U Komunikaciji „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.”( 1 ), Komisija je naglasila važnost regulatornog sustava kojim se osigurava postizanje ciljeva uz minimalne troškove. Stoga se obvezala na daljnju racionalizaciju i pojednostavnjenje zahtjeva za izvješćivanje. Krajnji je cilj smanjiti takvo opterećenje za 25 %, a pritom ne ugroziti povezane ciljeve politike.

Zahtjevi za izvješćivanje imaju ključnu ulogu u osiguravanju ispravne provedbe i pravilnog praćenja zakonodavstva. Njihovi troškovi uvelike se kompenziraju koristima koje donose, posebno kad je riječ o praćenju i osiguravanju usklađenosti s ključnim mjerama politike. Međutim, zahtjevi mogu i nerazmjerno opteretiti dionike (posebno MSP-ove i mikropoduzeća), među ostalim i zbog organizacijskih i tehnoloških promjena koje zahtijevaju prilagodbu izvornih zahtjeva za izvješćivanje. S vremenom se mogu nagomilati i rezultirati suvišnim, dvostrukim ili zastarjelim obvezama, neučinkovitom učestalošću i rokovima izvješćivanja ili neprikladnim metodama prikupljanja.

Stoga je prioritet pojednostavniti obveze izvješćivanja i smanjiti administrativno opterećenje. U tom kontekstu cilj je ovog prijedloga pojednostavniti inicijativu uključenu u glavnu ambiciju „Gospodarstvo u interesu građana” u području politike kojom se uređuje ekonomska i monetarna unija.

Prijedlogom će se racionalizirati obveze izvješćivanja uklanjanjem izvješća koja više nisu potrebna.

Zahtjevi za izvješćivanje odnose se na javna tijela. Ovim prijedlogom ukinula bi se obveza nadležnih tijela država članica da Komisiji dostavljaju statističke podatke o broju kaznenih djela krivotvorenja i o broju osoba koje su kazneno gonjene i osuđene za kaznena djela krivotvorenja i broju osoba koje su kazneno gonjene i osuđene za kaznena djela krivotvorenja, kako je utvrđeno u članku 11. Direktive 2014/62/EU 2 . Države članica imaju poteškoća s prikupljanjem i dostavom pouzdanih podatka da bi ispunile tu posebnu odredbu, a oni nemaju ključnu ulogu u učinkovitoj provedbi tog pravnog akta.

Prijedlog je dio prvog paketa mjera za racionalizaciju zahtjeva za izvješćivanje. To je korak u kontinuiranom procesu detaljnog razmatranja postojećih zahtjeva za izvješćivanje, čiji je cilj procijeniti jesu li zahtjevi i dalje relevantni i povećati njihovu učinkovitost.

Racionalizacija uvedena tim mjerama neće utjecati na postizanje ciljeva u tom području politike iz sljedećih razloga:

Glavni je cilj Direktive 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijeća kaznenopravna zaštita eura i drugih valuta od krivotvorenja.

Njome se utvrđuju minimalna pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija u području krivotvorenja eura i drugih valuta kao i zajedničke odredbe za jačanje borbe protiv tih kaznenih djela i poboljšavanje istrage o njima te osiguravanje bolje suradnje u borbi protiv krivotvorenja.

Glavni elementi Direktive uključuju kriminalizaciju „proizvodnje” i „distribucije” krivotvorenih valuta kao i „pripremna kaznena djela” kao što su izrada sigurnosnih obilježja, odredbe o kaznama te načelo teritorijalnosti i izvanteritorijalne nadležnosti. Uključuje i odredbu o upotrebi određenih istražnih alata te odredbu kojom se osigurava da nacionalni centri za analizu i nacionalni centri za analizu kovanica mogu analizirati krivotvorine eura tijekom sudskih postupaka koji su u tijeku. Učinkovito prenošenje tih elemenata u nacionalno pravo ključno je za postizanje tih ciljeva Direktive.

Osim toga, Direktivom se propisuje da države članice Komisiji dostavljaju relevantne statističke podatke koji se odnose na broj kaznenih djela u području krivotvorenih novčanica i kovanica te broj osoba protiv kojih je kazneni progon pokrenut i koje su osuđene.

Ti bi podaci u načelu pomogli da se stekne cjelovitija slika o problemu krivotvorenja na razini Unije te bi se time pridonijelo oblikovanju djelotvornijeg odgovora.

Međutim, iskustvo je pokazalo da statistički podaci o kaznenim postupcima krivotvorenja eura koje su države članice proizvele u skladu s tom odredbom nisu usporedivi i često su raspršeni, nepotpuni i netočni. Stoga u praksi ta obveza ne doprinosi djelotvorno praćenju i evaluaciji je li Direktiva postigla svoj cilj.

Neispunjavanje obveza izvješćivanja o statističkim podacima općenito nije razlog da se države članice oslobode od tih obveza. Suprotno tome, trebalo bi potaknuti nastojanja za usklađivanjem, uključujući testiranjem različitih pristupa i/ili olakšavanjem zajedničkih standarda i formata izvješćivanja od strane Komisije kao osnove za obveze izvješćivanja država članica.

Međutim, posebno u vezi s krivotvorenjem eura, već postoje obveze izvješćivanja o broju zaplijenjenih krivotvorenih kovanica i novčanica. Nacionalna tijela u državama članicama EU-a moraju poslati krivotvorene novčanice i kovanice svojim nacionalnim centrima za analizu radi analize i identifikacije. Banke i druge kreditne institucije moraju povući iz optjecaja sve euro novčanice i kovanice za koje sumnjaju da su krivotvorene i predati ih relevantnim nacionalnim tijelima.

Opseg i trendovi te pojave dobro su dokumentirani i poznati nadležnim nacionalnim tijelima 3 . Stoga za to specifično područje kriminala obveza izvješćivanja o statističkim podacima o kaznenim postupcima nije ključna kako bi se osiguralo da se ciljevi Direktive ostvare i prate.

S pomoću Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) Komisija osigurava da je njezino zakonodavstvo svrsishodno i prilagođeno potrebama dionika, uz minimalno opterećenje i postizanje zadanih ciljeva. Ovaj je prijedlog stoga dio programa REFIT jer se njime smanjuje složenost obveza izvješćivanja koje proizlaze iz propisa EU-a.

Iako su neki zahtjevi za izvješćivanje neophodni, trebali bi biti što učinkovitiji, odnosno trebalo bi izbjeći preklapanje i nepotrebno opterećenje i primjenjivati što više digitalnih i interoperabilnih rješenja.

Ovim se prijedlogom racionaliziraju zahtjevi za izvješćivanje, čime se omogućuje učinkovitije postizanje ciljeva zakonodavstva uz manje opterećenje za javna tijela.

Pravna osnova ovog prijedloga je članak 83. stavak 1. o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, koji je kompatibilan s Direktivom 2014/62/EU.

Dotični zahtjevi za izvješćivanje propisani su pravom EU-a. Stoga je njihovu racionalizaciju najbolje provesti na razini EU-a kako bi se osigurala pravna sigurnost i dosljednost izvješćivanja. Time će se osigurati jednaki uvjeti za javne uprave u cijelom EU-u, koje će imati koristi od racionalizacije zahtjeva za izvješćivanje koji proizlaze iz tih mjera.

Racionalizacijom zahtjeva za izvješćivanje pravni se okvir pojednostavnjuje uvođenjem minimalnih izmjena postojećih zahtjeva, a pritom se ne utječe na bit šireg cilja politike. Prijedlogom se stoga uvode samo izmjene koje su nužne za učinkovito izvješćivanje, a ne mijenjaju se bitni elementi predmetnog zakonodavstva.

Ovaj je prijedlog osmišljen nakon postupka internog preispitivanja postojećih obveza izvješćivanja i na temelju iskustva stečenog provedbom povezanog zakonodavstva. Budući da je to jedan od koraka u procesu kontinuirane procjene zahtjeva za izvješćivanje koji proizlaze iz zakonodavstva EU-a, nastavit će se preispitivati takvo opterećenje i njegov učinak na dionike.

Prijedlog se odnosi na ograničene i ciljane izmjene zakonodavstva radi racionalizacije zahtjeva za izvješćivanje. Temelji se na iskustvu stečenom provedbom zakonodavstva. Ne utječe značajno na politiku, već samo omogućuje učinkovitiju i djelotvorniju provedbu. Zbog njegove ciljane prirode i nedostatka relevantnih opcija politike nije potrebna procjena učinka.

Prijedlog je dio programa REFIT, a cilj mu je pojednostavniti zakonodavstvo i smanjiti opterećenje za dionike.

Smanjit će administrativno opterećenje nadležnih tijela uklanjanjem suvišnog statističkog zahtjeva za izvješćivanje.

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo