Potreba za djelovanjem

U financijskom sektoru i izvan njega podaci se zbog tehnološkog napretka sve više upotrebljavaju i razmjenjuju. U skladu sa strategijom za digitalne financije objavljenom 2020. promicanje financija utemeljenih na podacima jedan je od glavnih prioriteta Komisije. Podatkovno gospodarstvo potaknuto proizvodnjom i uporabom podataka ima znatan potencijal za rast. Sektor financijskih usluga, u kojem se bilježi najveći broj korisnika podataka u EU-u, povezan je s brojnim drugim sektorima. Stoga je ostvarivanje dodatnog inovacijskog potencijala u tom sektoru ključno za uspjeh Komisijine šire strategije za podatke.

Unatoč znatnom potencijalu mnoge inovacije usporava to što korisnici financijskih usluga, osim u slučaju računa za plaćanje obuhvaćenih revidiranom Direktivom o platnim uslugama, nemaju stvarnu kontrolu nad svojim podacima. To im otežava razmjenu podataka s drugim pružateljima usluga, koji su ih mogli upotrijebiti za pružanje financijskih i informacijskih usluga utemeljenih na podacima. Više je razloga za to. Prvo, klijenti nemaju povjerenja i stoga oklijevaju razmjenjivati svoje podatke. Drugo, čak i kad bi klijenti htjeli razmjenjivati svoje podatke, u praksi je to teško, osobito zbog nejasne pravne situacije u pogledu pristupa korisnika podataka tim podacima. Treće, osim kad je riječ o računima za plaćanje, podaci o klijentima i podatkovna sučelja u financijskom sektoru rijetko su dostupni i, ako jesu, uglavnom nisu standardizirani, što poskupljuje obradu podataka. Naposljetku, vlasnici podataka nemaju dovoljno poticaja za razvoj visokokvalitetnih sučelja koja ispunjavaju operativne poslovne zahtjeve korisnika podataka.

Zbog toga je novim sudionicima na tržištu i manjim inovativnim pružateljima usluga teže nuditi prilagođene proizvode i usluge koji bi bolje odgovarali specifičnim potrebama korisnika, dok potrošači ne mogu pristupiti tim inovativnim uslugama i plaćaju veće naknade za usluge zbog ograničene konkurencije. Osim toga, zbog postojećih prepreka poduzeća posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) ne mogu se služiti boljim, praktičnijim i automatiziranim financijskim uslugama. Te prepreke ujedno financijskim institucijama otežavaju optimiziranje usluga za klijente jer usporavaju njihovu digitalnu transformaciju, dok treće strane kao korisnici podataka zbog njih gube poslovne prilike. Time se u gospodarstvu u cjelini usporava uvođenje poslovnih modela utemeljenih na podacima, što dovodi do manjih privatnih ulaganja, slabijeg prihvaćanja inovativnih usluga te općeg nedostatka povjerenja i pouzdanja u razmjenu podataka.

Ti problemi javljaju se u svim državama članicama EU-a, a s obzirom na to da vlasnici i potencijalni korisnici financijskih podataka na unutarnjem tržištu financijskih usluga često posluju u nekoliko država članica, države članice vjerojatno ih ne mogu riješiti same. Osim toga, opisani problemi nedovoljno se rješavaju postojećim pravnim okvirom EU-a. Iako je EU u kontekstu europske strategije za podatke donio nekoliko zakonodavnih akata koji se primjenjuju u svim gospodarskim sektorima, i dalje ih potrebno dopuniti na sektorskoj razini kako bi se postigao njihov puni učinak. Potrebna su nova sektorska pravila za financijske usluge u EU-u kako bi se omogućila primjena prilagodljivih i učinkovitijih poslovnih modela koji mogu u potpunosti iskoristiti jedinstveno tržište EU-a kako bi se klijentima, bili oni potrošači ili poduzeća, omogućio veći nadzor nad pristupom njihovim financijskim podacima i njihovom uporabom.

Opcije politike

Pri pripremi ove procjene učinka utvrđeno je da postoji nekoliko opcija politike. U opcijama politike uzeti su u obzir i rad Komisijine Stručne skupine za europski prostor za financijske podatke te povratne informacije dionika primljene u okviru javnog i ciljanog savjetovanja o otvorenim financijama. Analizirane opcije politike grupirane su prema posebnim ciljevima koji su formulirani kao odgovor na utvrđene uzroke problema, a ti su ciljevi: (A) povećanje povjerenja klijenata u razmjenu podataka u financijskom sektoru, (B) uvođenje obveze vlasnika podataka da razmjenjuju podatke o klijentima s korisnicima podataka, (C) promicanje standardizacije podataka o klijentima i sučelja i (D) podrška pri uvođenju visokokvalitetnih sučelja za razmjenu podataka o klijentima.

Opcije su analizirane s obzirom na njihovu djelotvornost u ostvarenju posebnih ciljeva, učinkovitost u pogledu povezanih troškova i usklađenost s postojećim regulatornim okvirom EU-a u području razmjene podataka.

Učinci najpoželjnije opcije

Nakon temeljite analize utvrđeno je da je najbolje rješenje paket opcija politike kojima će se stvoriti sljedeće okruženje:

·sudionici na tržištu obvezni su klijentima staviti na raspolaganje nadzorne ploče za dopuštenja u okviru otvorenih financija, utvrđena su pravila prihvatljivosti za pristup podacima o klijentima i europska nadzorna tijela ovlaštena su za izdavanje smjernica o opsegu uporabe osobnih podataka (opcija A.3.),

·korisnicima podataka mora se osigurati pristup odabranim skupovima podataka o klijentima iz cijelog financijskog sektora (opcija B.2.),

·sudionici na tržištu obvezni su u okviru sustavâ razmjene financijskih podataka izraditi zajedničke standarde za podatke o klijentima i sučelja koja se odnose na podatke kojima se mora moći pristupiti u okviru specifičnog cilja B (opcija C.1.),

·vlasnici podataka obvezni su u zamjenu za naknadu uspostaviti aplikacijska programska sučelja (API-ji), u kojima će se primjenjivati zajednički standardi za podatke o klijentima i sučelja koji su izrađeni u okviru sustavâ razmjene financijskih podataka, dok su članovi sustava obvezni dogovoriti se o tome tko snosi ugovornu odgovornost (opcija D.3.).

Politika otvorenih financija pozitivno bi utjecala na društvo i okoliš, kao i na temeljna prava te MSP-ove. Klijenti koji žele razmjenjivati svoje podatke imali bi koristi od novih proizvoda i usluga kojima bi se poboljšali njihovi gospodarski rezultati. Pomnim definiranjem područja primjene ove inicijative isključili bi se skupovi podataka s najvećim rizikom od financijskog isključivanja ranjivih potrošača. Nadalje, nadzorne ploče za dopuštenja u okviru otvorenih financija u kombinaciji s pravilima o prihvatljivosti i utvrđenim opsegom uporabe osobnih podataka zaštitile bi klijente od svih drugih potencijalnih negativnih učinaka na prava na zaštitu podataka i privatnost.

Podaci o klijentima razmjenjivali bi se samo na zahtjev klijenta i u skladu s Općom uredbom EU-a o zaštiti podataka (OUZP) u slučaju osobnih podataka, čime bi se povećalo opće pouzdanje klijenata u razmjenu podataka. Vlasnici podataka morali bi omogućiti pristup skupovima podataka o klijentima iz cijelog financijskog sektora koji imaju visoku dodanu vrijednost za korisnike podataka i nose nizak rizik od financijskog isključivanja klijenata. Time bi se ojačalo tržišno natjecanje, poboljšao pristup financijskim uslugama i unaprijedilo iskustvo klijenata zbog automatizacije. Obvezivanje sudionika na tržištu na sudjelovanje u izradi zajedničkih standarda za podatke i sučelja jednako će utjecati na vlasnike i korisnike podataka i klijente te će olakšati izravnu povezivost vlasnika i korisnika podataka, čime će se smanjiti troškovi pristupa podacima i njihove obrade.

Pravo na razumnu naknadu za stavljanje na raspolaganje standardiziranih tehničkih sučelja bio bi jasan poticaj vlasnicima podataka da ulože sredstva u kvalitetna sučelja, što bi ubrzalo njihovu primjenu unutar sektora. Iako će vlasnici podataka morati ulagati u tehnička sučelja, troškovi njihove uspostave s vremenom će se prenijeti na korisnike podataka. Zahvaljujući ograničavanju iznosa te naknade u skladu s odredbama Prijedloga akta o podacima, kojima se ona ograničava na iznos troška u slučaju korisnika podataka koji su MSP-ovi, rizik od neželjenih protutržišnih učinaka ostaje pod kontrolom.

MSP-ovi bi imali koristi od okvira za otvorene financije i u svojstvu korisnika podataka i u svojstvu klijenta. Kao klijentima povećali bi im se sigurnost i pouzdanje u razmjenu podataka te bi im se otvorio pristup inovativnijim uslugama, što bi moglo smanjiti njihove troškove i pridonijeti njihovoj konkurentnosti. Kao korisnici podataka snosili bi trošak stavljanja na raspolaganje nadzornih ploča za dopuštenja u okviru otvorenih financija i trošak licenciranja pristupa podacima o klijentima, dok bi inovativne usluge mogle povećati njihovu učinkovitost, a standardizacija podataka pružila bi im nove poslovne prilike. Očekuje se da će inicijativa olakšati ulazak na tržište inovativnim start-up poduzećima koja nude nove vrste usluga na temelju novih poslovnih modela.

Iako će se učinak inicijative pratiti od njezina stupanja na snagu, evaluaciju bi trebalo provesti najranije tri godine od početka provedbe. Tako će se rezultati temeljiti na dostatnom razdoblju promatranja.