EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 8.3.2024.
COM(2024) 107 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2022. O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 300/2008 O ZAJEDNIČKIM PRAVILIMA U PODRUČJU ZAŠTITE CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA
1.UVOD
U skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 300/2008 Komisija svake godine Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama podnosi izvješće kojim ih obavješćuje o primjeni te uredbe i o njezinu učinku na poboljšanje zaštite zračnog prometa.
Komisija je 2022. nastavila jačati pravila za zaštitu zračnog prometa, s posebnim naglaskom na podupiranju oporavka sektora nakon pandemije bolesti COVID-19 i pronalaženju rješenja za probleme uzrokovane manjkom radne snage. Sektor zaštite zračnog prometa pridonio je istraživanju načina ublažavanja problema nedostatka kapaciteta u zračnim lukama EU-a, a da se pritom ne ugrozi zaštita zračnog prometa. Komisija je u osuvremenjivanje svoje politike uključila i države članice i sektor zaštite zračnog prometa.
2.ZA BOLJU, INOVATIVNIJU I OTPORNIJU POLITIKU ZAŠTITE ZRAČNOG PROMETA EU-a
Komisija je 2020. pokrenula pregled stanja i stratešku raspravu o mogućim sljedećim koracima za sustav zaštite zračnog prometa EU-a. Savjetovanja između službi Komisije, država članica i dionika s ciljem pregleda postojećeg okvira zaštite zračnog prometa EU-a i utvrđivanja područja za moguća poboljšanja zaključena su 2022. Razmatranja su se temeljila na pet područja djelovanja koja odgovaraju glavnim elementima ekosustava zaštite zračnog prometa, uključujući prijetnje i inovacije.
3.INSPEKCIJSKI NADZORI I DRUGE AKTIVNOSTI PRAĆENJA USKLAĐENOSTI
3.1.Opće odredbe
Uredbom (EZ) br. 300/2008 nastoje se spriječiti djela nezakonitog ometanja civilnog zrakoplovstva radi zaštite osoba i robe. Iako se tom uredbom od država članica zahtijeva da redovito prate usklađenost provedbe zajedničkih osnovnih standarda zaštite zračnog prometa u zračnim lukama, kod zračnih prijevoznika i drugih subjekata te da osiguraju brzo otkrivanje i ispravljanje propusta, uloga koju je zakonodavac dodijelio Komisiji je praćenje djelotvorne provedbe tog pravnog zahtjeva u državama članicama EU-a/EGP-a
.
Člankom 15. Uredbe (EZ) br. 300/2008 od Komisije se zahtijeva da obavlja inspekcijski nadzor te da, prema potrebi, daje preporuke za poboljšanje zaštite zračnog prometa. Kako bi se ispunio taj cilj praćenja, Komisijin sustav nadzora obuhvaća aktivnosti država članica koje se odnose na uspostavu, održavanje i primjenu djelotvornog nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa i djelotvornog nacionalnog programa kontrole kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa.
U tu je svrhu Komisija uspostavila dvoslojni sustav praćenja usklađenosti, tj. svoje inspekcijske nadzore upotpunjene ocjenjivanjem godišnjih izvješća država članica o nacionalnim aktivnostima praćenja.
Stopa usklađenosti utvrđena za vrijeme inspekcijskih nadzora Komisije od 2010. ostala je stabilna na oko 80 %. Međutim, ta relativno stabilna stopa ne znači da države članice nisu pojačale svoje aktivnosti jer su se tijekom godina znatno pooštrili i zahtjevi za zaštitu zračnog prometa, osobito u područjima kao što su zaštita zračnog tereta, zaštitni pregled tekućina, raspršivača i gelova ili u uvođenju i upotrebi sofisticiranije i učinkovitije tehnologije.
3.2.Učestalost i opseg inspekcijskih nadzora
Komisija provodi inspekcijske nadzore uprava za zaštitu zračnog prometa država članica („nadležna tijela”) te inspekcijske nadzore zračnih luka, operatora i subjekata koji primjenjuju standarde zaštite zračnog prometa.
Broj, učestalost i opseg tih inspekcijskih nadzora utvrđeni su strategijom Glavne uprave za mobilnost i promet (GU MOVE) za praćenje provedbe standarda zaštite zračnog prometa EU-a. Njome se uzimaju u obzir opseg zračnog prometa u svakoj državi članici, reprezentativni uzorak vrste operacija zračne luke, njihova razina provedbe propisa o zaštiti zračnog prometa, rezultati prethodnih inspekcijskih nadzora Komisije, ocjene godišnjih izvješća država članica o kontroli kvalitete, sigurnosni incidenti (djela nezakonitog ometanja), razine prijetnje te drugi čimbenici i procjene.
Kako bi Komisija dobila odgovarajuća jamstva o razini usklađenosti država članica, primjenjuje se višegodišnji pristup praćenju. Stoga se dokazi o primjeni Uredbe (EZ) br. 300/2008 i njezinih provedbenih propisa od svake države članice pribavljaju svake dvije godine, inspekcijskim nadzorom nad nadležnim tijelom ili barem jednom zračnom lukom predmetne države članice.
Osim toga, dokazi o primjeni zajedničkih osnovnih standarda o zaštiti zračnog prometa pribavljaju se svakih pet godina odabirom barem 15 % svih zračnih luka u EU-u obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 300/2008, uključujući najveću zračnu luku po broju putnika u svakoj državi članici. Inspekcijski nadzori koje Komisija provodi u odabranim zračnim lukama snažan su pokazatelj ukupne razine usklađenosti u svakoj državi članici.
3.3.Postupci i metodologija za inspekcijske nadzore
Uredbom Komisije (EU) br. 72/2010 utvrđuju se postupci za provođenje inspekcijskih nadzora Komisije u području zaštite zračnog prometa. Uredba među ostalim sadržava odredbe o stručnoj osposobljenosti i ovlastima inspektora Komisije.
Metodologija za provođenje tih inspekcijskih nadzora razvijena je u bliskoj suradnji s tijelima za zaštitu zračnog prometa država članica i temelji se na provjeri djelotvorne provedbe mjera zaštite.
3.4.Inspekcijski nadzori koje provodi Komisija
Komisija je 2022. mogla normalno provoditi inspekcijske nadzore jer su ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 konačno ukinuta.
Komisija je raspolagala aktivnim timom od šest inspektora za zaštitu zračnog prometa zaposlenih u punom radnom vremenu, uz podršku osamdesetak nacionalnih revizora koje su imenovale države članice i koji su kvalificirani za sudjelovanje u inspekcijskim nadzorima Komisije.
Uključivanjem nacionalnih revizora u inspekcijske nadzore Komisije pridonosi se i sustavu stručnog pregleda te omogućuje širenje metodologija i najboljih praksi među državama članicama i pridruženim zemljama.
Inspekcijski nadzori nad nacionalnim nadležnim tijelima
Cilj je inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima provjeriti imaju li države članice potrebne alate, među ostalim nacionalni program kontrole kvalitete, pravne ovlasti i prikladna sredstva, za primjerenu provedbu zakonodavstva EU-a u području zaštite zračnog prometa.
U okviru šestog ciklusa inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima Komisija je 2022. provela dva inspekcijska nadzora. Toliko inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima provedeno je i 2021.
Države članice u kojima je 2022. proveden inspekcijski nadzor uskladile su nacionalne programe zaštite zračnog prometa sa zakonodavstvom EU-a, dodijelile svojim nadležnim tijelima potrebne provedbene ovlasti za praćenje i provedbu svih zahtjeva iz Uredbe i njezinih provedbenih akata, stavile na raspolaganje dostatan broj revizora za obavljanje aktivnosti praćenja usklađenosti i provele većinu zahtjeva povezanih s osposobljavanjem u području zaštite.
Međutim, inspekcijski nadzori pokazali su potrebu za dodatnim radom u sljedećim područjima: programi zaštite zračnih luka, operatora i subjekata koji još nisu bili potpuno usklađeni s propisima, metodologija potrebna za obavljanje inspekcijskih nadzora i elementi koje treba uključiti u izvješća o praćenju usklađenosti, minimalna učestalost revizija i inspekcijskih nadzora zaštite i, ako je potrebno ili primjenjivo, pravilne procjene rizika kako bi se utvrdile mjere zaštite ili određena izuzeća. Osim toga, utvrđeni su problemi u redovitom praćenju nacionalnih i/ili stranih zračnih prijevoznika i nekih subjekata odgovornih za zaštitu zračnog prometa.
Početni inspekcijski nadzori nad zračnim lukama
Komisija je 2022. provela 18 početnih inspekcijskih nadzora nad zračnim lukama radi provjere prati li nadležno tijelo na odgovarajući način djelotvornu provedbu mjera zaštite zračnog prometa i je li sposobno brzo otkriti i otkloniti potencijalne nedostatke. Svaki nedostatak koji utvrde inspektori Komisije mora se otkloniti u utvrđenom roku. Izvješća o inspekcijskim nadzorima razmjenjuju se među svim državama članicama.
Nakon trinaeste godine provedbe Uredbe (EZ) br. 300/2008 rezultati inspekcijskog nadzora odražavaju trud nadležnih tijela i industrije. Većina zahtjeva za zaštitu provedena je pravilno. Međutim, u inspekcijskim pregledima ukazalo se na poteškoće u djelotvornoj provedbi nekih mjera, primjerice kontrole pristupa i zaštitnog pregleda ručne prtljage, kao i u području kibernetičke sigurnosti.
Naknadne inspekcije
U skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 72/2010 Komisija rutinski provodi ograničeni broj naknadnih inspekcijskih nadzora. Takvi se inspekcijski nadzori zakazuju ako je za vrijeme početnog inspekcijskog nadzora utvrđeno više ozbiljnih nedostataka, ali i na temelju slučajnog uzorka kako bi se provjerilo imaju li nadležna tijela potrebne ovlasti da zahtijevaju otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku. Budući da su inspekcijske aktivnosti ponovno počele 2022. nakon pandemije bolesti COVID-19, Komisija je bila usredotočena na početne inspekcijske nadzore i te godine nisu provedene naknadne inspekcije.
3.5.Ocjenjivanje godišnjih izvješća država članica o kontroli kvalitete
U točki 18. Priloga Uredbi (EZ) br. 300/2008 od država članica zahtijeva se da jedanput godišnje podnesu izvješće Komisiji o mjerama koje su poduzele za ispunjavanje svojih obveza i o stanju u području zaštite zračnog prometa u svojim zračnim lukama.
Uz redovite inspekcijske nadzore ocjenjivanje tih izvješća alat je koji Komisiji omogućuje pomno praćenje provedbe nacionalnih mjera kontrole kvalitete. Time se omogućuje i brzo otkrivanje i ispravljanje nedostataka u svim državama članicama.
Ocjenjivanje obuhvaća analizu redovitog praćenja zračnih luka, zračnih prijevoznika i drugih subjekata odgovornih za zaštitu zračnog prometa te vremena koje su revizori proveli na terenu, opsega i učestalosti prikladne kombinacije aktivnosti praćenja usklađenosti, nacionalne razine usklađenosti, naknadnih aktivnosti i primjene provedbenih ovlasti.
Kvaliteta godišnjih izvješća i informacija koje dostavljaju države članice nepromijenjena je, a tijekom 2022. postignuto je daljnje usklađivanje. Ocjenjivanje izvješća pokazalo je da se ukupna kvaliteta aktivnosti praćenja još nije vratila na razinu prije pandemije bolesti COVID-19, najvjerojatnije zbog toga što je pandemija utjecala na sva praćena područja i na kapacitete nadležnih tijela i subjekata. Moguća su daljnja poboljšanja, posebno u provedbi tajnih provjera i naknadnih inspekcija, kao i u primjeni provedbenih mjera.
Državama članicama poslana je službena sveobuhvatna evaluacija u kojoj su, prema potrebi, navedeni prijedlozi kako poboljšati ili bolje prilagoditi nacionalne mjere.
3.6.Procjene zračnih luka trećih zemalja
Procjene se provode u kontekstu sustava jednokratnog zaštitnog pregleda (OSS) uspostavljenih između EU-a i trećih zemalja. Njihova je svrha potvrditi da su standardi provedbe određenih mjera zaštite i dalje jednakovrijedni onima koji se primjenjuju u okviru zakonodavstva EU-a u području zaštite zračnog prometa. U 2022. provedene su tri procjene, među ostalim u SAD-u, Singapuru i Srbiji.
3.7.Predmeti iz članka 15. i sudski postupak
Ako su nedostaci utvrđeni u provedbi mjera zaštite u zračnoj luci toliko ozbiljni da znatno utječu na ukupnu razinu zaštite civilnog zračnog prometa u Uniji, Komisija će aktivirati članak 15. Uredbe Komisije (EU) br. 72/2010. To znači da se sva ostala nadležna tijela upozoravaju na situaciju te da je potrebno razmotriti kompenzacijske mjere u pogledu letova iz predmetne zračne luke. Nijedan takav predmet nije pokrenut 2022.
Komisija ima i mogućnost pokretanja postupka zbog povrede, posebno u slučaju duljeg neotklanjanja nedostataka ili njihova ponavljanja. Nijedan takav postupak nije pokrenut 2022.
4.ZAKONODAVNI OKVIR I DOPUNSKI ALATI
4.1.Zakonodavni okvir
Civilno zrakoplovstvo i dalje je omiljena meta neprijateljskih aktera, pa je za suzbijanje te prijetnje nužno provoditi proporcionalne mjere zaštite utemeljene na riziku. Komisija i države članice stoga moraju neprestano prilagođavati mjere ublažavanja rizika kako bi ostvarile najvišu razinu sigurnosti i istovremeno umanjile negativne učinke tih mjera na operacije.
Provedbena uredba (EU) 2015/1998 izmijenjena je u ožujku 2022. Provedbenom uredbom (EU) 2022/421. Potonjom uredbom utvrđuju se točni popisi trećih zemalja za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima, dopušta se odobravanje kratkog proširenja uporabe EDS opreme standarda 2 za zaštitni pregled tereta i pošte te pojašnjava odredba o postupnom ukidanju rendgenske opreme s jednim vidnim kutom. Druga izmjena Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 donesena je u srpnju 2022. Provedbenom uredbom (EU) 2022/1174. Uz pojašnjenje ona obuhvaća izmjene koje se odnose na zaštitu zračnih luka, siguran i zaštićen prijevoz vatrenog oružja zrakoplovima, osposobljavanje osoblja, zaštitu zračnog tereta i pošte, poznate dobavljače zaliha za opskrbu zračnih luka, provjeru podobnosti, pse za otkrivanje eksploziva (EDD) i standarde za metal-detektorska vrata (MDV).
4.2.Baza podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe
Baza podataka Unijeo sigurnosti lanca opskrbe jedini je zakonski alat koji se koristi pri prihvaćanju pošiljki od drugog reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja. Ta baza podataka uključuje i popis odobrene zaštitne opreme u civilnom zračnom prometu s oznakom „pečat EU-a”.
Krajem 2022. baza podataka sadržavala je 20 000 zapisa o reguliranim agentima, poznatim pošiljateljima, neovisnim ocjenjivačima, zračnim prijevoznicima ACC3, reguliranim dobavljačima te reguliranim agentima i poznatim pošiljateljima iz trećih zemalja. Ciljana dostupnost baze podataka od 99,7 % ostvarena je i 2022.
4.3.Prethodna dostava ranih informacija o teretu (PLACI)
Prva faza novog carinskog sustava kontrole uvoza (ICS2), koja se temelji na zahtjevima prethodne dostave ranih informacija o teretu, primjenjuje se na poštanske pošiljke i žurne pošiljke od 15. ožujka 2021.
U skladu sa zahtjevima PLACI-ja gospodarski subjekti odgovorni za unos pošiljki u carinsko područje Unije carinskim službama EU-a dostavljaju elektroničkim putem pojedinosti o svim pošiljkama koje se nalaze na letu iz lokacija u trećim zemljama za EU, a carinska tijela na prvoj točki ulaska u EU analiziraju te podatke za potrebe zaštite civilnog zračnog prometa.
Rezultat analize rizika u okviru postupka prethodne dostave ranih informacija o teretu (PLACI) može biti takav da zahtijeva provedbu posebnih mjera zaštite zračnog prometa za ublažavanje rizika. Njih moraju primijeniti gospodarski subjekti koji sudjeluju u lancu opskrbe EU-a iz trećih zemalja prije utovara pošiljke na let za EU. Komisija je u studenom 2022. organizirala treću zajedničku radionicu s tijelima za zaštitu zračnog prometa i nacionalnim carinskim tijelima radi promicanja neometane provedbe postupka PLACI i pripreme pokretanja druge faze sustava ICS2 u ožujku 2023.
5.ISPITIVANJA, SASTANCI I NOVE INICIJATIVE
5.1.Ispitivanja
„Ispitivanje” u smislu zakonodavstva za zaštitu zračnog prometa EU-a provodi se kad se država članica dogovori s Komisijom da će na ograničeno razdoblje upotrebljavati određena sredstva ili metode koje nisu predviđene zakonodavstvom umjesto jedne od predviđenih zaštitnih kontrola, pod uvjetom da navedeno ispitivanje ne utječe negativno na ukupnu razinu zaštite. Tijekom 2022. u Nizozemskoj i Njemačkoj pokrenuta su dva ispitivanja koja se odnose na provedbu automatiziranog otkrivanja zabranjenih predmeta (APID) u kombinaciji sa sustavima za otkrivanje eksploziva u ručnoj prtljazi (EDSCB).
5.2.Sastanci
Komisija je u studenom 2022. organizirala treći virtualni sastanak radne skupine za kibernetičku sigurnost u zračnom prometu na kojem su se okupila tijela država članica nadležna za zaštitu zračnog prometa i provedbu Direktive NIS. Sastanak je bio prilika za zajedničku raspravu o relevantnim pitanjima u području kibernetičke sigurnosti u zrakoplovstvu i utvrđivanje posebnih područja u kojima je potreban daljnji rad. Komisija smatra da razmjena iskustava i primjera najbolje prakse unutar takve radne skupine može uvelike pridonijeti provedbi i daljnjem poboljšanju složenog regulatornog okruženja kibernetičke sigurnosti u zračnom prometu. Postoji i velik interes da se u obzir uzmu posebnosti zrakoplovnog sektora i da se razmotri na koji bi se način sektorske i horizontalne aktivnosti mogle međusobno nadopunjavati te pritom izbjeći preklapanje i nepotrebno opterećenje javnih uprava i industrije.
Kako bi državama članicama dala povratne informacije o inspekcijskim nadzorima, promicala transparentnost i uskladila metodologije praćenja usklađenosti, Komisija je u rujnu 2022. organizirala godišnji sastanak i osposobljavanje nacionalnih inspektora za zaštitu zračnog prometa (AVSEC).
5.3.Nove inicijative
Ostvaren je napredak u razvoju novih tehnologija zaštite zračnog prometa. Posebno se radilo na razradi standarda otkrivanja za zaštitnu opremu radi otklanjanja novih prijetnji, osobito prijetnji od kemijskih tvari. U tu svrhu postoji izvrsna suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i drugim međunarodnim partnerima.
6.SLUČAJEVI POJAVE PRIJETNJE I IZGLEDI ZA BUDUĆNOST
6.1.Opće odredbe
Međunarodni džihadistički terorizam i dalje je velika prijetnja EU-u, koju treba pomno pratiti
. Unatoč globalnim nastojanjima da se ograniče izvori financiranja terorista, terorističke organizacije i dalje imaju pristup velikim gotovinskim pričuvama
za financiranje svojih aktivnosti i propagande. Zračni promet i dalje je važna meta njihovih potencijalnih napada i sposobne su razviti inovativne načine skrivanja eksploziva. Očekuju se daljnji razvoj prijetnji i izazova u području zaštite zračnog prometa te sve veća raznolikost načina napada. Komisija i države članice kontinuirano procjenjuju druge potencijalne prijetnje, kao što su kemijski, biološki, radiološki i nuklearni (KBRN) materijali. Posebna pozornost i dalje se pridaje unutarnjim prijetnjama i domaćem terorizmu. Međutim, u središte pozornosti došle su i druge prijetnje i sredstva napada. Zone sukoba i dalje će za teroriste biti okruženje koje im nudi priliku da nabave sofisticiraniju vojnu opremu i iskoriste blaže mjere zaštite zračnog prometa.
Komisija je zajedno s relevantnim agencijama održavala stalan dijalog, uz redovito praćenje, o novim sigurnosnim prijetnjama zračnom prometu, uključujući prijetnje hibridne prirode, s državama članicama i drugim dionicima radi izgradnje znanja i kapaciteta za reagiranje na te prijetnje i djelotvorno upravljanje rizikom. U listopadu 2022. pokrenut je sveobuhvatan postupak mapiranja rizika (koji je dovršen u prvom tromjesečju 2023.) kako bi se procijenila razina prijetnji i rizika za civilno zrakoplovstvo. Mapiranje se odvijalo u kontekstu radne skupine za strategiju zaštite zračnog prometa, koja je osnovana radi pregleda razvoja situacije u pogledu prijetnji i sposobnosti otkrivanja. Rezultati mapiranja rizika u području zaštite zračnog prometa poduprijet će postupak donošenja odluka o novim osnovnim scenarijima za provjeru putnika. Rad na procjeni rizika u području prijevoza zračnog tereta ponovno je pokrenut 2022. nakon ukidanja ograničenja povezanih s bolešću COVID-19.
6.2.Kibernetička sigurnost
Zračni promet sve više se oslanja na informacijske tehnologije i digitalne operativne sustave, stoga kibernetička sigurnost postaje sve važnija. Kibernetički napadi usmjereni na promet mogli bi imati pogubne posljedice i dovesti do znatnih gospodarskih poremećaja. Procjenjuje se da je 2022. zabilježeno najmanje nekoliko tisuća kibernetičkih incidenata koji su utjecali na razne dionike u zrakoplovstvu. U svojim nastojanjima da prometni sektor i povezanu infrastrukturu učini otpornijima Komisija je potvrdila da će EU ažurirati i poboljšati postojeći sigurnosni okvir, uključujući sredstva za borbu protiv kibernetičkih prijetnji, u okviru sveukupnog skupa postojećih propisa kojima se uređuje to pitanje. U području kibernetičke sigurnosti ukazuje se na brojne konkretne probleme, uključujući mnoštvo aktera i motivacija (osim terorističkih skupina). Komisija je i u tom području donijela mjere s obzirom na sve više štetnih namjera i povećanu sposobnost neprijateljskih trećih strana. Stanje u zračnom prometu naglašava potrebu za osiguravanjem najviše razine dosljednosti između horizontalnih i sektorskih pravila. Komisija smatra da je nužno izbjeći udvostručavanje i opterećenje operatora i javnih uprava.
6.3.Bespilotne letjelice
Nezakonita upotreba sustava bespilotnih zrakoplova (UAS), poznatijih kao bespilotne letjelice, može omesti operacije zračnih luka te ugroziti zrakoplove i osobe u njima. Povećanje otpornosti sustava i sposobnosti obrane od sustava bespilotnih zrakoplova također je sastavni dio „Strategije za dronove 2.0”, koju je Komisija donijela u studenom 2022. kako bi bespilotne letjelice postale pokretač pametne i održive mobilnosti budućnosti. Cilj je te inicijative omogućiti dronovima da putem digitalizacije i automatizacije doprinesu novoj ponudi održivih usluga i prijevoza, vodeći računa o mogućim tehnološkim sinergijama između civilnog i vojnog sektora. U tom pogledu Komisija će provesti procjenu rizika bespilotnih letjelica za zaštitu zračnog prometa kako bi utvrdila moguće dodatne slabosti zračnih luka za koje bi mogla biti potrebna regulatorna rješenja.
6.4.Zone sukoba
U okviru sustava obavješćivanja za zone sukoba redovito su se provodile zajedničke procjene rizika svaka tri mjeseca 2022., pod vodstvom integrirane skupine EU-a za procjenu rizika u području zaštite zračnog prometa. Cilj je tog postupka pravodobna razmjena informacija o procjeni rizika za civilni zračni promet EU-a povezanih sa zonama sukoba kako bi se pridonijelo njihovu ublažavanju. U hitnim slučajevima organiziraju se izvanredni sastanci.
Integriranim postupkom procjene rizika u području zaštite zračnog prometa EU-a osigurava se sposobnost procjene rizika i podupire postupak donošenja odluka (ublažavanje rizika) u području standarda sigurnosti zračnog tereta i zaštite zračnog prometa.
7.MEĐUNARODNI DIJALOG
7.1.Opće odredbe
Komisija je nastavila pridonositi sigurnosti zračnog prometa u cijelom svijetu suradnjom s međunarodnim tijelima, kao što je Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), i ključnim trgovinskim partnerima te u koordinaciji s državama članicama kako bi uskladila stajališta EU-a. Vodila je i dijaloge s određenim trećim zemljama, među ostalim sa SAD-om, Kanadom, Australijom, Singapurom i Ujedinjenom Kraljevinom.
7.2.Međunarodna tijela
EU je aktivno sudjelovao kao promatrač na godišnjem sastanku Odbora za zaštitu zračnog prometa ICAO-a (AVSECP/33), koji je održan od 9. do 13. svibnja 2022., i na prvom sastanku Odbora ICAO-a za kibernetičku sigurnost (CYSECP/1), održanom od 16. do 20. svibnja 2022.
Od 27. rujna do 7. listopada 2022. održano je 41. zasjedanje Skupštine ICAO-a. EU je Skupštini predstavio četiri glavna doprinosa zaštiti zračnog prometa koji se odnose na: (1) osiguravanje djelotvorne zaštite zračnog prometa u svjetskom kontekstu oporavka od pandemije bolesti COVID-19; (2) izradu okvira za kibernetičku sigurnost; (3) ljudske čimbenike u području zaštite zračnog prometa; i (4) informativni dokument o projektu izgradnje kapaciteta za zaštitu zračnog prometa CASE. EU je zajedno s državama članicama sponzorirao i izradu radnog dokumenta s Kanadom o poticanju globalnih, regionalnih i sektorskih inicijativa namijenjenih ublažavanju rizika za civilno zrakoplovstvo u zonama sukoba.
7.3.Treće zemlje
U kontekstu odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama Skupina za suradnju u području zaštite prijevoza (TSCG) EU-a i SAD-a nastoji poticati suradnju u nekoliko područja od zajedničkog interesa. Skupina osigurava kontinuirano funkcioniranje sustava jednokratnog zaštitnog pregleda (OSS) i uzajamno priznavanje odgovarajućih sustava za zračni teret i poštu EU-a i SAD-a. Tim se inicijativama štedi vrijeme, smanjuju troškovi i pojednostavnjuje poslovanje zračnih prijevoznika. 31. sastanak Skupine za suradnju u području sigurnosti prometa (TSCG) EU-a i SAD-a održan je 29. i 30. ožujka 2022. u organizaciji Uprave za sigurnost prometa (TSA).
U skladu s pravom Unije Komisija je uspostavila sustave jednokratnog zaštitnog pregleda (OSS) u kojima se standardi zaštite koji se primjenjuju u nekim trećim zemljama ili zračnim lukama trećih zemalja priznaju kao jednakovrijedni standardima EU-a. U 2022. nisu uspostavljeni novi sustavi OSS-a. Kad je riječ o Izraelu, proširenje postojećeg sustava jednokratnog zaštitnog pregleda na putnike i ručnu prtljagu još je obustavljeno do izvršenja svih razvojnih projekata u zračnoj luci Ben Gurion u Tel Avivu, uključujući ulaganje u tehnologiju za zaštitni pregled koja je potrebna za sustav OSS-a. Ti su razvojni projekti odgođeni zbog negativnih financijskih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Kad je riječ o Japanu, u tijeku je procjena njegova relevantnog zakonodavstva o zaštiti zračnog prometa.
Kad je riječ o izgradnji kapaciteta, projekt „Zaštita civilnog zračnog prometa u Africi, Aziji i na Bliskom istoku” (CASE II), koji financira Europska komisija s proračunom od 8 milijuna EUR, a provodi ECAC, nastavio se 2022. Aktivnosti stručnjaka za zaštitu zračnog prometa uključivale su radionice, internetske seminare i bilateralne aktivnosti unutar zemlje. Opći je cilj projekta CASE II suzbijanje prijetnji terorizma civilnom zračnom prometu putem partnerstava s državama iz triju regija kako bi se ojačali njihovi sustavi zaštite zračnog prometa
.
8.ZAKLJUČCI
Pandemija bolesti COVID-19 konačno se povukla 2022. i uklonjena su ograničenja putovanja. Ponovno su se počeli provoditi uobičajeni nadzori na licu mjesta, a međunarodna suradnja u području zaštite zračnog prometa također se vratila na razine prije pandemije.
Zbog rasta zračnog prometa došlo je do problema u ekosustavu zrakoplovstva u nekim zračnim lukama EU-a, posebno početkom ljeta. Nakon više od dvije godine smanjene potražnje u zračnom prijevozu bilo je potrebno više vremena i pažljivo planiranje svih dionika kako bi se putnicima osiguralo optimalno iskustvo tijekom putovanja. Komisija je tome pridonijela tako što je ispitala kako se mogu ublažiti problemi povezanih s nedostatkom kapaciteta u zračnim lukama EU-a, a da se pritom ne ugrozi sigurnost. To se među ostalim može postići olakšavanjem razmjene informacija i operativnih iskustava između zračnih luka i regulatora kako bi se poboljšao protok putnika te poboljšanjem koordinacije i mogućeg uzajamnog priznavanja provjera podobnosti.
Komisija je razmotrila kako bi se postojeći okvir za zaštitu zračnog prometa mogao dodatno poboljšati u budućnosti. U tu je svrhu istražila načine za povećanje njegove učinkovitosti, održivosti i fleksibilnosti, a da se pritom ne dovedu u pitanje dosad postignute visoke razine zaštite. Taj će se rad nastaviti na temelju poboljšanja utvrđenih u radnom dokumentu službi Komisije objavljenom 2023. kako bi se s državama članicama i dionicima provele mjere koje će omogućiti otporniji, inovativniji i prikladniji budući okvir zaštite zračnog prometa.