KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Europska građanska inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike! U smjeru poljoprivrede koja je pogodna za pčele i za zdrav okoliš”

(2023/C 148/01)

1. UVOD: GRAĐANSKA INICIJATIVA

Građani EU-a mogu zatražiti od Europske komisije da podnese zakonodavni prijedlog o pitanju za koje smatraju da je potrebno poduzeti pravne mjere kako bi se poštovali ugovori EU-a. U tu svrhu moraju podnijeti europsku građansku inicijativu u skladu s člankom 11. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji, za koju je potrebno prikupiti potpise barem milijun državljana iz znatnog broja država članica EU-a. Detaljna pravila o europskim građanskim inicijativama utvrđena su u Uredbi (EU) 2019/788 (1) („Uredba o europskoj građanskoj inicijativi”).

Inicijativa pod nazivom „Spasimo pčele i poljoprivrednike! U smjeru poljoprivrede koja je pogodna za pčele i za zdrav okoliš” (2) sedma je europska građanska inicijativa (EGI) koja je dostigla prag propisan Ugovorom i Uredbom o europskoj građanskoj inicijativi (3). Kako bi se zaštitile pčele i zdravlje ljudi, inicijativom se Komisiju poziva da predloži pravne akte za postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035., obnovu bioraznolikosti te podršku poljoprivrednicima pri tome kako slijedi:

—	postupno smanjiti upotrebu sintetičkih pesticida u poljoprivredi EU-a za 80 % do 2030., počevši od najopasnijih, te ih potpuno ukinuti do 2035.

—	obnoviti prirodne ekosustave na poljoprivrednim područjima kako bi poljoprivreda postala pokretač oporavka bioraznolikosti

—	provesti reformu poljoprivrede davanjem prednosti malim, raznolikim i održivim poljoprivrednim djelatnostima, podupiranjem brzog povećanja agroekološke i organske prakse te omogućavanjem neovisnog osposobljavanja poljoprivrednika i istraživanja u području poljoprivrede bez pesticida i GMO-a.

Na zahtjev organizatora te europske građanske inicijative podnesen 31. srpnja 2019., Komisija je registrirala inicijativu (4)30. rujna 2019. Budući da su se izjave podrške za inicijativu prikupljale tijekom pandemije bolesti COVID-19, jednogodišnji rok za prikupljanje potpisa od 30. rujna 2019. produljen je za dodatnih godinu dana do 30. rujna 2021 (5). Nakon što su provjerili izjave podrške koje su prikupila tijela država članica, organizatori su 7. listopada 2022. podnijeli inicijativu Komisiji. Komisija je ispitala inicijativu na temelju Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2020.

Organizatori su detaljno objasnili ciljeve inicijative na sastanku s Komisijom 25. studenoga 2022. te predstavili inicijativu na javnom saslušanju koje je 24. siječnja 2023. organizirao Europski parlament. Europski gospodarski i socijalni odbor donio je 14. prosinca 2022. mišljenje o europskoj građanskoj inicijativi (6), a Europski parlament o njoj je 16. ožujka 2023. održao plenarnu raspravu.

U ovoj se Komunikaciji iznose pravni i politički zaključci Komisije o inicijativi i svim mjerama koje namjerava poduzeti u tom smislu na temelju članka 15. stavka 2. Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi.

2. KONTEKST

2.1. Poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredni sustavi u EU-u

U EU-u postoji oko 9 milijuna poljoprivrednih gospodarstava. Oko 39,5 % poljoprivrednih gospodarstava specijalizirano je za oranične usjeve (kao što su žitarice, uljarice i proteinski usjevi), a 21,5 % je specijalizirano za trajne nasade, od kojih 4,7 % čine vinogradi. Oko 21,7 % poljoprivrednih gospodarstava specijalizirano je za uzgoj stoke, a mali dio gospodarstava za hortikulturne proizvode (2,3 %). Oko14,2 % poljoprivrednih gospodarstava mješovita su gospodarstva (koja proizvode kombinaciju različitih usjeva i/ili stoke) (7). Trajni travnjaci čine 30 % poljoprivredne površine.

Relativna većina poljoprivrednih gospodarstava (42,6 %) prostire se na manje od dva hektara poljoprivredne površine, a 21,2 % prostire se na između dva i pet hektara 7. Stanje u pogledu zaposlenja na poljoprivrednim gospodarstvima može se znatno razlikovati. Na primjer, vrlo mala poljoprivredna gospodarstva vlasnicima često ne osiguravaju plaću dostatnu za život.

Udio zemljišta pod ekološkim uzgojem između 2012. i 2020. povećavao se za prosječno 5,7 % godišnje. Ekološka poljoprivreda 2020. obuhvaćala je 14,7 milijuna hektara, odnosno 9,1 % poljoprivrednog zemljišta EU-a (8). Zemljište namijenjeno ekološkom uzgoju obuhvaća oko 42 % trajnih travnjaka, 17 % zelene krme, 16 % žitarica, 11 % trajnih nasada, 4 % industrijskih usjeva i 3 % suhih mahunarki (9).

2.2. Upotreba pesticida u poljoprivredi EU-a

U konvencionalnoj poljoprivredi često se kao glavna metoda za sprečavanje gubitka žetve uzrokovanog štetočinama upotrebljavaju kemijski pesticidi (10). Iako je njihova upotreba namijenjena za određene štetočine, te kemikalije imaju štetne učinke i na neciljane organizme, među ostalim u vodnim ekosustavima. Upotreba pesticida jedan je od glavnih uzroka smanjenja bioraznolikosti. Drugi poljoprivredni sustavi na druge načine rješavaju problem štetočina; na primjer, u poljoprivredno-ekološkim sustavima primjenjuju se metode koje se temelje na očuvanju bioraznolikosti i druga nekemijska rješenja za suzbijanje štetnih organizama (11). U ekološkoj poljoprivredi upotreba sintetičkih pesticida nije dopuštena.

Svake godine u EU-u se proda oko 350 000 tona svih vrsta pesticida. Ta se količina nije mijenjala u razdoblju od 2012. do 2019. Povećava se prodaja nekemijskih pesticida i kemijskih pesticida niskog rizika, iako i dalje imaju tek mali udio u ukupnoj prodaji pesticida (12).

2.3. Bioraznolikost u poljoprivrednim ekosustavima EU-a

U evaluaciji strategije EU-a za bioraznolikost do 2020 (13). istaknuto je da se stanje biološke raznolikosti u poljoprivrednim ekosustavima EU-a od 2010. nastavlja pogoršavati, zbog čega se povećao gubitak bioraznolikosti zabilježen u prethodnim desetljećima. To je posebno izraženo za travnjačke leptire, poljske ptice te za staništa i vrste zaštićene direktivama o prirodi koji su povezani s poljoprivrednim ekosustavima.

U razdoblju od 1991. do 2018. populacija travnjačkih leptira smanjila se za 25 % (14). Prema procjeni iz europskog crvenog popisa populacija otprilike svake treće vrste pčela, leptira i osolikih muha smanjuje se, pri čemu je svaka deseta vrsta pčela i leptira te svaka treća vrsta osolikih muha u opasnosti od izumiranja (15). Procjena ukazuje na važnu ulogu intenzivnih poljoprivrednih praksi u tom padu. Područja intenzivne poljoprivrede povezana su s povećanom upotrebom pesticida i gubitkom staništa, kao što su gubitak obilježja krajobraza velike raznolikosti, drugih neobrađenih staništa ili poluprirodnih travnjaka.

Za razliku od divljih vrsta oprašivača, populacije pčela medarica kao vrste oprašivača kojom se upravlja ne smanjuju se na razini EU-a. Broj kolonija pčela medarica povećao se za 15,7 % u razdoblju od 2018. do 2021 (16).

Dok su se populacije svih uobičajenih ptica u EU-u smanjile za 12 %, a populacije uobičajenih šumskih ptica za 5 % u razdoblju od 1990. do 2021., populacije uobičajenih poljskih ptica smanjile su se za 36 % u istom razdoblju (17).

Izvješće o stanju prirode za 2020 (18). pokazalo je da je više od 45 % zaštićenih staništa (19) koja ovise o poljoprivredi ili na koja ona utječe u lošem stanju očuvanosti. Razlog za to je dvojak: s jedne strane, intenzivirale su se određene poljoprivredne prakse, što znači visoke razine upotrebe pesticida i intenzivnu obradu tla, intenzivnu ispašu ili košnju te prekomjerno gnojenje nekih travnjaka. S druge strane, napuštanje poljoprivrede ili prenamjena zemljišta u druge svrhe dovelo je do nestanka poluprirodnih staništa, kao što su poluprirodni travnjaci, koja su važna za očuvanje prirode. Izvješće je pokazalo i da zaštićeni travnjaci koji su posebno važni za oprašivače imaju veći udio vrsta u lošem stanju očuvanosti i lošije trendove stanja očuvanosti od ostalih zaštićenih travnjaka.

Kako je navedeno u komunikaciji „Novi dogovor za oprašivače” (20) i potkrijepljeno dokazima, uz intenzivnu poljoprivredu i upotrebu pesticida i drugi čimbenici uzrokuju gubitak bioraznolikosti i oprašivača, među ostalim prenamjena zemljišta i urbanizacija te klimatske promjene i invazivne strane vrste.

2.4. Kontekst politike EU-a

Otkad su organizatori u srpnju 2019. predstavili ovu europsku građansku inicijativu, prošlo je više od tri i pol godine, jer je razdoblje za prikupljanje potpisa produljeno zbog pandemije bolesti COVID-19. Tijekom tog razdoblja politički okvir EU-a znatno se promijenio. Komisija je u prosincu 2019. donijela europski zeleni plan (21), novu strategiju rasta za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja ljudi i kvalitete života te brigu o prirodi. Održivi prehrambeni sustavi u samom su središtu europskog zelenog plana. Osim toga, suzakonodavci su u prosincu 2021. donijeli reformu zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP) (22), koju je Komisija predložila u lipnju 2018., a strateški planovi država članica stupili su na snagu 1. siječnja 2023. , i bit će ključni za potporu provedbi ciljeva zelenog plana specifičnih za poljoprivredni sektor.

Strategija EU-a „od polja do stola” (23) i strategija za bioraznolikost do 2030. (24), donesene u svibnju 2020., te EU-ov akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja (25) donesen u svibnju 2021. vodeće su inicijative u okviru europskog zelenog plana. U okviru strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost Komisija je u lipnju 2022. donijela dva pionirska prijedloga, uredbe o obnovi prirode (26) i uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR) (27). Sve su te inicijative izravno povezane s građanskom inicijativom, kao i globalni okvir za bioraznolikost (28) dogovoren na 15. konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u prosincu 2022.

U kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu i pitanja pristupačnosti hrane povezanog s visokom inflacijom i cijenama hrane, Komisija je objavila niz političkih dokumenata (29) o sigurnosti opskrbe hranom, dostupnosti gnojiva i učinkovitosti njihove upotrebe. U njima se naglašava da je prijelaz na održivu proizvodnju hrane najbolji način za postizanje otpornosti u poljoprivrednom sektoru u EU-u i svijetu. Kao nastavak UN-ova sastanka na vrhu o prehrambenim sustavima 2021. Komisija je kao važan partner sudjelovala u osam koalicija za prehrambene sustave, posebno u koaliciji za agroekologiju s ciljem šire primjene agroekoloških praksi i uvećanja lanaca vrijednosti. Te koalicije pokazuju konkretan angažman EU-a u promicanju održive preobrazbe prehrambenih sustava na multilateralnim forumima. Ova građanska inicijativa pridonosi javnoj raspravi, koja se vodi i na međunarodnoj razini, o tome kako praktično ostvariti tu preobrazbu.

3. ODGOVOR NA EUROPSKU GRAĐANSKU INICIJATIVU

3.1. Zahtjev građana: Postupno smanjiti upotrebu sintetičkih pesticida u poljoprivredi EU-a za 80 % do 2030., počevši od najopasnijih, te ih potpuno ukinuti do 2035.

Direktivom o održivoj uporabi pesticida (SUD) (30), donesenom 2009., nastoje se smanjiti rizici upotrebe pesticida i njezini učinci na zdravlje ljudi i okoliš. Jedan od ključnih elemenata Direktive je integrirana zaštita bilja, kojom se promiče uzgoj zdravih usjeva i prirodna zaštita bilja, a kemijska kontrola upotrebljava samo kao krajnja mjera.

U odgovoru na prethodnu europsku građansku inicijativu pod nazivom „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (31), koja je podnesena 2017., Komisija se usredotočila na poticanje provedbe Direktive o održivoj upotrebi pesticida i uspostavu usklađenih pokazatelja rizika kako bi se omogućilo praćenje trendova na razini EU-a. Komisija se obvezala upotrijebiti dobivene podatke kao osnovu za utvrđivanje budućih opcija politike i ponovno ocijeniti situaciju u kasnijoj fazi, počevši s izvješćem o provedbi. Nadalje, 2019. donesena je Uredba o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu (32).

Pokazatelji ukazuju na to da su se između razdoblja 2015. – 2017. i 2020. upotreba kemijskih pesticida i rizik od njih smanjili za 14 %, a upotreba opasnijih pesticida za 26 % (33). Povećanje upotrebe pesticida nižeg rizika, koji se upotrebljavaju u većim količinama po hektaru, objašnjava zašto je ukupna prodaja ostala nepromijenjena. Međutim, evaluacija Direktive o održivoj upotrebi pesticida pokazala je da i dalje postoje nedostaci u provedbi i izvršavanju Direktive te da njezini ciljevi nisu u dovoljnoj mjeri ispunjeni (34).

U Europskom zelenom planu najavljena je ambicija znatnog smanjenja upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih. U strategiji „od polja do stola” Komisija se obvezala poduzeti mjere da se ukupna upotreba i rizici od kemijskih pesticida do 2030. smanje za 50 %, kao i upotreba opasnijih pesticida.

U prijedlogu uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, koji je Komisija donijela u lipnju 2022, predloženi su pravno obvezujući ciljevi na razini EU-a za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i opasnijih pesticida za 50 % do 2030. te mjere za poboljšanje integrirane zaštite bilja. Prijedlogom se države članice obvezuju na donošenje pravno obvezujućih nacionalnih ciljeva koji odgovaraju ciljevima na razini EU-a, a upotreba pesticida ograničava se na osjetljivim područjima, uključujući ona o kojima ovise vrste oprašivača kojima prijeti izumiranje.

U prijedlogu uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja prepoznaje se inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike” i potreba za smanjenjem upotrebe kemijskih pesticida. O toj se inicijativi trenutačno raspravlja u Europskom parlamentu i Vijeću.

Ciljevima uključenima u prijedlog Uredbe o održivoj upotrebi pesticida podupire se obveza EU-a iz globalnog okvira za bioraznolikost donesenog u prosincu 2022. o smanjenju ukupnog rizika od pesticida za najmanje 50 % do 2030 (35).

U okviru procjene učinka na kojoj se temelji prijedlog Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja Komisija je istražila bi li bilo primjereno postaviti ciljeve veće od 50 %. Postavljanje bilo kojih ciljeva na razini EU-a u području okoliša uključuje kompromis između triju međusobno povezanih čimbenika: zaštite okoliša i ljudskog zdravlja, političke izvedivosti i gospodarske održivosti. Procjena učinka pokazala je da bi cilj smanjenja od 70 – 80 % imao najveće pozitivne učinke na zdravlje ljudi i okoliš. Međutim, za to bi bile potrebne brze i drastične promjene poljoprivrednih praksi prije nego što postanu dostupne alternative, što bi vjerojatno imalo veći učinak na prinos usjeva, a time i najveći gospodarski trošak ne samo za poljoprivrednike, nego i za cjelokupno gospodarstvo i potrošače. Komisija je smatrala da je razina ambicije od 50 % najprikladnija i uravnotežena opcija za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi te za izbjegavanje ozbiljnih posljedica za cjenovnu pristupačnost hrane (36).

U skladu s prijedlogom Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja Komisija provodi evaluaciju četiri godine nakon datuma početka primjene Uredbe, kojom će se ocijeniti napredak postignut u smanjenju rizika od pesticida i njihove upotrebe. Važan čimbenik koji treba uzeti u obzir pri procjeni napretka u ostvarivanju ciljeva Uredbe bit će razvoj u uvođenju integrirane zaštite bilja, ekološke poljoprivrede i precizne poljoprivrede.

U prijedlogu Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja predviđa se obveza poljoprivrednika da slijede shemu odlučivanja u skladu s kojom bi uvijek prvo razmotrili alternative kemijskim pesticidima. Za usjeve koji pokrivaju 90 % poljoprivredne površine u državama članicama poljoprivrednici bi se morali pridržavati detaljnih nacionalnih pravila za pojedinačne kulture kojima se načela integrirane zaštite bilja primjenjuju na njihove lokalne uvjete. Komisija namjerava aktivno podupirati i pratiti razvoj takvih pravila u državama članicama. U tu svrhu Komisija namjerava pokrenuti projekt u okviru programa LIFE kojim bi se državama članicama pružila pomoć u izradi tih pravila. Temeljio bi se na pilot-projektu „Paket instrumenata za poljoprivrednike za integriranu zaštite bilja (37)”, u kojem su analizirani pokretači i prepreke uvođenju integrirane zaštite bilja te prikupljene prakse.

Kako bi se smanjila upotreba kemijskih pesticida, bitno je imati na raspolaganju alternative. Komisija je već poduzela značajne mjere kako bi poboljšala tu situaciju. Donijela je četiri provedbene uredbe (38) na temelju Uredbe o sredstvima za zaštitu bilja (39) kojima se revidiraju zahtjevi u pogledu podataka, mjerila za odobravanje i metodologije procjene za odobravanje bioloških pesticida koji sadržavaju mikroorganizme kako bi se ubrzao njihov pristup tržištu. U okviru inicijative „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” (40) dostupne su mogućnosti osposobljavanja za izgradnju stručnog znanja u provedbi procjena rizika od mikroorganizama koji se upotrebljavaju kao pesticidi, o provedbi i kontroli integrirane zaštite bilja na razini poljoprivrednih gospodarstava te o ispitivanju uređaja za primjenu pesticida. Komisija je objavila i poziv na podnošenje prijedloga u okviru Programa jedinstvenog tržišta za dodjelu financijskih bespovratnih sredstava državama članicama (10 milijuna EUR tijekom pet godina) kako bi se povećali njihovi kapaciteti za evaluaciju zahtjeva, posebno za mikroorganizme. Nekoliko tekućih istraživačkih projekata u okviru programa Obzor Europa i Obzor 2020. usmjereno je na traženje alternativa kemijskim pesticidima i kombiniranje upotrebe alata i tehnologija za integriranu zaštitu bilja.

Razvoj novih biljnih sorti otpornih na nametnike također pomaže u smanjenju ovisnosti o pesticidima. Sve vrste pristupa uzgoju, uključujući nove genomske tehnike, imaju prostora za ubrzanje tog postupka, a Komisija će tijekom 2023. iznijeti zakonodavni prijedlog o njihovoj primjeni. I u tom pogledu Obzor 2020. i Obzor Europa podupiru nekoliko projekata za uzgoj biljnih sorti otpornih na nametnike i na klimatske promjene.

Prijedlogom Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja predviđeno je da se u okviru ZPP-a tijekom prijelaznog razdoblja od pet godina poljoprivrednicima mogu nadoknaditi svi troškovi povezani s ispunjavanjem novih zahtjeva. To ne uključuje brojne intervencije koje su već predviđene u okviru novog ZPP-a, primjerice u okviru ekoshema ili inicijativa za ruralni razvoj, kako bi se poduprla održiva upotreba pesticida (vidjeti odjeljak 3.3.2.). Time će se ZPP-u omogućiti da odigra ključnu ulogu u pomoći poljoprivrednicima da prijeđu na održiviju upotrebu pesticida.

Prije uporabe pesticida države članice moraju ga odobriti na temelju Uredbe o sredstvima za zaštitu bilja. EU ima jedan od najstrožih svjetskih regulatornih sustava (41) kojim se osiguravaju visoki sigurnosni standardi za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš, uključujući pčele. Komisija je ograničila ili zabranila upotrebu pesticida koji su opasni za pčele (npr. neonikotinoidi (42) i sulfoksaflor (43)) te je poduzela korake za pooštravanje procjene rizika od pesticida s obzirom na pčele (44). Konkretno, Komisija je 2019. zatražila od Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) da ažurira smjernice za pčele kako bi se u potpunosti uzele u obzir nove znanstvene spoznaje. EFSA trenutačno dovršava to preispitivanje. Nakon što EFSA donese revidirani dokument sa smjernicama za pčele, Komisija će izmijeniti povezane provedbene uredbe i zatražiti od država članica da odobre smjernice za pčele. Komisija je pokrenula i plan rada za razvoj svih potrebnih i tekućih protokola za ispitivanje pesticida na oprašivačima, s naglaskom na divljim vrstama.

Smanjenje broja oprašivača globalni je fenomen. Komisija je stoga nedavno donijela Uredbu (45) o smanjenju maksimalnih razina ostataka za dva neonikotinoida koji više nisu odobreni u EU-u (klotianidin i tiametoksam) na svim prehrambenim proizvodima na najnižu razinu koja se može izmjeriti najnovijim tehnologijama, bez obzira na to je li proizvod proizveden u EU-u ili se uvozi iz zemalja izvan EU-a. Komisija je pripremila i nacrt uredbe za uspostavu programa rada za preispitivanje i moguće odobrenje safenera i sinergista koji se upotrebljavaju u pesticidima na razini EU-a. Nedavno je donijela Provedbenu uredbu kojom se utvrđuju detaljna pravila za identifikaciju neprihvatljivih koformulanata u pesticidima (46). Obje uredbe obuhvaćaju učinke na pčele i druge oprašivače.

Komisija je u listopadu 2022. u okviru paketa za nultu stopu onečišćenja donijela zakonodavni prijedlog (47) za reviziju popisa onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama, uključujući pesticide, o kojem se trenutačno raspravlja u Europskom parlamentu i Vijeću. Države članice bile bi obvezne smanjiti emisije svih tih onečišćujućih tvari kako bi ispunile nove standarde kvalitete.

Potrebni su bolji podaci o upotrebi pesticida i prisutnosti u okolišu kako bi se poduprlo tekuće mjere politike i oblikovalo zakonodavstvo nakon 2030. Podaci o upotrebi pesticida postat će dostupni u skladu s Uredbom o statistici poljoprivrednih inputa i outputa (48) donesenom u prosincu 2022. Komisija je nedavno donijela provedbenu uredbu (49) na temelju Uredbe o sredstvima za zaštitu bilja kako bi utvrdila zajednička pravila o evidencijama koje moraju voditi profesionalni korisnici pesticida.

Naposljetku, Komisija 2023. planira predložiti pravno obvezujuće ciljeve za smanjenje rasipanja hrane (50). Odbačena hrana znači rasipanje poljoprivrednih sirovina, uključujući pesticide. Komisija 2023. planira predložiti zakonodavni okvir za održive prehrambene sustave (51) kako bi se utvrdile zajedničke definicije, opća načela i ciljevi za uključivanje održivosti u politike povezane s hranom.

3.2. Zahtjev građana: obnoviti prirodne ekosustave na poljoprivrednim područjima kako bi poljoprivreda postala pokretač oporavka bioraznolikosti

Drugi cilj europske građanske inicijative – obnova prirodnih ekosustava u poljoprivrednim područjima kako bi poljoprivreda postala pokretač oporavka bioraznolikosti – u skladu je s ciljem EU-a utvrđenim u strategiji za bioraznolikost do 2030. o povratku prirode na poljoprivredno zemljište u okviru šireg plana EU-a za obnovu prirode. U strategiji se ističe ključna uloga poljoprivrednog sektora u očuvanju bioraznolikosti te se poljoprivrednici prepoznaju kao čuvari našeg zemljišta koje bi trebalo podupirati i poticati da prijeđu na održivo upravljanje zemljištem.

Kako bi se osiguralo više prostora za prirodu, u strategiji za bioraznolikost navodi se da bi najmanje 10 % poljoprivrednih površina trebalo biti pokriveno obilježjima krajobraza velike raznolikosti, koja za brojne vrste osiguravaju bitne resurse, kao što su krmno bilje te lokaliteti za gniježđenje i razmnožavanje. Osim toga, strategijom se predviđa znatno povećanje primjene agroekoloških praksi, a strategijom „od polja do stola” utvrđuje se cilj da najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta bude namijenjeno ekološkom uzgoju. Time će se otvoriti prostor za bioraznolikost u proizvodnim dijelovima poljoprivrednih krajobraza i poduprijeti prijelaz na održiv sustav proizvodnje hrane. Kako bi se postigao cilj EU-a i pomoglo sektoru ekološke poljoprivrede da ostvari svoj puni potencijal, Komisija je donijela akcijski plan za ekološku proizvodnju u EU-u za razdoblje 2021.-2027 (52).

Kako bi se olakšao oporavak bioraznolikosti u poljoprivrednim ekosustavima, ključno je i smanjiti pritisak kemijskih onečišćujućih tvari i drugih tvari. To se posebno odnosi na pesticide kako je prikazano u prethodnom odjeljku, ali i na gubitke hranjivih tvari iz gnojiva. Strategijom za bioraznolikost utvrđuje se cilj smanjenja gubitka hranjivih tvari u poljoprivredi za najmanje 50 % do 2030., uz osiguravanje da ne dođe do pogoršanja plodnosti tla. To će se postići radom na nizu mjera, uključujući akcijski plan za integrirano upravljanje hranjivim tvarima (53).

Kako bi se obnovili narušeni ekosustavi u cijeloj Europi i omogućio dugoročni trajni oporavak bioraznolike i otporne prirode, Komisija je u lipnju 2022. donijela prvi prijedlog na razini EU-a za uredbu o obnovi prirode (54) koja uključuje sveobuhvatni cilj obnove u kombinaciji s obvezujućim ciljevima za određene ekosustave. Mjere za obnovu poljoprivrednog zemljišta uključuju obnovu funkcija i usluga ekosustava, pri čemu je oprašivanje koje vrše životinje jedno od najvažnijih. Predložene obveze za poljoprivredne ekosustave uključuju omogućavanje oporavka populacija travnjačkih leptira i poljskih ptica, ponovno natapanje tresetišta i povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti.

Predloženi akt o obnovi prirode uključuje poseban pravno obvezujući cilj da države članice do 2030. preokrenu trend smanjenja populacija oprašivača te ostvare njihov porast, te metodu za redovito praćenje oprašivača. U skladu s prijedlogom Komisije od država članica se očekuje da Komisiji dostave nacionalne planove obnove u kojima se navodi kako će ostvariti te ciljeve. Od njih će se zahtijevati i da prate napredak i izvješćuju o njemu.

Mjere za obnovu prirode također su potrebne ispod zemlje. Komisija je u studenome 2021. donijela Strategiju EU-a za tlo do 2030 (55). U strategiji se naglašava važnost bioraznolikosti tla za zdravlje ekosustava i utvrđuju posebne mjere za bolje razumijevanje i zaštitu bioraznolikosti tla, među ostalim u okviru misije Obzor Europa, „Plan za tlo za Europu (56)”. Zaustavljanje i preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti u tlu bitan je aspekt vizije strategije za postizanje zdravog tla do 2050. Kako bi ta vizija postala stvarnost, Komisija 2023. planira donijeti prijedlog zakona o zdravlju tla.

Nova zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2023.-2027. znatno je povećala svoje ambicije u području okoliša u odnosu na prethodnu politiku. Konkretno, ona sadržava niz okolišnih uvjeta koje moraju ispuniti svi poljoprivrednici koji primaju potporu u okviru ZPP-a (57), čime je obuhvaćeno oko 90 % poljoprivrednih površina u EU-u. Ti uvjeti uključuju „standarde za dobro poljoprivredno i okolišno stanje zemljišta” (GAEC), od kojih je nekoliko usmjereno na zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Na primjer, poljoprivrednici moraju izdvojiti 4 % svojeg obradivog zemljišta za neproizvodna obilježja i površine kao što su živice, bare, rubovi polja, cvjetne trake i zemljište na ugaru, a to se odnosi na sve poljoprivrednike koji primaju plaćanja u okviru ZPP-a po površini ili životinji. Drugi GAEC standard zahtijeva od poljoprivrednika da duž vodotokova stvore granične pojaseve bez pesticida i bez gnojiva.

Osim tih uvjeta, u okviru ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. podupirat će se poljoprivrednici koji dobrovoljno provode održivije prakse. Za potporu toj ekološkoj i klimatskoj tranziciji do 2027. predviđeno je gotovo 100 milijardi EUR. Kako bi se to postiglo države članice predlažu nove ekosheme s najmanje 25 % proračuna za izravna plaćanja, kao i niz instrumenata ruralnog razvoja, kojima se najmanje 35 % proračuna izdvaja za prakse zaštite okoliša (vidjeti odjeljak 3.3.).

Naposljetku, 24. siječnja 2023. Europska komisija donijela je komunikaciju „Novi dogovor za oprašivače” (58) – revidiranu inicijativu EU-a za oprašivače iz 2018. Odgovor je to na sve češće pozive na djelovanje, među ostalim iz Europskog revizorskog suda (59) i europske građanske inicijative „Spasimo pčele i poljoprivrednike” kako bi se poboljšalo očuvanje oprašivača i pronašlo rješenje za uzroke smanjenja njihova broja i posljedice toga za sigurnost opskrbe hranom, zdravlje ljudi, kvalitetu života i ekosustave. Temelji se na sveobuhvatnom postupku savjetovanja i nadovezuje na preispitivanje Inicijative za oprašivače (60) provedeno u svibnju 2021. Pregled je pokazao da, iako je inicijativa valjan instrument politike, i dalje postoje znatne poteškoće koje je potrebno svladati kako bi se spriječio i preokrenuo trend smanjivanja broja oprašivača.

Novim dogovorom za oprašivače uspostavlja se ambiciozan okvir. Njime su obuhvaćene 42 mjere za otklanjanje uzroka smanjenja broja oprašivača, poboljšanje znanja i mobilizaciju svih dionika u cijelom društvu. Posebno se nastoji:

i)	stvoriti pouzdan sustav za praćenje vrsta oprašivača i rizika s kojima se suočavaju;

ii)	mapirati ključna područja za oprašivače i uspostaviti mrežu ekoloških koridora („Buzz Lines”) kako bi se ta područja pravilno povezala;

iii)	promicati poljoprivredne prakse pogodne za oprašivače u okviru ZPP-a;

iv)	ublažiti učinke upotrebe pesticida na oprašivače;

v)	mobilizirati poduzeća i građane, posebno podupiranjem angažmana mladih i participativnog upravljanja; i

vi)	promicati mjere za pomoć oprašivačima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Novim dogovorom za oprašivače dopunjuje se prijedlog Komisije o zakonu o obnovi prirode i provodi obveza preokretanja trenda smanjenja broja divljih oprašivača do 2030. utvrđena u strategiji za bioraznolikost.

3.3. Zahtjev građana: provesti reformu poljoprivrede davanjem prednosti malim, raznolikim i održivim poljoprivrednim djelatnostima, podupiranjem brzog povećanja agroekološke i organske prakse te omogućavanjem neovisnog osposobljavanja poljoprivrednika i istraživanja u području poljoprivrede bez pesticida i GMO-a

Tijekom godina ZPP je sve više integrirao pitanja okoliša primjenom ključnih instrumenata kao što su višestruka sukladnost i poljoprivredno-okolišne mjere. Kako je prethodno navedeno, novom politikom za razdoblje 2023.-2027. poduzimaju se važni koraci za potporu prijelazu na održivu poljoprivredu te se očekuje da će ona znatno doprinijeti ambicijama strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost, čime će se doprinijeti i ispunjavanju zahtjeva europske građanske inicijative. Na temelju procjene lokalnih uvjeta i potreba države članice pripremile su nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. (dalje u tekstu „planovi” (61)) u kojima se objašnjava kako će usmjeriti potporu prema postizanju gospodarskih, okolišnih i socijalnih ciljeva utvrđenih u okviru ZPP-a.

3.3.1. Potpora malim i raznolikim poljoprivrednim gospodarstvima

ZPP-om se poduzimaju daljnji koraci kako bi se postigla pravednija raspodjela dohodovne potpore, usmjerena poljoprivrednim gospodarstvima kojima je ona najpotrebnija, posebno malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Njime se dodjeljuje gotovo 29 milijardi EUR godišnje za rješavanje problema trajne razlike između dohotka od poljoprivrede i prosječne plaće u cijelom gospodarstvu, kao i razlika u dohotku među različitim poljoprivrednim sektorima i vrstama poljoprivrednih gospodarstava. Manji poljoprivrednici mogu dobiti veću potporu putem dopunskih plaćanja kojima se preraspodjeljuje dohodovna potpora s većih poljoprivrednih gospodarstava.

U okviru ZPP-a i dalje će se podupirati pčelarski sektor, pri čemu će godišnji doprinos EU-a u sadašnjim planovima iznositi 60 milijuna EUR. Potpora se može dodijeliti za tehničku pomoć, osposobljavanje i savjetodavne usluge, istraživanje, laboratorijsku analizu pčelarskih proizvoda i gubitka pčela te za promidžbu i marketing. ZPP -om se podupiru i ulaganja za poboljšanje proizvodnje, borbu protiv nametnika i bolesti te sprečavanje štete uzrokovane nepovoljnim klimatskim uvjetima.

Kad je riječ o raznolikoj poljoprivredi, ZPP-om se podupiru prihodi poljoprivrednika i doprinosi geografskoj ravnoteži u EU-u održavanjem poljoprivrede u marginalnim područjima. Njime se omogućuje ograničavanje prekomjerne specijalizacije i izbjegavanje koncentracije proizvodnje u najproduktivnijim područjima, čime se pridonosi održavanju višeg stupnja raznolikosti proizvodnih i poljoprivrednih sustava u ruralnim područjima.

3.3.2. Potpora održivim, agroekološkim i ekološkim praksama

Planovi država članica uključuju sljedeće mjere za potporu poljoprivrednicima u prijelazu na otpornu i održivu poljoprivredu.

—

Ukupno je ciljna vrijednost EU-a (62) za udio poljoprivrednog zemljišta za koji će se ponuditi potpora za smanjenje upotrebe pesticida i rizika od pesticida veća od 26 %. Poljoprovrednici mogu podnijeti zahtjeve za ekosheme u području integrirane zaštite bilja ili drugih vrsta upravljanja pesticidima. To na primjer uključuje zabranu kemijskog suzbijanja štetočina (uključeno u 15 planova) ili zabranu ili ograničavanje količine ili vremenskog okvira upotrebe pesticida (uključeno u 17 planova). Šesnaest planova uključuje potporu u okviru ruralnog razvoja, kojom se ograničava ili zabranjuje upotreba pesticida na određenim geografskim područjima kao što su područja Natura 2000 ili vodozaštitna područja. Druge obveze u području ruralnog razvoja odnose se na upotrebu preciznih tehnologija i praksi integrirane zaštite bilja, kao što su upotreba tradicionalnih ili tolerantnih sorti usjeva za koje je potrebno manje pesticida, ili opsežan plodored koji smanjuje vjerojatnost najezde štetočina.

—

Ciljna vrijednost EU-a za potporu očuvanju ili obnovi bioraznolikosti procjenjuje se na 31 % poljoprivredne površine EU-a (gotovo 49,5 milijuna hektara). Konkretno, potpora će se dodijeliti za oko 2,86 milijuna hektara za održavanje ili očuvanje obilježja krajobraza u okviru ekoshema ili ruralnog razvoja. Takva obilježja krajobraza uključuju staništa koja podržavaju životni ciklus oprašivača. Kad je riječ o ekoshemama, to se, na primjer, odnosi na sadnju stabala i živica (uključenu u 16 planova), ostavljanje zemljišta na ugaru (uključeno u 17 planova) i stvaranje graničnih pojaseva prekrivenih travom, cvijećem i medonosnim usjevima (uključeno u 16 planova). Neki planovi uključuju potporu ruralnom razvoju za obilježja krajobraza, uključujući cvjetne trake na poljima ili na rubovima polja. Države članice nude i potporu za ulaganja u stvaranje obilježja krajobraza. Nekim se planovima podupire očuvanje tradicionalnih sustava poljoprivredne proizvodnje i krajobraza, kao što su vinogradi s tradicionalnim sortama loze, voćnjaci ili prirodni travnjaci bogati vrstama kojima se gospodari uz vrlo ograničenu upotrebu ili zabranu kemijskih pesticida. Osim toga, 13 planova uključuje plaćanja za područja mreže Natura 2000.

—	Dostupna je i potpora za cjelovite poljoprivredne sustave kao što su agrošumarstvo i agroekologija. Ciljna vrijednost EU-a za potporu novim pošumljenim zemljištima, uključujući agrošumarstvo i šumska obilježja krajobraza, iznosi gotovo 623 000 hektara.

—

U okviru ekološke poljoprivrede upotreba pesticida strogo je ograničena na popis proizvoda koji ne uključuju sintetičke pesticide (63). ZPP-om se u velikoj mjeri promiče i podupire ekološka poljoprivreda jer pridonosi postizanju cilja strategije „od polja do stola” da do 2030. obuhvati barem 25 % poljoprivredne površine EU-a. Sve države članice podupiru prelazak na ekološku poljoprivredu i njezino održavanje u okviru ekoshema i/ili ruralnog razvoja. Šest država članica u svoje je planove uključilo nacionalne ciljeve za ekološki uzgoj do 2027., a 14 država članica do 2030. Devetnaest država članica namjerava razmjerno povećati svoje obuhvaćeno područje za barem 25 % u usporedbi s 2020., od kojih devet namjerava barem udvostručiti svoj udio.

Naposljetku, EU je nedavno donio novo izuzeće od pravila EU-a o tržišnom natjecanju (64) kojim se omogućuju sporazumi među proizvođačima poljoprivrednih proizvoda koji djeluju samostalno ili u suradnji s drugim subjektima u lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, ako je cilj takvih sporazuma primjena standarda održivosti koji su viši od onih propisanih pravom EU-a ili nacionalnim pravom. To mogu biti sporazumi o smanjenju upotrebe pesticida, zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava, drugim okolišnim ciljevima te o zdravlju i dobrobiti životinja. U skladu s tom odredbom ograničenja tržišnog natjecanja dopuštena su pod uvjetom da su neizbježna za postizanje predviđenog standarda održivosti. To znači da u zamjenu za poboljšanja povezana s održivošću proizvođači poljoprivrednih proizvoda mogu imati koristi od npr. veće naknade, sigurnosti određene količine opskrbe ili promidžbe njihovih proizvoda od strane drugih aktera u lancu.

3.3.3. Omogućivanje neovisnog osposobljavanja poljoprivrednika temeljenog na njihovu iskustvu i istraživanja u području poljoprivrede bez pesticida i GMO-a

U ekološkoj tranziciji ključno je savjetovanje poljoprivrednika jer im se time često pruža potpora u primjeni novih tehnika, upotrebi novih materijala ili učinkovitom upravljanju resursima i sirovinama. Većina država članica planira upotrijebiti sredstva ZPP-a za potporu savjetodavnim službama. Države članice moraju osigurati da su savjeti nepristrani i da su savjetnici odgovarajuće kvalificirani i osposobljeni te da nisu u sukobu interesa. Cilj je sustava znanja i inovacija u poljoprivredi (65) osigurati da savjetnici budu povezani s istraživanjem i informirani o najnovijim tehnikama i inovativnim praksama.

Komisija će nastaviti pružati potporu i putem organizacije radionica i seminara promicati razmjenu najboljih praksi među državama članicama i drugim dionicima u okviru mreže ZPP-a (66). U te će mjere biti uključeni savjetnici koji sa svoje strane mogu bolje usmjeravati poljoprivrednike na terenu.

Kad je riječ o istraživanju, u okviru programa EU-a Obzor Europa 2024. pokrenut će se partnerstvo (67) s državama članicama kako bi se poboljšala baza znanja i pružila rješenja i alati kojima će se poduprijeti agroekološka tranzicija u Europi. U okviru partnerstva istražit će se kako agroekologija može postati ključni instrument za smanjivanje i postupno ukidanje upotrebe pesticida u poljoprivredi te za što veće povećavanje doprinosa poljoprivrede zaštiti bioraznolikosti i obnovi prirode. Osim toga, u okviru programa Obzor Europa financira se više od 30 istraživačkih projekata, s proračunom od najmanje 200 milijuna EUR, na temu smanjenja upotrebe pesticida u poljoprivredi i održivih poljoprivrednih praksami koje pogoduju oprašivačima kao što su agroekologija, ekološka poljoprivreda i ponovna uspostava usluga oprašivanja.

4. ZAKLJUČAK

Europska građanska inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike” odraz je zabrinutosti javnosti za ekološku i socioekonomsku održivost europske poljoprivrede. Komisija pozdravlja inicijativu i prepoznaje njezinu važnost, osobito s obzirom na to da klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti sve više ugrožavaju europsku poljoprivredu. Inicijativa je u skladu s pozivima iznesenima na Konferenciji o budućnosti Europe (68) u kojima su građani inzistirali da je potrebno ostvariti sigurnu, održivu, pravednu, klimatski odgovornu i cjenovno pristupačnu proizvodnju hrane, uz poštovanje načela održivosti i okoliša, očuvanje bioraznolikosti i ekosustava i istodobno osiguravanje sigurnosti opskrbe hranom.

Od 2019., kad je inicijativa podnesena i započelo prikupljanje potpore, Komisija je poduzela ambiciozne mjere u okviru europskog zelenog plana kako bi osigurala održivost prehrambenih sustava, uključujući strategiju EU-a „od polja do stola”, strategiju za bioraznolikost i akcijski plan za nultu stopu onečišćenja, zajedno sa ZPP-om. Te su mjere sveobuhvatan odgovor na zahtjeve iz europske građanske inicijative.

Prijedlogom uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja utvrđuje se ambiciozan plan za smanjenje upotrebe i rizika od pesticida u poljoprivredi u EU-u. Njime se na razmjeran i uravnotežen način jačaju postojeće mjere za smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida u kopnenim i vodnim ekosustavima te sustav EU-a za odobravanje pesticida. U skladu s prijedlogom Komisije Uredba bi se evaluirala nakon četiri godine.

Prijedlog zakona o obnovi prirode i novi dogovor za oprašivače zajedno mogu dovesti do korjenitih promjena u očuvanju oprašivača na razini EU-a. Njima se podiže razina ambicije utvrđene u strategiji EU-a za bioraznolikost kako bi se preokrenuo trend smanjenja populacija oprašivača do 2030. i vratila priroda na poljoprivredno zemljište.

Planovima država članica u okviru ZPP-a podupirat će se poljoprivrednici, uključujući male poljoprivrednike, u tranziciji prema povećanju održivosti i otpornosti poljoprivrednih sustava u razdoblju 2023.-2027.

Iz tih razloga, umjesto predlaganja novih zakonodavnih akata, prioritet je osigurati što brže donošenje i provedbu prijedloga o kojima suzakonodavci trenutačno pregovaraju, zajedno sa ZPP-om. Komisija će uložiti sve napore kako bi postigla taj cilj te potiče sve uključene dionike da mu pridonesu. Više od milijun izjava kojima se podupire predmetna građanska inicijativa jasan je signal i ohrabrenje da bi trebalo zadržati visoku razinu ambicije prijedloga Komisije. Uspjeh europskog zelenog plana u poticanju ove tranzicije ovisi o cijelom društvu, uključujući građane, poljoprivrednike, poduzeća, znanstvenike, javna tijela i europske institucije.

(1) Uredba (EU) 2019/788 Europskog Parlamenta i vijeća od 17. travnja 2019. o europskoj građanskoj inicijativi (SL L 130, 17.5.2019., str. 55).

(2) https://europa.eu/citizens-initiative/initiatives/details/2019/000016_hr

(3) Otkad je ta europska građanska inicijativa podnesena Komisiji, uslijedile su još dvije inicijative, čime je ukupan broj uspješnih europskih građanskih inicijativa porastao na devet.

(4) Odluka Komisije (EU) 2019/1566 оd 4. rujna 2019. o predloženoj građanskoj inicijativi pod nazivom „Spasimo pčele i poljoprivrednike! U smjeru poljoprivrede koja je pogodna za pčele i za zdrav okoliš” (SL L 241, 19.9.2019., str. 10).

(5) U inicijativi su iskorištena produljenja rokova za prikupljanje izjava u skladu s Uredba (EU) 2020/1042 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. o utvrđivanju privremenih mjera koje se odnose na rokove za faze prikupljanja, provjere i ispitivanja predviđene u Uredbi (EU) 2019/788 o europskoj građanskoj inicijativi s obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 (SL L 231, 17.7.2020., str. 7), Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2200 оd 17. prosinca 2020. o produljenju rokova za prikupljanje izjava o potpori za određene europske građanske inicijative u skladu s Uredbom (EU) 2020/1042 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 434, 23.12.2020., str. 56) i Provedbena Odluka Komisije (EU) 2021/360 оd 19. veljače 2021. o produljenju rokova za prikupljanje izjava o potpori za određene europske građanske inicijative u skladu s Uredbom (EU) 2020/1042 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 69, 26.2.2021., str. 9).

(6) NAT/868-EESC-2022.

(7) Eurostat: pokazatelji poljoprivrednog gospodarstva prema pravnom statusu, korištenoj poljoprivrednoj površini, vrsti i ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva i regijama razine NUTS 2 (2023.).

(8) Godišnji statistički podaci o ekološkim usjevima (na temelju podataka prikupljenih od tijela država članica za certificiranje ekološke proizvodnje).

(9) Eurostat: Površina ekoloških usjeva prema metodama poljoprivredne proizvodnje i usjevima (2023.).

(10) Kemijski pesticidi nastaju prirodno ili ljudskim djelovanjem (sintetički pesticidi). Pojam „pesticidi” u ovoj Komunikaciji odnosi se na sredstva za zaštitu bilja kako su definirana u Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1), koja uključuju kemijske pesticide (umjetne ili prirodne, kao što su biljni ekstrakti) i nekemijske pesticide kao što su mikroorganizmi.

(11) Na primjer, prirodni predatori štetočina, plodored ili mehaničko plijevljenje. Vidjeti druge primjere navedene među načelima integrirane zaštite bilja u Prilogu III. Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida Tekst značajan za EGP (SL L 309, 24.11.2009., str. 71).

(12) Eurostat: Prodaja pesticida prema kategorizaciji aktivnih tvari (2023.).

(13) SWD(2022) 284 final.

(14) Europska agencija za okoliš: pokazatelj za europske travnjačke leptire (2019.).

(15) https://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/species/redlist

(16) https://agriculture.ec.europa.eu/system/files/2022-10/market-presentation-honey_autumn2022_en.pdf

(17) Eurostat: Pokazatelji za uobičajene ptice (2022.).

(18) Europska agencija za okoliš: Stanje prirode u Europskoj uniji Rezultati izvješćivanja u skladu s direktivama o prirodi za 2013. – 2018. (2020.).

(19) Staništa navedena u Prilogu I. Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7).

https://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm

(20) COM(2023) 35 final.

(21) COM(2019) 640 final.

(22) https://agriculture.ec.europa.eu/common-agricultural-policy/cap-overview/cap-glance_hr

(23) COM(2020) 381 final.

(24) COM(2020) 380 final.

(25) COM(2021) 400 final.

(26) COM(2022) 304 final.

(27) COM(2022) 305 final.

(28) https://www.cbd.int/article/cop15-final-text-kunming-montreal-gbf-221222

(29) COM(2022) 133 final. COM(2022) 590 final; SWD(2023) 4 final.

(30) Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida Tekst značajan za EGP (SL L 309, 24.11.2009., str. 71).

(31) https://europa.eu/citizens-initiative/select-language?destination=/initiatives/details/2017/000002

(32) Uredba (EU) 2019/1381 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu i o izmjeni uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 1829/2003, (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 2065/2003, (EZ) br. 1935/2004, (EZ) br. 1331/2008, (EZ) br. 1107/2009 i (EU) 2015/2283 te Direktive 2001/18/EZ (SL L 231, 6.9.2019., str. 1).

(33) https://food.ec.europa.eu/plants/pesticides/sustainable-use-pesticides/farm-fork-targets-progress/eu-trends_hr

(34) Vidjeti evaluaciju Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja je dostupna u dijelu 2/2 Priloga 8. radnom dokumentu službi Komisije SWD(2022) 170, dio 2/2.Rezolucija Europskog parlamenta o provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida (2019.) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 05/2020: Održiva uporaba sredstava za zaštitu bilja: ostvaren je ograničen napredak u mjerenju i smanjivanju rizika

(35) https://www.cbd.int/article/cop15-final-text-kunming-montreal-gbf-221222 vidjeti cilj 7.

(36) SWD(2022) 170 final.

(37) https://agrilpm.eu

(38) https://food.ec.europa.eu/plants/pesticides/micro-organisms_en

(39) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1).

(40) https://better-training-for-safer-food.ec.europa.eu/training/?redirect=0

(41) https://food.ec.europa.eu/plants/pesticides_en

(42) https://food.ec.europa.eu/plants/pesticides/approval-active-substances/renewal-approval/neonicotinoids_en

(43) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/686 оd 28. travnja 2022. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) 2015/1295 i (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari sulfoksaflor (SL L 126, 29.4.2022., str. 18).

(44) https://food.ec.europa.eu/plants/pesticides/protection-bees_en

(45) Uredba Komisije (EU) 2023/334 оd 2. veljače 2023. o izmjeni priloga II. i V. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za klotianidin i tiametoksam u ili na određenim proizvodima (SL L 47, 15.2.2023., str. 29).

(46) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/574 оd 13. ožujka 2023. o utvrđivanju detaljnih pravila za identifikaciju neprihvatljivih koformulanata u sredstvima za zaštitu bilja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 75, 14.3.2023., str. 7).

(47) COM(2022) 540 final (o izmjeni Okvirne direktive o vodama, Direktive o standardima kvalitete okoliša i Direktive o podzemnim vodama).

(48) Uredba (EU) 2022/2379 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o statistici poljoprivrednog inputa i outputa, izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 617/2008 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1165/2008, (EZ) br. 543/2009 i (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Direktive Vijeća 96/16/EZ (SL L 315, 7.12.2022., str. 1).

(49) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/564 оd 10. ožujka 2023. o sadržaju i formatu evidencije o sredstvima za zaštitu bilja koju vode profesionalni korisnici u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 74, 13.3.2023., str. 4).

(50) https://food.ec.europa.eu/safety/food-waste/eu-actions-against-food-waste/food-waste-reduction-targets_en

(51) https://food.ec.europa.eu/horizontal-topics/farm-fork-strategy/legislative-framework_en

(52) COM(2021) 141 final/2.

(53) https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12899-Hranjive-tvari-akcijski-plan-za-bolje-upravljanje_hr

(54) COM(2022) 304 final.

(55) COM(2021) 699 final.

(56) https://research-and-innovation.ec.europa.eu/funding/funding-opportunities/funding-programmes-and-open-calls/horizon-europe/eu-missions-horizon-europe/soil-health-and-food_hr

(57) Svaka potpora primljena na temelju površine zemljišta ili broja životinja.

(58) COM(2023) 35 final.

(59) Europski revizorski sud, Tematsko izvješće 15/2020: Zaštita divljih oprašivača u EU-u – Komisijine inicijative nisu urodile plodomt.

(60) COM(2021) 261 final.

(61) Postoji 28 strateških planova u okviru ZPP-a: jedan za svaku od 27 država članica EU-a i dva za Belgiju.

(62) Zbroj ciljnih vrijednosti koje su sve države članice uključile u svoje strateške planove u okviru ZPP-a koje treba ostvariti na kraju razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a.

(63) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1165 оd 15. srpnja 2021. o odobravanju određenih proizvoda i tvari za upotrebu u ekološkoj proizvodnji i utvrđivanju njihovih popisa (SL L 253, 16.7.2021., str. 13).

(64) Članak 210.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, uveden Uredba (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (SL L 435, 6.12.2021., str. 262).

(65) Članak 15. Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1).

(66) https://eu-cap-network.ec.europa.eu

(67) https://research-and-innovation.ec.europa.eu/research-area/agriculture-forestry-and-rural-areas/ecological-approaches-and-organic-farming/partnership-agroecology_en

(68) https://futureu.europa.eu/hr/?locale=hr