Komunikacija Komisije o utvrđivanju zacrtanih smjerova djelovanja na razini Unije za ostvarenje digitalnih ciljeva
(2023/C 344/03)
SADRŽAJ
|
1. |
Uvod | 82 |
|
2. |
Svrha smjerova djelovanja za digitalno desetljeće | 82 |
|
3. |
Procjena smjerova djelovanja na razini Unije do 2030. | 83 |
|
3.1. |
Metodologija za procjenu smjerova djelovanja za digitalno desetljeće | 83 |
|
3.2. |
EU-ovi zacrtani smjerovi djelovanja za pojedinačne digitalne ciljeve | 85 |
|
3.2.1. |
Osnovne digitalne vještine | 85 |
|
3.2.2. |
Stručnjaci za IKT (i rodni jaz u IKT-u) | 87 |
|
3.2.3. |
Povezivost | 89 |
|
3.2.4. |
Poluvodiči | 93 |
|
3.2.5. |
Rubni čvorovi | 94 |
|
3.2.6. |
Kvantno računalstvo | 96 |
|
3.2.7. |
Korištenje digitalnih tehnologija | 97 |
|
3.2.8. |
Osnovna razina digitalnog intenziteta | 101 |
|
3.2.9. |
Inovativna/rastuća (scale-up) poduzeća (jednorozi) | 103 |
|
3.2.10. |
Digitalizacija javnih usluga | 104 |
|
3.2.11. |
Elektronički zdravstveni zapis | 108 |
|
3.2.12. |
Elektronička identifikacija (eID) | 109 |
|
Prilog — |
Pregled Smjerova Djelovanja Programa Politike Za Digitalno Desetljeće | 111 |
POPIS SLIKA
|
Slika 1 — |
Primjer smjerova djelovanja za teoretski ključni pokazatelj uspješnosti s funkcionalnim oblikom u obliku slova S: povijesne točke podataka (točkice), smjer djelovanja za digitalno desetljeće ususret cilju za 2030. (isprekidana crta) i osnovni smjer djelovanja koji se temelji na povijesnim podacima (puna crta) | 85 |
|
Slika 2 — |
Barem osnovne digitalne vještine u EU-u. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 86 |
|
Slika 3 — |
Postotak osoba u dobi od 16 do 74 godine s barem osnovnim digitalnim vještinama u EU-u raščlanjenih prema spolu (od 2015. do 2021.) | 87 |
|
Slika 4 — |
će i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 88 |
|
Slika 5 — |
Postotak pojedinaca zaposlenih na radnome mjestu stručnjaka za IKT u EU-u raščlanjenih prema spolu (2012.–2022.).. | 89 |
|
Slika 6 — |
Pokrivenost nepokretnim VHCN-om u EU-u. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 91 |
|
Slika 7 — |
Pokrivenost FTTP-om u EU-u. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 92 |
|
Slika 8 — |
Uvođenje 5G tehnologije u EU-u, povijesni podaci i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 93 |
|
Slika 9 — |
Očekivani broj uvedenih rubnih čvorova (projekcija EU-a do 2030.) | 96 |
|
Slika 10 — |
Broj kvantnih računala u EU-u. Smjer djelovanja do 2030. | 97 |
|
Slika 11 — |
Udio poduzeća u EU-u koja se koriste uslugama u oblaku. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 99 |
|
Slika 12 — |
Udio poduzeća u EU-u koja se koriste analizom velike količine podataka. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 100 |
|
Slika 13 — |
Udio poduzeća u EU-u koja se koriste umjetnom inteligencijom. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. (isti parametar brzine difuzije kao i u osnovnom smjeru djelovanja za veliku količinu podataka) | 101 |
|
Slika 14 — |
Indeks digitalnog intenziteta. Povijesni podaci i smjer djelovanja za digitalno desetljeće do 2030. | 103 |
|
Slika 15 — |
Broj jednoroga u EU-u. Povijesni podaci i osnovni smjer djelovanja | 104 |
|
Slika 16 — |
Procjena osnovnog smjera djelovanja na temelju točaka podataka prije i nakon prekida niza: digitalne javne usluge za građane (a) i poduzeća (b) | 106 |
|
Slika 17 — |
Pružanje usluga na internetu za građane (gornji grafikon) i poduzeća (donji grafikon). Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. | 107 |
|
Slika 18 — |
Kompozitni pokazatelj za e-zdravstvo. Povijesni podaci i smjer djelovanja za digitalno desetljeće | 109 |
1. UVOD
Ova je Komunikacija prilog i dopuna Komisijinu prvom izvješću o stanju digitalnog desetljeća. Komisija u njoj predstavlja zacrtane smjerove djelovanja na razini Unije (dalje u tekstu „smjerovi djelovanja za digitalno desetljeće”) za postizanje svih digitalnih ciljeva do 2030. u skladu s člankom 5. stavkom 3. Odluke (EU) 2022/2481 („Odluka”) (1). Smjerovi djelovanja za digitalno desetljeće projekcije su godišnjih vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti utvrđenih u Provedbenoj odluci Komisije (2) koju je Komisija donijela 30. lipnja 2023. (dalje u tekstu „Provedbena odluka o ključnim pokazateljima uspješnosti”) na idealnom putu prema ostvarenju ciljnih vrijednosti za 2030. kako su utvrđene u članku 4. Odluke.
Komunikacija ujedno sadržava procijenjene smjerove djelovanja koji se temelje na povijesnim podatkovnim vrijednostima ključnih pokazatelja uspješnosti (dalje u tekstu „osnovni smjerovi djelovanja”). Osnovni smjerovi djelovanja projekcije su godišnjih vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti procijenjenih ekstrapolacijom dostupnih povijesnih podataka. Budući da se temelje na zabilježenim podacima iz prošlosti, obuhvaćaju samo prošla privatna i javna ulaganja i intervencije te stoga opisuju scenarij u uobičajenim okolnostima. Komisija se osnovnim smjerovima djelovanja služi u ogledne svrhe kako bi procijenila i redovito pratila razliku između procijenjenog i idealnog trenda za svaki ključni pokazatelj uspješnosti utvrđen u Provedbenoj odluci o ključnim pokazateljima uspješnosti.
Ova Komunikacija nadovezuje se na radni dokument službi (3) priložen Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030. U njoj se iznose daljnja kretanja i novosti na temelju najnovijih zabilježenih podataka i trendova.
U skladu s člankom 5. stavkom 3. Odluke smjerovi djelovanja zacrtani na razini Unije mogu se prema potrebi ažurirati s obzirom na tehničke, gospodarske ili društvene promjene. Revizija smjerova djelovanja zacrtanih na razini Unije i osnovnih smjerova djelovanja može biti potrebna i zato što dostupnost podataka u određenim slučajevima može biti ograničena jer se definicija pokazatelja koji služe za praćenje može s vremenom promijeniti. Indikatore kojima se bilježe fenomeni koji se brzo mijenjaju, kao što su fenomeni obuhvaćeni ovim postupkom praćenja, može biti potrebno varirati kako bi se bolje odrazio tehnološki napredak. Revizije pokazatelja mogu biti potaknute i mogućim poboljšanjima statističke metodologije ili strategije uzorkovanja za prikupljanje pokazatelja. U tim se slučajevima prekida statistički vremenski niz i tako smanjuje usporedivost vrijednosti zabilježenih prije i poslije promjene. Ako se u nizu podataka pojave znatni prekidi, to će se uzeti u obzir pri procjeni odstupanja zabilježenih vrijednosti od zacrtanih smjerova djelovanja.
Nadalje, osnovni smjerovi djelovanja za ključne pokazatelje uspješnosti o povezivosti procijenjene su projekcije za ostvarenje ciljeva digitalnog desetljeća koje se temelje na povijesnim podacima. Kao ni svi drugi osnovni smjerovi djelovanja, oni ne uzimaju u obzir dodatna ulaganja potrebna za uvođenje naprednijih kapaciteta za infrastrukturu za povezivost budućnosti. Komisija se o tome savjetovala s dionicima u okviru savjetovanja o budućnosti sektora elektroničkih komunikacija i njegove infrastrukture (4).
2. SVRHA SMJEROVA DJELOVANJA ZA DIGITALNO DESETLJEĆE
Smjerove djelovanja za digitalno desetljeće za ostvarenje svih digitalnih ciljeva koje predstavlja u ovoj Komunikaciji Komisija je utvrdila u bliskoj suradnji s državama članicama, prije svega savjetovanjem s Odborom za digitalno desetljeće (5).
Smjerovi djelovanja za digitalno desetljeće u skladu s člankom 5. stavkom 3. imaju dvostruku svrhu. Kao prvo, na temelju njih Komisija prati napredak u ostvarivanju ciljeva. Komisija svake godine u okviru izvješća o stanju digitalnog desetljeća namjerava uspoređivati zabilježene vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti za svaki cilj s projiciranim vrijednostima smjerova djelovanja za digitalno desetljeće.
Kao drugo, smjerovi djelovanja za digitalno desetljeće služe za pripremu nacionalnih planova za digitalno desetljeće („nacionalni planovi”). U skladu s člankom 7. Odluke svi nacionalni planovi moraju sadržavati nacionalne zacrtane smjerove djelovanja koji pridonose ostvarenju odgovarajućih digitalnih ciljeva. Države članice trebaju odrediti svoju razinu ambicije i nacionalne smjerove djelovanja na temelju smjerova djelovanja za digitalno desetljeće na razini EU-a, tj. vodeći računa o putu koji pokazatelji trebaju pratiti da bi se ciljevi ostvarili.
3. PROCJENA SMJEROVA DJELOVANJA NA RAZINI UNIJE DO 2030
3.1. Metodologija za procjenu smjerova djelovanja za digitalno desetljeće
Metodologija za procjenu smjerova djelovanja za digitalno desetljeće za svaki ključni pokazatelj uspješnosti mora imati čvrstu teorijsku podlogu, ali ujedno mora biti jednostavna kako bi državama članicama mogla lako služiti kao referentna točka za procjenu nacionalnih smjerova djelovanja. Pritom treba uzeti u obzir da su podaci za neke ključne pokazatelje uspješnosti ograničeni.
Pri razvoju metodologije za procjenu smjerova djelovanja za digitalno desetljeće u obzir su uzeti definicija ključnog pokazatelja uspješnosti, zadnja dostupna točka podataka, ciljna vrijednost za 2030. i njezin teoretski funkcionalni oblik, a za procjenu osnovnih smjerova djelovanja u obzir su uzeti dostupnost povijesnog vremenskog niza za taj ključni pokazatelj uspješnosti te njegova duljina i dosljednost.
Konkretnije, metodologija obuhvaća sljedeće korake (6):
|
(1) |
Odabir funkcionalnog oblika Ključni pokazatelji uspješnosti u znanstvenoj se literaturi ovisno o vrsti razvrstavaju u dvije skupine.
|
|
(2) |
Procjena smjera djelovanja za digitalno desetljeće Smjer djelovanja za digitalno desetljeće teoretski je put napretka svake vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti od zadnje dostupne povijesne točke podataka, odnosno zadnje zabilježene vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti, pa sve do ciljne vrijednosti za 2030. Smjer djelovanja izračunava se tako da funkcionalni oblik koji je odabran za određeni ključni pokazatelj uspješnosti dosegne ciljnu vrijednost do 2030. te predstavlja idealni put koji bi Unija trebala slijediti kako bi se za svaki ključni pokazatelj uspješnosti ostvarili ciljevi za 2030. Ukratko, i za ključne pokazatelje uspješnosti s linearnim funkcionalnim oblicima i za ključne pokazatelje uspješnosti s funkcionalnim oblicima u obliku slova S smjer djelovanja je linija koja povezuje zadnju zabilježenu vrijednost s ciljem za 2030. (isprekidana plava crta na slici 1). |
|
(3) |
Procjena zacrtanih osnovnih smjerova djelovanja Osnovni smjer djelovanja je put za koji se pretpostavlja da bi ključni pokazatelji uspješnosti slijedili do 2030. u scenariju u uobičajenim okolnostima, a dobiven je na temelju ekstrapolacije povijesnih trendova ususret realno očekivanoj budućnosti, pri čemu je u obzir uzet samo učinak svih instrumenata financiranja, intervencija i ulaganja (privatnih i javnih) uvedenih tijekom i prije razdoblja koje obuhvaća vremenski niz za taj ključni pokazatelj uspješnosti. Stoga bi se vrijednost za 2030. procijenjena na temelju osnovnog smjera djelovanja trebala smatrati konzervativnom donjom granicom. Prva godina i vrijednost osnovnog smjera djelovanja uvijek se podudaraju s godinom i vrijednošću zadnje točke podataka dostupne za svaki ključni pokazatelj uspješnosti. Budući da se temelji isključivo na zabilježenim podacima, osnovni smjer djelovanja ne uzima u obzir intervencije politike odnosno instrumente ulaganja koji su bili ili će biti provedeni u godinama koje slijede nakon zadnje zabilježene točke podataka ili koji nisu još utjecali na vrijednost ključnih pokazatelja uspješnosti. Osnovni smjerovi djelovanja na razini Unije ažurirat će se na temelju novodostupnih podataka kako bi se dinamično bilježilo stvarno kretanje ključnih pokazatelja uspješnosti na putu prema cilju za 2030. Pritom će osnovni smjerovi djelovanja dinamično uzimati u obzir učinak koji na ključne pokazatelje uspješnosti imaju nova ulaganja, uključujući sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost te fondove kohezijske politike. Isto tako, nacionalni smjerovi djelovanja redovito će se ažurirati radi praćenja učinka koji na ključne pokazatelje uspješnosti digitalnog desetljeća imaju nacionalna ulaganja. |
Slika 1
Primjer smjerova djelovanja za teoretski ključni pokazatelj uspješnosti s funkcionalnim oblikom u obliku slova S: povijesne točke podataka (točkice), smjer djelovanja za digitalno desetljeće ususret cilju za 2030. (isprekidana crta) i osnovni smjer djelovanja koji se temelji na povijesnim podacima (puna crta)
3.2. EU-ovi zacrtani smjerovi djelovanja za pojedinačne digitalne ciljeve
U pododjeljcima u nastavku opisano je oblikovanje smjerova djelovanja na razini Unije za svaki ključni pokazatelj uspješnosti u odnosu na svaki cilj. Definicije ključnih pokazatelja uspješnosti u skladu su s Provedbenom odlukom o ključnim pokazateljima uspješnosti, a definicije ciljeva u skladu su s Odlukom.
3.2.1. Osnovne digitalne vještine
|
Cilj: stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci s ciljem postizanja rodne ravnoteže, pri čemu: (a) najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine; (b) u Uniji je zaposleno najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti (odnosi se na dio (a) cilja): barem osnovne digitalne vještine, koje se mjere kao postotak pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine raščlanjenih prema spolu čija je razina digitalnih vještina „osnovna” ili „viša od osnovne” u svakoj od sljedećih pet dimenzija: informiranje, komunikacija, rješavanje problema, stvaranje digitalnog sadržaja i sigurnost, koje se mjere na temelju aktivnosti pojedinaca u prethodna tri mjeseca (8); i rodna konvergencija, koja se mjeri kao postotak žena i muškaraca među pojedincima čija je razina digitalnih vještina „osnovna” ili „viša od osnovne”
Dostupne točke podataka: 2015., 2016., 2017., 2019., 2021. (s prekidom niza 2021.). Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): (2021.) 54 %. |
Digitalne vještine od ključne su važnosti jer ljudima omogućuju da u potpunosti iskoriste novonastale prilike koje pružaju digitalne tehnologije. Ključnim pokazateljem uspješnosti za praćenje tog cilja mjeri se sposobnost ljudi da s pomoću digitalnih alata i softvera obavljaju određene aktivnosti na internetu. Prema Eurostatovoj definiciji pokazatelj digitalnih vještina je kompozitni pokazatelj koji se temelji na odabranim aktivnostima koje pojedinci obavljaju na internetu u određenim područjima, među kojima su do 2019. bili informiranje, komunikacija, rješavanje problema i stvaranje digitalnog sadržaja, a 2021. pridružena im je i sigurnost.
Osnovni smjer djelovanja temelji se na linearnom funkcionalnom obliku. Pretpostavlja se da će pokazatelj slijediti linearni trend obilježen stalnom stopom rasta do 2030. Niz je prekinut od 2019. do 2021. zbog revizije metodologije za mjerenje tog pokazatelja (9). Zbog toga se osnovni smjer djelovanja prvo procjenjuje na temelju povijesnog vremenskog niza do 2019. (uključujući 2019.) pa se prilagođava radi ispravka zbog prekida niza. Da bi se prilagodio zbog prekida niza, odsječak regresijskog pravca izračunat je tako što je postavljeno da se početna vrijednost osnovnog smjera djelovanja podudara sa zadnjom zabilježenom točkom podataka. Na slici 2 prikazani su dostupni povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja predmetnog ključnog pokazatelja uspješnosti. Predviđeni trend pokazuje da se cilj neće ostvariti bez intervencija politike i povezanih ulaganja (prema prognozi za 2030. koja se temelji na osnovnom smjeru djelovanja barem osnovne digitalne vještine imat će 59 % osoba u dobi od 16 do 74 godine).
Slika 2
Barem osnovne digitalne vještine u EU-u. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030
Barem osnovne digitalne vještine 2021. imalo je samo 54 % građana EU-a, što je 26 postotnih bodova ispod cilja, a razlike među državama članicama bile su velike. Za postizanje cilja potreban je prosječni godišnji rast veći od 4,5 % u 10 godina, što znači da smjesta treba uložiti velike napore kako bi se premostile postojeće razlike u barem osnovnim digitalnim vještinama. Nadalje, na razinu digitalnih vještina utječe niz sociodemografskih čimbenika kao što su dob, razina obrazovanja, radni status i boravište, te općenito postoji razlika između ruralnih i urbanih područja. Države članice moraju uvesti integrirane mjere usmjerene na formalno i neformalno obrazovanje te cjeloživotno učenje i mjere politika za ublažavanje nepovoljnog položaja ranjivih skupina.
Udio osoba s barem osnovnim digitalnim vještinama ne razlikuje se znatno u odnosu na spol, ali muškarci u prosjeku imaju bolje digitalne vještine nego žene (vidjeti sliku 3). Posljednjih se godina razlika između muškaraca i žena s barem osnovnim vještinama (izražena u postocima) smanjuje: s 5,6 postotnih bodova 2015. pala je na 3,4 postotna boda 2021. Potpora tom cilju pružit će se u obliku ad hoc intervencija politike.
Slika 3
Postotak osoba u dobi od 16 do 74 godine s barem osnovnim digitalnim vještinama u EU-u raščlanjenih prema spolu (od 2015. do 2021.)
3.2.2. Stručnjaci za IKT (i rodni jaz u IKT-u)
|
Cilj (kao gore): stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci s ciljem postizanja rodne ravnoteže, pri čemu: (a) najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine; (b) u Uniji je zaposleno najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti (odnosi se na dio (b) cilja): stručnjaci za IKT, što se mjeri kao broj pojedinaca u dobi od 15 do 74 godine koji su zaposleni kao stručnjaci za IKT; i rodna konvergencija, koja se mjeri kao postotak žena i muškaraca među pojedincima koji su zaposleni kao stručnjaci za IKT. U skladu s klasifikacijom ISCO-08 (10) stručnjaci za IKT su radnici koji su sposobni razvijati i održavati sustave IKT-a te upravljati njima i za koje IKT čini glavni dio posla, uključujući, među ostalim, rukovoditelje u području IKT-a, stručnjake za IKT, tehničare za IKT te montere i servisere u području IKT-a. Rodni jaz među zaposlenim stručnjacima za IKT izračunava se kao udio stručnjakinja za IKT u ukupnom broju zaposlenih stručnjaka za IKT. Premda se u cilju spominje promicanje pristupa žena tom području, u Odluci se ne navodi konkretan i kvantitativan cilj za rodnu konvergenciju. Zbog toga se taj dio cilja ne tretira kao zaseban ključni pokazatelj uspješnosti.
Dostupne točke podataka: od 2011. do 2022. Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): ukupni broj stručnjaka (m/ž) za IKT 2022. = 9,37 milijuna; udio stručnjakinja za IKT = 18,9 %. |
Radna snaga s vještinama stručnjaka za IKT ima potencijal za očuvanje i razvoj digitalnog gospodarstva te je stoga ključni element za uspješnu digitalnu transformaciju. Cilj je povećati broj osoba koje rade kao stručnjaci za IKT u Uniji i prevladati kritičan manjak koji trenutačno vlada u EU-u. Prema pokazatelju za praćenje tog cilja stručnjaci za IKT su „radnici koji su sposobni razvijati i održavati sustave IKT-a te upravljati njima i za koje IKT čini glavni dio posla” (11).
Smjer djelovanja za digitalno desetljeće ravna je linija koja povezuje vrijednost za 2022. (zadnja dostupna točka podataka) s ciljem za 2030. Osnovni smjer djelovanja temelji se na linearnom funkcionalnom obliku koji se temelji na povijesnim podacima (uključene su sve dostupne godine). Pretpostavlja se da ključni pokazatelj uspješnosti prati rastući trend, a stopa je postojana u cijelom razdoblju. Smjer djelovanja za digitalno desetljeće prikazan je na slici 4 zajedno s povijesnim podacima i osnovnim smjerom djelovanja. Ne očekuje se da će Unija u scenariju u uobičajenim okolnostima ostvariti taj cilj jer je prognoza za 2030. koja se temelji na osnovnom smjeru djelovanja 12 milijuna.
Slika 4
Stručnjaci za IKT u EU-u. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030
Unatoč postojanom rastu u posljednjih 10 godina 2022. bilo je zaposleno 9,37 milijuna stručnjaka za IKT, što čini 4,6 % ukupnog broja zaposlenih i odgovara razlici od neznatno manje od 11 milijuna zaposlenih u odnosu na cilj za 2030.
Posljednje dvije godine broj stručnjaka za IKT raste brže, a prosječni godišnji rast veći je nego u prošlom desetljeću (6,0 % od 2020. do 2022., a 4,2 % od 2011. do 2019.). Da bi se ostvario cilj digitalnog desetljeća, pozitivni trend zabilježen u protekle dvije godine trebalo bi dodatno ubrzati.
Nešto manje od 19 % ukupnog broja zaposlenih stručnjaka za IKT 2022. bile su žene. U proteklom je desetljeću udio muškaraca ostao otprilike 60 postotnih bodova veći od udjela žena: postotak žena bio je između 16 % i 19 %, a muškaraca između 81 % i 84 % (slika 5). Unatoč malom padu od 2013. do 2015. postotak žena koje su zaposlene kao stručnjakinje za IKT od 2012. rastao je postojano, iako sporo (slika 5, lijevo). S druge strane, postotak muškaraca koji su zaposleni kao stručnjaci za IKT smanjio se nakon što je dosegnuo vrhunac 2014.–2015., ali je i dalje znatno veći od postotka žena koje se bave IKT-om, i to više nego četiri puta (slika 5, desno). Kako bi povećale broj žena zaposlenih u području IKT-a, sve bi države članice trebale promicati zapošljavanje stručnjaka za IKT. Za postizanje tog cilja ključno je da više žena upiše programe tercijarnog obrazovanja povezane s IKT-om, pa će se povećati broj žena koje mogu raditi na radnim mjestima u području IKT-a.
Slika 5
Postotak pojedinaca zaposlenih na radnome mjestu stručnjaka za IKT u EU-u raščlanjenih prema spolu (2012.–2022.)
(Puna crta označava vremenski trend od 2012. Lijeva strana: postotak žena u ukupnom broju stručnjaka za IKT; desna strana: postotak muškaraca u ukupnom broju stručnjaka za IKT. Raspon vrijednosti na dva grafikona se razlikuje.)
|
|
|
Intervencije politike u području ljudskog kapitala (vještine i intelektualni kapacitet radnika) međudjeluju s raznim čimbenicima. Da bi se povećala ponuda naprednih digitalnih vještina i, što je još važnije, promicala rodna ravnoteža, treba djelovati na održiv i integriran način. Taj cilj usto bi trebalo razmotriti zajedno s ciljevima prihvaćanja digitalnih tehnologija među poduzećima, što bi moglo potaknuti ubrzanje potražnje za specijaliziranim IKT vještinama.
3.2.3. Povezivost
|
Cilj: sigurne, otporne, učinkovite i održive digitalne infrastrukture, pri čemu su svi krajnji korisnici na fiksnoj lokaciji pokriveni gigabitnom mrežom do zaključne točke mreže i sva su naseljena područja pokrivena bežičnim mrežama velike brzine sljedeće generacije s performansama barem jednakima 5G, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti:
Dostupne točke podataka: gigabitna povezivost: od 2013. do 2022.; 5G: od 2020. do 2022. Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): 2022.: VHCN = 73 %; pokrivenost 5G mrežom = 81,2 %. |
Dostupnost usluga gigabitne povezivosti i pokrivenost 5G mobilnom mrežom ključni su čimbenici za omogućivanje digitalne transformacije. Ponašanje kućanstava i prihvaćanje novih tehnologija kao što su virtualna i proširena stvarnost, UI aplikacije, automatizirana vožnja, logistika i proizvodni postupci dodatno će potaknuti potražnju.
Taj je cilj povezan s dva ključna pokazatelja uspješnosti, a to su:
|
— |
dostupnost svim europskim kućanstvima fiksnih priključaka koji omogućuju iznimno brze i pouzdane usluge povezivanja (mjeri se pokazateljem za VHCN); |
|
— |
dostupnost 5G mobilne mreže u svim naseljenim područjima neovisno o korištenom radiofrekvencijskom pojasu. |
Gigabitna povezivost: za praćenje cilja gigabitne povezivosti referentan je smjer djelovanja za VHCN. Na temelju Provedbene odluke o ključnim pokazateljima uspješnosti smjer djelovanja za FTTP služi kao dopuna smjeru djelovanja za VHCN.
Dostupni povijesni podaci o pokazatelju za VHCN pokazuju trend u obliku slova S koji je za taj ključni pokazatelj uspješnosti odabran i za smjer djelovanja za digitalno desetljeće i za osnovni smjer djelovanja (slika 6). To je u skladu s idejnim modelom za tu mjeru jer dodatno uvođenje infrastrukture koja se temelji na optičkim vlaknima obično počinje na područjima s razumnim troškovima ulaganja i gusto naseljenim urbanim područjima na kojima se postojeće kabelske mreže nadograđuju i vrše konkurentski pritisak. S druge strane, postojan investicijski jaz utječe na kućanstva u prigradskim, polururalnim i ruralnim područjima u kojima su troškovi veći.
Brzina difuzije osnovnog smjera djelovanja za VHCN temelji se na povijesnim podacima za FTTP. Oni vjernije odražavaju očekivane troškove ulaganja u uvođenje infrastrukture optičkih vlakana pod pretpostavkom da će buduće uvođenje gigabitne povezivosti ovisiti isključivo o FTTP infrastrukturi. Slika 6 prikazuje osnovni smjer djelovanja za pokazatelj za nepokretni VHCN.
Slika 6
Pokrivenost nepokretnim VHCN-om u EU-u. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030
Trenutačni pokazatelj za nepokretni VHCN, koji se temelji na trenutačnom pokazatelju indeksa gospodarske i društvene digitalizacije, obuhvaća mreže koje trenutačno mogu osigurati gigabitnu povezivost. Međutim, to može uključivati mreže koje trenutačno ne osiguravaju gigabitnu povezivost, posebno u uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja. To je, na primjer, slučaj s mrežama DOCSIS 3.1 čiji svjetlovodi nisu postavljeni dovoljno blizu krajnjem korisniku. Međutim, trenutačno nije moguće na odgovarajući način identificirati i samim time isključiti te mreže iz mjerenja. Stoga bi izmjerene vrijednosti i prognoza za osnovni smjer djelovanja mogle biti veće od stvarne pokrivenosti. Uostalom, nadogradnja mreža DOCSIS 3.0, koje trenutačno pokrivaju 11 % kućanstava, imat će vrlo ograničen utjecaj na ruralnu povezivost. Naposljetku, nisu sve FTTP mreže dovoljno velike da bi omogućile gigabitne brzine u vrijeme vršnog opterećenja. Stoga su potrebna dodatna ulaganja u pristupnu mrežu, ali i u temeljne i sporedne dijelove mreže kako bi se održao eksponencijalni rast potreba za prijenosom podataka koji se očekuje od 2030. nadalje. Uz nadogradnju pristupnih mreža na svjetlovod bit će potrebna dodatna ulaganja u hardver i softver (14). S obzirom na navedeno, dodatno će se poraditi na dogovoru o zajedničkoj metodologiji za ključne pokazatelje uspješnosti radi mjerenja gigabitne povezivosti. Time će se omogućiti usporedba podataka na razini EU-a o kvaliteti usluga VHCN infrastruktura koje omogućuju brzine od 1 Gb/s u uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja.
Imajući u vidu metodološka ograničenja ključnih pokazatelja uspješnosti, na temelju trenutačno dostupnih podataka može se zaključiti da je nepokretni VHCN koji može ponuditi gigabitnu povezivost 2022. pokrivao 73 % kućanstava u Uniji, što je porast u odnosu na 70 % iz prethodne godine, a očekuje se da će do kraja razdoblja projekcije doseći 94 %. Taj je rast potaknulo uvođenje optičkih mreža (FTTP), koje su 2022. pokrivale 56 % kućanstava u Uniji. Do preostalih 27 % kućanstava koja i dalje ne pokriva VHCN uglavnom će se doprijeti dodatnim uvođenjem FTTP-a, što će zahtijevati kontinuiran rad. Ne treba isključiti da će do velikog dijela ruralnih područja trebati doprijeti 5G mrežama s fiksnim bežičnim pristupom. Razlike u ruralnim regijama i dalje su raširen problem jer 55 % kućanstava na tim područjima još uvijek nije pokriveno VHCN-om. Taj čimbenik stvara dodatne prepreke za širenje usluga dok se ne postigne potpuna pokrivenost. Granični trošak priključivanja kućanstva znatno je veći kad je riječ o dopiranju do ruralnih područja.
Radi boljeg praćenja napretka pokrivenosti FTTP-om, kako je naznačeno u Provedbenoj odluci o ključnim pokazateljima uspješnosti, i boljeg tumačenja podataka o pokrivenosti VHCN-om, i za taj je pokazatelj utvrđen smjer djelovanja na razini Unije (Figure 7). Prema procjenama na temelju osnovnog smjera djelovanja predviđa se da će FTTP do 2030. doprijeti do 87 % kućanstava u EU-u.
Slika 7
Pokrivenost FTTP-om u EU-u. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030
Pokrivenost 5G mrežom: cilj za povezivost putem mobilne mreže utvrđen u članku 4. stavku 1. točki 2. podtočki (a) Odluke usmjeren je na to da sva naseljena područja budu pokrivena bežičnom mrežom velike brzine sljedeće generacije s performansama barem jednakima 5G, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti. Odgovarajućim ključnim pokazateljem uspješnosti iz Provedbene odluke o ključnim pokazateljima uspješnosti mjeri se postotak naseljenih područja pokrivenih najmanje jednom 5G mrežom neovisno o korištenom radiofrekvencijskom pojasu (15).
Na temelju dostupnih podataka čini se da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen znatan porast pokrivenosti 5G mrežom. Vrijednost za taj ključni pokazatelj uspješnosti u EU-u je 2022. dosegnula 81,2 %. Neke su države članice čak prijavile vrijednosti koje su blizu ili dosežu 100 %. Međutim, treba napomenuti da je taj rast ponajprije omogućen zahvaljujući dinamičkom dijeljenju spektra (engl. dynamic spectrum sharing, DSS), koje se služi pionirskim pojasevima koji ne podržavaju 5G, kao što su stariji pojasevi od 1,8 GHz i/ili 2,1 GHz. Time se omogućuje dijeljenje između 4G i 5G mreža koje se temelji na potražnji. Zbog dijeljenja spektra s 4G mrežom, a posebno zbog ograničenja širine pojasa, stvarne performanse 5G tehnologije dostupne krajnjem korisniku mogle bi biti znatno slabije od performansi koje se mogu postići zasebnim 5G pojasom.
Kako bi se utvrdio očekivani napredak tog ključnog pokazatelja uspješnosti do 2030., analizirani su podaci koji su dostupni od 2020. do 2022. Na temelju te analize prognoza koja se odnosi na osnovni smjera djelovanja predviđa da će do 2024. 5G mrežama biti pokriveno gotovo 100 % naseljenih područja u Uniji. Stoga na slici 8 nije prikazan smjer djelovanja za digitalno desetljeće.
Međutim, treba napomenuti da metodološka ograničenja postoje i za trenutačni ključni pokazatelj uspješnosti za cilj za 5G jer se ne uzima u obzir kvaliteta usluge pružene u uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja. Trenutačni osnovni smjer djelovanja stoga nije reprezentativan za stvarni put kojim Europa treba ići kako bi zbilja ostvarila cilj za 5G povezivost. Kako bi se do 2030. u svim naseljenim područjima pružala kvalitetna usluga na koju se taj cilj odnosi, bit će potrebna velika dodatna ulaganja, ponajprije u radijsku pristupnu mrežu (tj. izgradnja novih baznih postaja, povezivanje postojećih i novih baznih postaja). Trebat će upotrebljavati više spektra u srednjim i visokim pojasevima kako bi se postupno poboljšala kvaliteta usluge na 5G mrežama i omogućilo uvođenje 5G tehnologije za industriju 5.0 (16). Glavni će izazov biti postići da uvedene mreže podržavaju ključne industrijske sektore i ključne primjene koje koriste potrošačima i poduzećima u svim sektorima.
Kako bi se izmjerila spremnost država članica da se suoče s tim izazovom, treba provesti dodatna ispitivanja radi poboljšanja i proširenja mjernog okvira za 5G. Cilj je uspostava mjerljivoga ključnog pokazatelja uspješnosti kojim se bilježi stvarna kvaliteta usluge u uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja i koji obuhvaća druge „bežične mreže velike brzine sljedeće generacije” s performansama barem jednakima ili boljima od 5G.
Slika 8
Uvođenje 5G tehnologije u EU-u, povijesni podaci i osnovni smjer djelovanja do 2030
3.2.4. Poluvodiči
|
Cilj: sigurne, otporne, učinkovite i održive digitalne infrastrukture, pri čemu proizvodnja, u skladu s pravom Unije o okolišnoj održivosti, najsuvremenijih poluvodiča u Uniji čini barem 20 % vrijednosti svjetske proizvodnje. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti: poluvodiči, što se mjeri kao vrijednost, u smislu prihoda, ostvarena poslovnim aktivnostima s poluvodičima u Uniji, u svim fazama lanca vrijednosti, u odnosu na globalnu tržišnu vrijednost. Izvješće za prvu godinu temeljit će se na tim aktivnostima u Europi.
Točka podataka nije dostupna. Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): oko 10 % svjetskog tržišnog udjela prema vrijednosti u 2022. |
Poluvodiči su u središtu velikih geostrateških interesa i globalne tehnološke utrke. Osnovni su dijelovi digitalnih i digitaliziranih proizvoda. Od pametnih telefona i automobila do kritičnih primjena i infrastrukture za zdravstvenu zaštitu, energetiku, obranu, komunikaciju i industrijsku automatizaciju, čipovi su ključni za suvremeno digitalno gospodarstvo. SAD je trenutačno vodeća zemlja na tržištu po prihodima u lancu vrijednosti poluvodiča. Slijede Južna Koreja, Tajvan, Japan i EU, čiji prihodi na temelju trenutačne procjene čine otprilike 10 % vrijednosti svjetskog tržišta. Cilj je digitalnog desetljeća da tržišni udio EU-a dosegne 20 % vrijednosti do 2030.
Tablica 1
Segmenti lanca vrijednosti poluvodiča s tržišnim udjelom EU-a (2022.)
|
Faza lanca opskrbe |
Dodana vrijednost |
Udio EU-a |
||
|
Materijal i silicijske pločice |
7 % |
14 % |
||
|
Oprema za proizvodnju |
17 % |
21 % |
||
|
Alati za projektiranje i intelektualno vlasništvo |
3 % |
2 % |
||
|
Projektiranje čipova |
30 % |
8 % |
||
|
Proizvodnja poluvodiča |
34 % |
7 % |
||
|
Sklapanje, testiranje i pakiranje |
10 % |
5 % |
||
|
Lanac opskrbe |
100 % |
9,9 % |
||
|
||||
Tablica 1 prikazuje polazne vrijednosti za smjerove djelovanja EU-a. Zasad još nije dostupan nikakav smjer djelovanja (ni osnovni ni za digitalno desetljeće) jer je u tijeku istraživanje treće strane koje provodi International Data Corporation (17) kako bi se stekao bolji uvid u razvoj i buduće vrijednosti tržišnog udjela EU-a do 2030.
Kako se digitalna tranzicija bude ubrzavala, svjetska će potražnja za čipovima naglo rasti. Očekuje se da će do 2030. premašiti bilijun USD, odnosno udvostručiti vrijednost u ovom desetljeću. To znači da bi se prihodi EU-a od poluvodiča do 2030. trebali učetverostručiti, zbog čega je taj cilj iznimno teško procijeniti.
Europski parlament i Vijeće postigli su u travnju 2023. politički dogovor o Aktu o čipovima. Parlament i Vijeće službeno su odobrili predloženi akt u srpnju 2023 (18). On će se temeljiti na prednostima Europe i pokušat će otkloniti preostale slabosti kako bi se uspostavili uspješan ekosustav poluvodiča i otporan lanac opskrbe. Riječ je o ključnom koraku prema tehnološkoj suverenosti EU-a koji će Europi pomoći da ostvari svoje ciljeve u okviru digitalnog desetljeća i zelenog plana. EU želi s pomoću europskog akta o čipovima do 2030. ostvariti cilj udvostručenja trenutačnog tržišnog udjela u svijetu na 20 %.
3.2.5. Rubni čvorovi
|
Cilj: sigurne, otporne, učinkovite i održive digitalne infrastrukture, pri čemu je u Uniji u upotrebi najmanje 10 000 klimatski neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova, razmještenih tako da je poduzećima zajamčen pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom (tj. od nekoliko milisekundi) gdje god se nalaze. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti: rubni čvorovi, što se mjeri kao broj računalnih čvorova s latencijama manjima od 20 milisekundi, primjerice pojedinačni poslužitelj ili drugi skup povezanih računalnih resursa koji radi kao dio infrastrukture računalstva na rubu mreže te se obično nalazi u podatkovnom centru, koji radi na rubu infrastrukture pa je korisnicima kojima je namijenjen fizički bliži od čvora u oblaku u centraliziranom podatkovnom centru.
Točka podataka nije dostupna Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): 0 u 2022. |
Računalstvo na rubu mreže omogućuje pružanje usluga obrade podataka iz decentraliziranih računalnih čvorova i infrastruktura na rubu mreže, čime se prijenos nepotrebnih podataka na mreži svodi na najmanju moguću mjeru i poboljšavaju se ukupne performanse računalstva u oblaku. Uvođenjem rubnih čvorova podupire se razvoj usluga obrade podataka s niskom latencijom. U kombinaciji s raznim tehnologijama, kao što su uvođenje 5G tehnologije, algoritmi, senzori i internet stvari, podaci, UI, strojno učenje, virtualna stvarnost i robotika, uvođenje rubnih čvorova može donijeti znatne koristi u pogledu poslovnih učinaka i doprinijeti napretku digitalne transformacije brojnih gospodarskih sektora.
Procjenjuje se da će uvođenje iznimno sigurnih i klimatski neutralnih rubnih čvorova prerasti u standardiziranu S-krivulju prihvaćanja tehnologija i inovacija.
Polazna vrijednost za 2022. računa se kao „0”. Metodologija potrebna za kvantifikaciju uvođenja rubnih čvorova i njihove lokalizacije još je u razvoju.
Postojeće informacije dobivene poslovnom analizom oskudne su i odnose se isključivo na očekivanu potrošnju na infrastrukturu računalstva na rubu mreže, softver i usluge (projekt UNLOCK-CEI, 2023 (20).), što ne omogućuje izravno uvrštavanje u informacije o tekućem uvođenju rubnih čvorova. U informacijama Udruženja europskih telekomunikacijskih operatora opisuju se tri komercijalne usluge računalstva na rubu mreže u Europi (21), ali nema dovoljno pojedinosti da bi se utvrdili lokacija ili obujam uvođenja rješenja na rubu mreže.
U ograničenom broju dostupnih izvora podataka prevladava mišljenje da je 2023. računalstvo na rubu mreže u Europi još uvijek u povojima. Većina je zainteresiranih organizacija i dalje u fazi informiranja i obrazovanja, uz poneke organizacije koje provode manje pilot-projekte (projekt UNLOCK-CEI, 2023.). To je uzrok relativno niske očekivane stope prihvaćanja uvođenja rubnih čvorova u nadolazećem razdoblju od 2023. do 2026. Očekuje se da će u razdoblju 2025.–2027. tehnologije i rješenja računalstva na rubu mreže postati dostupni na tržištu zahvaljujući ulaganjima u okviru važnog projekta od zajedničkog europskog interesa za infrastrukturu i usluge u oblaku sljedeće generacije (IPCEI-CIS). Time će se poboljšati prihvaćanje u cijeloj Europi i omogućiti eksponencijalno širenje uvođenja rubnih čvorova kako bi se cilj ostvario do 2030.
U tom kontekstu slika 9 pruža preliminarnu naznaku puta prema ostvarenju cilja digitalnog desetljeća, dok se osnovni smjer djelovanja ne može još utvrditi.
Slika 9
Očekivani broj uvedenih rubnih čvorova (projekcija EU-a do 2030.)
|
Napomena: |
smjer djelovanja rubnih čvorova temelji se isključivo na procjeni stručnjaka. |
Navedena će se procjena revidirati, a smjer djelovanja za digitalno desetljeće utvrdit će se na temelju istraživanja Opservatorija na rubu mreže (22), kojim se nastoje prikupiti kvalitativne i kvantitativne informacije o stvarnim i očekivanim zbivanjima na tržištu te o relevantnim inicijativama i mjerama koje u području računalstva na rubu mreže poduzimaju privatni, javni i mješoviti dionici kako bi dobili informacije potrebne da bi mogli pratiti razvoj cilja za rubne čvorove u državama članicama EU-a kroz vrijeme. U trenutku donošenja ove Komunikacije Opservatorij na rubu mreže tek treba prikupiti prvi skup podataka o uvođenju rješenja na rubu mreže. Prikupljanje je trenutačno u tijeku, a provest će se u dvije faze u razdoblju od listopada 2023. do kraja srpnja 2024. U početnoj će se fazi podaci prikupljati za Njemačku, Francusku, Španjolsku, Italiju, Nizozemsku i Švedsku, a u drugoj će se fazi upotpuniti podacima o uvođenju rješenja na rubu mreže u 2023. iz svih država članica.
3.2.6. Kvantno računalstvo
|
Cilj: sigurne, otporne, učinkovite i održive digitalne infrastrukture, pri čemu Unija do 2025. ima svoje prvo računalo s kvantnim ubrzanjem, što joj otvara put da do 2030. raspolaže vrhunskim kvantnim mogućnostima. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti: kvantno računalstvo, što se mjeri kao broj operativnih kvantnih računala ili kvantnih simulatora, uključujući akceleratore superračunala visokih performansi koji su pušteni u rad i dostupni zajednicama korisnika.
Točka podataka nije dostupna. Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): 0 u 2022. |
Kvantno računalstvo područje je koje se brzo razvija i ima velik potencijal za poboljšanje europske konkurentnosti i produktivnosti u brojnim sektorima. Kvantna računala moći će mnogo brže provoditi izračune i trošit će mnogo manje energije od današnjih najnaprednijih računala. Na primjer, omogućit će mnogo brži i učinkovitiji razvoj novih lijekova, pronalaženje rješenja za iznimno složene probleme u logistici i planiranju te razvoj novih materijala. S obzirom na temeljnu ulogu kvantnog računalstva u europskoj digitalnoj tranziciji i njegove dalekosežne gospodarske i društvene posljedice riječ je o strateški iznimno važnom polju za Uniju čija će geopolitička važnost u narednim godinama samo rasti. Zbog posebnosti tog cilja dostignuća EU-a u tom području ovise o uspješnom ispunjavaju zajedničkih obveza više zemalja.
Početna vrijednost tog ključnog pokazatelja uspješnosti 2022. je 0. Očekuje se da će barem jedno operativno kvantno računalo biti u pogonu do 2024., tj. prije ciljnog roka, pa će drugo uslijediti 2027., a najmanje tri do 2030. (slika 10). Zbog posebnosti tog cilja nije utvrđen osnovni smjer djelovanja.
Slika 10
Broj kvantnih računala u EU-u. Smjer djelovanja do 2030
|
Napomena: |
smjer djelovanja za kvantno računalstvo temelji se isključivo na procjeni stručnjaka. |
3.2.7. Korištenje digitalnih tehnologija
|
Cilj: digitalna transformacija poduzeća, pri čemu se najmanje 75 % poduzeća u Uniji koristi jednom ili više sljedećih tehnologija, u skladu sa svojim poslovanjem: i. uslugama računalstva u oblaku; ii. velikim količinama podataka; iii. umjetnom inteligencijom. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti (24):
Dostupne točke podataka: oblak: 2014., 2016., 2018., 2020. i 2021. (prekid niza u 2021.); tehnologija velike količine podataka: 2016., 2018., 2020.; UI: 2021. Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): računalstvo u oblaku 2021. = 34 %; tehnologija velike količine podataka 2020. = 14 %; UI 2021. = 8 %. |
Cilj se odnosi na prihvaćanje među poduzećima u Uniji triju digitalnih tehnologija koje imaju ključnu ulogu u poticanju konkurentnosti, poboljšavanju mogućnosti pohrane, izdvajanja i obrade podataka, unaprjeđivanju postojećih usluga i proizvoda ili stvaranju novih. Mjeri se trima pokazateljima koji se odnose na udio poduzeća u Uniji koja se koriste:
|
— |
uslugama računalstva u oblaku visoke ili srednje sofisticiranosti; |
|
— |
analitikom velike količine podataka, što se, pak, odnosi na korištenje tehnologijama, tehnikama ili softverskim alatima (kao što su rudarenje podataka ili teksta, strojno učenje) za analizu velikih količina podataka izdvojenih iz vlastitih izvora podataka poduzeća ili drugih izvora podataka; |
|
— |
barem jednom tehnologijom umjetne inteligencije kao što su: 1. rudarenje teksta, 2. prepoznavanje govora, 3. generiranje prirodnog jezika, 4. prepoznavanje i obrada slika, 5. strojno učenje (npr. duboko učenje) za analizu podataka, 6. robotska automatizacija procesa koja se temelji na umjetnoj inteligenciji, 7. autonomni roboti, vozila bez vozača, autonomne bespilotne letjelice. |
Odgovarajući smjerovi djelovanja opisani su u nastavku.
Oblak: prema relevantnoj literaturi krivulja prihvaćanja tehnologija u obliku slova S najprikladniji je pristup za procjenu razvoja računalstva u oblaku među poduzećima (korištenje usluga srednje i visoke sofisticiranosti). U prihvaćanju te tehnologije svejedno bi se mogle pojaviti određene poteškoće gospodarske (npr. ograničeni izbor), sigurnosne i tehničke prirode (npr. ovisnost o određenom pružatelju usluga) zbog nedostatka naprednih vještina u poduzećima, pogotovo malim i srednjim (MSP-ovima). To bi moglo dovesti do odgode potpunog prihvaćanja, posebno sofisticiranih usluga u oblaku, i do sporije stope rasta u blizini točke zasićenja na krivulji. Stoga je za taj ključni pokazatelj uspješnosti odabran funkcionalni oblik u obliku slova S, koji obično služi za opisivanje takve vrste procesa tehnološke difuzije.
Točka zasićenja tržišta postavljena je na 80 % i za smjer djelovanja za digitalno desetljeće i za osnovni smjer djelovanja. Pretpostavljeno je da je točka zasićenja malo iznad cilja za 2030. od 75 % kako bi se razina prihvaćanja tehnologije u oblaku mogla dodatno povećati i nakon što se ostvari cilj. Parametar brzine difuzije za smjer djelovanja za digitalno desetljeće postavljen je tako da se cilj od 75 % dosegne do 2030., dok se brzina difuzije za osnovni smjer djelovanja temelji na podacima prije prekida niza (2014.–2020.). Vrijeme difuzije se, kao i za sve druge funkcionalne oblike u obliku slova S, izračunava tako da osnovni smjer djelovanja počinje od zadnje zabilježene točke podataka (vrijednost za oblak iz 2021.).
Slika 11 prikazuje smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja za udio poduzeća koja se koriste uslugama u oblaku visoke ili srednje sofisticiranosti. Procijenjena vrijednost za 2030. u scenariju u uobičajenim okolnostima manja je od ciljne vrijednosti za 2030. za 10 postotnih bodova ako ne bude dodatnih ulaganja (na temelju osnovnog smjera djelovanja predviđa se 66 % za 2030.).
Slika 11
Udio poduzeća u EU-u koja se koriste uslugama u oblaku. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. (25)
Velika količina podataka: i ovdje vrijedi obrazac prihvaćanja tehnologije koji opisuje krivulja u obliku slova S. Očekuje se da će korištenje analize velike količina podataka isprva biti sporo te da će se nakon određenog vremena ubrzati da bi zatim nastupilo sporije konačno prihvaćanje. U tome će vjerojatno sudjelovati vrlo mala poduzeća koja možda imaju manje poticaja da prihvate tehnologije velike količine podataka. I u ovom je slučaju točka zasićenja tržišta postavljena na 80 % iznad cilja od 75 % kako bi se nakon njegova postizanja omogućilo dodatno povećanje. Parametar brzine difuzije postavljen je tako da se u okviru smjera djelovanja za digitalno desetljeće cilj od 75 % dosegne do 2030.
Slika 12 prikazuje smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja za udio poduzeća koja se koriste analizom velike količine podataka. Procijenjena vrijednost za 2030. u scenariju u uobičajenim okolnostima znatno je manja od cilja za 2030. (na temelju osnovnog smjera djelovanja za 2030. predviđa se 34 %).
Slika 12
Udio poduzeća u EU-u koja se koriste analizom velike količine podataka. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030
Umjetna inteligencija: budući da za prihvaćanje umjetne inteligencije ne postoje vremenski nizovi podataka, osnovni smjer djelovanja ne može se oblikovati na temelju podataka. U literaturi o prihvaćanju tehnologije i za se taj ključni pokazatelj uspješnosti jasno preporučuje upotreba krivulje u obliku slova S. Prihvaćanje umjetne inteligencije obično je proces koji teče uz prihvaćanje tehnologije velike količine podataka jer su metodologije umjetne inteligencije, na primjer, izrazito prikladne za iskorištavanje punog potencijala velike količine podataka. Kako bi se prevladao nedostatak točaka podataka za umjetnu inteligenciju, osnovni smjer djelovanja za umjetnu inteligenciju služi se istim parametrom brzine difuzije koji je procijenjen i za osnovni smjer djelovanja za veliku količinu podataka. Vrijeme difuzije se, kao i za sve druge ključne pokazatelje uspješnosti, umjesto toga izračunava tako što je postavljeno da se početna točka osnovnog smjera djelovanja podudara s (jedinstvenom) zabilježenom točkom podataka.
Slika 13 prikazuje smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja za udio poduzeća koja se koriste umjetnom inteligencijom. I u ovom je slučaju procijenjena vrijednost za 2030. u scenariju u uobičajenim okolnostima znatno manja od cilja za 2030. (na temelju osnovnog smjera djelovanja predviđa se 20 % za 2030.).
Slika 13
Udio poduzeća u EU-u koja se koriste umjetnom inteligencijom. Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030. (isti parametar brzine difuzije kao i u osnovnom smjeru djelovanja za veliku količinu podataka)
Općenito se može primijetiti da je prihvaćanje digitalnih tehnologija među poduzećima i dalje neravnomjerno. Varira ovisno o tehnologiji te postoje osjetne razlike među državama članicama i gospodarskim sektorima. U posljednjih je nekoliko godina zabilježen znatan porast korištenja usluga računalstva u oblaku. Naime, postotak poduzeća u Uniji koja se koriste tim uslugama 2021. je dosegao 34 % (60 % među velikim poduzećima i 33 % među MSP-ovima). Prihvaćanje analitike velike količine podataka i umjetne inteligencije i dalje je mnogo ograničenije: analitikom velike količine podataka koristi se samo 14 % poduzeća u Uniji, a tehnologijom umjetne inteligencije samo 8 %. Kako bi se ostvarili ciljevi digitalnog desetljeća, države članice morat će uložiti znatan trud u provedbu sveobuhvatnih i integriranih politika da bi se poboljšalo prihvaćanje tehnologija i savladale prepreke koje koče napredak (uključujući nedostatak specijaliziranih vještina i tehničkog stručnog znanja, koji je prepreka korištenju podacima). Bez dodatnoga ciljanog djelovanja postavljeni se ciljevi za prihvaćanje velike količine podataka i, osobito, umjetne inteligencije neće ni približno ostvariti.
3.2.8. Osnovna razina digitalnog intenziteta
|
Cilj: digitalna transformacija poduzeća, pri čemu je više od 90 % MSP-ova u Uniji dosegnulo barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta (26). Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti: MSP-ovi s barem osnovnom razinom digitalnog intenziteta, što se mjeri kao postotak MSP-ova koji koriste barem četiri od 12 odabranih digitalnih tehnologija.
Dostupne točke podataka: od 2015. do 2022. (prekid niza svake godine). Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): 69 % u 2022. |
Digitalni intenzitet je agregirana vrijednost koja se temelji na broju tehnologija kojima se poduzeće koristi izračunata prema tablici s raznim tehnologijama i u skladu s indeksom gospodarske i društvene digitalizacije. Taj se cilj odnosi na široko prihvaćanje digitalnih tehnologija među MSP-ovima (28) u Uniji, odnosno poduzećima koja su 2020. zapošljavala gotovo dvije trećine aktivnog stanovništva u nefinancijskom gospodarstvu Unije.
Digitalni intenzitet mjeri se na temelju indeksa digitalnog intenziteta, kojim se mjeri koliko od 12 odabranih tehnologija poduzeća koriste. Osnovna razina digitalnog intenziteta znači da poduzeće koristi barem četiri od 12 odabranih digitalnih tehnologija.
Svake godine indeks obuhvaća široku lepezu tehnologija, od osnovnih do sofisticiranijih, a njime se nastoji izmjeriti razina digitalizacije MSP-ova u Uniji. Istraživanje iz 2022. uključivalo je sljedećih 12 tehnologija i/ili kriterija: „ 1. poduzeća u kojima više od 50 % zaposlenika ima pristup internetu u poslovne svrhe; 2. zapošljavanje stručnjaka za IKT; 3. ugovorom zajamčena najveća brzina preuzimanja pri najbržoj fiksnoj internetskoj vezi najmanje je 30 Mb/s (29) ; 4. poduzeća koja održavaju sastanke na daljinu; 5. poduzeća zaposlenicima jasno daju do znanja koje su njihove obveze u području sigurnosti IKT-a; 6. bilo kakvo osposobljavanje zaposlenika u 2021. radi razvoja njihovih IKT vještina; 7. primjena najmanje tri sigurnosne mjere u području IKT-a; 8. poduzeća s dokumentima o sigurnosnim mjerama, praksama ili postupcima u području IKT-a; 9. neki zaposlenici imaju daljinski pristup nečem od sljedećeg: e-pošta, dokumenti, poslovne aplikacije; 10. upotreba industrijskih ili uslužnih robota; 11. upotreba bilo kakve računalne mreže za prodaju (barem 1 %); 12. poduzeća čija internetska prodaja čini više od 1 % ukupnog prometa, a internetska prodaja poduzeća potrošačima više od 10 % internetske prodaje (30) ”.
Fleksibilna definicija omogućuje razvoj pokazatelja i njegovu prilagodbu tehnološkim promjenama jer će vještine ili tehnologije koje se danas smatraju naprednima u budućnosti možda biti osnovne. Međutim, budući da se sastav pokazatelja promijenio kako bi se obuhvatile novije tehnologije, on u posljednjih nekoliko godina nije puno napredovao, a u određenim je godinama čak i nazadovao.
Zbog nedostupnosti usporedivih povijesnih podataka nije moguće utvrditi osnovni smjer djelovanja. Kako bi omogućila bolje praćenje, Komisija izrađuje dosljednu definiciju svake dvije godine (počevši od 2021.). Zbog toga će podaci iz 2021. biti usporedivi s podacima iz 2023., 2025., 2027. i 2029., dok će podaci iz 2022. biti usporedivi s podacima iz 2024., 2026., 2028. i 2030.
Smjer djelovanja za digitalno desetljeće temelji se na linearnom funkcionalnom obliku jer se pretpostavlja da će ključni pokazatelj uspješnosti slijediti rastući trend (doduše, uz godišnje oscilacije) i dostići cilj 2030. (slika 14).
Slika 14
Indeks digitalnog intenziteta. Povijesni podaci i smjer djelovanja za digitalno desetljeće do 2030
3.2.9. Inovativna/rastuća (scale-up) poduzeća (jednorozi)
|
Cilj: digitalna transformacija poduzeća, pri čemu Unija olakšava rast svojih inovativnih rastućih poduzeća i poboljšava njihov pristup financiranju, čime će se broj jednoroga u Europi barem udvostručiti. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti: jednorozi se mjere kao zbroj jednoroga iz članka 2. točke 11. podtočke (a) Odluke i jednoroga iz članka 2. točke 11. podtočke (b) te odluke.
Dostupne točke podataka: od 2008. do 2022. Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): 249 u 2022 (32). |
Za cilj za 2030. za taj je ključni pokazatelj uspješnosti potrebno definirati referentnu točku podataka. U ovoj je Komunikaciji referentna točka broj jednoroga zabilježenih u Uniji 2022. (249), dok je cilj za 2030. 500 jednoroga.
Prema mišljenju stručnjaka (33) prošlogodišnji nestabilni makroekonomski trendovi upućuju na to da se razine rasta iz posljednjih godina vjerojatno neće održati u bliskoj budućnosti, a možda čak ni u daljoj. Novo je stanje već bilo očito u posljednja dva tromjesečja 2022., kad su se ulaganja u start-up poduzeća smanjila, a većina vodećih tehnoloških poduzeća (poduzeća velike tržišne kapitalizacije i jednorozi) počela je otpuštati zaposlenike. Nedavnom smanjenju broja novih jednoroga pridonijeli su i visoka inflacija, rast kamatnih stopa te geopolitičke krize, kao što je rat u Ukrajini. Na temelju toga može se zaključiti da se visoke razine rasta zabilježene u Uniji posljednjih godina možda neće moći ponoviti u srednjoročnom razdoblju.
Prema nedavno objavljenim podacima (34) broj novih jednoroga u Uniji relativno je nizak u prvom tromjesečju 2023., tj. zabilježena su samo četiri nova jednoroga u odnosu na otprilike 12 u istom razdoblju 2021. (22) i 2022. (20). U prvom tromjesečju 2020. osnovana su četiri nova jednoroga. Čini se, dakle, da je stopa osnivanja jednoroga u Uniji pala na razine prije pandemije bolesti COVID-19.
Unatoč nedavnom uzlaznom trendu Unija zaostaje za drugim regijama kao što su SAD, Kina i UK, u kojima je koncentrirana većina jednoroga zato što su ondje osnovani ili zato što su se onamo preselili nakon osnutka (35). Izgradnja snažnih sustava podrške i iskorištavanje punog potencijala jedinstvenog tržišta EU-a važni su čimbenici za povećanje broja jednoroga odnosno privlačenje jednoroga iz cijelog svijeta.
Osnovni smjer djelovanja počiva na povijesnim podacima jednoroga iz razdoblja 2008.–2022. U tom je slučaju odabran eksponencijalni funkcionalni oblik koji dobro odgovara povijesnim podacima (slika 15). Smjer djelovanja za digitalno desetljeće nije prikazan zbog nedavne/trenutačne nestabilnosti trendova.
Slika 15
Broj jednoroga u EU-u. Povijesni podaci i osnovni smjer djelovanja
3.2.10. Digitalizacija javnih usluga
|
Cilj: digitalizacija javnih usluga, pri čemu je 100 % ključnih javnih usluga dostupno putem interneta i, ako je to relevantno, građani i poduzeća u Uniji imaju mogućnost interakcije s javnim upravama putem interneta. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti:
Dostupne točke podataka: od 2013. do 2022. (prekid niza od 2020.). Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): 2022.: građani = 77 (na ljestvici od 0 do 100); poduzeća = 84 (na ljestvici od 0 do 100). |
Pružanje digitalnih javnih usluga preraslo je u osnovni alat za javni sektor. Javna tijela mogu povećati učinkovitost i poboljšati odnos s javnošću zahvaljujući e-upravi jer im tehnologija omogućuje da poboljšaju i olakšaju pristup uslugama javne uprave, npr. pri ishođenju rodnih listova ili podnošenju poreznih prijava na internetu. Širim i jednostavnijim pristupom javnim uslugama u konačnici se povećava njihova transparentnost i odgovornost, a smanjuje birokracija. Cilj je omogućiti širok i jednostavan pristup javnim uslugama na internetu, što se mjeri dostupnošću ključnih javnih usluga na internetu za građane, npr. da mogu zakazati ili promijeniti termin u bolnici ili podnijeti žalbu na sudsku odluku, i za poduzeća, npr. pri pokretanju poslovanja ili u redovitom poslovanju.
Ključni pokazatelji uspješnosti za procjenu smjera djelovanja:
|
— |
za građane se cilj mjeri na temelju udjela administrativnih koraka koji se mogu obaviti na internetu u vezi s važnim životnim događajima (selidba, prijevoz, pokretanje postupka za sporove male vrijednosti, obiteljski život, karijera, obrazovanje i zdravlje), |
|
— |
za poduzeća se cilj mjeri na temelju udjela javnih usluga potrebnih za pokretanje poslovanja i redovito poslovanje koje su domaćim i stranim korisnicima dostupne na internetu. |
Prikupljanje podataka u okviru e-uprave organizirano je oko paketa usluga javne uprave povezanih sa životnim događajima koje obično pruža više državnih agencija. Komparativnom analizom e-uprave za svaki se životni događaj mjere sve relevantne interakcije pojedinaca ili poduzeća s državom. Oba ključna pokazatelja uspješnosti imaju prekograničnu dimenziju, odnosno mjeru u kojoj se te informacijske i transakcijske usluge i informacije o njima na internetu pružaju korisnicima iz drugih država članica EU-a.
Prema relevantnoj literaturi pretpostavlja se da razvoj pružanja digitalnih javnih usluga slijedi krivulju u obliku slova S i za usluge namijenjene građanima i za one namijenjene poduzećima. U prilog tom izboru idu dva glavna razloga. Kao prvo, pružanje određenih usluga na internetu može biti skuplje. Njih će se stoga ostaviti za kraj postupka digitalizacije i rast će im biti sporiji kako će se postupak približavati točki zasićenja. Kao drugo, usluge u ruralnim ili zabačenim krajevima, u kojima ima manje digitalne infrastrukture, možda je teže digitalizirati jer je na tim područjima digitalna infrastruktura obično manje rasprostranjena. Točka zasićenja postavljena je na 100 % i opisuje situaciju u kojoj su sve ključne javne usluge potpuno dostupne na internetu. Tu pretpostavku potvrđuje činjenica da su neke države članice EU-a već 2021. dosegle najveću vrijednost za ključne pokazatelje uspješnosti za građane ili poduzeća i tako ostvarile cilj digitalnog desetljeća, kako je navedeno u najnovijem izvješću o komparativnoj analizi e-uprave.
Metodologija korištena u okviru komparativne analize e-uprave revidirana je 2020., zbog čega je prekinut niz za oba pokazatelja (37). Radi prilagodbe prekidu niza za procjenu brzine difuzije odabran je sljedeći pristup:
|
1. |
Parametar brzine difuzije za osnovni smjer djelovanja procjenjuje se samo na temelju točaka podataka prije prekida niza (2013.–2019.). |
|
2. |
Prva procjena brzine difuzije izračunava se samo na temelju točaka podataka prije prekida niza („smjer djelovanja prije prekida niza”). Dvije točke podataka nakon prekida niza za 2021. i 2022. ekstrapoliraju se na temelju smjera djelovanja prije prekida niza. Prosječni učinak prekida niza procjenjuje se kao prosječna razlika između ekstrapoliranih i zabilježenih točaka podataka za 2021. i 2022. Točke podataka nakon prekida niza prilagođavaju se prema prosječnom učinku prekida niza, dok se brzina difuzije ponovno procjenjuje na temelju cijelog vremenskog niza, uključujući točke podataka prije prekida niza i prilagođene točke podataka poslije prekida niza. |
Kao i za sve druge ključne pokazatelje uspješnosti, parametar vremena difuzije postavljen je tako da je početna vrijednost smjera djelovanja istovjetna zadnjoj zabilježenoj vrijednosti (iz 2022.). Na slici 16 za građane (a) i poduzeća (b) prikazani su dobiveni osnovni smjerovi djelovanja za oba ključna pokazatelja uspješnosti.
Za oba ključna pokazatelja uspješnosti zabilježene točke podataka za 2021. i 2022. u skladu su s brzinom difuzije procijenjenom s obzirom na vremenski niz prije prekida.
Slika 16
Procjena osnovnog smjera djelovanja na temelju točaka podataka prije i nakon prekida niza: digitalne javne usluge za građane (a) i poduzeća (b)
|
|
|
(a) |
|
|
|
(b) |
Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja prikazani su na slici 17 (a) za ključne pokazatelje uspješnosti za građane i na Figure 17 pod (b) za ključne pokazatelje uspješnosti za poduzeća.
Slika 17
Pružanje usluga na internetu za građane (gornji grafikon) i poduzeća (donji grafikon). Povijesni podaci, smjer djelovanja za digitalno desetljeće i osnovni smjer djelovanja do 2030.
|
||
|
|
||
|
||
|
|
Dostupnost digitalnih javnih usluga ocijenjena je 2022. sa 77 bodova za građane i s 84 boda za poduzeća (od maksimalnih 100 bodova). Neke su države članice već ostvarile cilj od 100 bodova ili su vrlo blizu. Međutim, napredak među državama članicama i unutar njih nije ravnomjeran. Naime, ima još dosta prostora za poboljšanje dostupnosti prekograničnih digitalnih javnih usluga, a ono će se osobito ostvariti daljnjom provedbom jedinstvenoga digitalnog pristupnika (38).
Prema prognozi za 2030. koja se temelji na osnovnom smjeru djelovanja pokazatelj za građane ima ocjenu 94/100, a pokazatelj za poduzeća 97/100.
3.2.11. Elektronički zdravstveni zapis
|
Cilj: digitalizacija javnih usluga, pri čemu 100 % građana Unije ima pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti: pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima, što se mjeri kao: i. dostupnost usluga internetskog pristupa građana vlastitim elektroničkim zdravstvenim zapisima na nacionalnoj razini (putem portala za pacijente ili mobilne aplikacije za pacijente) uz dodatne mjere kojima se određenim kategorijama osoba (npr. skrbnici djece, osoba s invaliditetom, starijih osoba) omogućuje pristup podacima tih drugih osoba te ii. postotak pojedinaca koji mogu pristupiti ili se služiti vlastitim minimalnim skupom zdravstvenih podataka koji su trenutačno pohranjeni u javnim i privatnim sustavima elektroničkih zdravstvenih zapisa.
Točka podataka nije dostupna. Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): 2022. = 72 (na ljestvici od 0 do 100). |
Težište je idejnog okvira pokazatelja za e-zdravstvo na dostupnosti elektroničkih medicinskih podataka za europske građane i njime se ne mjeri njihovo stvarno korištenje internetskim zdravstvenim uslugama. Okvir se sastoji od četiri tematske dimenzije, koje uključuju pokazatelje kojima se mjere ključni aspekti dostupnosti pristupa podacima iz elektroničkih zdravstvenih zapisa putem interneta. Na nacionalnoj razini ukupno ima 12 pokazatelja kojima se opisuju:
|
(1) |
nacionalna dostupnost pristupa elektroničkim zdravstvenim podacima putem interneta; |
|
(2) |
kategorije zdravstvenih podataka kojima se može pristupati; |
|
(3) |
dostupnost sustava za autentifikaciju, vrsta pristupnih rješenja i pokrivenost; |
|
(4) |
mogućnost pristupa određenih kategorija osoba, npr. ranjivih skupina. |
Pokazatelj za e-zdravstvo zbirna je mjera ocjena svih tematskih dimenzija koje se ponderiraju različito u skladu s brojem pokazatelja uključenih u tu dimenziju.
EU je 2022. ostvario 72 boda na ljestvici od 0 do 100.
Zbog manjka usporedivih i dosljednih podataka o tom cilju provedeno je posebno istraživanje kako bi se izradio okvir za praćenje kojim bi se mjerio pristup građana elektroničkim zdravstvenim podacima putem interneta u Uniji (39). Podaci su prikupljeni putem internetske ankete od tijela koja su u državama članicama nadležna za e-zdravstvo. Metodologija istraživanja i skup pitanja iz ankete provjereni su uz pomoć predstavnika zemalja u europskoj mreži e-zdravstva kako bi se zajamčila kvaliteta prikupljenih podataka. Podaci su prikupljeni u veljači i ožujku 2023., a na anketu su se odazvale sve države članice EU-a.
Osnovni smjer djelovanja nije bilo moguće procijeniti zbog nedostatka povijesnih podataka, a pri utvrđivanju smjera djelovanja za digitalno desetljeće pretpostavljeno je da će idealni put prema tome da 100 % građana EU-a ima pristup zdravstvenim podacima putem interneta do 2030. slijediti linearni smjer djelovanja od 72 boda 2022. do 100 bodova na kraju desetljeća (slika 18).
Slika 18
Kompozitni pokazatelj za e-zdravstvo. Povijesni podaci i smjer djelovanja za digitalno desetljeće
3.2.12. Elektronička identifikacija (eID)
|
Cilj: digitalizacija javnih usluga, pri čemu 100 % građana Unije ima pristup sigurnim sredstvima za elektroničku identifikaciju (eID) priznatima u cijeloj Uniji, čime im se omogućuje potpuna kontrola nad transakcijama koje uključuju njihov identitet i osobnim podacima koje dijele. Definicija ključnog pokazatelja uspješnosti: pristup elektroničkoj identifikaciji mjeri se dvama ključnim pokazateljima uspješnosti: 1. kao broj država članica koje su prijavile barem jedan nacionalni sustav elektroničke identifikacije u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 i 2. kao broj država članica koje su putem europske lisnice za digitalni identitet omogućile pristup sigurnoj elektroničkoj identifikaciji s većom zaštitom privatnosti u skladu s Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet (40).
Točka podataka nije dostupna Polazna vrijednost (zadnja dostupna povijesna točka podataka): u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 prijavljen je 21 od 27 nacionalnih sustava elektroničke identifikacije. |
Kad je riječ o elektroničkoj identifikaciji, cilj je digitalnog desetljeća da 100 % građana do 2030. ima pristup sigurnoj elektroničkoj identifikaciji s većom zaštitom privatnosti.
Cilj će se pratiti dvama ključnim pokazateljima uspješnosti. Prvi je broj država članica koje su Komisiji prijavile barem jedan nacionalni sustav elektroničke identifikacije u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014. Do trenutka donošenja ove Komunikacije barem jedan je sustav elektroničke identifikacije prijavila ukupno 21 država članica EU-a.
Referentno mjerilo za drugi ključni pokazatelj uspješnosti je Komisijin prijedlog za europski okvir za digitalni identitet iz lipnja 2021. kojim se revidira postojeća inicijativa za europsku elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja (Uredba eIDAS). Predloženi novi okvir ima za cilj izmijeniti Uredbu eIDAS iz 2014. i postići da u skladu s ciljem postavljenim u programu politike za digitalno desetljeće 100 % građana EU-a do 2030. ima pristup sigurnom sustavu elektroničke identifikacije priznatom u cijeloj Uniji, čime im se omogućuje potpuna kontrola nad transakcijama koje uključuju njihov identitet i osobnim podacima koje dijele. Prijedlog obuhvaća i osobnu digitalnu lisnicu kako bi se građanima omogućilo sigurno i praktično dokazivanje vlastitog identiteta i dijeljenje atributa povezanih s identitetom i elektroničkih dokumenata. Europska lisnica za digitalni identitet građanima će omogućiti da odaberu koje podatke o identitetu i potvrde žele podijeliti s trećim stranama te da prate što su podijelili. Zahvaljujući kontroli korisnika nad podacima neće se dijeliti podaci koji nisu nužni, a korisnik će uvijek moći odlučiti želi li koristiti europsku lisnicu za digitalni identitet.
Prema prijedlogu, za koji se u trenutku objavljivanja ove Komunikacije očekuje da bi se uskoro mogao donijeti, države članice EU-a morat će omogućiti pristup digitalnoj lisnici koja se temelji na zajedničkim tehničkim standardima. Da bi se uspostavio potreban tehnički ustroj, ubrzala provedba revidirane uredbe, dale smjernice državama članicama i izbjegla rascjepkanost, uz prijedlog je priložena preporuka o izradi zajedničkog paketa mjera EU-a kojima se utvrđuju usklađene tehničke specifikacije za lisnicu.
Napredak tog cilja uvjetovan je provedbom europskog okvira za digitalni identitet u državama članicama. Smjerovi djelovanja za taj cilj utvrdit će se na temelju roka koji suzakonodavci zadaju državama članicama za pružanje europske lisnice za digitalni identitet.
Kad je riječ o reviziji digitalnih ciljeva koje bi Komisija prema potrebi trebala ostvariti do lipnja 2026., cilj za 2030. o pristupu sigurnoj elektroničkoj identifikaciji s većom zaštitom privatnosti mogao bi se revidirati tako da se uzmu u obzir faza donošenja i provedbe europskog okvira za digitalni identitet.
(1) Odluka (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030 (SL L 323, 19.12.2022., str. 4).
(2) Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/1353 od 30. lipnja 2023. o utvrđivanju ključnih pokazatelja uspješnosti za mjerenje napretka u ostvarivanju digitalnih ciljeva utvrđenih člankom 4. stavkom 1. Odluke (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 168, 3.7.2023., str. 48).
(3) Radni dokument službi Komisije priložen dokumentu: Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće”, rujan 2021 (SWD(2021) 247).
(4) https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/consultations/future-electronic-communications-sector-and-its-infrastructure
(5) Odluka Komisije od 11. listopada 2022. o osnivanju skupine stručnjaka „Odbor za digitalno desetljeće” (C(2022) 7141).
(6) Pojedinosti o metodologiji dostupne su u Torrecillas, J., Papazoglou, M., Cardona, M., Vázquez Prada-Baillet, M., Calza, E., Righi, R, Metodologija za projiciranje smjerova djelovanja za digitalno desetljeće do 2030., ur. López Cobo, M. i De Prato, G. Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., https://dx.doi.org/10.2760/442136, JRC133748. https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC133748
(7) Linearni oblik za smjer djelovanja za jednoroge procjenjuje se nakon pretvorbe broja jednorogâ logaritamskom funkcijom.
(8) Aktivnosti su definirane u skladu s Eurostatovom metodologijom koja se temelji na revidiranom Okviru za digitalne kompetencije (DIGICOMP 2.0), kako su navedene i u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2022/1399 od 1. kolovoza 2022. o utvrđivanju tehničkih stavki skupa podataka, određivanju tehničkih formata za dostavu informacija te utvrđivanju postupaka i sadržaja izvješća o kvaliteti u vezi s organizacijom ankete na uzorku u području upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija za referentnu godinu 2023. u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 213, 16.8.2022., str. 13).
(9) Metodologija je revidirana u razdoblju od 2019. do 2020. kako bi se vjernije bilježile nagle tehnološke promjene u području IKT-a. Novi pokazatelj digitalnih vještina koji se temelji na Komisijinu Okviru digitalnih kompetencija 2.0 predstavljen je 2022. Metodologiju su ažurirali Komisijin Zajednički istraživački centar i radna skupina za statističke podatke o informacijskom društvu u suradnji s predstavnicima država članica. Način prikupljanja podataka izmijenjen je zbog pandemije bolesti COVID-19 (telefonski ili internetski intervju umjesto izravnog razgovora), u nekim su zemljama uvedene promjene u uzorkovanju te je dodana peta dimenzije digitalnih vještina u području sigurnosti (pokazateljem digitalnih vještina sad se mjere vještine informacijske i podatkovne pismenosti, vještine komunikacije i suradnje, vještine stvaranja digitalnog sadržaja, sigurnosne vještine i vještine rješavanja problema). Dodatne informacije:
|
— |
Vuorikari, R., Jerzak, N., Karpinski, Z., Pokropek, A. i Tudek, J., Mjerenje digitalnih vještina u EU-u: pokazatelj digitalnih vještina 2.0, EUR 31193 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2022., ISBN 978-92-76-55856-9, doi:10.2760/897803, JRC13034. |
|
— |
Vuorikari, R., Kluzer, S. i Punie, Y., DigComp 2.2: Okvir digitalnih kompetencija za građane – s novim primjerima znanja, vještina i stajališta, EUR 31006 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2022., ISBN 978-92-76-48883-5, doi:10.2760/490274, JRC128415. |
(10) Međunarodna standardna klasifikacija zanimanja, 2008.
(11) Eurostatova definicija operacionalizirana Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja (ISCO).
(12) Data Over Cable Service Interface Specification.
(13) Broadband coverage in Europe 2022, Omdia i Point Topic za Europsku komisiju.
(14) Odluke o strategiji razvoja i nabave u području informacijske tehnologije podlijegat će prethodnom odobrenju Odbora Europske komisije za informacijsku tehnologiju i kibersigurnost.
(15) Premda se frekvencijski pojasevi od 700 MHz, 3,4–3,8 GHz i 26 GHz smatraju trima primarnima pionirskim pojasevima za 5G, uvelike se uvode drugi pojasevi koji su usklađeni sa zahtjevima EU-a i podržavaju 5G, posebno u državama članicama u kojima upotreba pionirskih pojaseva za 5G nije još dopuštena.
(16) Industrija 5.0 dopuna je i produžetak industrije 4.0. U njoj se naglašavaju aspekti koji će biti odlučujući čimbenici (ne samo gospodarski ili tehnološki) za položaj industrije u budućem europskom društvu.
(17) https://www.idc.com/about/
(18) Akt o čipovima:Vijeće dalo konačno odobrenje – Vijeće Europske unije (europa.eu).
(19) https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/edge-observatory
(20) UNLOCK-CEI, Cloud-Edge-IoT Demand Landscape (travanj 2023.).
(21) Udruženje europskih telekomunikacijskih operatora, The State of Digital Communications 2023, veljača 2023.
(22) Istraživanje nije još objavljeno.
(23) Vodeća inicijativa u području kvantne tehnologije.
(24) Dodatne pojedinosti o definiciji tog ključnog pokazatelja uspješnosti navedene su u Provedbenoj odluci o ključnim pokazateljima uspješnosti.
(25) Eurostatov pokazatelj „poduzeća koja kupuju barem jednu od navedenih usluga računalstva u oblaku: smještaj za baze podataka poduzeća, računovodstvene softverske aplikacije, softver za upravljanje odnosima s klijentima (CRM), računalnu snagu” (oznaka E_CC_GE_ME) rabi se za razdoblje 2014.–2020. Do prekida niza došlo je 2021., kad se koristio pokazatelj „poduzeća koja kupuju usluge računalstva u oblaku visoke ili srednje sofisticiranosti”. Pokazatelj obuhvaća razne usluge računalstva u oblaku: računovodstveni softver (CC_PFACC); ERP softver (CC_PERP); CRM softver (CC_PCRM); sigurnosni softver (CC_PSEC); smještaj za baze podataka (CC_PDB) i okruženje poslužitelja za razvoj aplikacija (CC_PDEV).
(26) Kako je definirano u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/1190 od 15. srpnja 2021. o utvrđivanju tehničkih specifikacija zahtjeva u pogledu podataka za temu „primjena IKT-a i e-trgovina” za referentnu godinu 2022. i naknadnim provedbenim uredbama na temelju Uredbe (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 258, 20.7.2021., str. 28), posebno njezina članka 7. stavka 1. i članka 17. stavka 6.
(27) Ključni pokazatelj uspješnosti izračunava se kao komplement do 100 postotka MSP-ova s vrlo niskim indeksom digitalnog intenziteta (potkategorija E_DI4_VLO).
(28) Za procjenu indeksa digitalnog intenziteta u obzir se uzimaju poduzeća koja imaju između 10 i 249 zaposlenih te samozaposlene osobe (podaci za mikropoduzeća nedostaju za gotovo sve države članice).
(29) Komisija je u Aktu o gigabitnoj infrastrukturi predložila povećanje referentne brzine na 1 Gb/s.
(30) Pitanja iz istraživanja o poduzećima na kojima se temelji definicija indeksa digitalnog intenziteta mijenjaju se iz godine u godinu, a na Eurostatovu popisu navedena su po godinama.
(31) https://dealroom.co/guides/guide-to-unicorns
(32) Broj jednoroga na platformi Dealroom redovito se ažurira. Prema podacima preuzetima s te platforme u Uniji je 9. siječnja 2023. bilo 249 jednoroga. Statistički podaci prikazani u tom dokumentu nikad ne obuhvaćaju Ujedinjenu Kraljevinu.
(33) Sažetak istraživanja društva CBINSIGHTS (https://www.cbinsights.com/research/unicorn-company-slowdown/) i izvješće društva Atomico o stanju europske tehnologije za 2022. (https://stateofeuropeantech.com/1.european-teach-a-new-reality).
(34) Dealroom (https://tinyurl.com/EU-unicorns-Q1-2023).
(35) Dealroom (https://tinyurl.com/unicorns-totals-non-EU).
(36) Komparativna analiza e-uprave 2023., Capgemini, Sogeti, IDC i Politecnico di Milano za Europsku komisiju.
(37) Pri ažuriranju metodologije smanjen je broj usluga po životnom događaju a pokazatelj „transparentnost javnih organizacija” zamijenjen je pokazateljem „transparentnost oblikovanja usluga”. Sve pojedinosti o reviziji i novoj metodi dostupne su u Dokumentu o metodi komparativne analize e-uprave za razdoblje 2020.–2023.
(38) https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/single-digital-gateway_en
(39) Digital Decade e-Health indicators development, studija društava Empirica GmbH i PredictBy za Europsku komisiju.
(40) COM(2021) 281 final.
