Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 84/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Varaždinsko bučino ulje”

EU br.: PGI-HR-02632 — 11.9.2020.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv (nazivi) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Varaždinsko bučino ulje”

2. Država članica ili treća zemlja

Republika Hrvatska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.5. Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Varaždinsko bučino ulje” je djevičansko jestivo ulje dobiveno prženjem i mehaničkim prešanjem sjemenki buče golice (Cucurbita pepo L.).

„Varaždinsko bučino ulje” je tamnozelene do crne boje s crvenkastim odsjajem. U aromi dominira osjet prženosti protkan specifičnim orašastim okusom bez stranog ili užeglog mirisa i okusa. „Varaždinsko bučino ulje” je aromatično te ima uglađen, suptilan okus i jasno prepoznatljiv miris prženih bučinih sjemenki. Karakteriziraju ga mirisne, pikantne note i dobro uravnotežen buke. „Varaždinsko bučino ulje” minimalno sadrži 70 % nezasićenih masnih kiselina, udio slobodnih masnih kiselina (izraženo kao oleinska) ≤ 1 %, dok je peroksidni broj ≤ 4 mmol O2/kg. Tekstura „Varaždinskog bučinog ulja” je zaokružena i profinjena, dobrog viskoziteta, vizualno privlačna i sjajnog odsjaja. „Varaždinsko bučino ulje” puni se u staklenu ambalažu čija zapremina ne prelazi 1 l.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

„Varaždinsko bučino ulje” proizvodi se od suhih sjemenki buče golice (Cucurbita pepo L.).

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje „Varaždinskog bučinog ulja” od uzgoja buče, berbe i prerade sjemenki buče u ulje moraju se provoditi u definiranom zemljopisnom području iz točke 4.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

–

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

–

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje „Varaždinskog bučinog ulja”, od sadnje buča do dobivanja ulja, obuhvaća zemljopisno područje cijele Varaždinske županije. Varaždinska županija na sjeverozapadu graniči s Republikom Slovenijom, na sjeveru s Međimurskom županijom, istočno s Koprivničko-križevačkom županijom, na jugu sa Zagrebačkom županijom te na jugozapadu s Krapinsko-zagorskom županijom.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Uzročno-posljedična povezanost proizvoda „Varaždinsko bučino ulje” i područja na kojem se proizvodi temelji se na njegovu ugledu, koji proizlazi iz duge tradicije proizvodnje ulja u Varaždinskoj županiji.

Posebnost zemljopisnog područja

Na području Varaždinske županije prevladavaju oranične površine zbog kojih se stanovništvo od davnina bavilo poljoprivredom. Ovo zemljopisno područje ima odgovarajuće klimatsko-pedološke uvjete za uzgoj buča golica. Prema Köppenovoj klasifikaciji, Varaždinska županija ima umjereno toplu i umjereno hladnu klimu. Klimatski uvjeti u razdoblju kada se odvija cvatnja te berba buče, mjereni u višegodišnjem prosjeku pokazuju da prosječna temperatura iznosi od 14,9 do 20,1 °C, relativna vlaga od 78,3 do 85 %, dok je prosječna količina mjesečnih oborina od 73 do 100 mm. Najkišovitija su ljetna tri mjeseca (lipanj–kolovoz), u kojima padne oko 33 % godišnjih oborina, u svakom prosječno više od 90 mm. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja padne oko 60 % oborina. Takav je raspored oborina povoljan za uzgoj bundeva i bučinih sjemenki od kojih se dobiva „Varaždinsko bučino ulje”. Tlo i mikroklima imaju značajnu ulogu u uzgoju buča, zbog čega i u konačnici „Varaždinsko bučino ulje” postiže posebnu kvalitetu u takvim klimatskim i pedološkim uvjetima.

Proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” na području Varaždinske županije ima višestoljetnu tradiciju. U starijim povijesnim zapisima navedeno je kako su se još prije 150 godina u selu Biškupec pokraj Varaždina lokalni stanovnici bavili uzgojem buča te proizvodnjom bučinog ulja. Manufakturna proizvodnja bučinog ulja započela je polovicom 19. stoljeća te su proizvođači počeli ovo bučino ulje predstavljati i na raznim gospodarskim izložbama. Već na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi, koja se održavala tijekom kolovoza, rujna i listopada 1864. godine u Zagrebu, jedina bučina ulja koja su bila izložena proizvedena su upravo u Varaždinskoj županiji. Proizvođači su bili barun Metel Barlabaševečki Ožegović iz sela Bela te barun Juraj Rauch iz sela Martijanec, oboje iz Varaždinske županije (Šuhaj & Devide, 1864., Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska mjeseca kolovoza, rujna i listopada 1864 obdržavana u Zagrebu, Brzotisak A. Jakić).

Industrijska proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” započela je 1917. godine, kada u Varaždinu počinje s radom Prva varaždinska hidraulička proizvodnja ulja. Povećana proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” bila je moguća zbog korištenja strojeva – ljuštilica, kojima je dokinut dugotrajan postupak ljuštenja bučinih sjemenki prije prerade, a tvornica je otkupljivala cjelokupnu proizvodnju bučinih sjemenki s područja Varaždinske županije.

U djelu „Monografija Općine Vidovec”„Varaždinsko bučino ulje” navodi se kao jedan od simbola ovog kraja. U Općini Vidovec pokraj Varaždina proizvodnja sjemenki od buče te proizvodnja bučinog ulja traje više od 100 godina, a od 1936. godine u tom području otvorena je i prva uslužna uljara koja se bavila preradom bučinih sjemenki u bučino ulje. Zahvaljujući dugoj tradiciji, velikom trudu i znanju u obradi tla, proizvodnji i preradi sjemenki te stalnim ulaganjima u znanje i tehnologiju stanovnici županije već desetljećima proizvode „Varaždinsko bučino ulje” vrhunske kvalitete.

Za svojstva „Varaždinskog bučinog ulja” zaslužne su lokalne prakse koje se primjenjuju u njegovoj proizvodnji. Na temelju iskustava i znanja proizvođača, prerada sjemenki u „Varaždinsko bučino ulje” provodi se na nižim temperaturama, zbog čega se otpuštaju slađe mirisne note nego što bi se to postiglo pri uobičajenim temperaturama prženja. Osim toga, prilikom pripreme tijesta od mljevenih bučinih koštica dodaju se manje količine kuhinjske soli, što doprinosi posebnoj kvaliteti „Varaždinskog bučinog ulja” (Martinec Nenad, Balbino Sandra, Dobša Jasminka, Šimunić-Mežnarić Vesna, Legen Saša: Macro and microelements in pumpkin seed oils: Effect of processing, crop season, and country of origin, 2019., Food Science & Nutrition, str. 1–11.).

Posebnost proizvoda

U odnosu na proizvodnju drugih biljnih ulja, prerada bučinih sjemenki u „Varaždinsko bučino ulje” specifična je i različita jer se dobiva mehaničkim procesom i uz upotrebu topline, bez dodatka aditiva, što rezultira uljem visoke kvalitete, odnosno specifičnih senzorskih svojstava.

„Varaždinsko bučino ulje” je aromatično te uglađenog, suptilnog okusa i mirisa. Ulje karakteriziraju mirisne, pikantne note i jasno prepoznatljiv miris prženih bučinih sjemenki. U okusu „Varaždinsko bučino ulje” sadrži dobro uravnotežen buke u kojem pržene sjemenke buče pridonose ugodnom i skladnom okusu.

I znanstvena zajednica pokazuje sve veći interes za „Varaždinsko bučino ulje”, koje je sve češće tema radova u kojima se analiziraju svojstva ovog ulja i uspoređuju ga s drugim bučinim uljima. Istraživanja su pokazala kako se „Varaždinsko bučino ulje” ističe osnovnim standardnim parametrima kvalitete. Pa tako „Varaždinska bučina ulja” proizvođača s područja Varaždinske županije u komparaciji s bučinim uljima proizvođača s drugih područja Hrvatske imaju najniže višegodišnje prosječne vrijednosti za udjel slobodnih masnih kiselina (izraženo kao oleinska kiselina ≤ 1 %) i peroksidni broj (≤ 4 mmol O2/kg), odnosno bolje su kvalitete (Sandra Balbino: Vrhunska kvaliteta bučinog ulja – izazovi i mogućnosti, I. Znanstveni skup – Varaždinsko bučino ulje, 2020., sažetak). „Varaždinsko bučino ulje” sadrži visoki udio nezasićenih masnih kiselina poput esencijalne linolne i oleinske kiseline (minimalno 70 % nezasićenih masnih kiselina).

Sastav masnih kiselina svrstava „Varaždinsko bučino ulje” među najznačajnije izvore omega-3 nezasićenih masnih kiselina, čiji je učinak na zdravlje i znanstveno dokazan. (Delaš, Ivančica, 2010.: Zaboravljene vrijednosti – bučino ulje, str. 38–42., Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 5 (1–2)).

Varaždinska županija ponosi se „Varaždinskim bučinim uljem”, o kojem pišu u informativnoj brošuri „Katalog poljoprivrednih proizvoda i proizvođača Varaždinske županije”, a isto tako u promotivnim materijalima koje županija izdaje u suradnji s proizvođačima i kuharima, promičući ugled tradicionalnih proizvoda. Uz to postoji i informativni letak naziva „Varaždinsko bučino ulje” te dječje edukativne slikovnice naziva „Šetnja varaždinskim krajem” i „Dobrodošli u Bučograd”, a koje su posvećene upravo „Varaždinskom bučinom ulju”. Sve navedeno jasno ukazuje na ugled koji proizvod „Varaždinsko bučino ulje” ima na području Varaždinske županije, ali i cijele Hrvatske.

Proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” na definiranom području ima bogatu tradiciju i ugled, a upotreba i zadržavanje naziva „Varaždinsko bučino ulje” dokazana je i danas jer se upotrebljava u svakodnevnom govoru (Račun-otpremnica, 2018., Uslužna uljara Patrčević).

Uzročno-posljedična povezanost zemljopisnog područja i proizvoda

Uzročno-posljedična povezanost „Varaždinskog bučinog ulja” i Varaždinske županije temelji se na stoljetnoj tradiciji njegove proizvodnje, čime je ovaj proizvod stekao prepoznatljiv ugled tijekom vremena.

„Varaždinsko bučino ulje” sastavni je dio gastronomske baštine varaždinskog kraja. Zbog svojih gastronomskih karakteristika – specifičnog orašastog okusa (Regović Petra, Diplomski rad, 2013., str. 1. i 53.) te mirisa na pržene bučine sjemenke, „Varaždinsko bučino ulje” je više od stotinu godina nezaobilazan proizvod u tradicionalnoj pripremi jela Varaždinskog kraja.

Putem raznih publikacija o pripremanju delicija i objavljenih recepata te u turističkim vodičima, proizvod „Varaždinsko bučino ulje” opisuje se kao tipičan proizvod varaždinskog kraja koji brojni potrošači smatraju varaždinskim specijalitetom (Čuvari tradicije, okusa i mirisa varaždinskog kraja, 2016.; Varaždinsko bučino ulje, deplijan).

Jedinstvene recepte za pripremu raznih jela u kojima je glavni sastojak „Varaždinsko bučino ulje” osmislio je i napisao poznati chef Damir Crleni te ih je sabrao u kuharicu koju je izdala Varaždinska županija (Crleni, D., 2018., Varaždinsko bučino ulje, Knjiga recepata), a njegova „Tradicijska kuharica” varaždinskog kraja cijela je posvećena buči i „Varaždinskom bučinom ulju” (Crleni D. 2019., Tradicijska kuharica, knjiga recepata).

Činjenica da se „Varaždinsko bučino ulje” redovito izlaže na festivalima, izložbama i manifestacijama u Varaždinskoj županiji svjedoči također o ugledu ovog proizvoda. Od 2011. godine održava se manifestacija „Izložba bučinog ulja” kako bi se podigla svijest proizvođača i potrošača o važnosti konzumiranja ovog proizvoda. Izložba se održava svake godine, a od 2018. godine ima i međunarodni karakter sa sudjelovanjem proizvođača bučinog ulja iz Austrije, Slovenije i Mađarske. Osim degustacije bučinog ulja, provodi se i ocjenjivanje njegove kvalitete te se najboljim proizvođačima dodjeljuju diplome i priznanja. U tom intervalu od više desetaka godina „Varaždinsko bučino ulje” i dalje na izložbama izvan Hrvatske osvaja svojom kvalitetom, o čemu svjedoče i mnoge nagrade i priznanja zadnjih godina u Parizu, Belgiji i Austriji (Monde Selection, GOLD QUALITY AWARD on the 59th World Selection 2020 of Food Products; Agence pour la Valorisation des Produits Agricoles, 18ème Concours International „Les Huiles du Monde” AVPA-Paris 2020; 3. Alpe-Adria Ölprämierung, Austria, 2020).

U turističkoj promociji Varaždinske županije posebno mjesto pored ostalih tradicionalnih proizvoda ima i „Varaždinsko bučino ulje”, pa se u promotivnim materijalima „Varaždinska županija: Put kroz vrijeme”, ističe kako je „Varaždinsko bučino ulje” od pamtivijeka nezaobilazan začin jelima na ovdašnjim trpezama koji se poslužuje gostima kako bi ih se upoznalo s tradicijom i njegovim „okusom” (Turistička zajednica varaždinske županije, 2014., Skromni i svečani objed, Na seljačkim kolima, str. 14.).

Svi dostupni pisani tragovi o povezanosti proizvoda „Varaždinsko bučino ulje” i zemljopisnog područja objavljeni su i u monografiji koja nudi pregled tradicijske proizvodnje, najnovijih dostignuća te znanstvenih spoznaja o nutritivnoj i zdravstvenoj vrijednosti ovog ulja (Roman Ozimec, Dragutin Vincek, Sandra Balbino, Mara Bogović, Davor Hostić, Damir Crleni, Ivan Goričanec: Varaždinsko bučino ulje – monografija, 2020., str. 1.–208.)

Ugled proizvoda „Varaždinsko bučino ulje” uspio se sačuvati upravo zahvaljujući malim lokalnim proizvođačima koji su taj naziv oduvijek isticali u svojem svakodnevnom govoru te pri prodaji proizvoda na lokalnim tržnicama (Varaždinske vijesti, 1982., Potvrda dobrog ugleda, str. 12.; Varaždinske vijesti, 1984., Bogata i raznovrsna zimnica, str. 10.).

Upućivanje na objavljenu specifikaciju

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/proizvodi_u_postupku_zastite-zoi-zozp-zts/Varazdinsko_bucino_ulje_specifikacija_14092022.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.