini u pogledu vraćanja. Preporuke Komisije iz ožujka 2023. dovele su do češćeg korištenja upozorenja o vraćanju Šengenskog informacijskog sustava u državama članicama: države članice su u šest mjeseci unijele više od 200 000 novih upozorenja o vraćanju. Sada kada tijela država članica mogu vidjeti je li osobi koja je uhićena na njihovu državnom području već izdana odluka o vraćanju u drugoj državi članici, te se informacije mogu upotrijebiti za brže vraćanje. U tijeku su kontakti sa stručnjacima kako bi se ta prilika što bolje iskoristila. 3  

Propustilo se provesti reformu Direktive o vraćanju, koja je prvi put predložena 2018. i koja još nije dogovorena u okviru pakta, a dovela bi do važnih poboljšanja u upravljanju politikom vraćanja. Pridonijela bi sprečavanju i smanjenju stope bijega i nedopuštenih kretanja, i to zajedničkim kriterijima za procjenu svakog slučaja i mogućnošću zadržavanja kako bi se očuvao javni red i sigurnost.

Potpora vraćanju i reintegraciji

Financijska sredstva EU-a i Frontex pružaju potporu državama članicama u vraćanju i reintegraciji, među ostalim poticanjem dobrovoljnog povratka i motiviranjem potencijalnih vraćenika da sudjeluju u postupku vraćanja. To uključuje praktičnu pomoć kao što su rezervacija letova, plaćanje pratitelja za prisilno vraćanje i suradnja s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) na reintegraciji.

Vraćanja iz EU-a olakšavaju bilateralni programi država članica i Frontexove zajedničke usluge reintegracije, koje pružaju potporu reintegraciji vraćenika u više od 35 trećih zemalja (što će se u bliskoj budućnosti proširiti na oko 50 zemalja). Od pokretanja usluge u travnju 2022. pružena je potpora za više od 5500 korisnika, a njezino se korištenje tijekom 2023. intenziviralo. Uslugom koja obuhvaća sve treće zemlje obuhvaćene njezinim područjem primjene koristile su se 24 države članice i zemlje pridružene Šengenu. Partnerske zemlje pozdravile su redovito pružanje potpore reintegraciji, posebno u slučajevima prisilnog vraćanja, te su olakšale provedbu i prihvaćanje operacija vraćanja. Primjer je potpora u iznosu od 13 milijuna eura za održivu reintegraciju vraćenika iz EU-a u Maroku, Egiptu i Tunisu, koja obuhvaća izravnu potporu samim povratnicima i strukturnu potporu nadležnim nacionalnim tijelima.

Potpora potpomognutom dobrovoljnom povratku iz partnerskih zemalja i održivoj reintegraciji u zemljama podrijetla još je jedan ključni cilj. EU je od 2021. izdvojio gotovo 400 milijuna eura za potporu dobrovoljnom povratku i reintegraciji vraćenika iz zemalja tranzita u supsaharskoj Africi. Od kolovoza 2022. do siječnja 2024. EU je u okviru tog programa pomogao više od 17 000 migranata u dobrovoljnom povratku i uspješnoj reintegraciji.  U okviru programa u vrijednosti od 68 milijuna eura za dobrovoljni povratak migranata iz sjeverne Afrike broj vraćenih migranata godišnje gotovo se utrostručio od 2020. do 2023. (više od 13 000 u 2023.), uz znatnu potporu zaštiti prije vraćanja.

Jačanje postupaka vraćanja jedan je od glavnih stupova akcijskog plana EU-a za zapadni Balkan. Novi regionalni program vraćanja u vrijednosti od 13 milijuna eura dodatno će poduprijeti partnere sa zapadnog Balkana u operacionalizaciji učinkovitih sustava upravljanja vraćanjem koji se temelje na pravima, uključujući dobrovoljni povratak i nedobrovoljna vraćanja. Pilot-projekt koji je Međunarodna organizacija za migracije provela s vlastima Bosne i Hercegovine također je podupirao nedobrovoljna vraćanja nezakonitih migranata, prvenstveno u Bangladeš i Tursku.

5. Reagiranje na akutne potrebe i krize

EU je odgovorio na niz nepredviđenih pritisaka i kriza koji su se pojavili tijekom posljednje četiri godine. Komisija je pritom u više navrata pokazala kako potpora EU-a može pomoći državama članicama koje su izložene posebnom migracijskom pritisku na vanjskim granicama ili su suočene s neočekivanim porastom nezakonitih dolazaka. Kombiniranjem potpore agencija – Agencije EU-a za azil, Europola i Frontexa, financijskih sredstava i operativne potpore EU može brzo pomoći u ispunjavanju posebnih potreba.

Ciljana potpora državama članicama pod pritiskom

U Cipru se potpora temelji na memorandumu o razumijevanju dogovorenom s Ciprom u veljači 2022. Njime su obuhvaćeni svi aspekti upravljanja migracijama, uključujući znatna financijska sredstva za poboljšanje prihvatnih kapaciteta. To je povećalo kapacitete Cipra za upravljanje granicama i pomoglo mu da u potpunosti iskoristi mogućnosti u okviru dobrovoljnog mehanizma solidarnosti, kao i njegov kapacitet za vraćanje.

U Grčkoj Europska komisija pridonosi jačanju nacionalnog sustava upravljanja migracijama prije svega kad je riječ o poboljšanju prihvatnih objekata i povećanju učinkovitosti postupaka azila i vraćanja. Znatna financijska, operativna i tehnička potpora pomogla je nacionalnim tijelima u tim područjima te su uvelike poboljšani ukupni kapaciteti i uvjeti prihvata, pojednostavnjeni postupci azila te potaknuta premještanja i vraćanja.

Kad je u rujnu 2023. u Lampedusu stiglo gotovo 10 000 tisuća migranata u roku od 72 sata, EU je pružio hitnu potporu. Plan od deset točaka koji je iznijela predsjednica von der Leyen djelotvorno se provodi. Osim financijske potpore, raspoređene su agencije kako bi pomogle u registraciji dolazaka i upućivanju na odgovarajuća tijela, kao i s dodatnim osobljem i sredstvima za nadzor. Zračni prijevoz s otoka, koji se financira iz hitne potpore EU-a, također je pridonio smanjenju pritiska. Taj rad na terenu dopunjen je obnovljenim nastojanjima u borbi protiv mreža za krijumčarenje migranata, a diplomatski rad s Tunisom i zemljama podrijetla brzo je imao učinak smanjenja broja nezakonitih dolazaka.

EU podupire i Španjolsku, i to financijski i operativno, radi boljeg upravljanja granicama i jačanja prihvatnih objekata i postupaka na Kanarskim otocima, kao i na kopnu. To uključuje posebne zajedničke operacije Frontexa za potporu sposobnosti Španjolske da sigurno i učinkovito upravlja svojim vanjskim morskim i zračnim granicama.

Borba protiv instrumentalizacije

Iako oni koji upravljaju vanjskim granicama uvijek moraju biti opremljeni i spremni nositi se s promjenjivim obrascima kretanja s razvojem ruta i praksi krijumčara migranata, EU se posljednjih godina suočava s novim izazovima zbog sve većeg broja incidenata u kojima su migranti instrumentalizirani u političke svrhe.

EU brzo djeluje kako bi zaštitio instrumentalizirane osobe i vanjske granice Unije. Kad je bjeloruski režim instrumentalizirao osobe u drugoj polovini 2021., EU je blisko surađivao s litavskim, poljskim i latvijskim vlastima kako bi ponudio pojačanu zaštitu granica i financijska sredstva za potporu kapacitetima za azil i prihvat. Intenzivnije diplomatsko djelovanje pomoglo je u sprečavanju daljnjeg iskorištavanja pojedinaca i olakšalo njihovo dostojanstveno vraćanje.

Radi izbjegavanja nužne primjene ad hoc mjera u budućim situacijama instrumentalizacije migranata, pakt sadržava definiciju i stabilan okvir u okviru pravila EU-a o azilu i vraćanju kako bi se pojasnilo kako bi države članice mogle upravljati takvim situacijama uz potpuno poštovanje prava EU-a, temeljnih prava i međunarodnih obveza.

Potpora osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu

Jedan od najvažnijih koraka u politici azila i migracija EU-a u protekle četiri godine bila je aktivacija u ožujku 2022., na prijedlog Komisije, Direktive o privremenoj zaštiti, koja je dosad donijela koristi za više od četiri milijuna osoba koje bježe od agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Unatoč nezapamćeno velikom broju dolazaka u kratkom roku, EU je pomogao osigurati dobru potporu osobama koje bježe u EU i državama članicama koje ih primaju. U okviru privremene zaštite osobama koje bježe od rata osiguran je smještaj, pristup tržištu rada, zdravstvena skrb i obrazovanje za djecu, čime je izbjegnut i nepodnošljiv pritisak na sustave azila država članica.

Koordinacijski instrumenti za uključivanje nacionalnih nastojanja imaju ključnu ulogu u zajedničkoj provedbi. Radi podržavanja država članica u provedbi Direktive o privremenoj zaštiti, Komisija je uspostavila Platformu solidarnosti „Ukrajina” 4 kako bi okupila sve ključne aktere u tom kontekstu. Platforma solidarnosti prati nove potrebe osoba raseljenih iz Ukrajine u EU i podupire koordinaciju operativnog odgovora. Osim toga, Komisija je uspostavila platformu za registraciju zahtjeva za privremenu zaštitu kako bi države članice u stvarnom vremenu razmjenjivale informacije o korisnicima privremene zaštite i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom.

Brza prilagodba financijskih sredstava EU-a bila je nužna da se podupru države članice i civilno društvo, kao i brojne zajednice i Europljani koji pružaju pomoć onima kojima je potrebna. Komisija je u ožujku 2022. predložila djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE), koje je kasnije pojačano programom CARE (+) za smještaj, zdravstvenu skrb, pristup tržištu rada te zdravstvenoj, socijalnoj i psihološkoj potpori. Program upotpunjuje utvrđenu potporu za integraciju putem financijskih sredstava EU-a. Agencije EU-a na terenu su pružile i izravnu potporu državama članicama koje graniče s Ukrajinom i Moldovom. Odluka o dodatnom produljenju primjene režima privremene zaštite do ožujka 2025. znak je neupitne potpore EU-a Ukrajini.

Smanjivanje sekundarnih kretanja i iskazivanje solidarnosti

Posljednje četiri godine uvelike se pružala potpora državama članicama koje su pod pritiskom, bilo zbog dolazaka na vanjske granice ili nedopuštenih kretanja unutar EU-a. Zahvaljujući tome poduzete su mjere za uklanjanje nedostataka u postojećem dablinskom sustavu do provedbe pakta.

Kako bi se pružila potpora državama članicama koje su pod pritiskom, posebno zbog dolazaka morskim putovima, uspostavljen je dobrovoljni mehanizam solidarnosti. Komisija koordinira taj mehanizam uz potporu Agencije Europske unije za azil tako što procjenjuje potrebe država članica prvog ulaska i prati poštovanje obveza u pogledu premještanja i financijske solidarnosti. Zahvaljujući tom privremenom mehanizmu dosad je premješteno više od 4000 osoba, a pružio je i dragocjeno iskustvo koje će pridonijeti uvođenju i provedbi trajnog, strukturiranog i predvidljivog mehanizma solidarnosti u okviru pakta, prema kojem je premještanje jedan od mogućih oblika potpore državama članicama pod pritiskom.

Kao pomoć u borbi protiv sekundarnih kretanja Komisija je predstavila primjere dobre prakse za provedbu dablinskog plana da bi poboljšala komunikaciju među državama članicama, povećala usklađenost s pravom EU-a i ograničila bijeg. Opći je cilj poboljšati razinu transfera u skladu s Dablinskom uredbom i tako ograničiti nedopuštena kretanja među državama članicama. Za postizanje ciljeva dablinskog plana državama članicama prioritet mora biti njegova daljnja provedba i moraju dodijeliti potrebne ljudske i financijske resurse odjelima za dablinski postupak. Provedba mjera utvrđenih u planu i dalje je presudna, ne samo kako bi se svladale trenutačne prepreke, već i kako bi se pakt uspješno proveo. Komisija će i dalje podupirati države članice u postizanju svih ciljeva iz dablinskog plana.

Europa je kontinent čiju su povijest oblikovali mnogi narodi. Migracije nisu nova pojava niti utječu samo na Europu. Migracijska putovanja uvijek imaju početak i kraj, a zemlje u cijelom svijetu suočavaju se s mnogim izazovima kao i mi. Svaka europska migracijska politika u potpunosti mora biti uključena u našu vanjsku politiku. Migracijske politike koje dobro funkcioniraju u interesu su partnerskih zemalja, EU-a, kao i samih izbjeglica i migranata.

1.Nova paradigma koja se temelji na sveobuhvatnim partnerstvima

Nakon preuzimanja dužnosti Komisija Ursule von der Leyen obvezala se da će iznova razmotriti svoje prioritete, prvo u pogledu položaja migracija u vanjskim odnosima i drugim politikama, a zatim u pogledu toga što to znači za naše opće odnose s pojedinim partnerima.

Budući da su jedan od glavnih prioriteta EU-a i važno političko pitanje za partnere, migracije su sastavni dio produbljivanja odnosa EU-a s partnerima u cijelom svijetu. Sada postoji jasan poticaj za sklapanje dubljih partnerstava s ključnim trećim zemljama koja će suradnju u području migracija dodati drugim važnim interesima.

Pokazalo se da sveobuhvatna partnerstva koja uključuju migracije uspješno postižu uzajamno korisne rezultate. Taj će pristup također trebati razraditi i proširiti na više partnera. Osim toga, EU će se pragmatičnije i odlučnije morati zauzeti da se o našim interesima vodi računa u partnerstvima koja održavamo, pri čemu se ne bi trebao ustručavati upotrijebiti poticajne i odvraćajuće mjere.

Uklanjanje temeljnih uzroka

EU i njegove države članice i dalje su najveći pružatelj službene razvojne pomoći u svijetu. Strategijom ulaganja EU-a za potporu ulaganjima u održivu infrastrukturu, Global Gateway, do 2027. mobilizirat će se do 300 milijardi eura kako bi se poboljšala povezivost i poduprla zelena i digitalna tranzicija. Više od polovine ukupnog iznosa uložit će se u Afriku, dok će 77 milijardi eura biti namijenjeno gospodarskim i investicijskim planovima za Istočno partnerstvo, južno susjedstvo i zapadni Balkan.

Uz ukupni učinak te goleme predanosti gospodarskom razvoju, djelovanje EU-a posebno je usmjereno na potporu partnerima u sprečavanju nezakonitih migracija rješavanjem njihovih temeljnih uzroka. Održive gospodarske mogućnosti, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, posebno za mlade, socijalne usluge, potpora malim i srednjim poduzećima i povećani pristup financiranju mogu bitno smanjiti pritisak nezakonitih migracija. Ulaganja dijaspore u zemljama podrijetla također mogu pomoći smanjiti taj pritisak, a doznake emigranata mogu se iskoristiti za razvoj. EU s partnerima radi na uklanjanju različitih pokretača migracija i prisilnog raseljavanja, uključujući siromaštvo i loše upravljanje, katastrofe, negativne učinke klimatskih promjena i uništavanja okoliša, sukobe i nestabilnost u zemljama podrijetla i tranzita.

Suradnja na terenu

EU ulaže u brojne dijaloge s partnerima kako bi trećim zemljama pomogao da unaprijede i/ili razviju vlastite politike i sustave migracija i azila, kako bi poboljšali svoje kapacitete za upravljanje granicama i migracijama i pružanje međunarodne zaštite te kako bi se uzele u obzir posebne potrebe kao što je učinkovita reintegracija nakon vraćanja.

Dijalozi o migracijama s prioritetnim partnerskim zemljama odražavaju taj sveobuhvatni pristup suradnji u području migracija. Na primjer, dijalog EU-a i Egipta o migracijama obuhvaća upravljanje granicama, vraćanje i reintegraciju, zaštitu i migracije radne snage, pri čemu je potpora sudanskim izbjeglicama važan prioritet. Na drugom dijalogu na visokoj razini o migracijama s Turskom u studenom 2023. potvrđeno je da su obje strane spremne ojačati bilateralnu suradnju. Provedba Izjave EU-a i Turske i sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske i dalje je iznimno važna za suradnju: osim prihvata izbjeglica iz Sirije, glavna su područja djelovanja pomoć u sprečavanju nezakonitih ulazaka i odlazaka iz zemlje te borba protiv krijumčarskih mreža. Komisija je u ožujku 2023. u Aziji pokrenula dva sveobuhvatna dijaloga o migracijama i mobilnosti s Bangladešom i Pakistanom. Tekući rad s drugim partnerima kao što su Nigerija, Irak, Tunis, Maroko i Mauritanija omogućuje promicanje interesa svakog partnera u pogledu svih pitanja.

Izgradnja kapaciteta na zapadnom Balkanu uključuje i zakonodavnu pripremu zemalja kandidatkinja za njihove buduće odgovornosti u pogledu migracija i azila kao država članica. Druge važne teme su kapaciteti za prihvat i operativna potpora agencija EU-a i financiranje kako bi se partnerima sa zapadnog Balkana pomoglo da poboljšaju svoje sustave upravljanja migracijama i granicama. Raspoređivanje službenika graničnog nadzora iz Frontexa i zajedničkih patrola za potporu upravljanju granicama prošireno je sklapanjem novih sporazuma o statusu (vidjeti u nastavku).

Ta je suradnja omogućena zahvaljujući velikom doprinosu iz financijskih sredstava EU-a. Budući da je 10 % programa Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa namijenjeno aktivnostima povezanima s migracijama i prisilnim raseljavanjem, u tijeku je više od 190 projekata u vrijednosti od oko 5,3 milijarde eura. To znači, na primjer, da je 691 milijun eura namijenjeno mjerama u sjevernoj Africi u razdoblju 2021. – 2023., a gotovo dvije trećine tog iznosa namijenjeno je boljem upravljanju migracijama i azilom. Sveobuhvatni pristup migracijama i rješavanju vanjskih izazova u južnom susjedstvu dodatno će se ojačati nedavnom odlukom Europskog vijeća o povećanju daljnjeg financiranja migracija 5 .

Financijska sredstva EU-a dopunjena su i pojačana potporom koju pružaju države članice EU-a i drugi partneri u okviru inicijativa Tima Europa. Usmjerene su na rad na najvažnijim prioritetima u području migracija u određenoj zemlji ili regiji, u kojima koordinirane i dosljedne mjere mogu imati transformativni učinak. Inicijative Tima Europa za srednjosredozemnu rutu te za atlantsku i zapadnosredozemnu rutu pokrenute su u prosincu 2022. na političkoj razini kako bi se poduprle aktivnosti duž glavnih ruta prema EU-u i utvrdili nedostaci i preklapanja, jačajući lokalnu koordinaciju i dajući prednost zajedničkim akcijama, a kroz drugu inicijativu Tima Europa nastoji se riješiti problem regionalnog raseljavanja u Afganistanu.

Pružanje potpore za zaštitu u cijelom svijetu

Svake godine milijuni ljudi prisiljeni su napustiti svoje domove zbog sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava, progona, katastrofa i učinaka klimatskih promjena. Broj prisilno raseljenih osoba u cijelom svijetu 2023. je dosegnuo nezapamćenu razinu i trenutačno iznosi 110 milijuna. Velika većina njih smještena je u zemljama u razvoju, a EU će im i dalje predano pomagati.

EU i njegove države članice zajedno su vodeći svjetski donatori za potporu izbjeglicama i osiguravaju 42 % globalnih financijskih sredstava 6 . EU je 2022. sam osigurao 2,4 milijarde eura za humanitarnu, razvojnu i mirovnu potporu za pomoć izbjeglicama i njihovim domaćinima. U posljednjih nekoliko godina otprilike 80 % proračuna EU-a za humanitarnu pomoć svake se godine dodjeljuje projektima koji nastoje ispuniti potrebe prisilno raseljenih osoba i njihovih zajednica domaćina u cijelom svijetu.

To uključuje veliku potporu EU-a Turskoj, koja je primila više od 4 milijuna izbjeglica i suočila se s golemim problemom sirijske krize, u iznosu od 10 milijardi eura od 2011. EU također pruža potporu Jordanu, Libanonu i Iraku u borbi s posljedicama sirijske krize i ima važnu ulogu u mobilizaciji pomoći drugih donatora.

Od 2021. do 2023. gotovo 150 milijuna eura dodijeljeno je za mjere u području zaštite u Libiji, Tunisu, Maroku i Egiptu kojima se, na primjer, osigurava veća pristupačnost i skrb na lokalnoj razini za migrante u vrlo ranjivom položaju, olakšava pristup osnovnim uslugama, poboljšavaju životni uvjeti, a u slučaju Libije, omogućuje transfer registriranih izbjeglica i tražitelja azila iz centara za zadržavanje u urbana okruženja.

EU od 2019. pridonosi i znatnom humanitarnom financiranju u Afganistanu, Iranu i Pakistanu u ukupnom iznosu većem od 665 milijuna eura, a izdvojio je i više od 400 milijuna eura za suzbijanje raseljavanja pripadnika etničke skupine Rohindža, uglavnom u Bangladešu. Humanitarna pomoć i potpora razvojnoj suradnji pruža se i drugim zemljama domaćinima u Aziji, Africi i Latinskoj Americi koje se suočavaju sa znatnim raseljavanjem, primjerice Kolumbiji, Ugandi, Čadu i Mozambiku.

Multilateralni angažman

Suradnja EU-a s agencijama UN-a i dalje je iznimno korisna za obje strane. Višedimenzionalno i blisko partnerstvo s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) obuhvaća sve aspekte migracija i prisilnog raseljavanja te se dodatno produbilo kroz odgovor na krizu raseljavanja uzrokovanu invazijom Rusije na Ukrajinu. EU i njegove države članice zajedno su najveći donatori IOM-a i drugi najveći donator UNHRC-a. Proširena je i suradnja u pogledu informiranosti o stanju i pripravnosti, a UNHCR i IOM sada sudjeluju u mreži EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija. Kriza raseljavanja u Ukrajini ojačala je i suradnju EU-a s UNICEF-om u pogledu pomoći djeci 7 . Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) postao je bliski partner EU-a nakon poziva na djelovanje u kontekstu Globalnog saveza za borbu protiv krijumčarenja migranata.

EU podupire niz regionalnih procesa za promicanje pristupa na svim razinama rute: Europsko-afrički dijalog o migracijama i razvoju (Rabatski proces), inicijativu za migracijski put između EU-a i Roga Afrike (Khartoumski proces), partnerstvo za migracije Put svile (Budimpeštanski proces) i Praški proces (zapadni Balkan, istočno susjedstvo i središnja Azija). Od 2018. podupire i Niameyski proces u zapadnoj i sjevernoj Africi za sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.

Novi Sporazum iz Samoe koji su u studenom 2023. EU i njegove države članice potpisali s članicama Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država pruža pravni okvir za odnose u sljedećih dvadeset godina i sadržava poboljšani odjeljak o migracijama i mobilnosti.

Na terenu se nastavlja rad zajedničke trostrane radne skupine AU-a, EU-a i UN-a kako bi se pronašla rješenja za migracijske izazove s kojima se suočava Libija. Dogovoreni prioriteti 8 uključuju rad na okončanju proizvoljnog zadržavanja migranata u Libiji i razvoju alternativa zadržavanju te borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima.

EU s međunarodnim partnerima podupire rimski akcijski plan za razvoj i migracije na Sredozemlju, Bliskom istoku i u Africi, pokrenut u srpnju 2023., i nastavak rimskog procesa, kojim se nastoji sveobuhvatno pristupiti uklanjanju problema nezakonitih migracija, od gospodarskih ulaganja do zakonitih putova i od zaštite do mjera protiv krijumčarenja.

2.Promicanje zakonitih putova kao alternative nezakonitim migracijama

Suradnja u području zakonitih migracija jedan je od elemenata prilagođenih, uzajamno korisnih partnerstava koja mogu pomoći u savladavanju zajedničkih izazova i pridonijeti djelotvornoj provedbi obveza ponovnog prihvata.

Partnerstva za traženje talenata

Partnerstva za traženje talenata najavljena u paktu poboljšavaju zakonite putove u EU i strateški uključuju partnerske zemlje u upravljanje migracijama, posebno pomaganjem da se smanje nezakonite migracije i poticanjem partnera na suradnju u području vraćanja i ponovnog prihvata. Programi Komisije koji državljanima partnerskih zemalja omogućuju da studiraju, osposobljavaju se ili rade u EU-u pridonose tim partnerstvima, kao i financiranje i pomoć u izgradnji kapaciteta u područjima kao što su informacije o tržištu rada i razvoj vještina, jačanje upravljanja migracijama radne snage, strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Svaki od njih prilagođen je prioritetima koje su definirali EU, države članice i partnerska zemlja. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal tog instrumenta, angažman država članica na razini EU-a bit će ključan za maksimalno iskorištavanje učinka poluge koji suradnja u području migracija radne snage može imati na ponovni prihvat.

Komisija je dosad dala prednost pokretanju takvih partnerstava s Marokom, Tunisom, Egiptom, Pakistanom i Bangladešom. Predviđena su i partnerstva za traženje talenata s Nigerijom i Senegalom, ovisno o poboljšanoj suradnji u cijelom nizu migracijskih pitanja. Nakon prvih okruglih stolova 2023. u okviru partnerstva za traženje talenata sa svakom partnerskom zemljom u prvoj polovini 2024. održat će se novi niz razmjena na okruglim stolovima.

Privlačenje talenata

Gospodarski rast EU-a otežan je ozbiljnim manjkom radne snage koji utječe na brojne sektore u svim država članica. Iako su mjere za maksimalno iskorištavanje potencijala domaće radne snage EU-a prvi prioritet, migracija radne snage nužan je dio rješenja. Kako bi ostao konkurentan, EU mora privući vještine i talente na temelju već poduzetih mjera, uključujući revidiranu Direktivu o plavoj karti EU-a i Direktivu o jedinstvenoj dozvoli. Bit će potrebno dodatno raditi na dovršetku reforme Direktive o osobama s dugotrajnim boravkom kako bi se pojednostavnjenjem postupaka olakšalo stjecanje statusa osobe s dugotrajnim boravištem. Komisija je u studenom 2023. predložila uspostavljanje baze talenata EU-a, prve platforme na razini EU-a za olakšavanje međunarodnog zapošljavanja u sektorima koji se suočavaju s manjkom radne snage. U narednim će godinama razvoj tog područja biti važan dio rada, zajedno s mjerama integracije kako bi migranti mogli ostvariti svoj puni potencijal na tržištu rada.

Doprinos globalnom radu u području preseljenja

Programi EU-a za preseljenje omogućili su najugroženijim izbjeglicama da stignu u Europu, a da ne moraju pribjeći kriminalnim krijumčarskim mrežama ili ugroziti svoje živote na opasnim rutama. EU je i dalje posvećen pružanju sigurnih i zakonitih putova onima kojima je potrebna zaštita. Zahvaljujući novom okviru EU-a za preseljenje u okviru pakta EU će imati trajni sustav koji će učvrstiti njegove rezultate o doprinosu globalnim mjerama za preseljenje. U razdoblju 2024. – 2025. države članice obvezale su se primiti više od 60 000 osoba u okviru EU-ova programa preseljenja i humanitarnog prihvata. Tijekom posljednje tri godine financijska sredstva EU-a za potporu državama članicama dosegnula su više od 318 milijuna eura. EU nastavlja podupirati i humanitarnu evakuaciju osoba iz Libije u okviru mehanizma za hitni tranzit u Nigeru i Ruandi radi daljnjeg preseljenja kako bi se najugroženijim osobama pomoglo da pobjegnu iz očajnih okolnosti.

3.Korištenje zajedničkog utjecaja za ponovni prihvat

Kako bi vraćanje i ponovni prihvat učinkovito funkcionirali, zemlje podrijetla moraju surađivati u identifikaciji svojih državljana, izdavati putne isprave i prihvaćati operacije vraćanja. Ta je obveza u skladu s međunarodnim pravom, kao i s nizom multilateralnih instrumenata te bilateralnih sporazuma i dogovora o ponovnom prihvatu. Međutim, u praksi je suradnja često nedostatna i potrebno ju je strateški poduprijeti angažmanom na svim razinama, kroz pristup Tima Europa i stratešku upotrebu svih relevantnih politika i instrumenata.

Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje ojačali su svoju upotrebu diplomacije i kolektivni utjecaj EU-a kako bi iskoristile politike EU-a za potporu mjerama vraćanja i ponovnog prihvata. Vizna politika pružila je nove instrumente za promicanje suradnje u tom području.

U skladu s člankom 25.a Zakonika o vizama Komisija redovito ocjenjuje suradnju trećih zemalja u pogledu ponovnog prihvata i o tome obavještava Vijeće. U slučaju nedovoljne suradnje u pogledu ponovnog prihvata i uzimajući u obzir opće odnose Unije s dotičnom trećom zemljom, Komisija može predložiti restriktivne vizne mjere. Taj je proces ključan za utvrđivanje i svladavanje izazova, a doveo je do pojačanog dijaloga o ponovnom prihvatu s nekoliko partnera, uz poboljšani dijalog i suradnju s partnerima kao što su Irak, Bangladeš i Gambija. Četvrto izvješće predstavljeno je u srpnju 2023. i donesen je novi prijedlog mjera ograničavanja viza za Etiopiju, zajedno s prijedlogom o djelomičnom povlačenju mjera ograničavanja koje su na snazi za Gambiju.

Mehanizam iz članka 25.a obuhvaća samo zemlje kojima je potrebna viza. Za 64 zemlje s kojima EU ima bezvizni režim mehanizam suspenzije viza zaštitna je mjera protiv zlouporabe putovanja bez vize koje može dovesti do nezakonitih migracija. Iako taj mehanizam može imati snažan odvraćajući učinak, aktiviran je samo jednom. Dovršetak reforme mehanizma bit će neophodan kako bi se olakšala upotreba i suzbio veći spektar zlouporaba putovanja bez vize, kao što su povećani nezakoniti dolasci zbog neusklađenosti s viznom politikom EU-a, programi za dodjelu državljanstva ulagačima u zemljama čijim državljanima nisu potrebne vize ili hibridne prijetnje, kao što je instrumentalizacija migranata pod pokroviteljstvom države. Reforma uključuje i stroža pravila za zlouporabe povezane s neutemeljenim zahtjevima za azil (23 % svih zahtjeva za azil u EU-u 2023. došlo je iz zemalja čijim državljanima nije potrebna viza).

Još jedan potencijalni instrument za osiguravanje suradnje u području vraćanja i ponovnog prihvata mogao bi biti revidirani opći sustav povlastica (Uredba o OSP-u). Komisija je predložila da se Uredba dopuni novom odredbom o novom kriteriju za ukidanje povlaštenog tarifnog postupanja koji je jednostrano dodijelila Unija, a on se odnosi na ozbiljne nedostatke u provedbi obveze ponovnog prihvata vlastitih državljana. Time bi se dodatno potaknulo treće zemlje da poštuju svoje međunarodne obveze i omogućilo bolje upravljanje migracijama. O Uredbi se trenutačno pregovara.

Promjena paradigme koju je EU uveo u svoje odnose s trećim zemljama već pokazuje pozitivne rezultate, a u narednim će godinama to i dalje biti dominantna tema rada EU-a. Pozitivni poticaji, među ostalim u području trgovine, razvoja i zakonitih migracija, moraju se dosljedno i strateški upotrebljavati kako bi njihova pozitivna dinamika bila korisna za suradnju u području ponovnog prihvata.

Dosljednost u provedbi neophodna je za povjerenje u politike EU-a i nacionalne migracijske politike, što zahtijeva pojačano praćenje i operativnu potporu agencija EU-a. U posljednjih deset godina operativno proširenje mandata agencija EU-a za upravljanje granicama i migracijama omogućilo im je da povećaju razinu potpore državama članicama i rasporede svoje osoblje i stručnjake u područja kao što su nadzor granica, vraćanje i obrada zahtjeva za azil.

Frontex

Zahvaljujući proširenom mandatu Frontex je povećao potporu državama članicama u upravljanju vanjskim granicama jer je pružio usluge, informacije, opremu te pristup resursima i stručnom znanju koji pomažu u suočavanju s migracijskim izazovima u državama članicama. Kako je već navedeno, to uključuje sve veću ulogu u području vraćanja. Stalne snage postupno se uspostavljaju i na dobrom su putu da do 2027. ostvare cilj od 10 000 službenika kako bi bile potpuno opremljene i osposobljene za pružanje znatne potpore za nadzor granica i vraćanje. Međutim, to će djelomično ovisiti o tome hoće li države članice ispuniti svoje obveze i osigurati osoblje dugoročnim i kratkoročnim raspoređivanjem.

Frontex je povećao i svoju agilnost za bolju reakciju na iznenadne potrebe i hibridne prijetnje, što je vidljivo iz njegova brzog odgovora u Finskoj krajem 2023. Osim operativne potpore Frontex ima važnu ulogu u provedbi europskog integriranog upravljanja granicama.

Podupire i izgradnju kapaciteta i upravljanje granicama partnera iz trećih zemalja. Nova generacija sporazuma o statusu između EU-a i trećih zemalja omogućuje raspoređivanje stalnih snaga Frontexa s izvršnim ovlastima između dviju zemalja koje nisu članice EU-a, što omogućuje zajednički nadzor granice iz zraka, s mora i kopna. Dosad su ih potpisali EU i Albanija, Moldova, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. EU bi uskoro trebao potpisati sporazum sa Srbijom, a službeno je dogovoreno da je datum početka pregovora s Bosnom i Hercegovinom 12. veljače.

Frontex ima i radne dogovore koji omogućuju suradnju s tijelima trećih zemalja u područjima kao što su razmjena informacija, izgradnja kapaciteta i analiza rizika. Takvi dogovori trenutačno postoje s Albanijom, Gruzijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom 9*, Sjevernom Makedonijom, Azerbajdžanom, Turskom, Armenijom, Nigerijom, Cabo Verdeom, Kanadom, Crnom Gorom, SAD-om, Moldovom, Ukrajinom i Ujedinjenom Kraljevinom 10 . Agencija trenutačno pregovara o dodatnih 16 radnih dogovora, među ostalim sa sjevernoafričkim i zapadnoafričkim partnerima, te ažurira postojeće dogovore s drugim partnerima.

Frontex je za sve te nove zadaće donio i provodi strategiju o temeljnim pravima kojom se osigurava usklađenost Agencije s pravom EU-a i međunarodnim pravom, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

Raspoređivanje osoblja Frontexa Frontex na početku 2024. provodi 22 operativne aktivnosti za potporu državama članicama i zemljama pridruženima Schengenu u nadzoru granica i vraćanju, kao i s partnerskim zemljama. Agencija trenutačno ima više od 2700 raspoređenih pripadnika stalnih snaga. Operacije pružaju potporu zaštiti kopnenih, morskih i zračnih granica. Osoblje sudjeluje u graničnim kontrolama na graničnim prijelazima i operacijama vraćanja, među ostalim zadaćama. Navedene brojke odnose se na operacije Frontexa u trećim zemljama. Početkom 2024. Frontex je imao više od 500 službenika na zapadnom Balkanu, u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, kao i u Moldovi, koji nacionalnim tijelima pomažu u upravljanju granicama, nadzoru, otkrivanju krivotvorenih isprava i borbi protiv prekograničnog kriminala te raspoređuju relevantna vozila.

Agencija EU-a za azil

U siječnju 2022. Europski potporni ured za azil (EASO) postao je Agencija EU-a za azil (EUAA), punopravna agencija s više resursa za potporu državama članicama u upravljanju azilom i prihvatom. Mehanizam praćenja, čija je metodologija pripremljena 2023., pratit će operativnu i tehničku primjenu pravnih obveza EU-a i tako pridonijeti usklađenijem sustavu azila EU-a. Osim što izravno pomaže državama članicama, rad EUAA-e na primjeni operativnih standarda, smjernica i osposobljavanja za usklađivanje praksi azila i prihvata u državama članicama promiče veću konvergenciju i pomaže smanjiti sekundarna kretanja.

EUAA podupire rad Komisije na pružanju pomoći državama članicama koje su pod migracijskim pritiskom da izgrade snažno upravljanje azilom uz operativnu i tehničku pomoć državama članicama u pogledu njihovih sustava azila i prihvata.

EUAA pruža potporu i za izgradnju kapaciteta nekim trećim zemljama, s naglaskom na zemljama kandidatkinjama. Agencija je postigla dogovor o bilateralnim planovima sa svim partnerima sa zapadnog Balkana kako bi pomogla u usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i prilagodila se posebnim potrebama na terenu.

Raspoređivanje osoblja EUAA-e EUAA-ini timovi za podršku azilu širom EU-a pružaju potporu nacionalnim tijelima za azil i prihvat u upravljanju, strateškom planiranju, kvaliteti i postupcima. Agencija je do 3. ožujka 2024. rasporedila 1141 službenika u 12 država članica.

Europol

Raspoređivanje osoblja u države članice, kao i u partnerske zemlje, ključan je element rada Europola na olakšavanju razmjene informacija i podupiranju istraga. To uključuje raspoređivanje stručnjaka i gostujućih službenika za potporu lokalnim tijelima kaznenog progona u 12 država članica i partnerske zemlje. U operativnom radu Europol gradi svoju mrežu na temelju 20 sporazuma koji omogućuju razmjenu osobnih podataka o teškom organiziranom kriminalu i terorizmu s trećim zemljama 11 . To će biti nužno za učinkovitu provedbu novog mandata o krijumčarenju migranata i Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata.

Raspoređivanje osoblja Europola Europol je do 4. ožujka 2024. rasporedio 79 službenika u 11 država članica i Moldovu. Ti timovi, koji se sastoje od stručnjaka Europola i gostujućih službenika, podupiru nacionalna tijela u sekundarnim sigurnosnim kontrolama i istragama. Prikupljaju i informacije u tom području, koje se upotrebljavaju za izradu procjena prijetnji od kriminala na europskoj razini i za potporu istragama.

eu-LISA

Agencija eu-LISA odgovorna je za brojne velike informatičke sustave koji se upotrebljavaju u politikama u području pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a. Njezin će rad biti ključan za primjenu informatičkih alata neophodnih za upravljanje granicama koji su već u upotrebi ili će se početi primjenjivati, kao i za njihovu interoperabilnost. Agencija je uspješno uvela mrežu sustava na razini EU-a i nacionalnoj razini koja omogućuje potpuni pregled osoba koje ulaze u EU.

Eurojust

Eurojust, agencija Unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, glavni je subjekt u odgovoru na krijumčarenje migranata. Podupire složene prekogranične predmete za koje je potrebna pravosudna koordinacija i zajedničke istražne timove koji progone krijumčare migranata te organizira fokusnu skupinu za borbu protiv krijumčarenja migranata kako bi se okupili pravosudni akteri iz država članica radi analize promjenjivih taktika organiziranih kriminalnih skupina u tom području i razmjene najbolje prakse u istragama i kaznenom progonu tih slučajeva.

 

Zajedničkim radom EU je dokazao da može i hoće ostvariti pravu zajedničku migracijsku politiku i politiku azila. U novom paktu o migracijama i azilu utvrđuje se cjelovit pristup potreban za pravedno, učinkovito i održivo upravljanje migracijama u Europi. Riječ je o najrevolucionarnijoj reformi pravila EU-a o migracijama i upravljanju granicama od uspostave šengenskog područja i jedinstvenog tržišta. Upravo će to generacijama Europljana omogućiti da i dalje imaju koristi od tih jedinstvenih sloboda koje su zaštitni znak Europe.

U budućnosti moramo odlučno raditi na provedbi kako bi sve države članice imale dobro pripremljen sustav jer je to preduvjet za izgradnju uzajamnog povjerenja potrebnog za funkcioniranje novog uravnoteženog pristupa iz pakta. Komisija će predvoditi zajednički rad na tome, počevši sa zajedničkim provedbenim planom, a države članice imat će njezinu financijsku, tehničku i operativnu potporu na svakom koraku, među ostalim i preko agencija EU-a. Potrebno je nastaviti upotpunjavati taj zakonodavni paket instrumenata elementima koji nedostaju u pogledu vraćanja i osoba s dugotrajnim boravkom, kao i dodatnim inicijativama o krijumčarenju, komercijalnim prijevoznim sredstvima i vizama.

Pakt će korjenito promijeniti europsko upravljanje migracijama, ali ne može djelovati u vakuumu. Želi li uspjeti, Europa će se uvijek morati oslanjati na dvojni pristup, odnosno provoditi strukturne reforme i stalno raditi na svakodnevnom upravljanju akutnim pritiscima i krizama. Kao i posljednjih godina, Komisija će nastaviti provoditi operativne korake za bolji odgovor EU-a na zajedničke izazove. Pri tom će brzo rješavati krizne situacije, pružati sveobuhvatnu potporu državama članicama, pravedno postupati prema migrantima i koristiti dostupna financijska sredstva i potporu agencija EU-a.

Naposljetku, traženje rješenja za nove i stare izazove s kojima se suočavaju države članice bit će dugotrajan proces. EU će kao cjelina morati iznaći praktične načine da savlada neke od teško rješivih problema povezanih s migracijama, znajući da je sprečavanje putovanja koja ugrožavaju živote globalna odgovornost. Vanjska dimenzija migracijske politike neophodna je za uspjeh, a trajna rješenja zahtijevat će stalan angažman kako bi migracije postale prioritet u uzajamno korisnim partnerstvima.

Složnim a pravednim i odlučnim djelovanjem u skladu s europskim vrijednostima EU se dokazao u području migracija. Na tome bi trebalo temeljiti i naše buduće djelovanje.

(1)

     Uredba o dubinskim provjerama i izmjeni Uredbe radi olakšavanja dubinskih provjera (ECRIS-TCN), Uredba o upravljanju azilom i migracijama, Uredba o postupku azila (postupak vraćanja na granici preoblikovan je u samostalni zakonodavni instrument), Uredba o kriznim situacijama u području migracija i azila (uključujući odredbe o instrumentalizaciji), Uredba o Eurodacu, Direktiva o uvjetima prihvata, Uredba o kvalifikaciji, Uredba o okviru za preseljenje, Uredba o osnivanju Agencije Europske unije za azil, Direktiva o jedinstvenoj dozvoli, Direktiva o plavoj karti.

(2)

     Sažetak u dokumentu EU-a o jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata (europa.eu).

(3)

     Sastanak stručnjaka za vraćanje i SIS održan je 7. ožujka 2024. kako bi se poboljšala praktična suradnja i u potpunosti iskoristio potencijal upozorenja o vraćanju u SIS-u za potporu učinkovitijem postupku vraćanja.

(4)

     Platforma okuplja države članice, zemlje pridružene Šengenu, Europsku službu za vanjsko djelovanje, Agenciju EU-a za azil, Frontex i Europol, Međunarodnu organizaciju za migracije i Agenciju UN-a za izbjeglice UNHCR te Ukrajinu, Moldovu i međunarodne partnere kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Ujedinjena Kraljevina.

(5)

     Izvanredni sastanak Europskog vijeća 1. veljače 2024.

(6)

     Istraživanje OECD-DAC-a za 2022.

(7)

Druge agencije UN-a, kao što su Međunarodna organizacija rada (ILO), Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UNIDO) i Ured UN-a za projektne usluge (UNOPS), na terenu provode programe koje financira EU.

(8)

      EU, AU i UN zalažu se za žurno djelovanje kako bi se odgovorilo na hitne potrebe migranata i izbjeglica u Libiji – Europska komisija (europa.eu).

(9)

*     Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(10)

     Obustavljene su aktivnosti u okviru aranžmana s Rusijom i Bjelarusom.

(11)

     Europol ima i 16 radnih dogovora i strateških sporazuma kojima se predviđa strukturirana suradnja bez razmjene osobnih podataka.