EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.8.2023.
COM(2023) 492 final
2023/0301(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkome moru za 2024. te o izmjeni Uredbe (EU) 2023/194 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 1 o zajedničkoj ribarstvenoj politici („osnovna uredba o ZRP-u”) živi morski biološki resursi iskorištavaju se tako da se populacije lovljenih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY). Utvrđivanje ribolovnih mogućnosti u obliku ukupnih dopuštenih ulova (TAC-ova) i kvota na godišnjoj osnovi važan je instrument za postizanje tog cilja.
Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 2 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more (višegodišnji plan) dodatno se utvrđuju ciljani rasponi ribolovne smrtnosti. Ti se rasponi u ovom Prijedlogu upotrebljavaju za postizanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP), a posebno za postizanje i održavanje MSY-ja.
Ovim Prijedlogom nastoje se utvrditi ribolovne mogućnosti država članica za 2024. za gospodarski najvažnije riblje stokove u Baltičkome moru. Ovim Prijedlogom nastoji se urediti i morski rekreacijski ribolov u mjeri koja je potrebna kako bi se očuvali riblji stokovi na koje se odnosi ova Uredba. Radi pojednostavnjenja i pojašnjenja godišnjih odluka o TAC-ovima i kvotama ribolovne mogućnosti u Baltičkome moru utvrđuju se od 2006. zasebnom uredbom.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Prijedlogom se utvrđuju TAC-ovi i kvote na razinama koje su u skladu s ciljevima osnovne uredbe o ZRP-u.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Prijedlog je skladu s drugim politikama Unije, a u prvom redu s politikama u području zaštite okoliša.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova Prijedloga članak 43. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog je u isključivoj nadležnosti Unije kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (d) UFEU-a. Stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.
•Proporcionalnost
Prijedlogom se državama članicama dodjeljuju ribolovne mogućnosti u skladu s ciljevima osnovne uredbe o ZRP-u i višegodišnjeg plana za Baltik. Države članice na temelju članka 16. stavaka 6. i 7. i članka 17. osnovne uredbe o ZRP-u odlučuju kako se ribolovne mogućnosti koje su im dodijeljene dodjeljuju ribarskim plovilima koja plove pod njihovom zastavom u skladu s određenim kriterijima utvrđenima u tim člancima. Stoga države članice imaju potrebno diskrecijsko pravo pri raspodjeli dodijeljenih TAC-ova u skladu sa socijalnim/gospodarskim modelom po njihovu izboru za iskorištavanje ribolovnih mogućnosti obuhvaćenih ovim Prijedlogom.
•Odabir instrumenta
Uredba se smatra najprikladnijim instrumentom jer omogućuje utvrđivanje zahtjeva koji se izravno primjenjuju na države članice i relevantna poduzeća. Na taj će se način omogućiti pravovremena i usklađena provedba zahtjeva, a posljedično i veća pravna sigurnost.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Komisija se savjetovala s dionicima, posebno u okviru Savjetodavnog vijeća za Baltičko more, na temelju Komunikacije „Prema održivijem ribarstvu u Uniji: trenutačno stanje i smjernice za 2024.” (COM(2023) 303 final). Prijedlog se temelji na znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES). Preliminarna stajališta koje su dionici u okviru savjetovanja izrazili o svim predmetnim ribljim stokovima uzeta su u obzir u najvećoj mjeri te se vodilo računa o tome da nisu proturječna postojećim politikama i da ne dovode do pogoršanja stanja osjetljivih resursa.
O znanstvenim savjetima o ograničenjima ulova i stanju stokova raspravljalo se i s državama članicama na regionalnom forumu BALTFISH u lipnju 2023.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Komisija se savjetovala s ICES-om o metodologiji koju treba primijeniti. Znanstveni savjeti ICES-a temelje se na savjetodavnom okviru koji su izradile njegove stručne skupine i tijela koja donose odluke te su izdani u skladu s njegovim okvirnim sporazumom o partnerstvu s Komisijom.
Unija svake godine od ICES-a traži znanstvene savjete o stanju važnih ribljih stokova. Primljeni savjeti odnose se na sve baltičke stokove, a TAC-ovi se predlažu za komercijalno najvažnije stokove 3 .
•Procjena učinka
Prijedlog je dio dugoročnog pristupa da se ribolov prilagodi dugoročno održivim razinama i na tim razinama zadrži. Očekuje se da će taj pristup s vremenom dovesti do: i. stabilnog ribolovnog pritiska, ii. viših kvota, a time i iii. boljih prihoda za ribare i njihove obitelji. Očekuje se da će veći broj iskrcaja koristiti: ribarskoj industriji, potrošačima, prerađivačkoj industriji i sektoru maloprodaje, i ostalim sektorima povezanima s gospodarskim i rekreacijskim ribolovom. U tom kontekstu potrebno je naglasiti vezu između održivog ribarstva i zdravog morskog okoliša u Baltičkome moru u skladu sa strategijom za bioraznolikost i drugim povezanim inicijativama, a posebno s akcijskim planom EU-a za morske ekosustave i ribarstvo 4 .
Ovim se Prijedlogom nastoje izbjeći kratkoročni pristupi ne bi li se postigla dugoročna održivost. Stoga se inicijative dionika i savjetodavnih vijeća uzimaju u obzir ako ih ICES i/ili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) pozitivno ocijene. Komisijin prijedlog reforme ZRP-a temeljio se na procjeni učinka (SEC(2011) 891) u kojoj je navedeno da je postizanje cilja MSY-ja neophodan uvjet za okolišnu, gospodarsku i socijalnu održivost, no ta se tri cilja ne mogu postići zasebno.
Do 2019. odlukama o ribolovnim mogućnostima u Baltičkome moru ribolovna smrtnost svih stokova za koje je izdan savjet o MSY-ju uspjela se uskladiti s rasponima MSY-ja u trenutku utvrđivanja TAC-a, osim za haringu u zapadnom Baltiku. Osim toga, čini se da su se tim odlukama uspijevali obnoviti stokovi i uskladiti ribolovni kapacitet s ribolovnim mogućnostima. Međutim, 2019. postalo je očito da je bakalar u istočnom Baltiku pod velikim pritiskom. Otad ICES u procjenama navodi da će taj stok najvjerojatnije biti osiromašen i u narednim godinama. U 2021. postalo je očito da je i stok bakalara u zapadnom Baltiku već više godina na razinama koje su ispod sigurnih bioloških granica (tj. ispod takozvane referentne točke Blim), a ICES je istaknuo da je i više populacija lososa u vrlo lošem stanju. Iako je do 2020. procijenjivao da je biomasa haringe u središnjem Baltiku ispod zdravih razina (tj. ispod takozvane referentne točke Btrigger), ICES sada smatra da se ona već od sredine 90-tih ustvari kreće oko razine Blim, a nekoliko godina bila je ispod nje. Naposljetku, iako je do 2022. procijenjivao da je haringa u Botničkome moru vrlo blizu granice Btrigger, ICES sada procjenjuje da je taj stok od 2021. ispod te granice. Stoga su potrebna daljnja poboljšanja kako bi se postigao i održao MSY za sve stokove Baltičkog mora.
ICES je 31. svibnja 2023. objavio znanstvene savjete za različite stokove u Baltiku. Prema njegovim procjenama biomasa haringe u zapadnom Baltiku i bakalara u istočnom i zapadnom Baltiku i dalje su ispod razine Blim. Biomasa haringe u središnjem Baltiku pala je ispod razine Blim, a haringe u Botničkome moru ispod razine Btrigger. Za bakalara u istočnom i zapadnom Baltiku i lososa u Finskom zaljevu izdan je savjet utemeljen na načelu predostrožnosti. Za preostalih sedam stokova savjet izdan na temelju MSY-ja je sljedeći:
·papalina, haringa u Riškom zaljevu i iverak zlatopjeg iznad su razine Btrigger,
·haringa u Botničkom zaljevu pala je ispod razine Btrigger,
·haringa u zapadnom i središnjem Baltiku ispod je razine Blim,
·stanje raznih populacija lososa u glavnom bazenu i dalje je vrlo raznoliko (od ispod Rlim do iznad RMSY).
Uzimajući u obzir prethodno navedeno, predlaže se zadržavanje pristupa primijenjenog na lososa u glavnom bazenu i smanjenje TAC-a za 15 % u odnosu na 2023. U skladu s Prijedlogom ribolovne mogućnosti za lososa u Finskom zaljevu povećat će se za 7 % u odnosu na 2023., a ribolovne mogućnosti za haringu u Riškom zaljevu smanjiti za 20 % u odnosu na tu istu godinu. Komisija je za ostale stokove od ICES-a zatražila dodatne informacije o odnosima među vrstama i neizbježnim usputnim ulovima. Nakon što primi te informacije, Komisija će svoj Prijedlog ažurirati.
Stoga se gospodarski učinak prijedloga za 2024. trenutačno ne može procijeniti iako će doći do smanjenja ribolovnih mogućnosti za sve države članice.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
U Prijedlogu se zadržava fleksibilnost u okviru mehanizama razmjene kvota već utvrđenih uredbama o ribolovnim mogućnostima u Baltičkome moru iz prethodnih godina. Ne predlažu se nova pravila ni novi administrativni postupci za javna tijela (na razini Unije ili na nacionalnoj razini) kojima bi se povećalo administrativno opterećenje.
Prijedlog se odnosi na godišnju uredbu koja se primjenjuje na 2024. te ne uključuje klauzulu o reviziji.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog ne utječe na proračun Unije.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Praćenje iskorištavanja ribolovnih mogućnosti u obliku TAC-ova i kvota uvedeno je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 5 .
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Prijedlogom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za 2024. za određene stokove ili skupine stokova za lov ribe u Baltičkome moru.
Radi utvrđivanja kvota Unije za stokove koje Unija dijeli s Ruskom Federacijom odgovarajuće količine tih stokova oduzete su od ulova koje je preporučio ICES. TAC-ovi i kvote dodijeljeni državama članicama navedeni su u Prilogu ovom Prijedlogu.
Za bakalara u istočnom Baltiku ICES i dalje ne može utvrditi vrijednosti rasponâ FMSY-ja. Stoga je za 2024. opet izdao savjet utemeljen na načelu predostrožnosti. ICES već petu godinu zaredom savjetuje nultu stopu ulova bakalara u istočnom Baltiku. Procjenjuje da je veličina stoka 2023. samo 71 % razine Blim i da će u srednjoročnom razdoblju ostati ispod te razine čak i uz potpuni prestanak ribolova. Osim toga, ICES procjenjuje da je novačenje i dalje nisko. S obzirom na iscrpljenost stoka, od 2019. donesene su stroge mjere. Zabranjen je usmjereni ribolov bakalara u istočnom Baltiku, osim isključivo znanstvenog ribolova, a TAC je ograničen na neizbježne usputne ulove kako bi se izbjeglo ograničavanje većine drugih vrsta ribolova u Baltičkome moru. Od 2019. donesene su dodatne korektivne mjere funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima u obliku zabrane ribolova na području mrijestilišta na vrhuncu razdoblja mriješćenja, na potencijalnim mrijestilištima i tijekom migracije radi mriještenja. Iznimke od zabrane ribolova na području mrijestilišta donesene su isključivo za znanstveni ribolov, određeni mali obalni ribolov pasivnim alatima i određene vrste ribolova haringe za prehranu ljudi. Osim toga, rekreacijski ribolov zabranjen je na glavnom području rasprostranjenosti od 2020. jer bi ulovljene količine bile znatno veće od TAC-a za usputni ulov. S obzirom na to da te korektivne mjere još nisu mogle dovesti do poboljšanja stanja stoka, Komisija u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u predlaže da ih se zadrži i da se za određene vrste ribolova haringe ukine izuzeće u razdoblju zabrane ribolova na području mrijestilišta jer će ciljani ribolov haringe u središnjem Baltiku biti zabranjen. Kad je riječ o razini TAC-a, Komisija očekuje informacije od ICES-a o razini neizbježnog usputnog ulova bakalara u istočnom Baltiku u drugim vrstama ribolova. Te su informacije potrebne jer su trenutačno dostupne informacije iz 2020., a okolnosti povezane s ribolovom otad su se promijenile, osobito kad je riječ o iznimno visokoj stopi novačenja iverka zlatopjega posljednjih godina.
Savjet ICES-a za bakalara u zapadnom Baltiku već nekoliko godina vrlo je nepouzdan. ICES je u savjetu za 2021. naveo da je stok proteklih deset godina uglavnom bio ispod razine Blim. Stoga je Vijeće od 2021. odlučilo zabraniti usmjereni ribolov, osim isključivo znanstvenog ribolova, i ograničiti TAC na neizbježne usputne ulove kako bi se izbjeglo ograničavanje drugih vrsta ribolova. Vijeće je usto zadržalo ili postrožilo druge već postojeće korektivne mjere funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima. Konkretno, Vijeće je zadržalo zabranu ribolova na području mrijestilišta na vrhuncu razdoblja mriješćenja i na potencijalnim mrijestilištima, uz iznimku: i. isključivo znanstvenog ribolova, ii. određenog malog priobalnog ribolova pasivnim alatima, iii. određenih vrsta ribolova haringe za prehranu ljudi, i iv. ribolova školjkaša u određenim plitkim vodama. Nadalje, Vijeće je proširilo razdoblje zabrane ribolova na području mrijestilišta kako bi obuhvatilo rekreacijski udičarski ribolov. Izvan razdoblja zabrane ribolova na području mrijestilišta Vijeće je smanjilo dnevno ograničenje ulova za rekreacijski ribolov na jednu ribu po ribiču dnevno. Zbog konstantne nepouzdanosti ICES je odlučio smanjiti stupanj savjeta za 2024. na savjet utemeljen na načelu predostrožnosti na temelju 3. kategorije podataka i smanjiti razinu preporučenih ukupnih ulova bakalara u zapadnom Baltiku za –97 %. Izjavio je da je biomasa stoka proteklih 15 godina uglavnom bila ispod razine Blim, a 2022. dosegla je najnižu razinu. Iako se nakon 2022. neznatno povećala, i dalje je ispod razine Blim. S obzirom na savjet o malom ulovu, Komisija u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u predlaže prekid rekreacijskog ribolova, zadržavanje zabrane ribolova, zadržavanje zabrane ribolova na području mrijestilišta i ukidanje izuzeća za određene vrste ribolova haringe jer će usmjereni ribolov haringe u zapadnom i središnjem Baltiku biti zabranjen. Kad je riječ o razini TAC-a, Komisija očekuje informacije od ICES-a o razini neizbježnog usputnog ulova bakalara u zapadnom Baltiku u drugim vrstama ribolova, posebno u ribolovu plosnatica.
ICES je barem od 90-tih tvrdio da se stanje riječnih stokova lososa u Baltičkome moru jako razlikuje, pri čemu su neki stokovi zdravi, a drugi vrlo slabi. Na temelju komparativne studije ICES je u savjetu za 2022. prvi put naveo da bi radi zaštite slabih riječnih stokova trebalo prestati sa svim gospodarskim i rekreacijskim ulovima lososa u glavnom bazenu, koji su oba sami po sebi mješoviti ribolov u kojem se lovi losos i iz zdravih i iz slabih riječnih stokova. Međutim, ICES je pritom smatrao i da bi nastavak postojećeg usmjerenog ribolova na obalnim područjima Botničkog zaljeva i Alandskog mora (podzone ICES-a 29N, 30 i 31) za vrijeme ljetne migracije lososa i dalje trebao biti moguć. Stoga je Vijeće od 2021. odlučilo zabraniti usmjereni ribolov lososa u glavnom bazenu i utvrditi TAC za usputni ulov za neizbježne usputne ulove, uz iznimku isključivo znanstvenog ribolova, pri čemu se na tim sjevernim obalnim područjima i dalje dopušta usmjereni ribolov lososa u ljetnom razdoblju. Vijeće je od 2021. donijelo i dodatne korektivne mjere funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima i zabranilo ribolov parangalima na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje mjereno od polaznih crta. Nadalje, Vijeće je od 2021. odlučilo da se u rekreacijskom ribolovu dnevno ograničenje ulova od jednog lososa s odrezanom perajom primjenjuje samo ako i kada su usmjereni komercijalni ribolov te tehnike ribolova za ulov i puštanje zabranjeni. U savjetu za 2024. ICES još jednom naglašava da bi radi zaštite slabih riječnih stokova trebalo prestati sa svim gospodarskim i rekreacijskim ulovima lososa u glavnom bazenu, dok bi se neke vrste usmjerenog ribolova lososa pod određenim uvjetima mogle nastaviti. Međutim, s obzirom na to da je jedan riječni stok lososa u Botničkome moru (podzona ICES-a 30) ispod relevantne referentne točke, ICES smatra da je usmjereni ribolov na obalnim područjima tijekom ljetnih migracijskih mjeseci moguć samo u Botničkom zaljevu (podzona ICES-a 31) te da bi u skladu s time trebalo smanjiti razinu ukupnih ulova. Na temelju toga i u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u Komisija predlaže sljedeće: i. ograničiti ciljani ribolov na Botnički zaljev, ii. prilagoditi TAC razini koju preporučuje ICES, i iii. zadržati postojeće korektivne mjere.
ICES je izdao savjet utemeljen na načelu predostrožnosti za 2024. za lososa u Finskom zaljevu. Na temelju toga Komisija predlaže TAC u skladu s člankom 16. stavkom 4. osnovne uredbe o ZRP-u. Komisija predlaže i da se zadrži: i. ograničena fleksibilnost među područjima između dvaju TAC-ova za lososa, ii. zabrana ribolova morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, i iii. zabrana upotrebe parangala za ribolov morske pastrve ili lososa na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje.
Procjena za haringu u Botničkom zaljevu posljednjih je godina nepouzdana. U savjetu za 2023. ICES je smanjio procjenu biomase stoka i procijenio da je pala na razinu nešto iznad razine Btrigger. ICES je naveo da je to kretanje vjerojatno posljedica sve manje veličine haringe, što je fenomen koji već neko vrijeme primjećuju određeni obalni ribari. ICES je u savjetu za 2024. dodatno smanjio biomasu stoka i sada je ona ispod razine Btrigger. Nadalje, čak i uz potpuni prestanak ribolova vjerojatnost pada stoka ispod razine Blim u 2025. iznosi 9 %. Komisija na temelju toga predlaže zabranu ciljanog ribolova u skladu s člankom 4. stavkom 6. višegodišnjeg plana za Baltik. Kad je riječ o razini TAC-a, Komisija očekuje informacije od ICES-a o razini neizbježnog usputnog ulova haringe u Botničkom ribolovu, a posebno u ribolovu papaline.
ICES u mišljenju za 2024. procjenjuje da je veličina stoka haringe u zapadnom Baltiku 2023. samo 71 % razine Blim. Nadalje, ICES procjenjuje i da će biomasa ostati ispod razine Blim barem do 2025. čak i uz potpuni prestanak ribolova. Novačenje je već dugi niz godina rekordno nisko. Budući da se ni u jednom scenariju ulova biomasa haringe u zapadnom Baltiku ne bi u bliskoj budućnosti povećala iznad razine Blim, ICES ponovno, šestu godinu zaredom, savjetuje da se dopusti nulta stopa ulova. Vijeće je od 2021. odlučilo zabraniti usmjereni ribolov, osim isključivo znanstvenog ribolova i malog obalnog ribolova, te utvrditi TAC za neizbježne usputne ulove kako bi se izbjeglo ograničavanje drugih vrsta ribolova. S obzirom na to da te korektivne mjere još nisu mogle dovesti do poboljšanja stanja stoka, Komisija u skladu s člankom 4. stavkom 6. višegodišnjeg plana za Baltik predlaže daljnju zabranu ciljanog ribolova i ukidanje izuzeća za mali priobalni ribolov. Kad je riječ o razini TAC-a, Komisija očekuje dodatne informacije od ICES-a o razini neizbježnog usputnog ulova haringe u zapadnom Baltiku u drugim vrstama ribolova. Te su informacije potrebne jer se mali ribolov mora zabraniti, a trenutačno dostupne informacije nisu dostatne za predlaganje odgovarajućeg TAC-a.
Posljednjih godina stanje biomase haringe u središnjem Baltiku nejasno je. ICES je stoga 2023. proveo komparativnu studiju i sada procjenjuje da je proteklih 30 godina, uključujući posljednjih godina, uglavnom bila ispod razine Blim. Nadalje, čak i uz potpuni prestanak ribolova vjerojatnost pada stoka ispod razine Blim 2025. iznosi 22 %. Stoga Komisija u skladu s člankom 4. stavkom 6. višegodišnjeg plana za Baltik predlaže zabranu ciljanog ribolova. Kad je riječ o razini TAC-a, Komisija očekuje informacije od ICES-a o razini neizbježnog usputnog ulova haringe u središnjem Baltiku u drugim vrstama ribolova, a posebno u ribolovu papaline.
Kao i prethodnih godina ICES u savjetu za 2024. za haringu u Riškom zaljevu navodi da dio haringe iz središnjeg Baltika migrira iz glavnog bazena u Riški zaljev, a dio haringe iz Riškog zaljeva migrira iz tog zaljeva u glavni bazen. Nadalje, ICES kao i prethodnih godina predlaže da se haringe koje migriraju dodaju TAC-u za haringu u Riškom zaljevu odnosno odbiju od njega. Međutim, s obzirom na to da je stok haringe u središnjem Baltiku ispod razine Blim i da bi zato ulov haringe u središnjem Baltiku trebalo što više smanjiti, Komisija smatra da za 2024. ne bi bilo primjereno ulov haringe u središnjem Baltiku dodati TAC-u za haringu u Riškom zaljevu. Komisija naprotiv smatra da je primjereno nastaviti odbijati količinu haringe iz Riškog zaljeva koja iz njega migrira jer te haringe više nisu u Riškom zaljevu. Dobivena najviša vrijednost FMSY-ja za TAC za haringu u Riškom zaljevu smanjila se za –23 %. Na temelju toga i s obzirom na to da je stok iznad razine Btrigger, Komisija predlaže utvrđivanje TAC-a u gornjem rasponu u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom (c) višegodišnjeg plana za Baltik kako bi se smanjenje TAC-a ograničilo na –20 %.
TAC za iverka zlatopjega predlaže se u skladu sa: i. savjetom o MSY-ju za stok u podzonama 21, 22 i 23, i ii. savjetom o MSY-ju za stok u podzonama 24–32, čiji je stupanj 2022. ICES povećao na savjet o MSY-ju na temelju 2. kategorije podataka ICES-a. Prema savjetu ICES-a za 2024. oba su stoka doživjela izvanredno novačenje u razdoblju 2019.–2021. Osim toga, ukupan broj iskrcaja jako se smanjio, a broj odbačenih ulova povećao. Nadalje, trebalo bi uzeti u obzir interakciju više vrsta jer je bakalar neizbježan usputni ulov u ribolovu iverka zlatopjega, a razine usputnog ulova mogu biti velike, osobito ako se ne upotrebljavaju selektivniji ribolovni alati. Kad je riječ o razini TAC-a, Komisija očekuje informacije od ICES-a o razini neizbježnog usputnog ulova bakalara u ribolovu iverka zlatopjega.
Prema savjetu ICES-a za 2024. biomasa papaline iznad je razine Btrigger iako je prethodni ribolovni pritisak bio iznad vrijednosti FMSY-ja, a novačenje je 2021. i 2022. bilo rekordno nisko. Kad je riječ o razini TAC-a, Komisija očekuje informacije od ICES-a o razini neizbježnog usputnog ulova različitih stokova haringe u ribolovu papaline.
Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 utvrđeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članka 3. za stokove na koje se primjenjuju zaštitni TAC-ovi i članka 4. za stokove na koje se primjenjuju analitički TAC-ovi. U članku 2. te uredbe propisuje se da Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova mora odlučiti na koje se stokove članci 3. i 4. ne bi smjeli primjenjivati, ponajprije na temelju biološkog stanja tih stokova. Člankom 15. stavkom 9. osnovne uredbe o ZRP-u uveden je i mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa i otežalo ostvarivanje ciljeva ZRP-a, trebalo pojasniti da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju samo ako se države članice ne koriste fleksibilnošću iz godine u godinu predviđenom u članku 15. stavku 9. osnovne uredbe o ZRP-u.
Komisija predlaže i izmjenu Uredbe Vijeća (EU) 2023/194 kako bi se utvrdio TAC za norvešku ugoticu za koju ribolovna godina počinje 1. studenoga 2023. Razina TAC-a navodi se uz napomenu „pm” (pro memoria) do objave savjeta ICES-a koja se očekuje 9. listopada 2023. i savjetovanja s Ujedinjenom Kraljevinom.
2023/0301 (NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkome moru za 2024. te o izmjeni Uredbe (EU) 2023/194 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 6 zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir dostupne znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) i druga savjetodavna tijela te eventualne savjete savjetodavnih vijeća.
(2)Vijeće treba donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući, prema potrebi, određene uvjete koji su s tim ribolovnim mogućnostima funkcionalno povezani. Na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe. U skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti treba raspodijeliti među državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili svaku vrstu ribolova.
(3)Ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi) trebalo bi stoga u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 utvrditi na temelju raspoloživih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i socioekonomske posljedice, pri čemu se istodobno osigurava pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva i uzimaju u obzir mišljenja iznesena za vrijeme savjetovanja s dionicima.
(4)Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 7 utvrđen je višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkome moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove. Tim se planom želi osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacije lovljenih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos (MSY). Uredbom (EU) br. 1380/2013 propisano je da bi ribolovne mogućnosti za stokove koji podliježu posebnim višegodišnjim planovima trebalo utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u tim višegodišnjim planovima.
(5)U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139 ribolovne mogućnosti za stokove navedene u članku 1. te uredbe trebalo je utvrditi kako bi se ribolovna smrtnost na razini MSY-ja izražena u rasponima postigla što prije, a postupnim povećavanjem najkasnije do 2020. Ograničenja ulova koja se primjenjuju 2024. na relevantne stokove u Baltičkome moru stoga bi trebalo utvrditi u skladu s pravilima i ciljevima višegodišnjeg plana uspostavljenog tom uredbom.
(6)Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) objavilo je 31. svibnja 2023. godišnje savjete o stokovima u Baltičkome moru 8 .
(7)Za određene stokove ICES savjetuje da se ulovi utvrde na nulu. Međutim, kad bi se TAC-ovi za te stokove utvrdili na razini navedenoj u savjetima, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu, uključujući usputne ulove iz tih stokova, dovela bi do pojave pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”. Kako bi se postigla ravnoteža između daljnjeg obavljanja ribolova, s obzirom na moguće teške društveno-gospodarske posljedice u suprotnome, i potrebe da se ostvari dobro biološko stanje tih stokova, uzimajući u obzir poteškoće u ribolovu svih stokova u mješovitom ribolovu na razini MSY-ja, primjereno je utvrditi posebne TAC-ove za usputne ulove tih stokova. Te bi TAC-ove trebalo utvrditi na razinama kojima se osigurava smanjenje smrtnosti tih stokova te potiče na povećanje selektivnosti i izbjegavanje usputnog ulova tih stokova. Kako bi se smanjili ulovi stokova za koje se utvrđuju TAC-ovi za usputni ulov, ribolovne mogućnosti za vrste ribolova u kojima se lovi riba iz tih stokova trebalo bi utvrditi na razinama kojima se pomaže da se biomasa osjetljivih stokova oporavi do održivih razina. Također bi trebalo uvesti tehničke i kontrolne mjere koje su neodvojivo povezane s ribolovnim mogućnostima kako bi se spriječilo nezakonito odbacivanje ulova.
(8)Kad je riječ o stoku bakalara u istočnom Baltiku, ICES procjenjuje da je biomasa stoka bakalara u istočnom Baltiku i dalje ispod granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu ispod koje je moguće smanjenje reproduktivne sposobnosti (Blim) i da se u odnosu na 2022. jedva povećala. ICES stoga već petu godinu zaredom preporučuje da se bakalar u istočnom Baltiku ne lovi 9 . U tim je okolnostima u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) 1380/2013 primjereno zadržati zabranu ciljanog ribolova i funkcionalno povezane korektivne mjere te ukinuti izuzeće za sortirani ribolov haringe za prehranu ljudi u razdoblju zabrane ribolova na području mrijestilišta jer će ciljani ribolov haringe u središnjem Baltiku biti zabranjen. Ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove trebalo bi utvrditi na niskoj razini, izbjegavajući pritom pojavu pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.
(9)Kad je riječ o stoku bakalara u zapadnom Baltiku, ICES je zbog stalne nepouzdanost svojeg savjeta taj savjet snizio na savjet 10 utemeljen na načelu predostrožnosti. Sada se čini da je stok proteklih 15 godina uglavnom bio ispod razine Blim, a 2022. dosegnuo je najnižu razini. U savjetu utemeljenom na načelu predostrožnosti preporučuje se vrlo nizak ulov. U tim je okolnostima u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) 1380/2013 primjereno zadržati zabranu ciljanog ribolova i funkcionalno povezane korektivne mjere te ukinuti izuzeće za sortirani ribolov haringe za ljudsku potrošnju jer će ciljani ribolov haringe biti zabranjen. Nadalje, primjereno je prekinuti rekreacijski ribolov. Ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove trebalo bi utvrditi na niskoj razini, izbjegavajući pritom pojavu pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.
(10)Kad je riječ o lososu u podzonama ICES-a 22–31, ICES i dalje savjetuje nultu stopu ulova, ograničio je mogućnost nastavka ciljanog priobalnog ljetnog ribolova na podzonu ICES-a 31 i u skladu s tim smanjio savjet o ulovu 11 . U tim je okolnostima na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) 1380/2013 primjereno prilagoditi ribolovno područje i razinu ribolovnih mogućnosti u skladu sa savjetom ICES-a te zadržati funkcionalno povezane korektivne mjere.
(11)Kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje mogućnosti priobalnog ribolova u podzoni ICES-a 32., 2019. uvedena je ograničena fleksibilnost među područjima za lososa između podzona ICES-a 22 i 31 i podzone ICES-a 32 12 . S obzirom na promjene u ribolovnim mogućnostima za ta dva stoka, primjereno je zadržati tu fleksibilnost.
(12)Zabrana ribolova morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, i ograničavanje usputnog ulova morske pastrve na 3 % kombiniranog ulova morske pastrve i lososa doprinijeli su bitnom smanjenju prethodno znatnog pogrešnog izvješćivanja o ulovu u ribolovu lososa, osobito ulova prijavljenog kao morske pastrve. Stoga je primjereno zadržati postojeća ograničenja kako bi se zadržala niska razina pogrešnog izvješćivanja.
(13)Mjerama koje se odnose na rekreacijski ribolov bakalara i lososa te mjerama za očuvanje stokova morske pastrve i lososa ne bi se smjele dovoditi u pitanje strože nacionalne mjere u skladu s člancima 19. i 20. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(14)Kad je riječ o haringi u Botničkom zaljevu, ICES je smanjio biomasu stoka koja je sada niža od referentne točke ispod koje treba poduzeti konkretne i odgovarajuće mjere upravljanja (Btrigger) 13 . Nadalje, ICES navodi da čak i uz potpuni prestanak ribolova vjerojatnost pada stoka ispod razine Blim u 2025. iznosi 9 %. U tim je okolnostima na temelju članka 4. stavka 6. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno zabraniti ciljani ribolov i utvrditi ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove na niskoj razini, izbjegavajući pritom pojavu pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.
(15)Kada je riječ o haringi u zapadnom Baltiku, ICES procjenjuje da usprkos povećanju biomasa stoka iznosi samo 71 % razine Blim 14 . Nadalje, novačenje je i dalje rekordno nisko, a u 2025. se ne očekuje oporavak biomase iznad razine Blim. ICES stoga šestu godinu zaredom preporučuje da se haringa u zapadnom Baltiku ne lovi. U tim je okolnostima na temelju članka 4. stavka 6. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno zadržati zabranu ciljanog ribolova i ukinuti iznimku za male ribare. Ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove trebalo bi utvrditi na niskoj razini, izbjegavajući pritom pojavu pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.
(16)Kad je riječ o haringi u središnjem Baltiku, ICES sada procjenjuje da je proteklih 30 godina, uključujući posljednjih godina 15 , stok uglavnom bio ispod razine Blim. Nadalje, čak i uz potpuni prestanak ribolova vjerojatnost zadržavanja stoka ispod razine Blim u 2025. iznosi 22 %. U tim je okolnostima na temelju članka 4. stavka 6. Uredbe (EU) 2016/1139 primjereno zabraniti ciljani ribolov i utvrditi ribolovne mogućnosti za neizbježne usputne ulove na niskoj razini, izbjegavajući pritom pojavu pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”.
(17)Kada je riječ o haringi u Riškom zaljevu, ICES procjenjuje da je biomasa iznad razine Btrigger, a ribolovni pritisak na razini FMSY 16 . .-ja. ICES procjenjuje i da se taj stok miješa s haringom u središnjem Baltiku. Na temelju ICES-ovih procjena to je miješanje prethodno uzeto u obzir pri utvrđivanju odgovarajućih ribolovnih mogućnosti. Međutim, s obzirom na status stoka haringe u središnjem Baltiku, količina haringe u središnjem Baltiku koja migrira u Riški zaljev ne bi se trebala dodati TAC-u za haringu u Riškom zaljevu za 2024. U tim je okolnostima primjereno utvrditi ribolovne mogućnosti u gornjem rasponu kako bi se promjene iz godine u godinu ograničile na najviše 20 % u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom (c) Uredbe (EU) 2016/1139.
(18)Kad je riječ o iverku zlatopjegu, prema ICES-ovu mišljenju bakalar je usputni ulov u ribolovu iverka zlatopjega 17 . Nadalje, stopa odbačenog ulova iverka zlatopjega znatno se povećala. Stoga je primjereno uzeti u obzir te čimbenike i u skladu s time utvrditi ribolovne mogućnosti za iverka zlatopjega.
(19)Kad je riječ o papalini, ICES procjenjuje da od 2014. nije bilo velikog novačenja iako je biomasa iznad razine Btrigger. Osim toga, ICES procjenjuje da je novačenje 2021. i 2022. bilo čak rekordno nisko 18 . Nadalje, papalina se često lovi u mješovitom ribolovu zajedno s haringom. Stoga je primjereno uzeti u obzir te čimbenike i u skladu s time utvrditi ribolovne mogućnosti za papalinu.
(20)Na iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 19 , a posebno njezin članak 33. o evidentiranju ulova i ribolovnog napora te njezin članak 34. o dostavljanju Komisiji podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi oznake za iskrcavanja stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a koje države članice trebaju upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.
(21)Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 20 utvrđeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članka 3. i članka 4., za stokove na koje se primjenjuju zaštitni i analitički TAC-ovi. U skladu s člankom 2. te uredbe Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove članci 3. i 4. ne primjenjuju, ponajprije na temelju biološkog stanja tih stokova. Člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden je i mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike i uzrokovalo pogoršanje biološkog stanja stokova, trebalo izričito navesti da se članak 3. stavci 2. i 3. i članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo ako se ne iskorištava fleksibilnost iz godine u godinu predviđena člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(22)Biomasa stokova bakalara u istočnom Baltiku, bakalara u zapadnom Baltiku, haringe u zapadnom Baltiku i stokova haringe u središnjem Baltiku ispod je vrijednosti Blim. Biomasa stoka haringe u Botničkom zaljevu ispod je razine Btrigger, a očekuje se da će u 2024. doći vrlo blizu razine Blim. Za sve su te stokove u 2024. dopušteni samo usputni ulov i znanstveni ribolov. Zbog toga i s obzirom na relativno nisku otpornost ekosustava Baltičkog mora države članice koje imaju udio u kvotama u relevantnim TAC-ovima obvezale su se da neće primjenjivati fleksibilnost iz godine u godinu iz članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 na te stokove u 2024. tako da ulovi u 2024. ne premaše relevantne TAC-ove. Nadalje, u pododjeljcima ICES-a 22–30 biomasa gotovo svih riječnih stokova lososa ispod je granične referentne točke za proizvodnju mlađi lososa (Rlim) te su u 2024. dopušteni samo usputni ulov i znanstveni ribolov. Stoga su relevantne države članice preuzele sličnu obvezu u pogledu fleksibilnosti iz godine u godinu u odnosu na ulove lososa u glavnom bazenu u 2024.
(23)[mjesto za norvešku ugoticu – Uredbom Vijeća (EU) 2023/194 21 utvrđene su ribolovne mogućnosti za norvešku ugoticu do 31. listopada 2023. u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u potpodručju 4 i vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a. Razdoblje ribolova za norvešku ugoticu traje od 1. studenoga do 31. listopada. Kako bi se omogućio početak ribolova od 1. studenoga 2023., a na temelju novih znanstvenih savjeta i nakon savjetovanja s Ujedinjenom Kraljevinom, potrebno je utvrditi privremeni TAC za norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u potpodručju 4 i vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a za razdoblje od 1. studenoga 2023. do 31. prosinca 2023. Taj privremeni TAC trebalo bi utvrditi u skladu sa savjetom ICES-a objavljenim 9. listopada 2023. 22 ]
(24)[mjesto za druge izmjene].
(25)Uredbu (EU) 2023/194 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(26)Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti, odredbe ove Uredbe koje se odnose na Baltičko more trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2024. Međutim, ova Uredba trebala bi se primjenjivati na norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u potpodručju ICES-a 4 te u vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a od 1. studenoga 2023. do 31. listopada 2024. jer je to sezona ribolova norveške ugotice. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave.
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2024. i mijenjaju određene ribolovne mogućnosti u drugim vodama utvrđene Uredbom (EU) 2023/194.
Članak 2.
Područje primjene
1.Ova Uredba primjenjuje se na ribarska plovila Unije koja djeluju u Baltičkome moru.
2.Primjenjuje se i na rekreacijski ribolov kad se on izričito navodi u relevantnim odredbama.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u članku 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„podzona” znači podzona Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) u Baltičkome moru kako je određena u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 23 ;
(2)„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači:
(a)u vrstama ribolova koje podliježu izuzeću od obveze iskrcavanja iz članka 15. stavaka od 4. do 7. Uredbe (EU) br. 1380/2013, količina ribe koja se smije iskrcati iz svakog pojedinog stoka svake godine;
(b)u svim drugim vrstama ribolova, količina ribe koja se smije uloviti iz svakog pojedinog stoka svake godine;
(3)„kvota” znači udio TAC-a koji je dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;
(4)„rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se biološki vodeni resursi iskorištavaju u svrhe kao što su rekreacija, turizam ili sport;
(5)„analitička procjena” znači kvantitativna evaluacija kretanja za određeni stok, na temelju podataka o biologiji i iskorištavanju stoka, među ostalim na temelju zamjenske vrijednosti, za koje je znanstvena analiza pokazala da su dovoljne kvalitete da mogu poslužiti kao znanstveni savjet;
(6)„analitički TAC” znači TAC za koji je dostupna analitička procjena.
POGLAVLJE II.
RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI
Članak 4.
TAC-ovi i raspodjele
TAC-ovi, kvote i, prema potrebi, s njima funkcionalno povezane mjere utvrđeni su u Prilogu.
Članak 5.
Posebne odredbe o raspodjeli ribolovnih mogućnosti
1.Raspodjelom ribolovnih mogućnosti među državama članicama koja je utvrđena ovom Uredbom ne dovode se u pitanje:
(a)razmjene izvršene na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(b)smanjenja i preraspodjele izvršene u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;
(c)dodatna iskrcavanja dopuštena u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 i člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(d)količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 i prenesene u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(e)smanjenja na temelju članaka 105., 106. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.
2.Stokovi na koje se primjenjuju zaštitni ili analitički TAC-ovi za potrebe upravljanja iz godine u godinu TAC-ovima i kvotama predviđenog Uredbom (EZ) br. 847/96 utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.
3.Osim ako je u Prilogu ovoj Uredbi navedeno drukčije, članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuje se na stokove koji podliježu zaštitnom TAC-u, a članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. te uredbe primjenjuju se na stokove koji podliježu analitičkom TAC-u.
4.Članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuju se ako se država članica koristi fleksibilnošću iz godine u godinu predviđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Članak 6.
Uvjeti za iskrcavanje ulova i usputnih ulova
Za potrebe odstupanja od obveze oduzimanja ulova od relevantnih kvota, kako je predviđeno člankom 15. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013, stokovi neciljanih vrsta unutar sigurnih bioloških granica iz tog članka utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 7.
Zabrana ribolova radi zaštite mrijestilišta bakalara
1.Zabranjuje se ribolov bilo kojom vrstom ribolovnog alata u podzonama 25 i 26 od 1. svibnja do 31. kolovoza.
2.Zabrana utvrđena u stavku 1. ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:
(a)ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, pod uvjetom da se ta istraživanja provode u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241;
(b)ribarska plovila Unije ukupne duljine manje od 12 metara koja ribolov obavljaju mrežama stajaćicama, zaplećućim mrežama ili trostrukim mrežama stajaćicama, stajaćim (pridnenim) parangalima, plutajućim parangalima, ručnim povrazom i opremom za ribolov umjetnim mamcima ili drugim pasivnim alatima na područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela.
3.Zabranjuje se ribolov bilo kojom vrstom ribolovnog alata u podzonama 22 i 23 od 15. siječnja do 31. ožujka te u podzoni 24 od 15. svibnja do 15. kolovoza.
4.Zabrana utvrđena u stavku 3. ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:
(a)ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, pod uvjetom da se ta istraživanja provode u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241;
(b)ribarska plovila Unije ukupne duljine manje od 12 metara koja ribolov obavljaju mrežama stajaćicama, zaplećućim mrežama ili trostrukim mrežama stajaćicama, stajaćim (pridnenim) parangalima, plutajućim parangalima, ručnim povrazom i opremom za ribolov umjetnim mamcima ili drugim pasivnim alatima na područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela;
(c)ribarska plovila Unije koja dredžama love školjkaše u podzoni 22 na područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara prema koordinatama na službenoj pomorskoj karti koju su izdala nadležna nacionalna tijela.
5.Zapovjednici ribarskih plovila Unije iz stavka 2. točke (b) i stavka 4. točke (b) i (c) osiguravaju da njihovu ribolovnu aktivnost u svakom trenutku mogu pratiti kontrolna tijela nadležne države članice.
Članak 8.
Mjere koje se odnose na rekreacijski ribolov bakalara u podzonama 22–26
Rekreacijski ribolov bakalara zabranjen je u podzonama 22–26.
Članak 9.
Mjere koje se odnose na rekreacijski ribolov lososa u podzonama 22–31
1.Rekreacijski ribolov lososa zabranjen je u podzonama 22–31. Svi slučajno ulovljeni primjerci lososa odmah se vraćaju u more.
2.Odstupajući od stavka 1., rekreacijski ribolov lososa dopušta se pod sljedećim kumulativnim uvjetima:
(a)dnevno se po rekreacijskom ribaru smije uloviti i zadržati samo jedan primjerak lososa s odrezanom masnom perajom;
(b)nakon ulova prvog lososa s odrezanom masnom perajom rekreacijski ribari obustavljaju ribolov lososa ostatak dana;
(c)svi primjerci bilo koje riblje vrste iskrcavaju se u komadu.
3.Odstupajući od stavka 1., rekreacijski ribolov lososa dopušten je u podzoni 31 od 1. svibnja do 31. kolovoza na područjima unutar četiri nautičke milje mjereno od polaznih crta.
4.Ovim člankom ne dovode se u pitanje strože nacionalne mjere u skladu s člancima 19. i 20. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Članak 10.
Mjere za očuvanje stokova morske pastrve i lososa u podzonama 22–32
1.Ribarska plovila Unije ne obavljaju ribolov morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, u podzonama od 22 do 32. U ribolovu lososa u podzoni 32 na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, usputni ulov morske pastrve ne smije premašiti 3 % ukupnog ulova lososa i morske pastrve koji se u bilo kojem trenutku nalazi na plovilu ili je iskrcan nakon svakog izlaska u ribolov.
2.Zabranjuje se ribolov morske pastrve ili lososa parangalima na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta, u podzonama 22–31.
3.Ovim člankom ne dovode se u pitanje strože nacionalne mjere u skladu s člancima 19. i 20. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Članak 11.
Prijenos podataka
Kad države članice Komisiji šalju podatke o ulovljenim ili iskrcanim količinama stokova u skladu s člancima 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, dužne su upotrebljavati oznake stokova iz Priloga ovoj Uredbi.
POGLAVLJE III.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
Izmjene Uredbe (EU) 2023/194
Uredba (EU) 2023/194 mijenja se kako slijedi:
(1)U Prilogu I.A dijelu B tablica s ribolovnim mogućnostima za norvešku ugoticu (Trisopterus esmarkii) u zoni ICES-a 3a, vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u potpodručju ICES-a 4 i vodama Ujedinjene Kraljevine u zoni ICES-a 2a zamjenjuje se sljedećom:
„
|
Vrsta: |
norveška ugotica i povezani usputni ulov
|
Zona: |
3a; vode Ujedinjene Kraljevine i Unije u zoni 4; vode Ujedinjene Kraljevine u zoni 2a |
|||||||||||||||
|
|
Trisopterus esmarkii |
|
(NOP/2A3A4.) |
|
|
|||||||||||||
|
Godina |
2023. |
2024. |
|
Analitički TAC |
|
|||||||||||||
|
Danska |
46 929 |
(1)(3) |
pro memoria (pm) |
(1)(6) |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||||||
|
Njemačka |
9. |
(1)(2)(3) |
pm |
(1)(2)(6) |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||||||||||
|
Nizozemska |
35. |
(1)(2)(3) |
pm |
(1)(2)(6) |
||||||||||||||
|
Unija |
46 973 |
(1)(3) |
pm |
(1)(6) |
||||||||||||||
|
Ujedinjena Kraljevina |
11 439 |
(2)(3) |
pm |
(2)(6) |
||||||||||||||
|
Norveška |
0 |
(4) |
pm |
(4) |
||||||||||||||
|
Farski Otoci |
0 |
(5) |
pm |
(5) |
||||||||||||||
|
TAC |
58 412 |
|
|
|
|
|
||||||||||||
|
(1) |
Do 5 % kvote smije se sastojati od usputnih ulova koljaka i pišmolja (OT2/*2A3A4). Usputni ulovi koljaka i pišmolja oduzeti od kvote na temelju ove odredbe i usputni ulovi vrsta oduzeti od kvote na temelju članka 15. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 zajedno ne smiju premašiti 9 % kvote. |
|||||||||||||||||
|
(2) |
Kvota se smije loviti samo u vodama Ujedinjene Kraljevine i Unije u zonama 2a, 3a i 4. |
|||||||||||||||||
|
(3) |
Smije se loviti samo od 1. studenoga 2022. do 31. listopada 2023. |
|||||||||||||||||
|
(4) |
Rabi se odvajajuća rešetka. |
|||||||||||||||||
|
(5) |
Rabi se odvajajuća rešetka. Uključuje najviše 15 % neizbježnih usputnih ulova (NOP/*2A3A4), koje treba oduzeti od te kvote. |
|||||||||||||||||
|
(6) |
Smije se loviti samo od 1. studenoga 2023. do 31. listopada 2024. |
|
||||||||||||||||
’;
(2)[dopuniti]
Članak 13.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja do 31. prosinca 2024.
Odstupajući od drugog podstavka:
(a)članak 12. točka 1. primjenjuje se od 1. studenoga 2023. do 31. listopada 2024.;
(b)[dopuniti]
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.8.2023.
COM(2023) 492 final
PRILOG
Prijedlogu ODLUKE VIJEĆA
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkome moru za 2024. te o izmjeni Uredbe (EU) 2023/194 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama
PRILOG
TAC-ovi PRIMJENJIVI NA RIBARSKA PLOVILA UNIJE NA PODRUČJIMA ZA KOJA SU TAC-ovi UTVRĐENI PREMA VRSTI I PODRUČJU
U tablicama u nastavku utvrđeni su TAC-ovi i kvote (u tonama žive mase, osim ako je navedeno drukčije) po stokovima te s njima funkcionalno povezane mjere.
Upućivanja na ribolovne zone znače upućivanja na zone ICES-a
Riblji se stokovi navode prema abecednom redu znanstvenog naziva vrste.
Za potrebe ove Uredbe navodi se sljedeća usporedna tablica znanstvenih i uobičajenih naziva:
|
Znanstveni naziv |
Troslovna oznaka |
Uobičajeni naziv |
|
Clupea harengus |
HER |
Haringa |
|
Gadus morhua |
COD |
Bakalar |
|
Pleuronectes platessa |
PLE |
Iverak zlatopjeg |
|
Salmo salar |
SAL |
Losos |
|
Sprattus sprattus |
SPR |
Papalina |
|
Tablica 1. |
|||||||
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
Podzone 30–31 |
|
|
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/30/31.) |
|
||
|
Finska |
|
pm |
(1) |
Analitički TAC |
|
|
|
|
Švedska |
pm |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
Unija |
pm |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
TAC |
|
pm |
(1) |
|
|
|
|
|
(1) |
Isključivo za usputne ulove. Unutar te kvote nije dopušten usmjereni ribolov. |
||||||
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na haringu pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
|||||||
|
Tablica 2. |
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
Podzone 22–24 |
|
|
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/3BC+24) |
|
||
|
Danska |
|
pm |
(1) |
Analitički TAC |
|
|
|
|
Njemačka |
pm |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
Finska |
pm |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
Poljska |
pm |
(1) |
|||||
|
Švedska |
pm |
(1) |
|||||
|
Unija |
pm |
(1) |
|||||
|
TAC |
pm |
(1) |
|||||
|
(1) |
Isključivo za usputne ulove. Unutar te kvote nije dopušten usmjereni ribolov. |
||||||
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na haringu pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
|||||||
|
Tablica 3. |
|||||||
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32 |
||
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/3D-R30) |
|
||
|
Danska |
|
pm |
Analitički TAC |
|
|
||
|
Njemačka |
pm |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||
|
Estonija |
pm |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
|||||
|
Finska |
pm |
||||||
|
Latvija |
pm |
||||||
|
Litva |
pm |
||||||
|
Poljska |
pm |
||||||
|
Švedska |
pm |
||||||
|
Unija |
pm |
||||||
|
TAC |
|
Nije relevantno |
|
|
|
|
|
|
Tablica 4. |
|||||||
|
Vrsta: |
Haringa |
|
|
Zona: |
podzona 28.1 |
|
|
|
|
Clupea harengus |
|
|
(HER/03D.RG) |
|
||
|
Estonija |
|
16 862 |
Analitički TAC |
|
|
||
|
Latvija |
19 652 |
Primjenjuje se članak 6. ove Uredbe. |
|||||
|
Unija |
36 514 |
||||||
|
TAC |
|
36 514 |
|
|
|
|
|
|
Tablica 5. |
|||||||
|
Vrsta: |
Bakalar |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 25–32 |
||
|
|
Gadus morhua |
|
|
(COD/3DX32.) |
|
||
|
Danska |
|
pm |
(1) |
Zaštitni TAC |
|
|
|
|
Njemačka |
pm |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
Estonija |
pm |
(1) |
|||||
|
Finska |
pm |
(1) |
|||||
|
Latvija |
pm |
(1) |
|||||
|
Litva |
pm |
(1) |
|||||
|
Poljska |
pm |
(1) |
|||||
|
Švedska |
pm |
(1) |
|||||
|
Unija |
pm |
(1) |
|||||
|
TAC |
Nije relevantno |
(1) |
|||||
|
(1) |
Isključivo za usputne ulove. Unutar te kvote nije dopušten usmjereni ribolov. |
||||||
|
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na bakalara pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
||||||
|
Tablica 6. |
|||||||
|
Vrsta: |
Bakalar |
|
|
Zona: |
Podzone 22–24 |
|
|
|
|
Gadus morhua |
|
|
(COD/3BC+24) |
|
||
|
Danska |
|
pm |
(1) |
Zaštitni TAC |
|
|
|
|
Njemačka |
pm |
(1) |
Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
Estonija |
pm |
(1) |
|||||
|
Finska |
pm |
(1) |
|||||
|
Latvija |
pm |
(1) |
|||||
|
Litva |
pm |
(1) |
|||||
|
Poljska |
pm |
(1) |
|||||
|
Švedska |
pm |
(1) |
|||||
|
Unija |
pm |
(1) |
|||||
|
TAC |
pm |
(1) |
|||||
|
(1) |
Isključivo za usputne ulove. Unutar te kvote nije dopušten usmjereni ribolov. |
||||||
|
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu se usmjeriti na bakalara pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
||||||
|
Tablica 7. |
|||||||
|
Vrsta: |
Iverak zlatopjeg |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 22–32 |
||
|
|
Pleuronectes platessa |
|
|
(PLE/3BCD-C) |
|
||
|
Danska |
|
pm |
Analitički TAC |
|
|
||
|
Njemačka |
pm |
Primjenjuje se članak 6. ove Uredbe. |
|||||
|
Poljska |
pm |
||||||
|
Švedska |
pm |
||||||
|
Unija |
pm |
||||||
|
TAC |
|
pm |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8. |
|||||||
|
Vrsta: |
Losos |
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 22–31 |
|||
|
|
Salmo salar |
|
|
(SAL/3BCD-F) |
|
||
|
Danska |
|
11 183 |
(1)(2) |
Analitički TAC |
|
|
|
|
Njemačka |
1 244 |
(1)(2) |
Ne primjenjuje se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
Estonija |
1 137 |
(1)(2)(3) |
Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
||||
|
Finska |
13 945 |
(1)(2) |
|||||
|
Latvija |
7 113 |
(1)(2) |
|||||
|
Litva |
836 |
(1)(2) |
|||||
|
Poljska |
3 393 |
(1)(2) |
|||||
|
Švedska |
15 116 |
(1)(2) |
|||||
|
Unija |
53 967 |
(1)(2) |
|||||
|
TAC |
Nije relevantno |
||||||
|
(1) |
Izraženo u broju jedinki. |
|
|
|
|||
|
(2) |
Isključivo za usputne ulove. Unutar te kvote nije dopušten usmjereni ribolov. |
||||||
|
Odstupajući od prvog stavka, ribolovne operacije koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja mogu biti usmjerene na lososa, pod uvjetom da se ta istraživanja provode u potpunosti u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241. |
|||||||
|
Odstupajući od prvog stavka, u razdoblju od 1. svibnja do 31. kolovoza ribolov te kvote dopušten je ribarskim plovilima Unije u podzoni ICES-a 31 na područjima unutar četiri nautičke milje, mjereno od polaznih crta. |
|||||||
|
(3) |
Poseban uvjet: u vodama Unije u podzoni 32 (SAL/*3D32) smije se izloviti najviše 450 primjeraka iz te kvote. |
||||||
|
Tablica 9. |
|||||||
|
Vrsta: |
Losos |
|
Zona: |
vode Unije u podzoni 32 |
|||
|
|
Salmo salar |
|
|
(SAL/3D32.) |
|
||
|
Estonija |
|
1 040 |
(1) |
Zaštitni TAC |
|
|
|
|
Finska |
9 104 |
(1) |
|||||
|
Unija |
10 144 |
(1) |
|||||
|
TAC |
Nije relevantno |
||||||
|
(1) |
Izraženo u broju jedinki. |
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 10. |
|||||||
|
Vrsta: |
Papalina |
|
|
Zona: |
vode Unije u podzonama 22–32 |
||
|
|
Sprattus sprattus |
|
|
(SPR/3BCD-C) |
|
||
|
Danska |
|
pm |
Analitički TAC |
|
|
||
|
Njemačka |
pm |
Primjenjuje se članak 6. ove Uredbe. |
|||||
|
Estonija |
pm |
||||||
|
Finska |
pm |
||||||
|
Latvija |
pm |
||||||
|
Litva |
pm |
||||||
|
Poljska |
pm |
||||||
|
Švedska |
pm |
||||||
|
Unija |
pm |
||||||
|
TAC |
|
Nije relevantno |
|
|
|
|
|