EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.2.2024.
COM(2024) 101 final
2024/0054(NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o nastavku koordiniranih mjera za smanjenje potražnje za plinom
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.2.2024.
COM(2024) 101 final
2024/0054(NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o nastavku koordiniranih mjera za smanjenje potražnje za plinom
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Nakon ruske invazije na Ukrajinu dotok plina iz Rusije u EU namjerno je prekinut da se energija iskoristi kao političko oružje. EU je 2021. više od 45 % plina uvozio iz Rusije. Od veljače 2022. taj se udio stalno smanjuje, a 2023. Unija je uvezla približno 25 milijardi kubičnih metara ruskog plina kroz plinovode. Ruski plin je 2023. činio 15 % ukupnog plina uvezenog u EU (plin iz plinovoda i UPP). Zbog poremećaja u opskrbi i ograničenog prostora na tržištu plina od veljače 2022. dvanaest država članica aktiviralo je prvu ili drugu kriznu razinu u skladu sa zajedničkom klasifikacijom EU-a, kako je propisano u Uredbi (EU) 2017/1938 o sigurnosti opskrbe plinom.
Poteškoće u opskrbi plinom znatno su utjecale na visinu i volatilnost cijena plina i električne energije, inflaciju i na EU-ovu opću financijsku i makroekonomsku stabilnost te na gospodarsku dobrobit njegovih građana. Veleprodajna cijena je 2022. bila u prosjeku pet puta viša u odnosu na razdoblje prije krize, do koje je došlo u veljači 2022. zbog ruske invazije na Ukrajinu, a na vrhuncu krize u ljeto 2022. skočila je iznad 300 EUR/MWh. Od veljače 2022. cijene su neprestano više i nestabilnije nego prije krize. To je negativno utjecalo na konkurentnost poduzeća EU-a, posebno energetski intenzivnih industrija, i na kupovnu moć građana.
Komisija je u tom kontekstu 20. srpnja 2022. predložila da Vijeće donese uredbu o koordiniranom smanjenju potražnje za plinom, koju je Vijeće donijelo 5. kolovoza 2022. kao Uredbu (EU) 2022/1369. Nakon donošenja Uredbe (EU) 2022/1369 države članice su je provele donošenjem mjera za smanjenje svoje potražnje za plinom za 15 %.
Uredbom (EU) 2022/1369 predviđeno je dobrovoljno smanjenje potražnje za plinom na razini Unije za 15 %. U njoj je također utvrđeno da Vijeće može na prijedlog Komisije provedbenom odlukom proglasiti uzbunjivanje na razini Unije ako se dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje pokažu nedostatnima za uklanjanje rizika od ozbiljne nestašice u opskrbi ako to zatraži najmanje pet nadležnih tijela država članica koje su proglasile uzbunjivanje na razini države. U slučaju uzbunjivanja na razini Unije smanjenje potražnje za 15 % postalo bi obvezno i služilo bi kao zaštitna mjera u slučaju krize.
EU je od donošenja Uredbe (EU) 2022/1369 već smanjio potražnju za plinom za 18 % dobrovoljnim mjerama u razdoblju od kolovoza 2022. do prosinca 2023. (ušteđena je približno 101 milijarda m3). Zbog stalne potrebe za smanjivanjem potražnje za plinom radi sigurnosti opskrbe i ograničavanja volatilnosti cijena Vijeće je produljilo Uredbu za jednu godinu, do 31. ožujka 2024. Kako je navedeno u Komisijinu izvješću COM(2024) 88, smanjenje potražnje bio je čimbenik koji je najviše pridonio nadomještanju plina iz Rusije, pri čemu je 2023. zbog toga potrošnja smanjenja za oko 65 milijardi m3 plina.
Države članice moraju i dalje biti spremne reagirati na moguće velike nestašice u opskrbi plinom na koordiniran način i u duhu solidarnosti. Unatoč poduzetim mjerama, i daje postoje ozbiljne poteškoće u opskrbi energijom, koje mogu utjecati na cjelokupnu situaciju energetske sigurnosti ako se potražnja ne zadrži unutar sigurne razine. Uvjeti na globalnom tržištu plina i dalje su loši i očekuje se da će ostati takvi još neko vrijeme, s obzirom na to da se prije 2026. planira puštanje u pogon vrlo ograničenog broja novih kapaciteta za ukapljivanje UPP-a.
Dodatni rizici uključuju daljnje povećanje geopolitičkih prijetnji u regijama opskrbe, mogući porast potražnje za UPP-om u Aziji, što može smanjiti dostupnost plina na globalnom tržištu, vremenske uvjete koji mogu utjecati na skladištenje hidroenergije i proizvodnju nuklearne energije te zahtijevati veću proizvodnju električne energije na plin i dodatne poremećaje u opskrbi plinom, što može utjecati na punjenje podzemnih skladišta plina potrebnog za sigurniju zimu 2024./2025.
Osim toga, u izvješću Komisije COM(2024) 88 analizira se nekoliko potencijalnih scenarija i ističe da bi u slučaju poremećaja u opskrbi ruskim plinom bilo potrebno kontinuirano smanjivati potražnju kako bi se osigurala popunjenost skladišta i sigurnost opskrbe u razdoblju 2024. – 2025. Važno je uzeti u obzir da bi moglo doći do potpunog prekida opskrbe plinom iz Rusije, među ostalim zbog prestanka aktualnog sporazuma o tranzitu kroz Ukrajinu 31. prosinca 2024. i potencijalnog povećanja geopolitičkih napetosti. Prema tim scenarijima, kad bi došlo do prekida opskrbe iz Rusije, a potražnja se vratila na razine prije krize (tj. ako se ne bi kontinuirano smanjivala), skladišta bi se mogla isprazniti već u veljači 2025. U tom slučaju u EU-u ne bi bilo dovoljno plina za opskrbu potrošača do kraja zime 2024./2025. Uz to bi na početku sezone punjenja skladišta u EU-u 2025./2026. razine plina bile rekordno niske, što znači da bi sigurnost opskrbe bila ugrožena i te zime. Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG) u svojoj prognozi opskrbe za zimu također potvrđuje da bi u slučaju potpunog prekida uvoza ruskog plina sigurnost opskrbe bila ugrožena. ENTSOG je zaključio da bi, iako se sigurnost opskrbe u EU-u općenito poboljšala, mogle biti potrebne dodatne mjere kako bi se osigurala opskrba plinom i zadovoljila potražnja u slučaju prekida uvoza ruskog plina. I Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) je u svojem mišljenju o ENTSOG-ovoj prognozi opskrbe za zimu istaknula da bi pojava rizika mogla dovesti do nestašica u opskrbi i da je potrebno i dalje pomno pratiti stanje sigurnosti opskrbe i provedbu mjera za smanjenje potražnje za plinom.
Kako bi EU bio spreman za zimu 2024./2025., a države članice ispunile cilj od 90 % popunjenosti skladišta plina do 1. studenog 2024., nužno je pažljivo upravljati skladištima, koja trebaju biti dovoljno napunjena tijekom cijele zime. Kao i u 2022./2023., u 2023./2024. smanjenje potražnje dosad je bilo iznimno važno za održavanje odgovarajuće razine popunjenosti skladišta na kraju zime i pružanje potrebne fleksibilnosti ljeti kako bi se ispunio cilj popunjenosti od 90 %, a cijene se zadržale na nižim razinama i ograničila volatilnost. Cilj popunjenosti skladišta postignut je već u kolovozu, znatno prije studenog, i to u velikoj mjeri zahvaljujući mjerama za smanjenje potražnje. Zbog toga su sudionici na europskom tržištu pred kraj ljeta 2023. počeli skladištiti plin u Ukrajini.
Stoga, uzimajući u obzir rizike povezane s ruskom opskrbom, sve nepovoljniju geopolitičku situaciju, vremenske uvjete i kretanja na globalnom tržištu plina, predlaže se da se državama članicama preporuči da nastave provoditi koordinirane mjere za smanjenje potražnje nakon isteka razdoblja iz Uredbe (EU) 2022/1369. Iako su neke države članice izloženije poremećajima opskrbe od drugih, nestašica plina naštetila bi gospodarstvima svih država članica. Kako je navedeno u Komunikaciji „Štednja plina za sigurnu zimu” od 20. srpnja 2022., ekonomski je održivije da građani i industrija svih država članica, u duhu solidarnosti, nastave proaktivno i proporcionalno smanjivati potražnju, umjesto da se kasnije suočavaju s nekoordiniranim ograničenjima. Proaktivnom, koordiniranom i dobrovoljnom štednjom smanjuje se rizik od negativnog utjecaja koji bi nestašica plina imala na konkurentnost industrije.
Stoga se u predloženoj preporuci Vijeća o nastavku koordiniranih mjera za smanjenje potražnje državama članicama preporučuje da i dalje nastoje smanjiti potražnju za 15 % u odnosu na referentno razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Predloženi instrument dopunjuje postojeće relevantne inicijative i zakonodavstvo EU-a kojima se građanima osigurava sigurna opskrba plinom, a kupci štite od velikih poremećaja u opskrbi. On doprinosi i cilju diversifikacije opskrbe prirodnim plinom.
Predloženi instrument logično proizlazi iz postojećih inicijativa, kao što su „REPowerEU”, prijedlog paketa za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina i inicijativa „Štednja plina za sigurnu zimu”, uključujući Uredbu (EU) 2022/1369 o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom, koja je izmijenjena Uredbom (EU) 2023/706. Te odredbe dopunjuju propise EU-a o unutarnjem tržištu i sigurnosti opskrbe, posebno Uredbu (EU) 2017/1938. Predloženi instrument dopunjuje i Uredbu Vijeća (EU) 2022/2576 o jačanju solidarnosti koja se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena. Uspostavljeni su mehanizmi solidarnosti kojima se osigurava prekogranična suradnja država članica kako bi se zajamčilo da se energija pruža onim kupcima u regiji kojima je najpotrebnija u slučaju poremećaja u opskrbi.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu EU je predstavio plan REPowerEU s ciljem da se ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima okonča što prije, najkasnije do 2027. Kako bi se to postiglo, u planu REPowerEU utvrđeni su ciljevi diversifikacije opskrbe energijom, štednje energije i ubrzavanja zelene tranzicije. Predložena je inicijativa u potpunosti u skladu s ciljevima utvrđenima u planu REPowerEU. Stoga je ovaj prijedlog preporuke Vijeća komplementaran s postojećim odredbama i nedavnim inicijativama u energetskom sektoru i jamči sigurnost opskrbe plinom, pomaže u stabilizaciji tržišta i kontroli cijena te doprinosi štednji energije.
U Komunikaciji „Štednja plina za sigurnu zimu”, donesenoj 20. srpnja 2022., utvrđuju se alati kojima EU već raspolaže za koordinirano smanjenje potražnje i daljnji koraci koje treba poduzeti kako bi bio spreman za potpune ili djelomične prekide u opskrbi. Predložena inicijativa odgovor je na povećane rizike koji proizlaze iz ruskog rata protiv Ukrajine te je u potpunosti komplementarna postojećim pravilima o sigurnosti opskrbe.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Ovaj prijedlog preporuke Vijeća u skladu je s drugim inicijativama za jačanje energetske otpornosti Unije i pripremu na moguće izvanredne situacije i potpuno je u skladu s pravilima tržišnog natjecanja i tržišta jer je dobro funkcioniranje prekograničnih energetskih tržišta ključno za sigurnost opskrbe u slučaju nestašice. Preporuka da se smanjenje potražnje dodatno koordinira u skladu je i s ciljevima Komisijina zelenog plana i paketa „Spremni za 55 %”.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Preporuka koja doprinosi sigurnosti opskrbe energijom treba se donijeti na temelju članka 194. stavka 2 UFEU-a u vezi s člankom 292. UFEU-a. Članak 292. pravna je osnova prema kojoj Vijeće donosi preporuke na temelju prijedloga Komisije. U okviru inicijative ne predlaže se proširenje regulatorne ovlasti EU-a niti se predlažu dodatne obveze za države članice. Države članice odlučit će u skladu s nacionalnim okolnostima kako provesti ovu Preporuku Vijeća. U području energetike EU ima podijeljenu nadležnost u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (i) UFEU-a.
U Uredbi (EU) 2022/1369, koja je izmijenjena Uredbom (EU) 2023/706, utvrđena su pravila za koordinirane mjere za smanjenje potražnje za plinom i cilj smanjenja potražnje za 15 %, na temelju članka 122. stavka 1. UFEU-a. Uredba (EU) 2022/1369 prestaje važiti 31 ožujka 2024.
Ovim prijedlogom preporuke Vijeća državama članicama predlaže se da nastave raditi na smanjenju potražnje za plinom, u istom duhu solidarnosti kao i prilikom provedbe Uredbe (EU) 2022/1369.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Mjere koje se planiraju nastaviti u okviru ove inicijative u potpunosti su u skladu s načelom supsidijarnosti. Zbog razmjera i znatnog utjecaja daljnjih prekida u opskrbi plinom iz Rusije postoji potreba za koordiniranim mjerama država članica. Stalni koordinirani pristup u obliku smanjenja potražnje na razini Unije, u duhu solidarnosti, potreban je kako bi se rizik od mogućih velikih poremećaja tijekom zime 2024./2025., kad potrošnja plina bude veća i kad se države članice djelomično budu morale oslanjati na plin uskladišten tijekom sezone punjenja, sveo na najmanju moguću mjeru.
S obzirom na krizu u opskrbi plinom bez presedana i njezine prekogranične učinke te stupanj integracije unutarnjeg energetskog tržišta EU-a, mjere na razini Unije i dalje su opravdane jer države članice same ne mogu dovoljno učinkovito i koordinirano smanjiti rizik od velikih gospodarskih poteškoća koje proizlaze iz povećanja cijena ili velikih poremećaja u opskrbi. Samo se stalnim mjerama EU-a u duhu solidarnosti među državama članicama može osigurati da poremećaji u opskrbi ne uzrokuju trajnu štetu građanima i gospodarstvu.
Ova se mjera zbog svojeg opsega ili učinaka na bolji način može ostvariti na razini Unije te stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji.
•Proporcionalnost
Inicijativa je u skladu s načelom proporcionalnosti. Intervencija politike proporcionalna je dimenziji i prirodi utvrđenih problema te postizanju postavljenih ciljeva.
S obzirom na geopolitičku situaciju bez presedana i preostale prijetnje građanima i gospodarstvu EU-a, postoji jasna potreba za stalnim koordiniranim mjerama. Stoga ovaj prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva koji su već utvrđeni postojećim instrumentom. Predložene mjere smatraju se proporcionalnima i u mjeri u kojoj je to moguće temelje se na postojećim pristupima, kao što su postojeće krizne razine i interventni planovi uspostavljeni u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938 i odredbe Uredbe (EU) 2022/1369 koje istječu 31. ožujka 2024.
U ovom se prijedlogu utvrđuje konačni rezultat koji bi države članice trebale postići u obliku dobrovoljnog cilja smanjenja potražnje za plinom, a istodobno im se daje potpuna autonomija u odabiru najučinkovitijih sredstava za ispunjavanje tog dobrovoljnog cilja u skladu s nacionalnim posebnostima i mjerama koje su već predviđene u nacionalnim interventnim planovima.
•Odabir instrumenta
Kako bi se postigli navedeni ciljevi, Vijeće može na temelju prijedloga Komisije donijeti preporuke, kako je predviđeno UFEU-om, prije svega u njegovim člankom 292. u vezi s člankom 194. stavkom 2. Preporuka Vijeća u ovom je slučaju prikladan instrument, s obzirom na to da se u njoj preporučuje nastavak koordiniranog smanjenja potražnje propisanog Uredbom (EU) 2022/1369, koja je izmijenjena Uredbom (EU) 2023/706, iako se prepoznaje da pravno obvezujuće smanjenje potražnje u ovom trenutku više nije potrebno. Kao pravni instrument, premda nije obvezujuće prirode, preporuka Vijeća potiče države članice da primjenjuju njezine mjere te je čvrst politički temelj za suradnju u tim područjima, uz potpuno poštovanje nadležnosti država članica.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Budući da je prijedlog politički osjetljive prirode i hitno je pripremljen kako bi ga Vijeće moglo donijeti na vrijeme, odnosno prije prestanka važenja Uredbe (EU) 2022/1369 31. ožujka 2024., nije bilo moguće provesti posebno savjetovanje s dionicima. Međutim, u obzir je uzeto iskustvo stečeno primjenom Uredbe (EU) 2022/1369 i njezinim preispitivanjem, o kojem je izviješteno u dokumentima Komisije COM(2023) 173 i COM(2024) 88. S državama članicama i dionicima redovito se komunicira o primjeni Uredbe (EU) 2022/1369 od početka njezina stupanja na snagu 8. kolovoza 2022., među ostalim preko Koordinacijske skupine za plin.
•Temeljna prava
Nije utvrđen nikakav negativan utjecaj na temeljna prava. Mjere u okviru ovog instrumenta neće utjecati na prava kupaca koji su kategorizirani kao zaštićeni na temelju Uredbe (EU) 2017/1938, što uključuje sve kupce iz kategorije kućanstvo. Instrument će omogućiti smanjenje rizika povezanih s nestašicom plina koji bi inače imali velike posljedice za gospodarstvo i društvo.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Za ovaj prijedlog nisu potrebna dodatna sredstva iz proračuna EU-a.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
U ovom prijedlogu preporuke Vijeća predlaže se da se preporuči sljedeće:
·da države članice nastave provoditi mjere za smanjenje potražnje kako bi se potražnja za plinom smanjila za 15 % u odnosu na referentno razdoblje od travnja 2017. do ožujka 2022. dok se ne prenesu određeni dijelovi Direktive (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća 1 , odnosno do 11. listopada 2025.
·da države članice nastave izvješćivati Eurostat o smanjenju potražnje i da u izvješća uključe raščlambu prema sektorima.
2024/0054 (NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o nastavku koordiniranih mjera za smanjenje potražnje za plinom
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292. u vezi s člankom 194. stavkom 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Cilj je ovog prijedloga preporuke Vijeća nastaviti aktualne mjere za smanjenje potražnje koje provode države članice kako bi se potražnja za plinom smanjila za 15 % u odnosu na referentno razdoblje od travnja 2017. do ožujka 2022. Njegova je svrha ujedno potaknuti države članice da nastave izvješćivati Eurostat o smanjenju potražnje i da u izvješća uključe raščlambe prema sektorima.
(2)Uredba Vijeća (EU) 2022/1369 ( 2 ) donesena je zbog krize u opskrbi plinom uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu. Njezin je cilj dobrovoljno i, prema potrebi, obvezno smanjenje potražnje za plinom u Uniji, što bi olakšalo punjenje skladišta i zajamčilo veću spremnost na sve daljnje poremećaje u opskrbi. Donesena je uzimajući u obzir hitnu potrebu da Unija reagira donošenjem privremenih mjera, u duhu solidarnosti među državama članicama.
(3)U skladu s Uredbom (EU) 2022/1369 države članice trebale su poduzeti sve što su mogle da smanje potrošnju plina za 15 %, prvo u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023., a zatim, nakon što je primjena te uredbe produljena Uredbom Vijeća (EU) 2023/706 3 , u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. U slučaju da su se dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje pokazale nedostatnima za uklanjanje rizika od ozbiljne nestašice u opskrbi, Vijeće je na prijedlog Komisije bilo ovlašteno proglasiti uzbunjivanje na razini Unije, što bi aktiviralo obvezu smanjenja potražnje. Države članice donijele su u duhu solidarnosti mjere za smanjenje potražnje za plinom, što je dovelo do stvarnog smanjenja potražnje za plinom u cijeloj Uniji za više od 15 %, od kolovoza 2022. do prosinca 2023.
(4)U skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2022/1369 Komisija do 1. ožujka 2024. treba provesti novo preispitivanje te uredbe uzimajući u obzir opće stanje opskrbe Unije plinom i Vijeću podnijeti izvješće o glavnim nalazima tog preispitivanja. Komisija je predstavila glavne nalaze preispitivanja u svojem izvješću COM(2024) 88.
(5)U tom izvješću zaključila je da, iako se stanje sigurnosti opskrbe plinom poboljšalo zahvaljujući ciljanim ulaganjima i nizu mjera, uključujući smanjenje potražnje propisano Uredbom (EU) 2022/1369, stanje sigurnosti opskrbe općenito i dalje je nestabilno. Na globalnom tržištu plina i dalje nema puno prostora, a prije 2025. – 2027. ne očekuje se znatno poboljšanja globalnih kapaciteta za ukapljivanje. Uz to postoje i drugi negativni rizici koji mogu pogoršati trenutačno stanje sigurnosti opskrbe. U izvješću je zaključeno i da je smanjenje potražnje znatno pridonijelo postupnom smanjenju potrošnje od 65 milijardi kubičnih metara ruskog plina u 2023., prvenstveno u kućanstvima i industrijskim sektorima. Smanjenje potražnje 2023. bilo je ključno za osiguravanje dovoljne napunjenosti skladišta na kraju zime i dovoljne fleksibilnosti ljeti kako bi se postigao cilj punjenja od 90 % utvrđen u Uredbi (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća 4 .
(6)Nedavne epizode velike volatilnosti cijena, među ostalim u ljeto i jesen 2023., kad su cijene porasle za više od 50 % u nekoliko tjedana, uzrokovane događajima kao što je štrajk u australskim terminalima za UPP i poremećaji u radu plinovoda Balticconnector, pokazuju da su tržišta još uvijek krhka i osjetljiva čak i na relativno male šokove u pogledu potražnje i ponude. U tim okolnostima strah od nestašice prirodnog plina može uzrokovati negativne sustavne reakcije u cijeloj Uniji s teškim posljedicama na cijene energije. Osim toga, zbog znatnog smanjenja uvoza ruskog plina kroz plinovode tijekom protekle godine, dostupnost plina u Uniji znatno je manja nego što je bila u razdoblju prije krize. Unija je 2023. uvezla približno 25 milijardi m3 ruskog plina kroz plinovode, pri čemu je ruski plin činio samo 15 % ukupnog uvoza plina u Uniju (plin iz plinovoda i UPP), u odnosu na 45 % u 2021.
(7)S obzirom na krhku ravnotežu ponude i potražnje, poremećaji opskrbe plinom mogu znatno utjecati na cijene plina i energije, naštetiti gospodarstvu Unije narušavanjem njegove konkurentnosti i negativno utjecati na europske građane. Stoga se preporučuje daljnje koordinirano smanjenje potražnje u svim državama članicama u duhu solidarnosti, među ostalim učinkovitim punjenjem skladišnih kapaciteta uz minimalne poremećaje na tržištu, što će doprinijeti sigurnosti opskrbe plinom prije zime 2024./2025. Proaktivna, koordinirana i dobrovoljna ušteda smanjuje rizik od negativnog utjecaja koji bi nestašica plina imala na konkurentnost poduzeća.
(8)Od stupanja na snagu Uredbe (EU) 2022/1369 razina pripravnosti na tržištu plina i sigurnost opskrbe Unije znatno su se poboljšale. Međutim, sigurnost opskrbe energijom u Uniji i dalje je ugrožena jer na globalnom tržištu plina i dalje nema puno prostora, a cijene su još uvijek više nego što su bile prije krize. Tu situaciju pogoršava volatilnost tržišta, koja je među ostalim posljedica geopolitičkih napetosti uzrokovanih, među ostalim, krizom na Bliskom istoku i Crvenom moru. Zbog poremećaja u opskrbi i ograničenog prostora na tržištu plina proteklih mjeseci u dvanaest država članica i dalje je na snazi prva ili druga krizna razina u skladu sa zajedničkom klasifikacijom EU-a, kako je utvrđeno člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1938.
(9)Te moguće poteškoće za sigurnost opskrbe pogoršavaju brojni dodatni rizici, uključujući prestanak aktualnog sporazuma o tranzitu plina kroz Ukrajinu 31. prosinca 2024., na temelju kojeg se kroz Ukrajinu 2023. uvezlo oko 14 milijardi m3 plina. Drugi rizici uključuju mogući oporavak azijske potražnje za UPP-om zbog čega bi se smanjila dostupnost plina na svjetskom tržištu plina, hladnu zimu 2024./2025. zbog koje bi potražnja za plinom mogla narasti do 30 milijardi m3, ekstremne vremenske prilike koje bi mogle utjecati na skladištenje hidroenergije i nuklearnu proizvodnju zbog niskih vodostaja i naknadno povećanje potražnje za proizvodnjom električne energije na plin. Dodatni rizici proizlaze iz mogućih novih poremećaja kritične infrastrukture, sličnih sabotaži plinovoda Sjevernog toka u rujnu 2022. ili oštećenju plinovoda Balticconnector u listopadu 2023., i pogoršanja geopolitičkog okruženja, posebno u zemljama i regijama važnima za sigurnost opskrbe energijom u Uniji, kao što su Ukrajina i Bliski istok.
(10)Na globalnim tržištima plina i dalje nema puno prostora i očekuje se da će tako biti još neko vrijeme. Kao što je navela Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svojem Srednjoročnom izvješću o plinu za 2023. 5 , globalna opskrba UPP-om neznatno je porasla 2022. (za 4 %) i 2023. (za 3 %). U svojoj Svjetskoj energetskoj prognozi za 2023. 6 IEA predviđa da će tržišna ravnoteža u bliskoj budućnosti i dalje biti neizvjesna sve dok u razdoblju 2025. – 2027. s radom ne počnu novi kapaciteti za UPP.
(11)Nedavno donesena Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća 7 i Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća 8 pomoći će u postizanju EU-ovih ciljeva u području dekarbonizacije i strukturnom smanjenju potražnje u bliskoj budućnosti, u skladu s globalnim pregledom stanja zaključenim na konferenciji COP 28 9 , u kojem se prepoznaje potreba da se na pošten, uredan i pravedan način prestane s korištenjem fosilnih goriva u energetskim sustavima. Iako mjere koje će države članice donijeti kako bi prenijele te direktive uglavnom još neće biti na snazi za vrijeme primjene ove preporuke, pridonijet će smanjenju potražnje za plinom u godinama nakon prenošenja. S obzirom na to da se bitne mjere iz navedenih direktiva trebaju prenijeti tek u svibnju 2025., primjereno je preporučiti da se u prijelaznom razdoblju smanji potražnja za plinom.
(12)Smanjenje potražnje u državama članicama može doprinijeti popunjavanju podzemnih sustava skladišta kako bi se zajamčila odgovarajuća razina sigurnosti opskrbe za zimu 2024./2025. i izbjeglo da skladišta ne budu dovoljno popunjena za zimu 2025./2026. Kontinuirano smanjenje potražnje za plinom pridonijet će i održavanju pritiska na snižavanje cijena u korist potrošača i industrijske konkurentnosti Unije.
(13)Preporuka štednje plina ne bi smjela utjecati na ispunjavanje ciljeva država članica u području dekarbonizacije. Stoga ova preporuka ne bi smjela odvratiti države članice od daljnjeg zamjenjivanja ugljena plinom, na primjer za proizvodnju električne energije, ako im to pomaže da ispune svoje ciljeve u području dekarbonizacije, kako je utvrđeno u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima uspostavljenima na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća 10 .
(14)Odredbama o smanjenju potražnje iz ove preporuke uzimaju se u obzir posebne nacionalne okolnosti. Države članice i dalje bi trebale moći privremeno ograničiti preporučeno smanjenje potražnje u tim posebnim okolnostima, među ostalim ako je pojedina država članica suočena s elektroenergetskom krizom, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ). Takav scenarij mogao bi uključivati ograničenje koje je razmjerno znatno pojačanoj upotrebi plina za proizvodnju električne energije, potrebno za izvoz znatno više električne energije u susjednu državu članicu, uslijed iznimnih okolnosti kao što je niska dostupnost hidroenergije ili nuklearne energije u dotičnoj državi članici, ili u susjednu državu članicu u koju se izvozi znatno više električne energije,
DONIJELO JE OVU PREPORUKU:
(1)Države članice trebale bi, u duhu solidarnosti, nastojati riješiti poteškoće u opskrbi plinom radi očuvanja sigurnosti opskrbe u Uniji tako da poboljšaju koordinaciju, praćenje i izvješćivanje o smanjenju potražnje za plinom na nacionalnoj razini.
(2)Države članice trebale bi učiniti sve što mogu kako bi u razdoblju od 1. travnja 2024. do 31. ožujka 2025. („razdoblje smanjenja”) smanjile svoju potrošnju plina za najmanje 15 % u odnosu na svoju prosječnu potrošnju plina u referentnom razdoblju od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022.
(3)Kako bi se smanjila potrošnja plina, potražnja za plinom u svakoj državi članici u „razdoblju smanjenja” trebala bi biti 15 % niža u usporedbi s njezinom referentnom potrošnjom plina. „Referentna potrošnja plina” znači količina prosječne potrošnje plina u državi članici tijekom referentnog razdoblja. Za države članice u kojima se potrošnja plina u razdoblju od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022. povećala za najmanje 8 % u usporedbi s prosječnom potrošnjom plina tijekom referentnog razdoblja „referentna potrošnja plina” znači samo količina potrošnje plina u razdoblju od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022.
(4)Ova preporuka nije upućena državama članicama čiji je elektroenergetski sustav sinkroniziran samo s elektroenergetskim sustavom treće zemlje u slučaju da više nije sinkroniziran sa sustavom te treće zemlje sve dok su za osiguravanje sigurnog i pouzdanog rada elektroenergetskog sustava potrebne usluge izoliranog elektroenergetskog sustava ili druge usluge za operatera sustava za prijenos električne energije.
(5)Ova preporuka nije upućena državama članicama koje nisu izravno povezane s plinskim međusobno povezanim sustavom bilo koje druge države članice.
(6)Država članica trebala bi moći ograničiti referentnu potrošnju plina koja se koristi za izračun cilja smanjenja potražnje na temelju točke 3. za količinu plina koja je jednaka razlici između njezina prijelaznog cilja koji je trebala ostvariti do 1. kolovoza 2022., utvrđenog Prilogom I.a Uredbi (EU) 2022/1032, i stvarne količine plina pohranjenog 1. kolovoza 2022., ako je ispunila prijelazni cilj na taj datum.
(7)Država članica trebala bi moći ograničiti referentnu potrošnju plina koja se koristi za izračun cilja smanjenja potražnje na temelju točke 3. za količinu plina potrošenog tijekom referentnog razdoblja kao sirovina. „Sirovina” znači „neenergetska upotreba prirodnog plina”, kako je navedeno u izračunima energetskih bilanci Komisije (Eurostata).
(8)Država članica također bi trebala moći prilagoditi referentnu potrošnju plina koja se koristi za izračun cilja smanjenja potražnje na temelju točke 3. prema količini povećane potrošnje plina proizišle iz prelaska s ugljena na plin za potrebe centraliziranog grijanja ako to povećanje u razdoblju od 1. kolovoza 2023. do 31. ožujka 2024. iznosi najmanje 8 % u usporedbi s prosječnom potrošnjom plina tijekom referentnog razdoblja i u mjeri u kojoj se to povećanje može izravno pripisati tom prelasku.
(9)Država članica trebala bi moći ograničiti smanjenje potražnje za 8 postotnih bodova ako je njezina međupovezanost s drugim državama članicama mjerena stalnim tehničkim izvoznim kapacitetom u odnosu na njezinu godišnju potrošnju plina u 2021. ispod 50 % i ako se kapacitet spojnih plinovoda prema drugim državama članicama stvarno upotrebljavao za prijevoz plina na razini od barem 90 % u prethodnom mjesecu, osim ako država članica može dokazati da nije bilo potražnje i da je kapacitet maksimalno iskorišten te da su njezini nacionalni terminali za UPP komercijalno i tehnički spremni za preusmjeravanje plina u druge države članice do količina koje su potrebne na tržištu.
(10)Država članica trebala bi moći privremeno ograničiti cilj smanjenja potražnje u slučaju elektroenergetske krize radi ublažavanja rizika za opskrbu električnom energijom, posebno ako nema ekonomskih alternativa za zamjenu plina neophodnog za proizvodnju električne energije bez ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti opskrbe. U tom se slučaju državi članici preporučuje da obavijesti o razlozima za ograničavanje.
(11)Mjere koje države članice odaberu za smanjenje potražnje trebaju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive.
(12)Državama članicama preporučuje se da pri poduzimanju mjera koje utječu na kupce koji nisu zaštićeni kupci, kako je definirano u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2017/1938 primjenjuju objektivne i transparentne kriterije kojima se uzima u obzir njihova gospodarska važnost kao i, među ostalim, sljedeći elementi:
(a)utjecaj poremećaja na lance opskrbe koji su ključni za društvo;
(b)mogući negativni učinci u drugim državama članicama, posebno na lance opskrbe u sektorima na kraju lanca koji su ključni za društvo;
(c)potencijalna dugotrajna šteta na industrijskim postrojenjima;
(d)mogućnosti smanjenja potrošnje i zamjene proizvoda u Uniji.
(13)Državama članicama preporučuje se da, kad odlučuju o mjerama za smanjenje potražnje, pri odlučivanju o mjerama za štednju plina razmatraju mjere za smanjenje potrošnje plina u sektoru električne energije, mjere za poticanje prelaska na druga goriva u industriji, nacionalne informativne kampanje i ciljane obveze smanjenja grijanja i hlađenja za poticanje prelaska na obnovljiva goriva i smanjenje potrošnje u industriji.
(14)Državama članicama preporučuje se da obavijeste Komisiju o novima mjerama za smanjenje potražnje o kojima Komisija još nije obaviještena u skladu s Uredbom (EU) 2022/1369.
(15)Državama članicama preporučuje se da prate provedbu mjera za smanjenje potražnje na svojem državnom području i da kroz Eurostat Komisiju izvješćuju o potrošnji plina (u teradžulima, TJ) barem jednom svaka dva mjeseca, a najkasnije do 15. dana sljedećeg mjeseca.
(16)Preporučuje se da izvješća Eurostatu uključuju raščlambu potrošnje plina prema sektoru, uključujući potrošnju plina u sljedećim sektorima:
(a)ulaznu količinu plina za proizvodnju električne i toplinske energije;
(b)potrošnju plina u industriji;
(c)potrošnju plina u kućanstvima i uslužnom sektoru.
(17)Za potrebe ove preporuke u ovoj točki trebale bi se smatrati relevantnima definicije i statističke konvencije utvrđene u Uredbi (EZ) 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 12 .
(18)Cijeni se što Komisija pruža potporu provedbi ove preporuke tako što zajedno s Koordinacijskom skupinom za plin prati smanjenje potražnje postignuto u pojedinim sektorima i poduzete mjere za smanjenje potražnje.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik