OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Direktivom Vijeća 1999/105/EZ utvrđuju se pravila o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala („Direktiva o šumskom reprodukcijskom materijalu”). Tom se direktivom uređuje šumski reprodukcijski materijal koji je važan za šumarstvo.

U godinama nakon njezina donošenja došlo je do nekoliko važnih pomaka:

–donesen je europski zeleni plan 1 , koji uključuje Europski zakon o klimi 2 , novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama 3 , novu strategiju EU-a za šume do 2030. 4 i strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. 5 , i

–ažurirana su pravila i propisi sustava Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala u međunarodnoj trgovini 6 („sustav OECD-a za šumsko sjeme i sadnice”).

Uzimajući u obzir takav razvoj događaja, nove prioritete politike EU-a u vezi s održivošću, prilagodbom klimatskim promjenama i bioraznolikošću, kao i iskustvo stečeno tijekom provedbe Direktive 1999/105/EZ, primjereno je preispitati to područje zakonodavstva EU-a o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

Šumski reprodukcijski materijal odnosi se na sjeme, biljne dijelove i biljke koji se upotrebljavaju za stvaranje novih šuma („pošumljavanje”), ponovnu sadnju stabala na određenim površinama („ponovno pošumljavanje”) i druge vrste sadnje stabala u svrhu: i. proizvodnje drva i biomaterijala, ii. očuvanja bioraznolikosti, iii. obnove šumskih ekosustava, iv. prilagodbe klimatskim promjenama, v. ublažavanja klimatskih promjena te vi. očuvanja i održivog korištenja šumskih genetskih izvora.

Sjeme poljoprivrednih kultura proizvodi se, certificira i prikuplja u jednogodišnjim ciklusima, a u slučaju šumskog reprodukcijskog materijala može biti potrebno 50–100 godina da bi se moglo prikupiti sjeme i šumsko bilje iz osnovnog materijala. Zbog toliko dugih proizvodnih ciklusa ključno je proizvesti šumski reprodukcijski materijal visoke kakvoće i osigurati sljedivost i. izvornih matičnih stabala iz kojih je prikupljen šumski reprodukcijski materijal te ii. klimatskih i ekoloških uvjeta u kojima su ta matična stabla uzgajana. Postupak koji dovodi do proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala opisan je u nastavku.

Šumski reprodukcijski materijal prikuplja se od matičnih stabala (tj. osnovnog materijala). Taj je osnovni materijal odabran na temelju više vrhunskih značajki (npr. morfološke značajke, kakvoća drva, zdravlje i otpornost) s obzirom na predviđenu namjenu šumskog reprodukcijskog materijala. Nadležna tijela država članica provode službeni inspekcijski pregled kako bi odobrila taj osnovni materijal. Osnovni materijal upisan je u nacionalni registar pod jedinstvenom uputom u registru i takozvanom jedinicom odobrenja kojom se prostorno omeđuje područje s kojeg se nakon toga može prikupiti šumski reprodukcijski materijal. Nakon prikupljanja šumskog reprodukcijskog materijala izdaje se glavni certifikat. Glavni certifikat služi za osiguranje sljedivosti šumskog reprodukcijskog materijala do lokacije na kojoj se nalazi osnovni materijal iz kojeg je prikupljen. Da bi se certificirao, šumski reprodukcijski materijal mora ispunjavati određene zahtjeve u pogledu kakvoće. U slučaju sjemena ti se zahtjevi u pogledu kakvoće odnose na čistoću sjemena i broj vitalnih sjemenki koje mogu klijati (tj. postotak klijanja). Službena etiketa izdaje se nakon službenog inspekcijskog pregleda koji provode nadležna tijela i kojim se potvrđuje da šumski reprodukcijski materijal ispunjava zahtjeve u pogledu kakvoće koji su utvrđeni za predmetnu kategoriju materijala.

Proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala u pojedinim državama članicama ovisi o konkretnim potrebama. U nekim državama članicama drvna industrija i industrija celuloze najvažnija su gospodarska djelatnost, pa je proizvodnja drva glavni segment politike o šumskim reprodukcijskim materijalima. Pri odabiru „matičnih stabala” (tj. osnovnog materijala) iz kojeg će se prikupljati šumski reprodukcijski materijal u tim je državama članicama najvažniji selekcijski kriterij kakvoća drva.

U drugim državama članicama šumski reprodukcijski materijal proizvodi se u više svrha i radi stvaranja multifunkcionalnih ekosustava. Određeni dijelovi šuma dostupni su ljudima i životinjama te imaju društvene i kulturne funkcije, dok su drugi dijelovi šume zaštićeni ogradama radi očuvanja bioraznolikosti i šumskih genetskih izvora. U tom se slučaju odabire velik broj „matičnih stabala” različitih značajki (manja stabla u odnosu na velika, različite veličine grana) kako bi se postigao visok stupanj varijacije između tih matičnih stabala i osigurala visoka razina genetske raznolikosti. Visoka razina genetske raznolikosti šumskog reprodukcijskog materijala koji će se prikupljati od tih matičnih stabala vrlo je važna i za prilagodbu klimatskim promjenama jer bi se taj materijal moglo saditi na područjima koja su klimatski prikladna ili bi u budućnosti mogla postati klimatski prikladna za njega. Riječ je o prikladnosti šumskog reprodukcijskog materijala za sadašnje i buduće predviđene klimatske uvjete.

Postojećim zakonodavstvom šumski reprodukcijski materijal definiran je s obzirom na njegovu važnost za šumarstvo u cijeloj Uniji ili njezinu dijelu, ali i dalje postoje nejasnoće u pogledu šumarskih svrha koje su obuhvaćene područjem primjene tog zakonodavstva. Ta je nejasnoća u određenim slučajevima dovela do situacija u kojima je posađen šumski reprodukcijski materijal niske kakvoće. Zasađena stabla u početku možda rastu dobro, ali ne proizvode sjeme 10–20 godina nakon sadnje. To bi dugoročno moglo dovesti do gospodarskih gubitaka za drvnu industriju i industriju celuloze. U najgorem scenariju to bi moglo dovesti do propadanja šumskih ekosustava jer su šume osjetljivije na sušu, napade štetnih organizama i druge poremećaje. Stoga je potrebno pojasniti područje primjene zakonodavstva EU-a tako da se u predloženoj uredbi navedu svrhe zbog kojih je važno upotrebljavati šumski reprodukcijski materijal visoke kakvoće.

Šume su izvor sirovina (drvo i druge sirovine, kao što su hrana i medicinsko bilje) za razvoj lanaca vrijednosti biogospodarstva koji zamjenjuju proizvode koji se temelje na fosilnim gorivima ili druge štetne proizvode. Uređivanjem proizvodnje drva i biomaterijala u predloženoj uredbi podupiru se prošireni lanci vrijednosti koji se temelje na šumama i u kojima je trenutačno zaposleno 4,5 milijuna osoba u EU-u 7 .

Kao što je prethodno navedeno, trebalo bi osigurati da države članice mogu proizvoditi šumski reprodukcijski materijal u svrhe koje su relevantne na njihovu državnom području. Stoga se državama članicama mora omogućiti da odrede selekcijske kriterije koji će se primjenjivati na osnovni materijal s obzirom na predviđenu namjenu tog šumskog reprodukcijskog materijala. Nadalje, sadnjom šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće na području s povoljnim klimatskim i ekološkim uvjetima pridonosi se ispunjavanju predviđene namjene tog materijala.

Na primjer, šumski reprodukcijski materijal može se prikupljati od osnovnog materijala koji je procijenjen i odobren za potrebe proizvodnje drva. Ako se takav šumski reprodukcijski materijal posadi u povoljnim uvjetima, njime će se proizvesti veća količina drva u usporedbi s prosječnom proizvodnjom drva od šumskog reprodukcijskog materijala koji nije posađen u povoljnim uvjetima. Isto tako, šumski reprodukcijski materijal može se prikupljati od osnovnog materijala koji je odabran i ocijenjen s obzirom na njegovu prilagodbu lokalnim i regionalnim klimatskim i ekološkim uvjetima te na biotičke i abiotičke čimbenike na tom području. Takav šumski reprodukcijski materijal posađen u povoljnim uvjetima u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama pridonijet će otpornosti šuma na ekstremne vremenske uvjete i njihovoj prilagodbi promjenjivim klimatskim uvjetima. Šumsko zemljište daleko najviše pridonosi ponoru ugljika u EU-u i imat će ključnu ulogu u ostvarivanju ambicioznog cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050.

Predloženom uredbom zamjenjuje se Direktiva 1999/105/EZ, pojašnjava se njezino područje primjene i ažuriraju njezine odredbe.

Opći su ciljevi sljedeći:

(a)osigurati jednake uvjete za subjekte iz cijelog EU-a;

(b)podupirati inovacije i konkurentnost industrije šumskog reprodukcijskog materijala u EU-u;

(c)pridonijeti pronalasku rješenja za probleme povezane s održivošću, bioraznolikošću i klimom.

Posebni su ciljevi sljedeći:

(a)povećati jasnoću i usklađenost pravnog okvira pojednostavnjenim, pojašnjenim i usklađenim osnovnim pravilima o temeljnim načelima predstavljenima u modernom pravnom obliku;

(b)omogućiti uvođenje novih znanstvenih i tehničkih dostignuća (posebno inovativnih postupaka proizvodnje, biomolekularnih tehnika i digitalnih rješenja);

(c)osigurati raspoloživost šumskog reprodukcijskog materijala prikladnog za buduće izazove;

(d)podupirati očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora;

(e)uskladiti okvir za službene kontrole šumskog reprodukcijskog materijala;

(f)poboljšati usklađenost zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu sa zakonodavstvom o zdravlju bilja.

Predložena uredba dio je Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT).

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Predložena uredba povezana je s politikama EU-a o zdravlju bilja (Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća 8 ) i službenim kontrolama (Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća 9 ).

Pravila iz Uredbe (EU) 2016/2031 koja se odnose na štetne organizme primjenjivat će se i na proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala. Službena etiketa za šumski reprodukcijski materijal kombinirat će se s biljnom putovnicom koja je uvedena tom uredbom.

Pravila o šumskom reprodukcijskom materijalu bit će uključena u područje primjene Uredbe (EU) 2017/625 u pogledu službenih kontrola. Time će se osigurati dosljednost s drugim aktima EU-a koji se odnose na proizvodnju i stavljanje na tržište bilja (Uredba (EU) 2016/2031 i predložena Uredba o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala), koji su također dio pravnog sustava EU-a za službene kontrole.

•Dosljednost s drugim politikama EU-a

U šumarskoj politici EU-a veliku vrijednost ima središnja i multifunkcionalna uloga šuma i šumskih ekosustava te se prepoznaje da su šume pod sve većim pritiskom zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, štetnih organizama i bolesti koji su posljedica klimatskih promjena. Sve veća učestalost i intenzitet poremećaja, primjerice pojave potkornjaka, dovodi do emisija stakleničkih plinova, gubitka bioraznolikosti i gospodarskih gubitaka. Te pojave mogu uzrokovati i nagli porast sanitarne sječe, što izravno utječe na tržište pojedinih zemalja.

Predloženom uredbom pridonosi se općim politikama iz europskog zelenog plana i povezanom zakonodavstvu i strategijama: Europskom zakonu o klimi, novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, novoj strategiji EU-a za šume do 2030. i Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.

Predloženom uredbom pridonijet će se postizanju ciljeva Europskog zakona o klimi i Strategije EU-a za prilagodbu jer će se olakšati sadnja pravih stabala na pravom mjestu. Time će se ostvariti znatne koristi za šumare, šumsko biogospodarstvo i društvo u cjelini.

Obvezom izrade nacionalnih planova za nepredvidive situacije u državama članicama osigurat će se dostatna opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom za pošumljena područja pogođena ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, izbijanjima bolesti i štetnih organizama, katastrofama ili bilo kojim drugim događajem. Politika planova za nepredvidive situacije odražava mjere opće pripravnosti koje bi države članice trebale poduzeti u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, uključujući provedbu nacionalnih procjena rizika 10 .

Predloženom uredbom nastoji se pridonijeti ciljevima nove strategije EU-a za šume radi prilagodbe šuma klimatskim promjenama i obnove šuma pogođenih štetom povezanom s klimom, i to uvođenjem mjera kojima se promiče proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala pogodnog za buduće klimatske uvjete. Uvođenjem nacionalnih planova za nepredvidive situacije i sadnjom pravih stabala na pravom mjestu ova Uredba pomaže budućim generacijama da i dalje uživaju u društvenim i kulturnim funkcijama šuma.

Predloženom uredbom pridonijet će se očuvanju šumskih genetskih izvora i povećanju bioraznolikosti tako što će se olakšati stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala namijenjenog očuvanju i održivom korištenju šumskih genetskih izvora.

Naposljetku, predloženom uredbom utvrđuje se okvir za uvođenje digitalnih tehnologija kako bi se sve aktivnosti certificiranja zabilježile na internetskoj platformi u skladu s ciljevima Europske digitalne strategije 11 .

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlogom se uvode pravila potrebna za ostvarivanje ciljeva zajedničke poljoprivredne politike u sektoru proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala u Uniji.

U tom su pogledu odabrane sljedeće dvije pravne osnove:

–članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se osigurava pravna osnova za donošenje odredaba potrebnih za ostvarenje ciljeva zajedničke poljoprivredne politike.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Prema članku 4. stavku 2. točki (d) UFEU-a u području poljoprivrede i ribarstva, osim očuvanja morskih bioloških resursa, primjenjuje se podijeljena nadležnost između EU-a i država članica.

Od donošenja Direktive 1999/105/EZ sva su područja stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala u vrlo velikoj mjeri uređena na razini Unije. To je uvelike pridonijelo uspostavi unutarnjeg tržišta šumskog reprodukcijskog materijala. Procjenama učinka provedenima 2013. i 2023. potvrđeno je da su pravila EU-a o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala općenito pozitivno utjecala na slobodno kretanje, raspoloživost i kakvoću šumskog reprodukcijskog materijala na tržištu Unije te su time olakšala trgovinu unutar Unije. Usklađeniji pristup u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala ne može se odgovarajuće ostvariti na razini država članica zbog složenosti i međunarodnog karaktera tog pitanja. Odgovor na prekogranične izazove povezane s klimatskim promjenama, bioraznolikošću i održivošću bolje bi se ostvario na razini EU-a. Unija stoga može donijeti mjere u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće koji je pogodan za klimatske i ekološke uvjete, u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji.

•Proporcionalnost

Kako je navedeno u poglavlju 7.4. procjene učinka priložene ovom Prijedlogu, predložene mjere ograničene su na one koje je potrebno poduzeti na razini EU-a kako bi bile djelotvorne i učinkovite. Kako bi se ispunile te potrebe, Direktiva 1999/105/EZ zamijenit će se Uredbom o šumskom reprodukcijskom materijalu. Ta se vrsta instrumenta smatra najprikladnijom jer je ključni element prijedloga uspostava usklađenijih mjera za države članice.

Ujednačeni zahtjevi za proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala jedini su način da se i. osigura visoka razina kakvoće šumskog reprodukcijskog materijala za korisnike, dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jednaki uvjeti za subjekte, iii. osigura održivo pošumljavanje i ponovno pošumljavanje, očuvanje bioraznolikosti i obnova šumskih ekosustava te iv. podupre proizvodnja drva i biomaterijala, prilagodba klimatskim promjenama, ublažavanje klimatskih promjena te očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora. Kako bi tehničke zahtjeve prilagodile klimatskim i ekološkim uvjetima, države članice u određenim uvjetima mogu utvrditi strože nacionalne zahtjeve. Nadalje, kad je riječ o registriranju osnovnog materijala i certificiranju šumskog reprodukcijskog materijala, fleksibilnost i usklađivanje uravnoteženi su s fleksibilnošću država članica u provedbi tih pravila na način koji je prilagođen njihovim lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima. Zakonodavstvo obuhvaća i mjere za jačanje održivosti i odgovor na poziv na prilagodbu klimatskim promjenama.

•Odabir instrumenta

Prijedlog dolazi u obliku uredbe Europskog parlamenta i Vijeća. Druga sredstva ne bi bila prikladna jer se ciljevi mogu najučinkovitije postići potpuno usklađenim zahtjevima na razini EU-a, kojima se osigurava slobodno kretanje šumskog reprodukcijskog materijala.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Vijeće 12 je 2019. zatražilo od Komisije da objavi studiju o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala („studija o biljnom reprodukcijskom materijalu”) 13 . Ta je studija potkrijepljena vanjskom studijom za prikupljanje podataka 14 . U studiji o biljnom reprodukcijskom materijalu utvrđeno je pet ključnih problema postojećeg zakonodavstva.

Ti su problemi:

1.neusklađena provedba zakonodavstva koja dovodi do nejednakih uvjeta za subjekte;

2.složeni i nefleksibilni postupci, koji rezultiraju složenim postupkom donošenja odluka;

3.krutost pravnog okvira koja uzrokuje poteškoće u rješavanju pitanja politike utvrđenih u europskom zelenom planu i s njime povezanim strategijama;

4.nedostatak usklađenog okvira za službene kontrole koji se temelji na procjeni rizika, što dovodi do nejednakih uvjeta za službene kontrole;

5.nedostatak odredaba u pravnom okviru u kojima se u obzir uzima znanstveni i tehnološki napredak.

Zahtjev Vijeća iz 2019. sadržavao je klauzulu o reviziji kojom se Komisiji daje mandat za iznošenje zakonodavnog prijedloga, ako je to prikladno s obzirom na ishod navedene studije.

•Savjetovanja s dionicima

Procjena učinka priložena Uredbi o šumskom reprodukcijskom materijalu uključivala je brojna savjetovanja sa svim vrstama dionika, uključujući početnu procjenu učinka, javno savjetovanje, radne skupine s nadležnim tijelima i dionicima te bilateralne sastanke s organizacijama dionika.

●Dostavljeno je 66 odgovora na savjetovanje o početnoj procjeni učinka iz 16 zemalja i 2 449 odgovora na javno savjetovanje iz 29 zemalja.

●Dokument o stajalištu dostavilo je 39 ispitanika u početnoj procjeni učinka i 181 ispitanik u javnom savjetovanju.

●Provedena su ciljana savjetovanja kako bi se prikupile konkretnije povratne informacije od nadležnih tijela i MSP-ova, za što je dostavljeno 25 odnosno 251 odgovor.

●Na ciljanu anketu koju je proveo vanjski konzultant kao potporu procjeni učinka Komisije dostavljeno je 99 odgovora.

●Osim toga, konzultant je proveo 13 detaljnih razgovora i organizirao fokusnu skupinu u kojoj su sudjelovale četiri osobe.

Općenito je podržano odvajanje zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu od zakonodavstva o drugom biljnom reprodukcijskom materijalu. Svi ispitanici pozvali su na zadržavanje postojećih stupova registriranja osnovnog materijala i certificiranja šumskog reprodukcijskog materijala. Većina ispitanika istaknula je potrebu za zadržavanjem fleksibilnosti kako bi se državama članicama omogućilo da odluče koji je šumski reprodukcijski materijal prilagođen njihovim lokalnim i regionalnim klimatskim i ekološkim uvjetima.

Budući da je područje primjene Direktive 1999/105/EZ nejasno u pogledu obuhvaćenih namjena, države članice različito su tumačile i razumjele što je njime obuhvaćeno. Na primjer, samo neke države članice smatraju da je poljoprivredno šumarstvo obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Zbog toga se, u onim državama članicama u kojima se smatra da je poljoprivredno šumarstvo izvan područja primjene Direktive 1999/105/EZ, šumski reprodukcijski materijal dobiven od reguliranih vrsta može prodavati u poljoprivredno-šumarske svrhe bez odobrenja osnovnog materijala. Ispitanici u savjetovanjima s dionicima izrazili su različita mišljenja o namjenama koje bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu.

Većina subjekata složila se da je poželjno uskladiti zahtjeve za službene kontrole. Većina dionika protivila se uključivanju zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu u područje primjene Uredbe o službenim kontrolama zbog specifičnosti službenih kontrola u tom sektoru te su pozvali na to da službene kontrole ostanu pod nadležnošću odgovarajućeg nadležnog tijela za šume. Međutim, očekuje se da će koristi od uključivanja zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu u područje primjene Uredbe o službenim kontrolama premašiti nedostatke. Dionici su bili zabrinuti i zbog mogućeg povećanja administrativnog opterećenja. Većina dionika pozvala je na to da se zadrži određena fleksibilnost u organizaciji službenih kontrola i da se troškovi svedu na najmanju mjeru.

Većina dionika složila se da bi uporaba biomolekularnih tehnika i digitalnih rješenja mogla biti korisna te je pozvala na donošenje pravnog okvira kojim bi se omogućila primjena najnovijih tehnologija, među ostalim u skladu s razvojem međunarodnih normi.

Detaljne informacije o savjetovanjima s dionicima navedene su u poglavlju 5.2.5. i Prilogu 2. procjeni učinka.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Vanjsko konzultantsko društvo koje je angažirala Komisija provelo je studiju kojom se potkrepljuje procjena učinka 15 . Društvo i njegovi stručnjaci u pojedinim su fazama studije blisko surađivali s relevantnim službama Komisije.

Konzultant je prikupio dodatne podatke i primjedbe putem analize dokumentacije, ciljane ankete, fokusne skupine i detaljnih razgovora s dionicima. U popratnoj studiji razmatrali su se definicija problema, argumenti za djelovanje EU-a, ciljevi intervencije politike i osnovni scenarij. U njoj su ocijenjeni mogući učinci triju opcija koje predlaže Komisija i od kojih svaka uključuje varijacije do 19 posebnih mjera.

Popratna studija omogućila je razrađivanje opcija politike i odabir najpoželjnije među njima.

•Procjena učinka

Ovaj se Prijedlog temelji na procjeni učinka, o kojoj je Odbor za regulatorni nadzor 17. veljače 2023. dao „pozitivno mišljenje sa zadrškama”.

Utvrđena su dva osnovna problema postojećeg pravnog okvira za šumski reprodukcijski materijal:

1.unutarnje je tržište neusklađeno i karakteriziraju ga različiti uvjeti za subjekte i šumski reprodukcijski materijal koji je stavljen na tržište u državama članicama. Provedba različitih aspekata zakonodavstva razlikuje se među državama članicama jer i. zakonodavstvo ostavlja prostora za tumačenje, ii. države članice pokušale su pronaći praktična rješenja za prevladavanje strogih odredaba i iii. zakonodavstvo nije pravodobno usklađeno s novim znanstvenim i tehnološkim dostignućima;

2.zakonodavstvo nije usklađeno s ciljevima europskog zelenog plana i s njime povezanim strategijama. Postoje ograničenja u pogledu genetske raznolikosti šumskog reprodukcijskog materijala, nedostatka značajki održivosti i nepotpunog područja primjene zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu. Ponuda certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće nedostatna je zbog sve veće potražnje za tim materijalom kako bi se postigao cilj EU-a da se do 2030. posadi tri milijarde dodatnih stabala, čime bi se udvostručio broj posađenih stabala godišnje, i imajući na umu svrhe proizvodnje drva i biomaterijala, očuvanja bioraznolikosti i obnove šumskih ekosustava. Sve učestaliji ekstremni vremenski uvjeti i katastrofe, u kombinaciji s nedovoljnom procjenom značajki održivosti za niže kategorije šumskog reprodukcijskog materijala, uzrokuju pritisak za ponudu prikladnog šumskog reprodukcijskog materijala, a time i otpornost šumskih ekosustava.

Opći je cilj ove inicijative svim vrstama korisnika osigurati raspoloživost šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće i raznolikosti izbora, prilagođenog sadašnjim i budućim predviđenim klimatskim uvjetima. Na sljedećoj će razini to pridonijeti zaštiti bioraznolikosti i obnovi šumskih ekosustava.

Procjenom učinka obuhvaćene su sve moguće mjere za analizu na temelju i. vanjske studije o prikupljanju podataka kojom se potkrepljuje studija Komisije o Unijinim opcijama ažuriranja zakonodavstva o biljnom reprodukcijskom materijalu, ii. studije kojom se potkrepljuje procjena učinka koju je proveo vanjski konzultant i iii. prethodno navedenih aktivnosti savjetovanja s dionicima.

Raznolike, složene i često međusobno povezane mjere razvrstane su u tri opcije politike, koje su uspoređene sa scenarijem „bez promjene politika”. Ocijenjene su tri opcije. Opcijom 1. omogućena je najveća fleksibilnost, dok je opcijom 3. omogućeno najveće usklađivanje kako bi se smanjile razlike u načinu provedbe zakonodavstva. Opcijom 2. uravnotežena je potreba za fleksibilnošću s višim stupnjem usklađenosti kako bi se prevladali problemi koji proizlaze iz razlika u tumačenju.

Sve su opcije sadržavale niz zajedničkih elemenata: i. pojednostavnjenje administrativnih postupaka i fleksibilniji proces donošenja odluka te ii. usklađivanje sa zakonodavstvom o zdravlju bilja.

1.Opcija 1. – najviša razina fleksibilnosti: prvom opcijom utvrdili bi se minimalni zahtjevi za službene kontrole šumskog reprodukcijskog materijala, ali bez povezivanja s Uredbom o službenim kontrolama. Donijele bi se smjernice o uporabi inovativnih postupaka proizvodnje, biomolekularnih tehnika i digitalnih rješenja. Zakonodavstvom o šumskom reprodukcijskom materijalu obuhvatila bi se samo proizvodnja u „šumarske svrhe” kako bi se osigurala raspoloživost šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće za pošumljavanje/ponovno pošumljavanje. Zahtjevi u pogledu održivosti proširili bi se na niže kategorije šumskog reprodukcijskog materijala. Uvele bi se smjernice za izradu kriznih planova za velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta i katastrofa.

2.Opcija 2. – uravnotežavanje fleksibilnosti i usklađivanja (najpoželjnija opcija): drugom opcijom službene kontrole šumskog reprodukcijskog materijala obuhvatile bi se područjem primjene Uredbe o službenim kontrolama, ali uz pojednostavnjene kontrole uvoza na odgovarajućim mjestima unutar EU-a, kako bi se osigurala usmjerenija i učinkovitija provedba postojećih pravila. Osnovna načela bila bi uključena u zakonodavstvo o uporabi inovativnih postupaka proizvodnje, biomolekularnih tehnika i digitalnih rješenja. Zakonodavstvom o šumskom reprodukcijskom materijalu obuhvatila bi se proizvodnja u „šumarske” i „nešumarske” svrhe kako bi se povećala raspoloživost i kakvoća šumskog reprodukcijskog materijala izvan uporaba za pošumljavanje/ponovno pošumljavanje. Zahtjevi u pogledu održivosti proširili bi se na niže kategorije šumskog reprodukcijskog materijala. Uveli bi se opći pravni zahtjevi za izradu kriznih planova za velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta i katastrofa.

3.Opcija 3. – najviša razina usklađivanja: trećom opcijom službene kontrole šumskog reprodukcijskog materijala obuhvatile bi se područjem primjene Uredbe o službenim kontrolama, uz strože kontrole uvoza na graničnim kontrolnim postajama, za što bi bila potrebna posebna uvozna dokumentacija kako bi se ojačala i u potpunosti uskladila provedba. Detaljna i obvezujuća pravila bila bi uključena u zakonodavstvo o uporabi inovativnih postupaka proizvodnje, biomolekularnih tehnika i digitalnih rješenja. Zakonodavstvom o šumskom reprodukcijskom materijalu obuhvatila bi se proizvodnja u „šumarske” i „nešumarske” svrhe kako bi se povećala raspoloživost i kakvoća šumskog reprodukcijskog materijala izvan uporaba za pošumljavanje/ponovno pošumljavanje. Zahtjevi u pogledu održivosti proširili bi se na niže kategorije šumskog reprodukcijskog materijala i podlijegali bi usklađenim pravilima. Uvela bi se zajednička pravila za izradu kriznih planova radi pripreme za velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta i katastrofa.

Komisija je na temelju rezultata procjene učinka zaključila da je druga opcija politike najbolja za djelotvorno i dosljedno ostvarivanje svih ciljeva revizije zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu.

Najpoželjnijom opcijom povećat će se učinkovitost za subjekte i nadležna tijela zahvaljujući i. mogućnosti da subjekti ispisuju službenu etiketu pod službenim nadzorom, ii. usklađivanju sa zakonodavstvom o zdravlju bilja, iii. uvođenju službenih kontrola koje se temelje na riziku i mogućnosti primjene biomolekularnih tehnika te iv. digitalnim rješenjima u sustavima za registriranje i certificiranje. Šumskim reprodukcijskim materijalom s poboljšanim značajkama održivosti pridonijet će se prilagodbi i ublažavanju već vidljivog utjecaja klimatskih promjena na šume, čime će se ostvariti važne koristi za okoliš. Nacionalnim planovima za nepredvidive situacije osigurat će se dostatna opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom za pošumljavanje područja pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, izbijanjima bolesti i štetnih organizama ili drugim katastrofama. Time će se smanjiti rizik od sadnje šumskog reprodukcijskog materijala niske kakvoće. Naposljetku, očekuje se da će se posebnim odstupanjem ostvariti koristi za očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora.

U prijedlogu uredbe pojašnjava se da se šumski reprodukcijski materijal upotrebljava za pošumljavanje, ponovno pošumljavanje i druge vrste sadnje stabala u različite svrhe. Kad je riječ o području primjene uredbe, smatralo se najprikladnijim da se izričito obuhvate svrhe u koje je važno upotrebljavati šumski reprodukcijski materijal visoke kakvoće. To je potrebno kako bi se osiguralo da se u te svrhe upotrebljava samo najprikladniji šumski reprodukcijski materijal te kako bi se izbjegli gospodarski gubici i šteta za okoliš prouzročeni uporabom šumskog reprodukcijskog materijala niske kakvoće.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Prijedlogom se uvodi jednostavniji i manje opterećujući regulatorni režim za šumski reprodukcijski materijal koji služi očuvanju genetskih izvora i njihovu održivom korištenju tako što se postupak odobrenja osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji takvog šumskog reprodukcijskog materijala zamjenjuje postupkom obavješćivanja.

Specijaliziranim subjektima omogućit će se ispis službene etikete pod službenim nadzorom nadležnih tijela, ako to žele, nakon što nadležna tijela zaključe da je šumski reprodukcijski materijal certificiran. Nekoliko će se postupaka pojednostavniti. Te mjere pojednostavnjenja koristit će i MSP-ovima i mikropoduzećima. Naposljetku, prijedlogom se uvode nove značajke digitalizacije sektora šumskog reprodukcijskog materijala.

•Temeljna prava

Predloženom uredbom poštuju se sve odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima, osobito tako što se utvrđuju pravila čiji je cilj sloboda poduzetništva, sprječavanje diskriminacije te zaštita potrošača i okoliša.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema utjecaj na proračun.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Do pete godine od datuma početka primjene ove Uredbe i svakih pet godina nakon toga države članice dužne su Komisiji podnositi izvješće o nekoliko aspekata primjene odstupanja i politika za očuvanje genetskih izvora, agrobiološkoj raznolikosti i pojednostavnjenim postupcima za male proizvođače. To je potrebno kako bi se preispitala djelotvornost tih novih politika i razmotrilo jesu li potrebna poboljšanja. To se konkretno odnosi na izvješćivanje o sljedećem:

●godišnjim količinama certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala,

●donesenim nacionalnim planovima za nepredvidive situacije,

●informacijama za korisnike o tome gdje je najbolje saditi šumski reprodukcijski materijal, na internetskim stranicama i/ili u vodičima za sadnju,

●broju unosa o šumskom reprodukcijskom materijalu koji sadržavaju informacije o njegovoj prikladnosti za klimatske i ekološke uvjete,

●broju obavijesti o šumskom reprodukcijskom materijalu za potrebe očuvanja šumskih genetskih izvora,

●količinama uvezenog šumskog reprodukcijskog materijala,

●izrečenim kaznama.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

i.Područje primjene

Predložena uredba primjenjuje se na šumski reprodukcijski materijal vrsta i umjetnih hibrida koji se upotrebljavaju u pošumljavanju, ponovnom pošumljavanju i drugim vrstama sadnje stabala u svrhu proizvodnje drva i biomaterijala, očuvanja bioraznolikosti, obnove šumskih ekosustava, prilagodbe klimatskim promjenama, ublažavanja klimatskih promjena te očuvanja i održivog korištenja šumskih genetskih izvora.

ii.Osnovni materijal i kategorije

Za proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala smije se upotrebljavati samo osnovni materijal koji su odobrila nadležna tijela. Iz istog se razloga na tržište može stavljati samo šumski reprodukcijski materijal dobiven od takvog osnovnog materijala.

Sljedećih šest vrsta osnovnog materijala, od kojih se može prikupiti šumski reprodukcijski materijal, zadržano je kako je navedeno u Direktivi 1999/105/EZ: sjemenski izvor, sastojina, sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa.

Nadležna tijela procijenit će značajke održivosti osnovnog materijala tijekom postupka odobrenja tog osnovnog materijala. Značajke se odnose na prilagodbu osnovnog materijala lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima te na odsutnost štetnih organizama i njihovih simptoma na stablima.

Postupak odobrenja osnovnog materijala uključivat će primjenu biomolekularnih tehnika kao komplementarne metode i inovativne tehnike proizvodnje klonskog šumskog reprodukcijskog materijala.

Nakon prikupljanja šumskog reprodukcijskog materijala nadležna tijela izdaju glavni certifikat za sav šumski reprodukcijski materijal koji potječe od odobrenog osnovnog materijala. Tim se certifikatom osigurava da se šumski reprodukcijski materijal može identificirati, da sadržava informacije o podrijetlu osnovnog materijala od kojeg je prikupljen te da pruža najprikladnije podatke njegovim korisnicima i nadležnim tijelima odgovornima za njegove službene kontrole. Glavni certifikat može se izdati i u elektroničkom obliku.

Radi prilagodbe odgovarajućim standardima sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice, nadležna tijela trebaju certificirati šumski reprodukcijski materijal prema kategorijama „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” te ga staviti na tržište s upućivanjem na te kategorije. Posebna pravila za odobrenje osnovnog materijala utvrđena su za svaku kategoriju, a u velikoj su mjeri jednaka onima utvrđenima Direktivom 1999/105/EZ.

Ako je osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran”, države članice za odgovarajuće vrste razgraničuju područja provenijencije kako bi utvrdile područje ili skupine područja s dovoljno ujednačenim ekološkim uvjetima i koja sadržavaju osnovni materijal sličnih fenotipskih ili genetskih značajki.

To je nužno jer će se šumski reprodukcijski materijal proizveden od tog osnovnog materijala stavljati na tržište s upućivanjem na ta područja provenijencije.

iii.Specijalizirani subjekti.

Nadležno tijelo može ovlastiti specijalizirane subjekte da pod službenim nadzorom tiskaju službenu etiketu za određene vrste i određene kategorije šumskog reprodukcijskog materijala. Utvrđena su pravila o povlačenju ili izmjeni tog ovlaštenja kako bi se osiguralo djelotvorno funkcioniranje sustava.

Subjekti će se registrirati u skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća. To je potrebno radi učinkovitosti i izbjegavanja dvostruke registracije jer se specijalizirani subjekti obuhvaćeni ovom Uredbom u velikoj mjeri podudaraju s onima obuhvaćenima područjem primjene Uredbe (EU) 2016/2031.

Specijalizirani subjekti stavit će potencijalnim kupcima njihova šumskog reprodukcijskog materijala unaprijed na raspolaganje sve potrebne informacije o njegovoj prikladnosti s obzirom na klimatske i ekološke uvjete.

iv.Registri šumskog reprodukcijskog materijala i planovi za nepredvidive situacije

Svaka država članica uspostavlja, objavljuje i ažurira elektronički i. nacionalni registar osnovnog materijala različitih vrsta i umjetnih hibrida koji je odobren na njezinu državnom području te ii. nacionalni popis, koji bi trebao imati oblik sažetka nacionalnog registra. Nacionalni popis trebalo bi predočiti u zajedničkom obliku za svaku jedinicu odobrenja. Sadržava informacije o botaničkom nazivu, kategoriji šumskog reprodukcijskog materijala, namjeni, osnovnom materijalu, uputi u registru, lokaciji, nadmorskoj visini ili rasponu nadmorske visine, području, podrijetlu i, u slučaju šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran”, informaciju je li materijal genetski modificiran ili proizveden određenim novim genomskim tehnikama 16 .

Iz istog bi razloga Komisija trebala u elektroničkom obliku objaviti Unijin popis odobrenog osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala na temelju nacionalnih popisa koje dostavljaju države članice. Taj se popis Unije naziva Komisijin informacijski sustav za šumski reprodukcijski materijal („FOREMATIS”).

Svaka država članica mora izraditi i ažurirati plan za nepredvidive situacije kako bi se osigurala dostatna opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom za pošumljavanje područja pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, izbijanjima bolesti i štetnih organizama ili drugim katastrofama.

v.Zahtjevi u pogledu rukovanja i digitalizacije

Šumski reprodukcijski materijal vodit će se odvojeno upućivanjem na pojedinačne jedinice odobrenja te će se proizvoditi i stavljati na tržište u partijama.

Sjeme će se stavljati na tržište samo ako bude u skladu s određenim standardima kakvoće. Označit će se i stavljati na tržište samo u plombiranim pakiranjima.

Predloženom uredbom ostvarit će se cilj Digitalne strategije EU-a da prelazak na digitalne tehnologije bude u interesu građana i poduzeća. Stoga bi trebala sadržavati ovlast za utvrđivanje pravila o i. digitalnom evidentiranju svih mjera poduzetih za izdavanje glavnog certifikata odnosno službene etikete te ii. uspostavi centralizirane platforme za olakšavanje pristupa toj evidenciji i njezine obrade i uporabe. U tom pogledu trebalo bi dopustiti i uporabu elektroničkih etiketa.

vi.Odstupanja i svrhe očuvanja

U razdobljima u kojima postoje privremene poteškoće u opskrbi određenim vrstama šumskog reprodukcijskog materijala osnovni materijal koji zadovoljava manje stroge zahtjeve bit će privremeno odobren za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala koji pripada predmetnoj vrsti.

Na razini EU-a organizirat će se privremeni pokusi radi pronalaska boljih alternativa za odredbe utvrđene u ovoj Uredbi.

Zahtjevi za osnovni materijal namijenjen očuvanju i održivom korištenju šumskih genetskih izvora razlikovat će se od zahtjeva za osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran”. Cilj je pridonijeti povećanju raznolikosti unutar jedne vrste stabala i poduzeti mjere protiv smanjenja bioraznolikosti.

vii.Uvoz

Šumski reprodukcijski materijal uvozit će se iz trećih zemalja samo ako se utvrdi da ispunjava zahtjeve istovjetne onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište u EU-u. To je potrebno kako bi se osiguralo da je uvezeni šumski reprodukcijski materijal jednake kakvoće kao onaj proizveden u EU-u.

Specijalizirani subjekti unaprijed će obavijestiti odgovarajuće nadležno tijelo o uvozu sjemena, sadnog materijala i drugih biljnih dijelova putem sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) uspostavljenog na temelju Uredbe (EU) 2017/625. Uz uvezeni šumski reprodukcijski materijal prilaže se glavni certifikat ili službeni certifikat, koji izdaje treća zemlja podrijetla, i evidencija koja sadržava podatke o tom materijalu koje dostavlja specijalizirani subjekt u toj trećoj zemlji. Na taj šumski reprodukcijski materijal postavlja se službena etiketa.

Pravila iz Uredbe (EU) 2016/2031 koja se odnose na štetne organizme primjenjivat će se i na proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala na temelju predložene uredbe. Predložena uredba uključuje izmjenu Uredbe (EU) 2016/2031 kojom se uvodi mogućnost da se službena etiketa za šumski reprodukcijski materijal kombinira s biljnom putovnicom u jedinstvenom formatu.

Njome se nadalje uvodi izmjena Uredbe (EU) 2017/625 kako bi se pravila o šumskom reprodukcijskom materijalu uključila u područje primjene zakonodavstva EU-a o službenim kontrolama. Osnovna pravila i načela službenih kontrola primjenjivat će se i na proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, uključujući ona za ovlasti nadležnih tijela, delegiranje zadaća i certificiranje. Komisija će prema potrebi biti ovlaštena za donošenje posebnih pravila za službene kontrole stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala i specijaliziranih subjekata. U slučaju uvoza opća pravila primjenjivat će se na temelju rizika.

Predložena uredba počet će se primjenjivati tri godine nakon stupanja na snagu kako bi se nadležnim tijelima i specijaliziranim subjektima omogućilo dovoljno vremena za prilagodbu novim pravilima. Komisija će isto tako imati dovoljno vremena za donošenje potrebnih delegiranih i provedbenih akata.

2023/0228 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, izmjeni uredaba (EU) 2016/2031 i 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/105/EZ (Uredba o šumskom reprodukcijskom materijalu)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije 17 ,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 18 ,

[uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,]

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 19 ,

budući da:

(1)Direktivom Vijeća 1999/105/EZ 20 utvrđuju se pravila o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

(2)Šume pokrivaju oko 45 % kopnenog područja Unije i imaju višestruko važnu ulogu koja obuhvaća socijalne, gospodarske, okolišne, ekološke i kulturne funkcije. Funkcija ponora ugljika koju šume vrše od davnina uključena je u politiku ublažavanja klimatskih promjena. Šumski reprodukcijski materijal visoke kakvoće koji je raznolik i prilagođen klimatskim promjenama ključan je za ispunjavanje tih potreba.

(3)Uzimajući u obzir nova tehnička i znanstvena dostignuća, ažuriranje pravila i propisa sustava Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala u međunarodnoj trgovini 21 („sustav OECD-a za šumsko sjeme i sadnice”), nove prioritete politike Unije u pogledu održivosti, prilagodbe klimatskim promjenama i bioraznolikosti, a posebno europski zeleni plan 22 , kao i iskustva stečena tijekom provedbe Direktive 1999/105/EZ, tu bi direktivu trebalo zamijeniti novim aktom. Kako bi se osigurala ujednačena primjena novih pravila u Uniji, taj bi akt trebao imati oblik uredbe.

(4)Cilj je sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice potaknuti proizvodnju i uporabu sjemena, biljnih dijelova i biljaka koji su prikupljeni, prerađeni i stavljeni na tržište na način kojim se osigurava visoka kakvoća i raspoloživost šumskog reprodukcijskog materijala. Zbog trajanja ciklusa šuma i troškova nasada te dugoročnih ulaganja u šume, ključno je da šumari dobiju pouzdane informacije o podrijetlu i genetskim značajkama šumskog reprodukcijskog materijala koji upotrebljavaju u nasadima. Sustav OECD-a za šumsko sjeme i sadnice zadovoljava tu potrebu certificiranjem i sljedivošću. Ima važnu ulogu u prilagodbi svjetskih šuma promjenjivim klimatskim uvjetima. Naglasak je na očuvanju raznolikosti vrsta i osiguravanju velike genetske raznolikosti unutar vrsta i partija sjemena, čime se povećava potencijal za prilagodbu šumskog reprodukcijskog materijala za buduću ponovnu sadnju stabala na određenim površinama („ponovno pošumljavanje”) i stvaranje novih šuma („pošumljavanje”). Ponovno pošumljavanje može biti nužno ako su dijelovi postojeće šume pogođeni ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, izbijanjima bolesti i štetnih organizama ili drugim katastrofama.

(5)U europskom zelenom planu utvrđuje se predanost Komisije borbi protiv klimatskih promjena i izazova povezanih s okolišem. Njegov je cilj preobraziti gospodarstvo Unije za održivu budućnost. Pravila Unije o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala moraju biti u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti 23 i s trima provedbenim strategijama europskog zelenog plana: novom strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama 24 , novom strategijom EU-a za šume do 2030. 25 i Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. 26

(6)Uredbom (EU) 2021/1119 od relevantnih se institucija Unije i država članica zahtijeva da osiguravaju neprekidan napredak u poboljšavanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene. Stoga je jedan od ciljeva nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama ubrzati kapacitet Unije za prilagodbu klimatskim promjenama, među ostalim izmjenom pravila o šumskom reprodukcijskom materijalu. Zakonodavstvom Unije trebalo bi poticati proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala na razini Unije. U tu bi svrhu trebalo ukinuti mogućnost država članica da ograniče odobrenje određenog osnovnog materijala i zabrane stavljanje određenog šumskog reprodukcijskog materijala na raspolaganje na tržištu krajnjim korisnicima, kako je utvrđeno u Direktivi 1999/105/EZ.

(7)Glavni su ciljevi nove strategije EU-a za šume do 2030. djelotvorno pošumljavanje te očuvanje i obnova šuma u Uniji kako bi se povećala apsorpcija CO2, smanjila pojava i širenje šumskih požara te promicalo biogospodarstvo u skladu s ekološkim načelima koja pogoduju bioraznolikosti. Osiguravanje obnove šuma i pojačano održivo gospodarenje šumama neophodni su za prilagodbu klimatskim promjenama i otpornost šuma. U tom se pogledu u novoj strategiji EU-a za šume navodi da će za prilagodbu šuma klimatskim promjenama i obnovu šuma nakon štete uzrokovane klimatskim promjenama biti potrebne velike količine odgovarajućeg šumskog reprodukcijskog materijala. To podrazumijeva napore za osiguravanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora o kojima ovisi šumarstvo koje je otpornije na klimatske promjene. Potrebno je uložiti trud i kako bi se povećala proizvodnja i raspoloživost takvog šumskog reprodukcijskog materijala, pružile bolje informacije o njegovoj prikladnosti s obzirom na klimatske i ekološke uvjete te poboljšala njegova suradnička proizvodnja i prijenos preko nacionalnih granica unutar Unije. Stoga bi specijalizirane subjekte trebalo obvezati da korisnicima unaprijed pruže informacije o prikladnosti šumskog reprodukcijskog materijala za određene klimatske i ekološke uvjete.

(8)Cilj Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. jest usmjeriti bioraznolikost Unije prema oporavku do 2030. U okviru te strategije zakonodavstvo Unije treba se usredotočiti na očuvanje raznolikosti vrsta i osiguranje visoke genetske raznolikosti unutar vrsta i partija sjemena. Time se nastoji olakšati opskrba genetski raznolikim šumskim reprodukcijskim materijalom visoke kakvoće koji je prilagođen sadašnjim i budućim predviđenim klimatskim uvjetima. Očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti šuma, uključujući genetsku raznolikost stabala, neophodni su za održivo gospodarenje šumama i podupiranje prilagodbe šuma klimatskim promjenama. Vrste stabala i umjetni hibridi u skladu s ovom Uredbom trebali bi biti visoke kakvoće i genetski prikladni za lokalne uvjete.

(9)Postoji dugoročna prekogranična dimenzija zbog činjenice da se očekuje da će se već uočena migracija vegetacijskih zona prema sjeveru znatno ubrzati u idućim desetljećima. Stoga bi za šumare bio vrlo koristan zahtjev iz ove Uredbe u pogledu pružanja informacija o područjima na kojima se sjeme može saditi ili na kojima je šumski reprodukcijski materijal prilagođen lokalnim uvjetima. Nadležna tijela trebala bi stoga odrediti i navesti područja na kojima je sjeme prikladno za lokalne uvjete i može se sijati („područja za prijenos sjemena”). Isto bi tako trebala odrediti i navesti područja na kojima je šumski reprodukcijski materijal prilagođen lokalnim uvjetima („područja za uvođenje”).

(10)Direktivom 1999/105/EZ definira se šumski reprodukcijski materijal s obzirom na njegovu važnost za šumarstvo u cijeloj Uniji ili njezinu dijelu, ali i dalje postoje nejasnoće u pogledu šumarskih svrha. Radi jasnoće, u području primjene ove Uredbe navode se svrhe u koje je važno upotrebljavati šumski reprodukcijski materijal visoke kakvoće.

(11)Šumski reprodukcijski materijal može se proizvoditi za uporabu u pošumljavanju/ponovnom pošumljavanju i drugim vrstama sadnje stabala te u druge svrhe, kao što su proizvodnja drva i biomaterijala, očuvanje bioraznolikosti, obnova šumskih ekosustava, prilagodba klimatskim promjenama, ublažavanje klimatskih promjena te očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora.

(12)Istraživanja su pokazala da su procjena i odobrenje osnovnog materijala u odnosu na posebnu svrhu u koju će se šumski reprodukcijski materijal primjenjivati izuzetno važni. Osim toga, sadnja šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće na pravom mjestu ima pozitivan učinak na svrhu u koju se taj materijal upotrebljava. „Na pravom mjestu” znači da je šumski reprodukcijski materijal genetski i fenotipski prikladan za lokaciju na kojoj se uzgaja, što uključuje i relevantna klimatska predviđanja za njega.

(13)Kako bi se osigurala dostatna opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom kao odgovor na povećanu potražnju, potrebno je otkloniti sve stvarne ili potencijalne prepreke trgovini koje bi mogle ometati slobodno kretanje šumskog reprodukcijskog materijala unutar Unije. Taj se cilj može postići samo ako se odgovarajućim pravilima Unije o šumskom reprodukcijskom materijalu uvedu najviši mogući standardi.

(14)Pravilima Unije o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala trebalo bi obuhvatiti praktične potrebe i ona bi se trebala primjenjivati samo na određene vrste i umjetne hibride koji su navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi. Te su vrste i umjetni hibridi važni za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala za potrebe pošumljavanja, ponovnog pošumljavanja i drugih vrsta sadnje stabala u svrhu proizvodnje drva i biomaterijala, očuvanja bioraznolikosti, obnove šumskih ekosustava, prilagodbe klimatskim promjenama, ublažavanja klimatskih promjena te očuvanja i održivog korištenja šumskih genetskih izvora.

(15)Cilj je ove Uredbe osigurati proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće. Kako bi se pridonijelo stvaranju otpornih šuma i obnovi šumskih ekosustava, korisnike bi prije kupnje šumskog reprodukcijskog materijala trebalo obavijestiti o prikladnosti tog materijala za klimatske i ekološke uvjete područja na kojem će se upotrebljavati.

(16)Kako bi se osigurala prilagodba certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala klimatskim i ekološkim uvjetima područja na kojem je zasađen, nadležna tijela trebala bi procijeniti značajke održivosti osnovnog materijala tijekom postupka odobrenja tog osnovnog materijala. Značajke održivosti trebale bi se odnositi na prilagodbu tog osnovnog materijala klimatskim i ekološkim uvjetima te na odsutnost štetnih organizama i njihovih simptoma na stablima.

(17)Šumski reprodukcijski materijal trebao bi se prikupljati samo iz osnovnog materijala koji su procijenila i odobrila nadležna tijela kako bi se osigurala najviša moguća kakvoća tog šumskog reprodukcijskog materijala. Odobreni osnovni materijal trebalo bi upisati u nacionalni registar pod jedinstvenom uputom u registru i upućivanjem na jedinicu odobrenja.

(18)Radi prilagodbe znanstvenim i tehničkim dostignućima u području međunarodnih normi, u postupak odobrenja osnovnog materijala kao dopunsku bi metodu trebalo uključiti primjenu biomolekularnih tehnika. Te bi biomolekularne tehnike trebalo dopustiti radi procjene podrijetla osnovnog materijala ili radi provjere prisutnosti značajki koje se odnose na otpornost na bolesti na temelju molekularnih markera.

(19)Nadležna tijela predmetnih država članica trebala bi izdati glavni certifikat za sav šumski reprodukcijski materijal koji potječe od (tj. prikupljen je iz) odobrenog osnovnog materijala. Takvim se glavnim certifikatom osigurava identifikacija šumskog reprodukcijskog materijala te on sadržava informacije o njegovu podrijetlu i najprikladnije podatke za korisnike i nadležna tijela zadužena za njegovu službenu kontrolu. Trebalo bi dopustiti izdavanje glavnog certifikata u elektroničkom obliku.

(20)Trebalo bi dopustiti naknadno certificiranje i stavljanje na tržište samo onog šumskog reprodukcijskog materijala koji je prikupljen iz odobrenog osnovnog materijala. Nadležna tijela trebala bi certificirati šumski reprodukcijski materijal prema kategoriji „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” te bi ga trebala staviti na tržište s upućivanjem na te kategorije. Te kategorije pokazuju koje su značajke osnovnog materijala ocijenjene i upućuju na kakvoću šumskog reprodukcijskog materijala. Za šumski reprodukcijski materijal manje kakvoće (kategorije „poznato podrijetlo” i „selekcioniran”) provjerit će se osnovne značajke osnovnog materijala. Za šumski reprodukcijski materijal veće kakvoće (kategorije „kvalificiran” i „testiran”) odabrat će se matična stabla na temelju izuzetnih značajki i osmišljenog plana križanja. Za šumski reprodukcijski materijal kategorije „kvalificiran” superiornost materijala procjenjuje se na temelju značajki matičnih stabala. Za kategoriju „testiran” mora se dokazati superiornost tog šumskog reprodukcijskog materijala u usporedbi s osnovnim materijalom iz kojeg je prikupljen ili referentnom populacijom. Kategorije šumskog reprodukcijskog materijala „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” trebale bi podlijegati jedinstvenim zahtjevima u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište kako bi se osigurala transparentnost, jednaki uvjeti tržišnog natjecanja i cjelovitost unutarnjeg tržišta.

(21)Pravila certificiranja trebalo bi pojasniti u slučaju šumskog reprodukcijskog materijala koji je proizveden inovativnim postupcima proizvodnje, a posebno tehnikama proizvodnje posebne vrste šumskog reprodukcijskog materijala, točnije klonova. Budući da se mjesto proizvodnje tih klonova može razlikovati od lokacije izvornog stabla (tj. osnovnog materijala) iz kojeg klonovi potječu, pravila bi trebalo izmijeniti kako bi se zajamčila sljedivost.

(22)Zahtjevi za osnovni materijal namijenjen očuvanju i održivom korištenju šumskih genetskih izvora razlikuju se od zahtjeva za osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala u komercijalne svrhe zbog različitih selekcijskih kriterija koji se primjenjuju na te dvije vrste osnovnog materijala. Za potrebe očuvanja i održivog korištenja šumskih genetskih izvora trebalo bi očuvati sva stabla iz sastojine stabala u šumi. To je potrebno kako bi se pridonijelo povećanju genetske raznolikosti unutar jedne vrste stabala. S druge strane, u slučaju osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala u komercijalne svrhe trebalo bi odabrati samo stabla vrhunskih značajki. Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti odstupanje od primjenjivih pravila u pogledu odobrenja osnovnog materijala i obavješćivanje nadležnog tijela o tom osnovnom materijalu namijenjenom očuvanju šumskih genetskih izvora.

(23)Kategorija poznatog podrijetla minimalni je standard potreban za stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, zbog ograničene ili nepostojeće fenotipske selekcije osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala te kategorije. Kako bi se osigurala sljedivost, specijalizirani subjekt trebao bi evidentirati lokaciju osnovnog materijala (tj. provenijenciju) s koje je šumski reprodukcijski materijal prikupljen. Potrebno je navesti podrijetlo tog osnovnog materijala ako je poznato. To je u skladu sa sustavom OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i iskustvom stečenim u provedbi Direktive 1999/105/EZ.

(24)U skladu sa sustavom OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i nakon primjene Direktive 1999/105/EZ, nadležno tijelo trebalo bi procijeniti osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala selekcionirane kategorije na temelju opažanja značajki tog osnovnog materijala, uzimajući u obzir posebnu namjenu šumskog reprodukcijskog materijala prikupljenog iz tog osnovnog materijala. Trebalo bi osigurati općenitu kakvoću te kategorije. Budući da bi populacija trebala pokazivati visok stupanj ujednačenosti, potrebno je ukloniti stabla lošije kakvoće (npr. manje veličine) u usporedbi s prosječnom veličinom stabla u ukupnoj populaciji.

(25)Za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „kvalificiran” specijalizirani subjekt trebao bi odabrati sastavne dijelove osnovnog materijala koji će se pojedinačno upotrebljavati u planu križanja zbog njihovih izuzetnih značajki u pogledu, na primjer, prilagodbe lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima. Nadležno tijelo trebalo bi odobriti sastav i predloženi plan križanja tih sastavnih dijelova, terenski raspored, uvjete izolacije i lokaciju tog osnovnog materijala. To je važno radi usklađivanja s primjenjivim međunarodnim normama na temelju sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice te kako bi se iskoristilo iskustvo stečeno u provedbi Direktive 1999/105/EZ.

(26)Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala testirane kategorije trebao bi podlijegati najstrožim mogućim zahtjevima. Superiornost šumskog reprodukcijskog materijala trebalo bi utvrditi usporedbom s jednom ili, ako je moguće, više odobrenih ili prethodno odabranih normi. Specijalizirani subjekt odabire te norme na temelju svrhe u koju će se upotrebljavati šumski reprodukcijski materijal testirane kategorije. Ako će u tom pogledu svrha tog šumskog reprodukcijskog materijala biti prilagodba klimatskim promjenama, on će se usporediti s normama koje pokazuju dobre rezultate u pogledu prilagodbe lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima (npr. praktična odsutnost štetnih organizama i njihovih simptoma). Nakon selekcije sastavnih dijelova osnovnog materijala specijalizirani subjekt trebao bi dokazati superiornost šumskog reprodukcijskog materijala usporednim testiranjem ili procijeniti njegovu superiornost ocjenjivanjem genetskih sastavnica tog osnovnog materijala. Nadležno tijelo trebalo bi biti uključeno u svaku fazu tog postupka. Trebalo bi odobriti plan pokusa i testove za odobrenje osnovnog materijala, provjeriti evidenciju koju je dostavio specijalizirani subjekt i prema potrebi odobriti rezultate testova superiornosti šumskog reprodukcijskog materijala ili genetske procjene. To je potrebno radi usklađivanja s primjenjivim međunarodnim normama na temelju sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i drugim primjenjivim međunarodnim normama te kako bi se iskoristilo iskustvo stečeno u provedbi Direktive 1999/105/EZ.

(27)Procjena osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala testirane kategorije u prosjeku traje 10 godina. Kako bi se osigurao brži pristup tržištu za šumski reprodukcijski materijal testirane kategorije, dok je procjena osnovnog materijala još u tijeku, države članice trebale bi imati mogućnost privremeno odobriti takav osnovni materijal na razdoblje od najviše 10 godina na cijelom svojem državnom području ili njegovu dijelu. To bi se odobrenje trebalo dodijeliti samo ako privremeni rezultati genetske procjene ili usporednih testiranja pokazuju da će taj osnovni materijal nakon testiranja zadovoljiti zahtjeve iz ove Uredbe. Tu ranu procjenu trebalo bi preispitati u razmacima od najviše 10 godina.

(28)Usklađenost šumskog reprodukcijskog materijala sa zahtjevima za kategorija „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” trebala bi se potvrditi inspekcijskim pregledima koje provode nadležna tijela kako je primjereno za svaku kategoriju („službeno certificiranje”) i trebalo bi je potvrditi službenom etiketom.

(29)Genetski modificirani šumski reprodukcijski materijal može se stavljati na tržište samo ako je siguran za zdravlje ljudi i okoliš i odobren za uzgoj u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 27 ili Uredbom (EZ) br. 1829/2003 28 te ako pripada kategoriji „testiran”. Šumski reprodukcijski materijal dobiven određenim novim genomskim tehnikama može se staviti na tržište samo ako je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu (EU) Europskog parlamenta i Vijeća o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama i hrani i hrani za životinje proizvedenoj od njih] 29 i ako pripada kategoriji „testiran”.

(30)Službena etiketa trebala bi sadržavati informacije o osnovnom materijalu koji sadržava genetski modificirani organizam ili se od njega sastoji ili koji je proizveden određenim novim genomskim tehnikama.

(31)Nadležno tijelo trebalo bi ovlastiti specijalizirane subjekte da pod službenim nadzorom ispišu službenu etiketu za određene vrste i određene kategorije šumskog reprodukcijskog materijala. Time će se specijaliziranim subjektima omogućiti veća fleksibilnost u pogledu naknadnog stavljanja na tržište tog šumskog reprodukcijskog materijala. Međutim, specijalizirani subjekti mogu početi ispisivati etiketu tek nakon što nadležno tijelo certificira predmetni šumski reprodukcijski materijal. To je ovlaštenje potrebno zbog službenog karaktera službene etikete i kako bi se korisnicima šumskog reprodukcijskog materijala zajamčili najviši mogući standardi kakvoće. Trebalo bi utvrditi pravila za povlačenje ili izmjenu tog ovlaštenja.

(32)Državama članicama trebalo bi dopustiti uvođenje dodatnih ili strožih zahtjeva u pogledu odobrenja osnovnog materijala proizvedenog na njihovu državnom području, pod uvjetom da to odobri Komisija. Time bi se omogućila provedba nacionalnih ili regionalnih pristupa u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala radi poboljšanja kakvoće predmetnog šumskog reprodukcijskog materijala, zaštite okoliša ili doprinosa zaštiti bioraznolikosti i obnovi šumskih ekosustava.

(33)Kako bi se osigurala transparentnost i djelotvornije kontrole proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, specijalizirani subjekti trebali bi biti upisani u registre koje uspostave države članice u skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća 30 . Takvim se upisom u registar smanjuje administrativno opterećenje za specijalizirane subjekte. To je potrebno radi učinkovitosti službenog registra specijaliziranih subjekata i izbjegavanja dvostrukog upisa. Specijalizirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe u velikoj su mjeri obuhvaćeni područjem primjene službenog registra specijaliziranih subjekata na temelju Uredbe (EU) 2016/2031.

(34)Prije nabave šumskog reprodukcijskog materijala specijalizirani subjekti trebali bi potencijalnim kupcima staviti na raspolaganje sve potrebne informacije o njegovoj prikladnosti za određene klimatske i ekološke uvjete kako bi im se omogućilo da odaberu najprikladniji materijal za svoje područje.

(35)Ako je osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran”, države članice trebale bi za odgovarajuće vrste razgraničiti područja provenijencije kako bi utvrdile područje ili skupine područja s dovoljno ujednačenim ekološkim uvjetima i koja sadržavaju osnovni materijal sličnih fenotipskih ili genetskih značajki. To je nužno jer će se šumski reprodukcijski materijal proizveden od tog osnovnog materijala stavljati na tržište s upućivanjem na ta područja provenijencije.

(36)Kako bi se osigurao djelotvoran pregled i transparentnost šumskog reprodukcijskog materijala koji se proizvodi i stavlja na tržište u cijeloj Uniji, svaka država članica trebala bi uspostaviti, objaviti i ažurirati elektronički nacionalni registar osnovnog materijala različitih vrsta i umjetnih hibrida koji je odobren na njezinu državnom području te nacionalni popis, koji bi trebao imati oblik sažetka nacionalnog registra.

(37)Iz istog bi razloga Komisija trebala u elektroničkom obliku objaviti Unijin popis odobrenog osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala na temelju nacionalnih popisa koje dostave države članice. Unijin popis trebao bi sadržavati informacije o osnovnom materijalu koji sadržava genetski modificirani organizam ili se od njega sastoji ili koji je proizveden određenim novim genomskim tehnikama.

(38)Svaka država članica trebala bi izraditi i ažurirati plan za nepredvidive situacije kako bi se osigurala dostatna opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom za pošumljavanje područja pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, izbijanjima bolesti i štetnih organizama, katastrofama ili drugim pojavama. Trebalo bi utvrditi pravila o sadržaju tog plana kako bi se osigurale proaktivne i djelotvorne mjere protiv takvih rizika, ako se pojave. Državama članicama trebalo bi dopustiti da sadržaj tog plana prilagode posebnim klimatskim i ekološkim uvjetima na svojim državnim područjima. Taj zahtjev u skladu je i s mjerama opće pripravnosti koje bi države članice dobrovoljno trebale poduzeti u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu 31 .

(39)Šumski reprodukcijski materijal trebao bi se tijekom svih faza proizvodnje voditi odvojeno upućivanjem na pojedinačne jedinice odobrenja. Te jedinice odobrenja trebalo bi proizvoditi i stavljati na tržište u partijama koje moraju biti dovoljno homogene i različite od ostalih partija šumskog reprodukcijskog materijala. Trebalo bi razlikovati partije sjemena i partije biljaka kako bi se utvrdila vrsta šumskog reprodukcijskog materijala i osigurala sljedivost odobrenog osnovnog materijala od kojeg je šumski reprodukcijski materijal prikupljen. Time se jamči održavanje identiteta i kakvoće šumskog reprodukcijskog materijala.

(40)Sjeme bi trebalo stavljati na tržište samo ako je u skladu s određenim standardima kakvoće. Trebalo bi ga označiti i stavljati na tržište samo u plombiranim pakiranjima kako bi se omogućila odgovarajuća identifikacija, kakvoća i sljedivost sjemena te izbjegle prijevare.

(41)Kako bi se ispunio cilj Digitalne strategije EU-a 32 da prelazak na digitalne tehnologije bude u interesu građana i poduzeća, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u vezi s pravilima o digitalnom evidentiranju svih poduzetih mjera u svrhu izdavanja glavnog certifikata i službene etikete te uspostave centralizirane platforme za olakšavanje pristupa toj evidenciji i njezine obrade i uporabe.

(42)U razdobljima u kojima postoje privremene poteškoće u prikupljanju dostatne količine šumskog reprodukcijskog materijala određenih vrsta, u određenim bi uvjetima trebalo privremeno odobriti osnovni materijal koji zadovoljava manje stroge zahtjeve. Ti manje strogi zahtjevi trebali bi se odnositi na odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji različitih kategorija šumskog reprodukcijskog materijala. To je potrebno kako bi se osigurao fleksibilan pristup u nepovoljnim okolnostima i izbjegli poremećaji na unutarnjem tržištu šumskog reprodukcijskog materijala.

(43)Šumski reprodukcijski materijal trebao bi se uvoziti iz trećih zemalja samo ako se utvrdi da ispunjava zahtjeve istovjetne onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište Unije. To je potrebno kako bi se osiguralo da je uvezeni šumski reprodukcijski materijal jednake kakvoće kao onaj proizveden u Uniji.

(44)Ako se šumski reprodukcijski materijal uvozi u Uniju iz treće zemlje, dotični specijalizirani subjekt trebao bi unaprijed obavijestiti odgovarajuće nadležno tijelo o uvozu šumskog reprodukcijskog materijala, putem sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) uspostavljenog na temelju Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća 33 . Osim toga, uz uvezeni šumski reprodukcijski materijal trebalo bi priložiti glavni certifikat ili službeni certifikat, koji izdaje treća zemlja podrijetla, i evidenciju koja sadržava podatke o tom materijalu koje dostavi specijalizirani subjekt u toj trećoj zemlji. Na taj bi šumski reprodukcijski materijal trebalo postaviti službenu etiketu jer je to potrebno kako bi se korisnicima tog šumskog reprodukcijskog materijala omogućilo donošenje utemeljenih odluka i kako bi se nadležnim tijelima olakšalo provođenje odgovarajućih službenih kontrola.

(45)Kako bi se pratio učinak ove Uredbe i Komisiji omogućilo da ocijeni uvedene mjere, države članice trebale bi svakih pet godina izvješćivati o godišnjim količinama certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala, donesenim nacionalnim planovima za nepredvidive situacije, informacijama o tome gdje najbolje saditi šumski reprodukcijski materijal koje se stavljaju na raspolaganje korisnicima putem internetskih stranica i/ili vodiča za sadnju, količinama uvezenog šumskog reprodukcijskog materijala i izrečenim kaznama.

(46)Radi prilagodbe pomicanju vegetacijskih zona i areala vrsta stabala uslijed klimatskih promjena te svakom drugom razvoju tehničkih ili znanstvenih spoznaja, među ostalim u području klimatskih promjena, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom popisa vrsta stabala i njihovih umjetnih hibrida na koje se primjenjuje ova Uredba.

(47)Radi prilagodbe razvoju znanstvenih i tehničkih spoznaja te sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i drugih primjenjivih međunarodnih normi te kako bi se uzela u obzir Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća 34 , Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenama i. zahtjeva u pogledu osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji treba certificirati u kategoriji „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” te ii. kategorija u kojima se šumski reprodukcijski materijal iz različitih tipova osnovnog materijala može stavljati na tržište.

(48)Kako bi se državama članicama omogućio fleksibilniji pristup, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem uvjeta za privremeno odobrenje stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji ne zadovoljava sve zahtjeve odgovarajuće kategorije.

(49)Radi prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem zahtjeva koje moraju ispuniti partije plodova i sjemena vrsta obuhvaćenih ovom Uredbom, koje moraju ispuniti biljni dijelovi vrsta i umjetnih hibrida obuhvaćenih ovom Uredbom, za standarde vanjske kakvoće za Populus spp. koji se razmnaža stabljičnim reznicama ili šibama, koje treba ispuniti sadnjom sadnog materijala vrsta i umjetnih hibrida obuhvaćenih ovom Uredbom te koje treba ispuniti sadnjom sadnog materijala koji se stavlja na tržište za krajnje korisnike na područjima s mediteranskom klimom.

(50)Radi prilagodbe Digitalnoj strategiji EU-a i tehničkim dostignućima u području digitalizacije usluga, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem pravila o digitalnom evidentiranju svih mjera koje poduzimaju specijalizirani subjekt i nadležna tijela radi izdavanja glavnog certifikata te o uspostavi centralizirane platforme putem koje će se povezati sve države članice i Komisija.

(51)Posebno je važno da Komisija tijekom priprema za donošenje tih delegiranih akata provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 35 Konkretno, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(52)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti provedbe ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja posebnih uvjeta u pogledu zahtjevâ i sadržaja obavijesti o osnovnom materijalu.

(53)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti provedbe ove Uredbe i olakšala prepoznatljivost i uporaba glavnih certifikata, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja sadržaja i predloška glavnog certifikata o identitetu šumskog reprodukcijskog materijala dobivenog iz sjemenskih izvora i sastojina, šumskog reprodukcijskog materijala dobivenog iz sjemenskih plantaža ili roditeljskih stabala te šumskog reprodukcijskog materijala dobivenog od klonova i klonskih smjesa.

(54)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti provedbe ove Uredbe i usklađen okvir za označivanje i pružanje informacija o šumskom reprodukcijskom materijalu, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja sadržaja službene etikete, dodatnih informacija o sjemenu i malim količinama sjemena, boje etikete za određene kategorije ili druge tipove šumskog reprodukcijskog materijala te dodatnih informacija o posebnim rodovima ili vrstama.

(55)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti provedbe ove Uredbe i prilagodba tijeku digitalizacije sektora šumskog reprodukcijskog materijala, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja tehničkih aranžmana za izdavanje elektroničkih glavnih certifikata.

(56)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti provedbe ove Uredbe i riješili hitni problemi opskrbe šumskim reprodukcijskim materijalom, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu privremenog odobrenja za stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala jedne ili više vrsta koji ispunjava manje stroge zahtjeve od onih utvrđenih u ovoj Uredbi u pogledu odobrenja osnovnog materijala.

(57)Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti provedbe ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu odlučivanja o organizaciji privremenih pokusa radi pronalaska boljih alternativa za zahtjeve iz ove Uredbe u pogledu procjene i odobrenja osnovnog materijala te proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

(58)Kako bi se poboljšala usklađenost pravila o šumskom reprodukcijskom materijalu sa zakonodavstvom Unije o zdravlju bilja, na proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala u skladu s ovom Uredbom trebali bi se primjenjivati članci 36., 37., 40., 41., 49., 53. i 54. Uredbe (EU) 2016/2031. Kako bi se osigurala dosljednost s pravilima iz Uredbe (EU) 2016/2031 o biljnim putovnicama, trebalo bi dopustiti objedinjavanje službene etikete za šumski reprodukcijski materijal s biljnom putovnicom.

(59)Uredbu (EU) 2017/625 trebalo bi izmijeniti kako bi se u njezino područje primjene uključila pravila o službenim kontrolama šumskog reprodukcijskog materijala. Time bi se osigurale dosljednije službene kontrole i provedba pravila u državama članicama u pogledu šumskog reprodukcijskog materijala te usklađenost s drugim aktima Unije koji se odnose na službene kontrole bilja, posebno s Uredbom (EU) 2016/2031 i Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća.

(60)Uredbe (EU) 2016/2031 i 2017/625 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(61)Radi pravne jasnoće i transparentnosti Direktivu 1999/105/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(62)S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest osiguravanje usklađenog pristupa u vezi s proizvodnjom i stavljanjem na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg učinka, složenosti i međunarodne prirode on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. U tom pogledu, i prema potrebi, njome se uvode odstupanja ili posebni zahtjevi za određene tipove šumskog reprodukcijskog materijala i specijalizirane subjekte.

(63)S obzirom na vrijeme i resurse koji su potrebni nadležnim tijelima i dotičnim specijaliziranim subjektima za prilagodbu novim zahtjevima iz ove Uredbe, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati od ... [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, a posebno zahtjevi u pogledu odobrenja osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala, podrijetla i sljedivosti tog osnovnog materijala, kategorija šumskog reprodukcijskog materijala, zahtjevi u pogledu identifikacije i kakvoće, certificiranja, označivanja, pakiranja, uvoza, specijaliziranih subjekata, registracije osnovnog materijala i nacionalnih planova za nepredvidive situacije.

Članak 2.

Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje na šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala i njihovih umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I.

2.Ciljevi Uredbe su sljedeći:

(a)osigurati proizvodnju i stavljanje na tržište Unije šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće i funkcioniranje unutarnjeg tržišta šumskog reprodukcijskog materijala;

(b)pridonijeti stvaranju otpornih šuma, očuvanju bioraznolikosti i obnovi šumskih ekosustava;

(c)podupirati proizvodnju drva i biomaterijala, prilagodbu klimatskim promjenama, ublažavanje klimatskih promjena te očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora.

3.Komisija je u skladu s člankom 26. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se izmjenjuje popis iz Priloga I. kako je navedeno u stavku 3., uzimajući u obzir:

(a)pomicanje vegetacijskih zona i areala vrsta stabala uslijed klimatskih promjena;

(b)razvoj tehničkih ili znanstvenih spoznaja.

Tim delegiranim aktima dodaju se vrste i umjetni hibridi na popis u Prilogu I. ako takve vrste i umjetni hibridi ispunjavaju barem jedan od sljedećih elemenata:

(a)čine veliko područje i znatnu gospodarsku vrijednost proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala u Uniji;

(b)stavljaju se na tržište u najmanje dvije države članice;

(c)smatraju se važnima za doprinos prilagodbi klimatskim promjenama; i

(d)smatraju se važnima za doprinos očuvanju bioraznolikosti.

Delegiranim aktima iz prvog podstavka uklanjaju se vrste i umjetni hibridi s popisa u Prilogu I. ako više ne ispunjavaju bilo koji od elemenata utvrđenih u prvom podstavku.

4.Ova se Uredba ne primjenjuje na sljedeće:

(a)biljni reprodukcijski materijal iz članka 2. Uredbe (EU) .../... [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala];

(b)poljoprivredni reprodukcijski materijal ukrasnog bilja kako je definiran u članku 2. Direktive 98/56/EZ;

(c)šumski reprodukcijski materijal proizveden za izvoz u treće zemlje;

(d)šumski reprodukcijski materijal koji se upotrebljava u službenim testiranjima, u znanstvene svrhe ili za selekcioniranje.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„šumski reprodukcijski materijal” znači češeri, suplodišta, plodovi i sjeme namijenjeni proizvodnji sadnog materijala onih vrsta stabala i njihovih umjetnih hibrida koji su navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi i upotrebljavaju se za pošumljavanje, ponovno pošumljavanje i drugu sadnju stabala u bilo koju od sljedećih svrha:

(a)proizvodnja drva i biomaterijala;

(b)očuvanje bioraznolikosti;

(c)obnova šumskih ekosustava;

(d)prilagodba klimatskim promjenama;

(e)ublažavanje klimatskih promjena;

(f)očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora;

2.„pošumljavanje” znači stvaranje šume sadnjom i/ili planskim sijanjem na zemljištu koje se do tada upotrebljavalo u drukčije svrhe i podrazumijeva prenamjenu zemljišta iz nešumskog u šumsko 36 ;

3.„ponovno pošumljavanje” znači ponovno stvaranje šume sadnjom i/ili planskim sijanjem na zemljištu koje se klasificira kao šumsko zemljište 37 ;

4.„sjemenski materijal” znači češeri, suplodišta, plodovi i sjeme namijenjeni proizvodnji sadnog materijala;

5.„sadni materijal” znači svaka biljka ili biljni dio koji se upotrebljava za razmnožavanje biljaka i obuhvaća biljke uzgojene iz sjemenskog materijala, biljnih dijelova ili biljaka prirodnim podmlatkom;

6.„biljni dijelovi” znači stabljične, lisne i ukorijenjene reznice, kulture biljnih stanica ili tkiva za mikropropagaciju, pupovi, povaljenice, korijeni, plemke, šibe i drugi biljni dijelovi namijenjeni proizvodnji sadnog materijala;

7.„proizvodnja” znači sve faze dobivanja sjemena i biljaka, pretvorba sjemenskog materijala u sjeme te uzgoj biljaka iz sadnog materijala u svrhu stavljanja na tržište odgovarajućeg šumskog reprodukcijskog materijala;

8.„sjemenski izvor” znači stabla na nekom području na kojem se prikuplja sjeme;

9.„sastojina” znači prostorno omeđena populacija stabala koja je dovoljno ujednačenog sastava;

10.„sjemenska plantaža” znači plantaža od odabranih stabala, među kojima se svako stablo identificira klonom, potomcima ili provenijencijom, koja je izolirana ili kojom se upravlja tako da se izbjegne ili smanji oprašivanje iz vanjskih izvora te da proizvodi čest i obilan urod sjemena i omogući jednostavno dobivanje sjemena;

11.„roditeljska stabla” znači stabla koja se koriste za dobivanje potomstva kontroliranim ili slobodnim oprašivanjem jednog poznatog roditelja koji se koristi kao materinsko stablo, s peludom jednog roditelja (puni srodnici) ili smjesom peludi poznatih ili nepoznatih roditelja (polusrodnici);

12.„klon” znači skupina jedinki („ramete”) koje izvorno potječu od jedne jedinke („orteta”), a nastala je vegetativnim umnažanjem, na primjer iz reznica, plemki, položenica ili djeljenica te mikropropagacijom;

13.„klonska smjesa” znači smjesa poznatih klonova s utvrđenim pojedinačnim učešćem;

14.„osnovni materijal” znači bilo što od sljedećeg: sjemenski izvor, sastojina, sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon ili klonske smjese;

15.„jedinica odobrenja” znači cijela površina osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala koji su odobrila nadležna tijela;

16.„jedinica obavijesti” znači cijelo područje osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala namijenjenog očuvanju i održivom korištenju šumskih genetskih izvora o kojem su obaviještena nadležna tijela;

17.„partija sjemena” znači skup sjemena koje je prikupljeno iz odobrenog osnovnog materijala i jednoliko obrađeno;

18.„partija biljaka” znači skup sadnog materijala koji je uzgojen iz jedne partije sjemena ili iz vegetativno umnoženog sadnog materijala koji je uzgojen na prostorno omeđenom području i jednoliko obrađen;

19.„broj partije” znači identifikacijski broj partije sjemena ili partije biljaka, prema potrebi;

20.„provenijencija” znači mjesto rasta bilo koje sastojine stabala;

21.„podvrsta” znači skupina unutar vrste koja je postala donekle fenotipski i genetski različita od ostatka skupine;

22.„područje provenijencije” znači, za vrstu ili podvrste, područje ili skupina područja dovoljno ujednačenih ekoloških uvjeta u kojima sastojine ili sjemenski izvori pokazuju slične fenotipske ili genetske značajke, uzimajući u obzir i visinske granice gdje je to moguće;

23.„autohtona sastojina” znači sastojina autohtonih vrsta stabala koja se stalno obnavlja prirodno ili umjetno od šumskog reprodukcijskog materijala prikupljenog u istoj sastojini ili u okolnim autohtonim sastojinama;

24.„indigena sastojina” znači autohtona sastojina ili sastojina uzgojena umjetno od sjemena koje potječe iz istog područja provenijencije i na njemu se nalazi;

25.„podrijetlo” znači sljedeće:

(a)za autohtoni sjemenski izvor ili sastojinu, mjesto na kojem rastu stabla;

(b)za neautohtoni sjemenski izvor ili sastojinu, mjesto iz kojeg su sjeme ili biljke prvobitno dobiveni;

(c)za sjemensku plantažu, mjesta na kojima su se njezini sastavni dijelovi izvorno nalazili, kao što su njihova provenijencija ili druge relevantne zemljopisne informacije;

(d)za roditeljska stabla, mjesta na kojima su se njihovi sastavni dijelovi izvorno nalazili, kao što su njihova provenijencija ili druge relevantne zemljopisne informacije;

(e)za klon, mjesto na kojem se orteta nalazi ili se izvorno nalazila ili na kojem je selekcionirana;

(f)za klonsku smjesu, mjesta na kojima se ortete nalaze ili su se izvorno nalazile ili na kojima su selekcionirane;

26.„lokacija osnovnog materijala” znači zemljopisno područje ili zemljopisni položaj (položaji) osnovnog materijala kako je primjereno za pojedinu kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala;

27.„mjesto proizvodnje klonova ili klonskih smjesa ili roditeljskih stabala” znači mjesto ili točan zemljopisni položaj na kojem je proizveden šumski reprodukcijski materijal;

28.„osnovni fond” znači biljka, skupina biljaka, šumski reprodukcijski materijal, zbirka DNK-a ili genetske informacije o klonu, odnosno klonovima u klonskim smjesama, koji služe kao referentni materijal za kontrolu identiteta klona ili klonova;

29.„šiba” znači stabljična reznica bez korijena;

30.„stavljanje na tržište” znači sljedeće radnje koje vrši specijalizirani subjekt: prodaja, držanje ili ponuda šumskog reprodukcijskog materijala u svrhu prodaje ili bilo kojeg drugog načina njegova prijenosa, distribucije u Uniji ili uvoza u Uniju, besplatno ili uz naplatu;

31.„specijalizirani subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je poslovno uključena u jednu ili više sljedećih djelatnosti:

(a)proizvodnju, uključujući uzgoj, razmnožavanje i održavanje šumskog reprodukcijskog materijala;

(b)stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala;

(c)skladištenje, prikupljanje, otpremanje i preradu šumskog reprodukcijskog materijala;

32.„nadležno tijelo” znači središnje ili regionalno tijelo države članice ili, ako je primjenjivo, odgovarajuće tijelo treće zemlje koje je odgovorno za organizaciju službenih kontrola, registriranje osnovnog materijala, certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala i druge službene aktivnosti koje se odnose na proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, ili bilo koje drugo tijelo kojem je dodijeljena ta odgovornost, u skladu s pravom Unije;

33.„poznato podrijetlo” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala koji se sastoji od sjemenskog izvora ili sastojine unutar jednog područja provenijencije i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu II.;

34.„selekcioniran” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala iz sastojine unutar jednog područja provenijencije koji je fenotipski odabran unutar populacije i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu III.;

35.„kvalificiran” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala iz sjemenskih plantaža, roditeljskih stabala, klonova ili klonskih smjesa, čiji su sastavni dijelovi pojedinačno fenotipski odabrani i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu IV.;

36.„testiran” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala iz sastojina, sjemenskih plantaža, roditeljskih stabala, klonova ili klonskih smjesa i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu V.;

37.„službeno certificiranje” znači certificiranje selekcioniranog, kvalificiranog i testiranog šumskog reprodukcijskog materijala poznatog podrijetla ako je nadležno tijelo provelo sve relevantne inspekcijske preglede i, prema potrebi, uzorkovanje i testiranje šumskog reprodukcijskog materijala i ako je zaključeno da šumski reprodukcijski materijal ispunjava odgovarajuće zahtjeve iz ove Uredbe;

38.„kategorija” znači šumski reprodukcijski materijal koji se može smatrati selekcioniranim, kvalificiranim ili testiranim materijalom ili materijalom poznatog podrijetla;

39.„genetski modificirani organizam” znači genetski modificirani organizam kako je definiran u članku 2. stavku 2. Direktive 2001/18/EZ, isključujući organizme dobivene s pomoću tehnika genetske modifikacije navedenih u Prilogu I.B Direktivi 2001/18/EZ;

40.„biljka dobivena novim genomskim tehnikama” znači biljka dobivena određenim novim genomskim tehnikama kako su definirane u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama i hrani i hrani za životinje proizvedenoj od njih] Europskog parlamenta i Vijeća 38 ;

41.„područja za prijenos sjemena” znači područje i/ili visinske zone koje su nadležna tijela odredila za premještanje šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran”, uzimajući u obzir, prema potrebi, podrijetlo i provencijenciju šumskog reprodukcijskog materijala, ispitivanja provenijencije, okolišne uvjete i predviđanja budućih klimatskih promjena;

42.„područje za uvođenje sjemenske plantaže” znači područje koje su odredila nadležna tijela, na kojem je šumski reprodukcijski materijal kategorija „kvalificiran” i „testiran” prilagođen lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima, uzimajući u obzir, prema potrebi, lokaciju sjemenske plantaže i njezinih sastavnih dijelova, rezultate ispitivanja potomstva i provenijencije, okolišne uvjete i predviđanja budućih klimatskih promjena;

43.„područje za uvođenje klonova i klonskih smjesa” znači područje koje su odredila nadležna tijela, na kojem je šumski reprodukcijski materijal kategorija „kvalificiran” i „testiran” prilagođen lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima, uzimajući u obzir, prema potrebi, podrijetlo ili provenijenciju klona ili klonova, rezultate ispitivanja potomstva i provenijencije, okolišne uvjete i predviđanja budućih klimatskih promjena;

44.„FOREMATIS” znači Komisijin informacijski sustav za šumski reprodukcijski materijal;

45.„prirodna obnova” znači obnova šume stablima koja se razvijaju iz sjemena koje je palo i proklijalo in situ;

46.„kvalitativni štetni organizmi” znači štetni organizmi koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a)nisu karantenski štetni organizmi Unije, karantenski štetni organizmi zaštićenih područja ni regulirani nekarantenski štetni organizmi u smislu Uredbe (EU) 2016/2031 ni štetni organizmi na koje se primjenjuju mjere donesene na temelju članka 30. stavka 1. te uredbe;

(b)pojavljuju se tijekom proizvodnje ili skladištenja šumskog reprodukcijskog materijala; i

(c)njihova prisutnost ima neprihvatljiv štetni učinak na kakvoću šumskog reprodukcijskog materijala i neprihvatljiv gospodarski učinak u pogledu uporabe tog šumskog reprodukcijskog materijala u Uniji;

47.„praktički slobodan od štetnih organizama” znači potpuno slobodan od štetnih organizama ili situacija u kojoj je prisutnost kvalitativnih štetnih organizama na odgovarajućem šumskom reprodukcijskom materijalu toliko niska da ti štetni organizmi nemaju štetan učinak na kakvoću tog materijala.

POGLAVLJE II.
OSNOVNI MATERIJAL I ŠUMSKI REPRODUKCIJSKI MATERIJAL KOJI OD NJEGA POTJEČE

Članak 4.

Odobrenje osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala

1.Za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala smije se upotrebljavati samo osnovni materijal koji su odobrila nadležna tijela.

2.Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „poznato podrijetlo” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga II.

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „selekcioniran” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga III.

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „kvalificiran” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga IV.

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „testiran” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga V.

Ocjena zahtjeva utvrđenih u prilozima od II. do V. za odobrenje osnovnog materijala može, osim vizualnih pregleda, provjera dokumentacije, testiranja i analiza ili drugih dopunskih metoda, uključivati i primjenu biomolekularnih tehnika ako se smatraju prikladnijima za potrebe tog odobrenja.

Osnovni materijal za sve kategorije procjenjuje se s obzirom na njegove značajke održivosti kako je utvrđeno u prilozima od II. do V. kako bi se uzeli u obzir klimatski i ekološki uvjeti.

Odobrenje osnovnog materijala provodi se upućivanjem na jedinicu odobrenja.

Komisija je u skladu s člankom 26. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se izmjenjuju prilozi II., III., IV. i V. u pogledu zahtjeva za odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji:

(a)šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo”, a osobito zahtjeva koji se odnose na tipove osnovnog materijala, učinkovitu veličinu populacije, podrijetlo i područje provenijencije i značajke održivosti;

(b)šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „selekcioniran”, a osobito zahtjeva koji se odnose na podrijetlo, izolaciju, učinkovitu veličinu populacije, dob i razvoj, ujednačenost, značajke održivosti, proizvodnju drvne zalihe, kakvoću drva te oblik ili način rasta;

(c)šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „kvalificiran”, a osobito zahtjeva koji se odnose na plantaže, roditeljska stabla, klonove i klonske smjese;

(d)šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran”, a osobito zahtjeva koji se odnose na značajke koje treba ispitati, dokumentaciju, provođenje testova, analizu i valjanost testova, genetsku procjenu sastavnih dijelova osnovnog materijala, usporedno testiranje šumskog reprodukcijskog materijala, privremeno odobrenje i rana testiranja;

(e)šumskog reprodukcijskog materijala u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća.

Tim se izmjenama pravila za odobrenje osnovnog materijala prilagođavaju razvoju znanstvenih i tehničkih spoznaja te unapređenju sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i drugim primjenjivim međunarodnim normama.

3.Samo se odobreni osnovni materijal upisuje u obliku jedinice odobrenja u nacionalni registar u skladu s člankom 12. Svaka jedinica odobrenja mora biti upisana u nacionalni registar pod jedinstvenom uputom u registru.

4.Odobrenje osnovnog materijala povlači se ako više nisu ispunjeni zahtjevi iz ove Uredbe.

5.Nakon odobrenja nadležna tijela u redovitim razmacima ponovno pregledavaju osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala iz kategorije selekcioniranog, kvalificiranog i testiranog materijala.

6.Komisija je u skladu s člankom 26. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se izmjenjuju prilozi II., III., IV. i V. radi njihove prilagodbe razvoju znanstvenih i tehničkih spoznaja, posebno u pogledu primjene biomolekularnih tehnika, i relevantnih međunarodnih normi.

Članak 5.

Zahtjevi u pogledu stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od odobrenog osnovnog materijala

1.Šumski reprodukcijski materijal koji potječe od odobrenog osnovnog materijala stavlja se na tržište u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)šumski reprodukcijski materijal vrsta navedenih u Prilogu I. smije se stavljati na tržište samo ako pripada kategorijama „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” i ako potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4. te ako taj osnovni materijal ispunjava zahtjeve iz priloga II., III., IV. odnosno V.;

(b)šumski reprodukcijski materijal umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I. smije se stavljati na tržište samo ako pripada kategorijama „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” i ako potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4. te ako taj osnovni materijal ispunjava zahtjeve iz priloga III., IV. odnosno V.;

(c)šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala i umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I., koji se umnažaju vegetativno, može se stavljati na tržište samo ako:

i.pripada kategorijama „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” i

ii.potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4. i koji ispunjava zahtjeve iz priloga III., IV. odnosno V.;

iii.šumski reprodukcijski materijal kategorije „selekcioniran” smije se stavljati na tržište samo ako je masovno dobiven iz sjemena;

(d)šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala i umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I., koji sadržava genetski modificirane organizme ili se od njih sastoji, smije se stavljati na tržište samo ako:

i.pripada kategoriji „testiran” i

ii.potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4. i koji ispunjava zahtjeve iz Priloga V.; i

iii.ima odobrenje za uzgoj u Uniji u skladu s člankom 19. Direktive 2001/18/EZ ili člancima 7. i 19. Uredbe (EZ) 1829/2003 ili, ako je primjenjivo, u predmetnoj državi članici u skladu s člankom 26.b Direktive 2001/18/EZ;

(e)šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala i umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I., koji sadržava biljku dobivenu novim genomskim tehnikama 1. kategorije ili se od nje sastoji, kako je definirano u članku 3. stavku 7. Uredbe (EU) .../... (Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o novim genomskim tehnikama ...), smije se stavljati na tržište samo ako:

i.pripada kategoriji „testiran” i

ii.potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4. i koji ispunjava zahtjeve iz Priloga V.; i

iii.biljka ima deklaraciju o statusu biljke dobivene novim genomskim tehnikama 1. kategorije u skladu s člankom 6. ili 7. Uredbe (EU) .../... (Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o novim genomskim tehnikama ...) ili je potomak takvih biljaka;

(f)šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala i umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I. smije se stavljati na tržište samo ako je popraćen upućivanjem na broj(eve) glavnog certifikata;

(g)u skladu je s člancima 36., 37., 40., 41., 42., 49., 53. i 54. Uredbe (EU) 2016/2031 o karantenskim štetnim organizmima Unije, karantenskim štetnim organizmima zaštićenih područja, reguliranim nekarantenskim štetnim organizmima i štetnim organizmima na koje se primjenjuju mjere iz članka 30. te uredbe;

(h)u slučaju sjemena šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala i umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I. smije se stavljati na tržište samo ako su uz usklađenost s točkama od (a) do (g) dostupne i informacije o:

i.čistoći;

ii.postotku klijanja čistog sjemena;

iii.težini 1 000 čistih sjemenki;

iv.broju klijavih sjemenki po kilogramu proizvoda koji se stavlja na tržište kao sjeme ili, ako je broj klijavih sjemenki nemoguće ili nepraktično procijeniti, broj vitalnih sjemenki po kilogramu.

2.Kategorije na temelju kojih se šumski reprodukcijski materijal iz različitih tipova osnovnog materijala može stavljati na tržište utvrđene su u tablici u Prilogu VI.

3.Komisija je u skladu s člankom 26. stavkom 2. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se izmjenjuje tablica iz Priloga VI. u pogledu kategorija pod kojima se na tržište može stavljati šumski reprodukcijski materijal dobiven iz različitih tipova osnovnog materijala.

Tom se izmjenom te kategorije prilagođavaju razvoju znanstvenih i tehničkih spoznaja i relevantnih međunarodnih normi.

Članak 6.

Zahtjevi u pogledu šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala namijenjenog očuvanju šumskih genetskih izvora

Kako bi se stavio na tržište šumski reprodukcijski materijal koji potječe od osnovnog materijala na koji se primjenjuje odstupanje od članka 18., moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)šumski reprodukcijski materijal vrsta navedenih u Prilogu I. smije se staviti na tržište samo ako pripada kategoriji „poznato podrijetlo”;

(b)podrijetlo šumskog reprodukcijskog materijala prirodno je prilagođeno lokalnim i regionalnim uvjetima; i

(c)šumski reprodukcijski materijal prikuplja se od svih jedinki osnovnog materijala za koji je poslana obavijest.

Članak 7.

Privremeno odobrenje za stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala koji ne ispunjava zahtjeve kategorije

1.Nadležna tijela mogu privremeno odobriti stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od odobrenog osnovnog materijala koji ne ispunjava sve zahtjeve odgovarajuće kategorije iz članka 5. stavka 1. nakon donošenja delegiranog akta iz stavka 2.

Nadležna tijela predmetne države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o tim privremenim odobrenjima i o odgovarajućim razlozima za izdavanje odobrenja.

2.Komisija je u skladu s člankom 26. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ovaj članak utvrđivanjem uvjeta za izdavanje privremenog odobrenja predmetnoj državi članici.

Tim se uvjetima obuhvaćaju:

(a)obrazloženje za izdavanje odobrenja kako bi se osiguralo postizanje ciljeva ove Uredbe;

(b)maksimalno trajanje odobrenja;

(c)obveze u pogledu službenih kontrola specijaliziranih subjekata koji primjenjuju to odobrenje;

(d)sadržaj i oblik obavijesti iz stavka 1.

Članak 8.

Posebni zahtjevi u pogledu određenih vrsta, kategorija i tipova šumskog reprodukcijskog materijala

Komisija je u skladu s člankom 26. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se prema potrebi dopunjuje ova Uredba u pogledu zahtjevâ za svaki tip, vrstu ili kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala:

(a)za partije plodova i sjemena vrsta navedenih u Prilogu I. s obzirom na čistoću vrste;

(b)za biljne dijelove vrsta i umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I. s obzirom na kakvoću u odnosu na opće značajke, zdravlje i veličinu;

(c)za standarde vanjske kakvoće za Populus spp. koji se razmnaža stabljičnim reznicama ili šibama s obzirom na nedostatke i najmanje dimenzije stabljičnih reznica i šiba;

(d)za sadni materijal vrsta i umjetnih hibrida navedenih u Prilogu I. s obzirom na kakvoću u odnosu na opće značajke, zdravlje, vitalnost i fiziološku kakvoću;

(e)za sadni materijal koji se stavlja na tržište za korisnike na područjima s mediteranskom klimom s obzirom na nedostatke, veličinu i dob bilja te, prema potrebi, veličinu spremnika.

Taj delegirani akt temelji se na iskustvu stečenom tijekom primjene zahtjevâ kako je primjereno za svaki tip, vrstu ili kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala u pogledu odredaba za inspekcijske preglede, uzorkovanje i testiranje te udaljenosti izolacije. Njime se prilagođavaju ti zahtjevi na temelju razvoja odgovarajućih međunarodnih normi, tehničkih i znanstvenih dostignuća ili klimatskih i ekoloških promjena.

Članak 9.

Plan za nepredvidive situacije i nacionalni registar

1.Svaka država članica sastavlja jedan ili više planova za nepredvidive situacije kako bi se osigurala dostatna opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom za pošumljavanje područja pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, izbijanjima bolesti i štetnih organizama, katastrofama ili bilo kojim drugim događajem, kako je relevantno i utvrđeno u nacionalnim procjenama rizika izrađenima u skladu s člankom 6. stavkom 1. Odluke br. 1313/2013/EU 39 .

Taj se plan za nepredvidive situacije izrađuje za one vrste stabala i njihovih umjetnih hibrida navedene u Prilogu I. koji se smatraju prikladnima za sadašnje i buduće predviđene klimatske i ekološke uvjete predmetne države članice.

U planu za nepredvidive situacije razmatra se predviđena buduća rasprostranjenost relevantnih vrsta stabala i njihovih umjetnih hibrida na temelju simulacija nacionalnih i/ili regionalnih klimatskih modela za predmetnu državu članicu.

2.Države članice u odgovarajućoj se fazi postupka izrade nacrta i ažuriranja takvih planova za nepredvidive situacije savjetuju sa svim relevantnim dionicima.

3.Svaki plan za nepredvidive situacije uključuje sljedeće elemente:

(a)uloge i odgovornosti tijela uključenih u provedbu plana za nepredvidive situacije u slučaju bilo kojeg događaja koji prouzrokuje veliku nestašicu šumskog reprodukcijskog materijala, kao i zapovjedni lanac i postupke za koordinaciju mjera koje trebaju poduzeti nadležna tijela, druga tijela javne vlasti, uključena delegirana tijela ili fizičke osobe, laboratoriji i specijalizirani subjekti, uključujući, prema potrebi, koordinaciju sa susjednim državama članicama i susjednim trećim zemljama;

(b)pristup nadležnih tijela zalihama šumskog reprodukcijskog materijala koje se održavaju za potrebe izrade kriznih planova i prostorima specijaliziranih subjekata, posebno šumskim rasadnicima i laboratorijima u kojima se proizvodi šumski reprodukcijski materijal, drugim relevantnim subjektima i fizičkim osobama;

(c)pristup nadležnih tijela, prema potrebi, opremi, osoblju, vanjskim stručnjacima i resursima potrebnima za brzo i djelotvorno aktiviranje plana za nepredvidive situacije;

(d)mjere koje se odnose na dostavljanje informacija Komisiji, drugim državama članicama, dotičnim specijaliziranim subjektima i javnosti u pogledu velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala i mjere poduzete protiv te nestašice u slučaju službeno potvrđene ili pretpostavljene velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(e)aranžmane za evidentiranje nalaza o svakoj većoj nestašici šumskog reprodukcijskog materijala;

(f)dostupne procjene države članice u pogledu rizika od velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala na njezinu državnom području i njezina mogućeg učinka na zdravlje ljudi, životinja i biljaka te na okoliš;

(g)načela zemljopisnog razgraničenja područja na kojima je došlo do velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(h)načela koja se odnose na osposobljavanje osoblja nadležnih tijela i, prema potrebi, tijela, tijela javne vlasti, laboratorija, specijaliziranih subjekata i drugih osoba iz točke (a).

Države članice redovito preispituju i, prema potrebi, ažuriraju svoje planove za nepredvidive situacije kako bi se uzela u obzir tehnička i znanstvena dostignuća u vezi sa simulacijama klimatskih modela koje se odnose na predviđenu buduću rasprostranjenost relevantnih vrsta stabala i njihovih umjetnih hibrida.

4.Države članice uspostavljaju nacionalni registar:

(a)koji sadržava vrste stabala i umjetne hibride navedene u Prilogu I. koji su relevantni za trenutačne klimatske i ekološke uvjete predmetne države članice;

(b)koji se temelji na predviđenoj budućoj rasprostranjenosti tih vrsta stabala i njihovih umjetnih hibrida.

U roku od četiri godine od datuma uspostave nacionalnih registara države članice izrađuju planove za nepredvidive situacije za vrste i umjetne hibride uvrštene u njihove registre.

5.Države članice surađuju međusobno i sa svim relevantnim dionicima pri izradi planova za nepredvidive situacije na temelju razmjene primjera dobre prakse i iskustva stečenog u izradi tih planova.

6.Države članice stavljaju svoje planove za nepredvidive situacije na raspolaganje Komisiji, drugim državama članicama i svim relevantnim specijaliziranim subjektima objavom u sustavu FOREMATIS.

POGLAVLJE III.
REGISTRACIJA SPECIJALIZIRANIH SUBJEKATA I OSNOVNOG MATERIJALA TE RAZGRANIČENJE PODRUČJA PROVENIJENCIJE

Članak 10.

Obveze specijaliziranih subjekata

1.Specijalizirani subjekti upisuju se u registar predviđen člankom 65. Uredbe (EU) 2016/2031 u skladu s člankom 66. te uredbe.

Moraju imati poslovni nastan u Uniji.

2.Specijalizirani subjekti korisnicima njihova šumskog reprodukcijskog materijala stavljaju na raspolaganje sve potrebne informacije o njegovoj prikladnosti za sadašnje i buduće predviđene klimatske i ekološke uvjete. Te se informacije prije prijenosa predmetnog šumskog reprodukcijskog materijala pružaju potencijalnom kupcu putem internetskih stranica, vodiča za sadnju i drugim odgovarajućim sredstvima.

Članak 11.

Razgraničenje područja provenijencije za određene kategorije

Za odgovarajuće vrste osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran” države članice razgraničuju područja provenijencije.

Nadležna tijela izrađuju i na svojim internetskim stranicama objavljuju zemljovide s prikazom razgraničenja područja provenijencije. Te karte stavljaju na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama u sustavu FOREMATIS.

Članak 12.

Nacionalni registar i nacionalni popisi osnovnog materijala

1.Svaka država članica uspostavlja, objavljuje i ažurira elektronički nacionalni registar osnovnog materijala različitih vrsta koji je odobren na njezinu državnom području u skladu s člancima 4. i 19. i prijavljen u skladu s člankom 18.

Taj registar sadržava sve pojedinosti o svakoj jedinici odobrenog osnovnog materijala, zajedno s njezinom jedinstvenom uputom u registru.

Odstupajući od članka 4., nadležna tijela odmah upisuju u svoje nacionalne registre osnovni materijal koji su prije ... [Ured za publikacije: unijeti datum početka primjene ove Uredbe] uvrstila u svoje nacionalne registre iz članka 10. stavka 1. Direktive 1999/105/EZ, bez primjene postupka registracije iz tog članka.

2.Svaka država članica uspostavlja, objavljuje i ažurira nacionalni popis osnovnog materijala, koji ima oblik sažetka nacionalnog registra. Taj popis stavlja na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama u elektroničkom obliku u sustavu FOREMATIS.

3.Države članice objavljuju nacionalni popis u zajedničkom obliku za svaku jedinicu odobrenja osnovnog materijala. Za kategorije „poznato podrijetlo” i „selekcioniran” popis može sadržavati samo sažeti opis osnovnog materijala, na temelju područja provenijencije.

U nacionalnim se popisima posebno navode sljedeći podaci:

(a)botanički naziv;

(b)kategorija;

(c)osnovni materijal;

(d)uputa u registru ili, prema potrebi, sažetak ili identifikacijska oznaka područja provenijencije;

(e)lokacija osnovnog materijala: kratki naziv, prema potrebi, te jedna od sljedećih skupina podataka:

i.za kategoriju „poznato podrijetlo” područje provenijencije i raspon zemljopisne širine i dužine te nadmorske visine;

ii.za kategoriju „selekcioniran” područje provenijencije i zemljopisni položaj određen zemljopisnom širinom, dužinom i nadmorskom visinom ili rasponom zemljopisne širine, dužine i nadmorske visine;

iii.za kategoriju „kvalificiran” točan zemljopisni položaj određen zemljopisnom širinom, dužinom i nadmorskom visinom na kojoj se osnovni materijal održava;

iv.za kategoriju „testiran” točan zemljopisni položaj određen zemljopisnom širinom, dužinom i nadmorskom visinom na kojoj se osnovni materijal održava;

(f)površina: veličina sjemenskog izvora (sjemenskih izvora), sastojine (sastojina) ili sjemenske plantaže (sjemenskih plantaža);

(g)podrijetlo:

i.navodi se je li osnovni materijal autohton/indigen, neautohton/neindigen ili nepoznatog podrijetla;

ii.za neautohtoni/neindigeni osnovni materijal podrijetlo se navodi ako je poznato;

(h)svrha šumskog reprodukcijskog materijala;

i.za šumski reprodukcijski materijal kategorije „testiran” navodi se je li:

i.genetski modificiran; ili

ii.biljka dobivena novim genomskim tehnikama;

(j)za kategoriju kvalificiranog i testiranog materijala prema potrebi se navode informacije o mjestu proizvodnje klona (klonova) ili klonske smjese (klonskih smjesa).

Članak 13.

Unijin popis odobrenog osnovnog materijala

1.Na temelju nacionalnih popisa koje države članice podnose u skladu s člankom 12. Komisija objavljuje popis pod nazivom „Unijin popis odobrenog osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala”.

Taj se popis stavlja na raspolaganje u elektroničkom obliku u sustavu FOREMATIS.

2.Popis sadržava pojedinosti navedene u nacionalnim popisima iz članka 12. stavka 1. te prikazuje područje uporabe.

POGLAVLJE IV.
GLAVNI CERTIFIKAT, OZNAČIVANJE I PAKIRANJE

Članak 14.

Glavni certifikat o identitetu

1.Nadležna tijela na zahtjev specijaliziranog subjekta, nakon prikupljanja šumskog reprodukcijskog materijala iz odobrenog osnovnog materijala, izdaju glavni certifikat o identitetu („glavni certifikat”) s jedinstvenom uputom u registru osnovnog materijala za sav prikupljeni šumski reprodukcijski materijal.

Glavnim certifikatom potvrđuje se usklađenost sa zahtjevima iz članka 4. stavka 2.

Komisija provedbenim aktom utvrđuje sadržaj i predložak glavnog certifikata o identitetu šumskog reprodukcijskog materijala:

(a)predložak glavnog certifikata za šumski reprodukcijski materijal dobiven iz sjemenskih izvora i sastojina;

(b)predložak glavnog certifikata za šumski reprodukcijski materijal dobiven iz sjemenskih plantaža ili roditeljskih stabala; i

(c)predložak glavnog certifikata za šumski reprodukcijski materijal dobiven od klonova i klonskih smjesa.

Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

2.Ako država članica u skladu s člankom 15. stavkom 2. donese mjere u pogledu daljnjeg vegetativnog umnažanja, izdaje se novi glavni certifikat.

3.Ako dođe do miješanja u skladu s člankom 15. stavkom 3., države članice osiguravaju da se upute u registru sastavnih dijelova smjesa mogu identificirati te izdaju novi glavni certifikat ili drugi dokument kojim se identificira smjesa.

4.Ako se partija iz članka 15. stavka 1. dijeli na manje partije koje se ne obrađuju jednoliko i podvrgavaju se daljnjem vegetativnom umnažanju, izdaje se novi glavni certifikat i upućuje na broj prethodnog glavnog certifikata.

5.Glavni certifikat može se izdati i u elektroničkom obliku („elektronički glavni certifikat”).

Komisija može provedbenim aktima utvrditi tehničke aranžmane za izdavanje elektroničkih glavnih certifikata kako bi se osigurala njihova usklađenost s ovim člankom te prikladan, vjerodostojan i djelotvoran način izdavanja elektroničkih glavnih certifikata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

6.Komisija je u skladu s člankom 26. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ovaj članak utvrđivanjem pravila o:

(a)digitalnom evidentiranju svih mjera koje poduzmu specijalizirani subjekt i nadležna tijela radi izdavanja glavnog certifikata; i

(b)uspostavi centralizirane platforme koja povezuje sve države članice i Komisiju kako bi se olakšao pristup toj evidenciji te njezina obrada i uporaba.

Članak 15.

Partije

1.Šumski reprodukcijski materijal tijekom svih faza proizvodnje vodi se odvojeno upućivanjem na pojedinačne jedinice odobrenja osnovnog materijala kako bi se osigurala sljedivost šumskog reprodukcijskog materijala do odobrenog osnovnog materijala iz kojeg je prikupljen. Šumski reprodukcijski materijal prikuplja se iz tih pojedinačnih jedinica odobrenja i stavlja na tržište u partijama koje moraju biti dovoljno homogene i različite od ostalih partija šumskog reprodukcijskog materijala.

Svaka partija šumskog reprodukcijskog materijala identificira se sljedećim elementima:

(a)brojem partije;

(b)oznakom i brojem glavnog certifikata;

(c)botaničkim nazivom;

(d)kategorijom šumskog reprodukcijskog materijala;

(e)osnovnim materijalom;

(f)uputom u registru ili identifikacijskom oznakom za područje provenijencije;

(g)područjem provenijencije za reprodukcijski materijal kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran” ili drugi reprodukcijski materijal ako je to prikladno;

(h)prema potrebi navodi se je li podrijetlo materijala autohtono ili indigeno, neautohtono ili neindigeno ili nepoznato;

(i)za sjemenski materijal godinom sazrijevanja;

(j)dobi i tipom sadnog materijala sadnica ili reznica, neovisno o tome je li riječ o rezanim ili presađenim biljkama ili biljkama u teglama;

(k)za kategoriju „testiran” je li on:

i.genetski modificiran;

ii.biljka dobivena novim genomskim tehnikama.

2.Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka i članak 5. stavak 1. točku (c), države članice odvojeno vode šumski reprodukcijski materijal koji podliježe daljnjem vegetativnom umnažanju i identificiraju ga kao takav. Takav se šumski reprodukcijski materijal prikuplja od jedne jedinice odobrenja kategorije „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran”. U takvim se slučajevima proizvedeni šumski reprodukcijski materijal svrstava u istu kategoriju kao i izvorni šumski reprodukcijski materijal.

3.Ne dovodeći u pitanje stavak 1., miješanje šumskog reprodukcijskog materijala prema potrebi podliježe sljedećim uvjetima:

(a)u kategorijama „poznato podrijetlo” ili „selekcioniran” miješa se šumski reprodukcijski materijal koji potječe od dviju ili više jedinica odobrenja unutar jednog područja provenijencije;

(b)pri miješanju šumskog reprodukcijskog materijala iz sjemenskih izvora i sastojina kategorije „poznato podrijetlo” unutar jednog područja provenijencije, nova kombinirana partija certificira se kao „šumski reprodukcijski materijal koji potječe od sjemenskog izvora”;

(c)pri miješanju šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od neautohtonog ili neindigenog osnovnog materijala s onim od osnovnog materijala nepoznatog podrijetla, nova kombinirana partija certificira se u kategoriji „nepoznato podrijetlo”;

(d)pri miješanju šumskog reprodukcijskog materijala dobivenog iz jedne jedinice odobrenja iz različitih godina sazrijevanja evidentiraju se stvarne godine sazrijevanja i omjer šumskog reprodukcijskog materijala iz svake godine.

Pri miješanju u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (b) ili (c) identifikacijska oznaka za područje provenijencije može se zamijeniti uputom u registru kako je navedeno u stavku 1. točki (f).

Članak 16.

Službena etiketa

1.Nadležno tijelo izdaje službenu etiketu za svaku partiju šumskog reprodukcijskog materijala kojom se potvrđuje usklađenost tog materijala sa zahtjevima iz članka 5.

2.Nadležna tijela ovlašćuju specijalizirani subjekt da ispiše službenu etiketu nakon što nadležno tijelo potvrdi usklađenost tog šumskog reprodukcijskog materijala sa zahtjevima iz članka 5. Specijalizirani subjekt ovlašten je ispisati tu etiketu ako je na temelju revizije nadležno tijelo zaključilo da subjekt posjeduje infrastrukturu i resurse za ispis službene etikete.

3.Nadležno tijelo provodi redovite kontrole kako bi provjerilo ispunjava li specijalizirani subjekt zahtjeve iz stavka 2.

Ako nakon izdavanja ovlaštenja iz stavka 2. nadležno tijelo ustanovi da specijalizirani subjekt ne ispunjava zahtjeve iz tog stavka, bez odgode povlači ili prema potrebi izmjenjuje ovlaštenje.

4.Osim informacija koje su utvrđene u članku 15. stavku 1., službena etiketa mora sadržavati sve sljedeće informacije:

(a)broj (brojeve) glavnog certifikata izdanog u skladu s člankom 14. ili upućivanje na drugi dokument kojim se identificira smjesa dostupna u skladu s člankom 14. stavkom 3.;

(b)naziv specijaliziranog subjekta;

(c)nabavljenu količinu;

(d)u slučaju šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran” čiji je osnovni materijal odobren na temelju članka 4., riječi „privremeno odobren”;

(e)je li šumski reprodukcijski materijal bio vegetativno umnožen.

5.Komisija provedbenim aktima utvrđuje sljedeće elemente službene etikete:

(a)sadržaj službene etikete;

(b)dodatne informacije u slučaju sjemena i malih količina sjemena;

(c)boju etikete za određene kategorije ili druge tipove šumskog reprodukcijskog materijala;

(d)dodatne informacije u slučaju određenih rodova ili vrsta.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

6.Službena etiketa može se izdati i u elektroničkom obliku („elektronička službena etiketa”).

Komisija može provedbenim aktima utvrditi tehničke aranžmane za izdavanje elektroničkih službenih etiketa kako bi se osigurala njihova usklađenost s ovim člankom te prikladan, vjerodostojan i djelotvoran način izdavanja tih službenih etiketa. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

7.Komisija je u skladu s člankom 26. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ovaj članak utvrđivanjem pravila o:

(a)digitalnom evidentiranju svih mjera koje poduzmu specijalizirani subjekti i nadležna tijela radi izdavanja službenih etiketa;

(b)uspostavi centralizirane platforme koja povezuje države članice i Komisiju kako bi se olakšao pristup toj evidenciji te njezina obrada i uporaba.

Članak 17.

Pakiranja sjemenskog materijala

Sjemenski materijal može se stavljati na tržište samo u plombiranim pakiranjima koja nakon otvaranja postaju neupotrebljiva.

POGLAVLJE V.
ODSTUPANJA OD ČLANKA 4.

Članak 18.

Odstupanje od obveze odobrenja osnovnog materijala namijenjenog očuvanju šumskih genetskih izvora

1.Odstupajući od članka 4. stavaka 1. i 2., upis osnovnog materijala namijenjenog očuvanju šumskih genetskih izvora u nacionalni registar ne podliježe odobrenju nadležnih tijela.

2.Svaki specijalizirani subjekt koji registrira osnovni materijal u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora koji se upotrebljavaju u šumarstvu o tom osnovnom materijalu obavješćuje nadležno tijelo predmetne države članice.

3.Nadležna tijela obavješćuju se o osnovnom materijalu iz stavka 1. u skladu s formatom sustava FOREMATIS.

Obavješćivanje o osnovnom materijalu provodi se upućivanjem na jedinicu obavijesti.

Svaka jedinica obavijesti mora biti upisana u nacionalni registar pod jedinstvenom uputom u registru.

U toj se obavijesti navode sljedeće informacije:

(a)botanički naziv;

(b)kategorija;

(c)osnovni materijal;

(d)uputa u registru ili, prema potrebi, sažetak ili identifikacijska oznaka područja provenijencije;

(e)lokacija: kratki naziv, prema potrebi, te područje provenijencije i raspon zemljopisne širine i dužine i nadmorske visine;

(f)površina: veličina sjemenskog izvora (sjemenskih izvora) ili sastojine (sastojina);

(g)podrijetlo: navodi se je li osnovni materijal autohton/indigen, neautohton/neindigen ili nepoznatog podrijetla. Za neautohtoni/neindigeni osnovni materijal podrijetlo se navodi ako je poznato;

(h)svrha: očuvanje i održivo korištenje genetskih izvora.

4.Komisija može provedbenim aktima utvrditi posebne uvjete u pogledu zahtjeva i sadržaja te obavijesti. Pri izradi provedbenih akata u obzir se uzima razvoj primjenjivih međunarodnih normi i oni se donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

Članak 19.

Odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo” koje izdaju specijalizirani subjekti

Odstupajući od članka 4. stavaka 1. i 2., države članice mogu ovlastiti specijalizirane subjekte da za određene vrste odobre osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo” ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)područje provenijencije u kojem se nalazi osnovni materijal podložno je ekstremnim vremenskim uvjetima; i

(b)ti vremenski uvjeti utječu na reproduktivni ciklus osnovnog materijala i smanjuju učestalost prikupljanja šumskog reprodukcijskog materijala iz tog osnovnog materijala.

Takvo odobrenje podliježe odobrenju Komisije.

Članak 20.

Privremeno odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran”

Odstupajući od članka 4. stavka 2., države članice mogu na svojem cjelokupnom državnom području ili njegovu dijelu na najviše 10 godina odobriti osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran” ako se, na temelju privremenih rezultata genetske procjene ili usporednih testiranja iz Priloga V., može pretpostaviti da će osnovni materijal nakon testiranja zadovoljiti zahtjeve za odobrenje na temelju ove Uredbe.

Članak 21.

Privremene poteškoće u opskrbi

1.Kako bi se prevladale sve privremene poteškoće u općoj opskrbi šumskim reprodukcijskim materijalom koje se pojave u jednoj ili više država članica, Komisija može provedbenim aktom, na zahtjev najmanje jedne pogođene države članice, privremeno ovlastiti države članice da odobre stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala jedne ili više vrsta koji potječe od osnovnog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve od onih utvrđenih u članku 4. stavcima 1. i 2.

2.Ako Komisija postupa u skladu sa stavkom 1., na službenoj etiketi izdanoj u skladu s člankom 16. stavkom 1. navodi se da predmetni šumski reprodukcijski materijal potječe od osnovnog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve od onih iz članka 4. stavaka 1. i 2.

3.Provedbeni akt iz stavka 1. donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

Članak 22.

Privremeni pokusi radi pronalaska boljih alternativa za odredbe ove Uredbe

1.Odstupajući od članaka 1., 4. i 5., Komisija može provedbenim aktima odlučiti organizirati privremene pokuse radi pronalaska boljih alternativa za odredbe ove Uredbe koje se odnose na vrste ili umjetne hibride na koje se primjenjuje, zahtjeve u pogledu odobrenja osnovnog materijala te proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

Ti pokusi mogu biti tehnička ili znanstvena ispitivanja u kojima se ispituje izvedivost i prikladnost novih zahtjeva u usporedbi s onima utvrđenima u člancima 1., 4. i 5. ove Uredbe.

2.Provedbeni akti iz stavka 1. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2. i u njima se navodi jedan ili više sljedećih elemenata:

(a)predmetne vrste ili umjetni hibridi;

(b)uvjeti pokusa za svaku vrstu ili umjetni hibrid;

(c)trajanje pokusa;

(d)obveze država članica sudionica u pogledu praćenja i izvješćivanja.

U tim se aktima u obzir uzima razvoj:

(a)metoda za određivanje podrijetla osnovnog materijala, uključujući primjenu biomolekularnih tehnika;

(b)metoda za očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora, uzimajući u obzir primjenjive međunarodne norme;

(c)metoda razmnožavanja i proizvodnje, uključujući primjenu inovativnih postupaka proizvodnje;

(d)metoda za oblikovanje planova križanja sastavnih dijelova osnovnog materijala;

(e)metoda za procjenu značajki osnovnog materijala i šumskog reprodukcijskog materijala;

(f)metoda za kontrolu predmetnog šumskog reprodukcijskog materijala.

Ti se akti prilagođavaju razvoju tehnika za proizvodnju predmetnog šumskog reprodukcijskog materijala i temelje se na svim usporednim ispitivanjima i testiranjima koje provode države članice.

3.Komisija preispituje rezultate tih pokusa i sažeto ih opisuje u izvješću te, prema potrebi, navodi je li potrebna izmjena članaka 1., 4. ili 5.

Članak 23.

Ovlaštenje za donošenje strožih zahtjeva

1.Odstupajući od članka 4., Komisija može provedbenim aktima ovlastiti države članice da u pogledu zahtjevâ za odobrenje osnovnog materijala i proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala donesu strože zahtjeve za proizvodnju od onih iz tog članka, na cijelom državnom području predmetne države članice ili njegovu dijelu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

2.Za potrebe dobivanja ovlaštenja iz stavka 1. država članica podnosi Komisiji zahtjev u kojem utvrđuje:

(a)nacrt odredaba s predloženim zahtjevima;

(b)obrazloženje potrebe i proporcionalnosti takvih zahtjeva.

3.Ovlaštenje iz stavka 1. dodjeljuje se samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)zatraženim mjerama osigurava se barem jedno od sljedećeg:

i.poboljšanje kakvoće predmetnog šumskog reprodukcijskog materijala;

ii.zaštita okoliša: prilagodba klimatskim promjenama ili doprinos zaštiti bioraznolikosti ili obnovi šumskih ekosustava;

(b)zatražene mjere nužne su i razmjerne cilju u skladu s točkom (a); i

(c)mjere su opravdane na temelju posebnih klimatskih i ekoloških uvjeta u predmetnoj državi članici.

4.Ako države članice donesu dodatne ili strože zahtjeve u skladu s člankom 7. Direktive 1999/105/EZ, predmetne države članice do ... [godinu dana od datuma početka primjene ove Uredbe] preispituju te mjere i stavljaju ih izvan snage ili izmjenjuju radi usklađivanja s ovom Uredbom.

O tim mjerama obavješćuju Komisiju i ostale države članice.

POGLAVLJE VI.
UVOZ ŠUMSKOG REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA

Članak 24.

Uvoz na temelju istovjetnosti s Unijom

1.Šumski reprodukcijski materijal može se uvoziti u Uniju iz trećih zemalja samo ako se u skladu sa stavkom 2. utvrdi da ispunjava zahtjeve istovjetne onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište u Uniji.

2.Komisija na temelju provedbenih akata može odlučiti ispunjava li šumski reprodukcijski materijal određenih rodova, vrsta ili kategorija proizveden u trećoj zemlji zahtjeve istovjetne onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište u Uniji, na temelju svih sljedećih elemenata:

(a)temeljitog pregleda informacija i podataka koje dostavi predmetna treća zemlja; i

(b)zadovoljavajućeg rezultata revizije koju je Komisija provela u predmetnoj trećoj zemlji, ako je Komisija tu reviziju smatrala potrebnom; i

(c)sudjelovanja te treće zemlje u sustavu OECD-a za certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala u međunarodnoj trgovini.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

3.Kad donosi odluke iz stavka 1., Komisija razmatra pružaju li sustavi za odobrenje i registraciju osnovnog materijala i daljnju proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala iz tog osnovnog materijala, koji se primjenjuju u predmetnoj trećoj zemlji, ista jamstva kao i oni predviđeni člancima 4. i 5. te, prema potrebi, člankom 11. za kategorije „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran”.

Članak 25.

Obavijesti i certifikati za uvezeni šumski reprodukcijski materijal

1.Specijalizirani subjekti koji uvoze šumski reprodukcijski materijal u Uniju unaprijed obavješćuju odgovarajuće nadležno tijelo o uvozu putem sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) iz članka 131. Uredbe (EU) 2017/625.

2.Uvezenom šumskom reprodukcijskom materijalu prilažu se svi sljedeći elementi:

(a)glavni certifikat ili drugi službeni certifikat koji je izdala treća zemlja podrijetla;

(b)službena etiketa; i

(c)evidencija koja sadržava pojedinosti o tom šumskom reprodukcijskom materijalu koju je dostavio specijalizirani subjekt u toj trećoj zemlji.

3.Nakon uvoza iz stavka 1. nadležno tijelo predmetne države članice zamjenjuje:

(a)glavni certifikat ili službeni certifikat iz stavka 2. točke (a) novim glavnim certifikatom izdanim u predmetnoj državi članici; i

(b)službenu etiketu iz stavka 2. točke (b) novom službenom etiketom izdanom u predmetnoj državi članici.

POGLAVLJE VII.
POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 26.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2., članka 4. stavaka 2. i 6., članka 5. stavka 3., članka 7. stavka 2., članka 8. stavka 1., članka 14. stavka 6. i članka 16. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 2., članka 4. stavaka 2. i 6., članka 5. stavka 3., članka 7. stavka 2., članka 8. stavka 1., članka 14. stavka 6. i članka 16. stavka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 2., članka 4. stavaka 2. i 6., članka 5. stavka 3., članka 7. stavka 2., članka 8. stavka 1., članka 14. stavka 6. i članka 16. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 27.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje osnovan člankom 58. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća 40 . Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 41 .

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Kad se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata ako u roku za davanje mišljenja tako odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

POGLAVLJE VIII.
Izvješćivanje, kazne i izmjene uredaba (EU) 2016/2031 i 2017/625

Članak 28.

Izvješćivanje

Do ... [Ured za publikacije: unijeti datum pet godina od datuma početka primjene ove Uredbe] i svakih pet godina nakon toga države članice Komisiji dostavljaju izvješće o sljedećem:

(a)godišnjim količinama certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala;

(b)broju donesenih nacionalnih planova za nepredvidive situacije radi pripreme za poteškoće u opskrbi šumskim reprodukcijskim materijalom i vremenu potrebnom za aktivaciju tih planova za nepredvidive situacije;

(c)broju internetskih stranica i/ili nacionalnih vodiča za sadnju koji sadržavaju informacije o tome gdje je najbolje saditi šumski reprodukcijski materijal;

(d)količinama šumskog reprodukcijskog materijala po rodovima i vrstama uvezenog iz trećih zemalja na temelju istovjetnosti s Unijom;

(e)kaznama izrečenima u skladu s člankom 29.

Komisija provedbenim aktima određuje tehničke formate izvješća iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

Članak 29.

Kazne

1.Države članice utvrđuju pravila o učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama za kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

2.Države članice osiguravaju da novčane kazne za kršenja ove Uredbe počinjena prijevarnim ili obmanjujućim praksama odgovaraju, u skladu s nacionalnim pravom, barem ekonomskoj prednosti koju stekne specijalizirani subjekt ili, prema potrebi, postotku prometa specijaliziranog subjekta.

Članak 30.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/2031

Uredba (EU) 2016/2031 mijenja se kako slijedi:

1.u članku 37. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Komisija provedbenim aktom, prema potrebi, utvrđuje mjere za sprečavanje prisutnosti reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije na dotičnom bilju za sadnju, kako je navedeno u članku 36. točki (f) ove Uredbe. Te se mjere, prema potrebi, odnose na unos tog bilja na područje Unije i njegovo premještanje unutar područja Unije.”;

2.u članku 83. dodaje se sljedeći stavak:

„5.aU slučaju bilja za sadnju koje je proizvedeno ili se stavlja na tržište kao materijal kategorije „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran”, kako je navedeno u Uredbi (EU) .../... *+, biljna putovnica u posebnom se obliku uključuje u službenu etiketu izrađenu u skladu s odgovarajućim odredbama te uredbe.

Kad se primjenjuje ovaj stavak:

(a)biljna putovnica za premještanje unutar područja Unije sadržava elemente utvrđene u Prilogu VII. dijelovima E i F ove Uredbe;

(b)biljna putovnica za unos na zaštićeno područje i premještanje unutar njega sadržava elemente utvrđene u Prilogu VII. dijelu H ove Uredbe.”;

______________________

*Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od ... ... (SL ...).”;

+Ured za publikacije: u tekst unijeti broj ove Uredbe i institucije, a u bilješku broj, datum, naslov i upućivanje na SL za ovu Uredbu.

3.Prilog VII. mijenja se u skladu s Prilogom VII. ovoj Uredbi.

Članak 31.

Izmjene Uredbe (EU) 2017/625

Uredba (EU) 2017/625 mijenja se kako slijedi:

1.u članku 1. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

„(l)proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.”;

2.u članku 3. dodaje se sljedeća točka:

„52.„šumski reprodukcijski materijal” znači materijal kako je definiran u članku 3. stavku 1. Uredbe (EU) .../... od ... *+

______________________

*Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od ... ... (SL ...).”;

+Ured za publikacije: u tekst unijeti broj ove Uredbe i institucije, a u bilješku broj, datum, naslov i upućivanje na SL za ovu Uredbu.

3.iza članka 22.a umeće se sljedeći članak:

„Članak 22.b

Posebna pravila o službenim kontrolama i za mjere koje poduzimaju nadležna tijela u vezi sa šumskim reprodukcijskim materijalom

1.Službene kontrole za verifikaciju usklađenosti s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (l) uključuju službene kontrole proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala te subjekata koji podliježu tim pravilima.

2.Komisija je u skladu s člankom 144. ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila za provedbu službenih kontrola šumskog reprodukcijskog materijala kako bi se provjerila usklađenost s pravilima Unije iz članka 1. stavka 2. točke (l) primjenjivima na tu robu te za mjere koje poduzimaju nadležna tijela nakon provedbe tih službenih kontrola.

Tim delegiranim aktima utvrđuju se pravila o:

(a)posebnim zahtjevima za provedbu takvih službenih kontrola proizvodnje i stavljanja na tržište unutar Unije, osobito određenog šumskog reprodukcijskog materijala, u skladu s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (l), kako bi se ispravila neusklađenost s pravilima Unije o šumskom reprodukcijskom materijalu određenog podrijetla ili provenijencije;

(b)posebnim zahtjevima za provedbu takvih službenih kontrola aktivnosti specijaliziranih subjekata u vezi s proizvodnjom određenog šumskog reprodukcijskog materijala, u skladu s pravilima iz članka 1. stavka 2. točke (l), kako bi se ispravila neusklađenost s pravilima Unije o šumskom reprodukcijskom materijalu određenog podrijetla ili provenijencije; i

(c)slučajevima u kojima nadležna tijela u vezi s posebnim neusklađenostima trebaju poduzeti jednu ili više mjera iz članka 137. stavka 2. i članka 138. stavka 2.

3.Komisija provedbenim aktima utvrđuje pravila o ujednačenom praktičnom uređenju za provedbu službenih kontrola biljnog reprodukcijskog materijala radi verifikacije usklađenosti s pravilima Unije iz članka 1. stavka 2. točke (l) primjenjivima na tu robu te za mjere koje poduzimaju nadležna tijela nakon tih službenih kontrola u pogledu:

(a)ujednačene minimalne učestalosti tih službenih kontrola, kad je minimalna razina službene kontrole potrebna kako bi se odgovorilo na prepoznate ujednačene rizike neusklađenosti s pravilima o šumskom reprodukcijskom materijalu određenog podrijetla ili izvora;

(b)učestalosti službenih kontrola koje nadležna tijela provode nad subjektima ovlaštenima za izdavanje službenih etiketa pod službenim nadzorom u skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) .../... *+

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 145. stavka 2.

______________________

* Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od ... ... (SL ...).”

+ Ured za publikacije: u tekst unijeti broj ove Uredbe i institucije, a u bilješku broj, datum, naslov i upućivanje na SL za ovu Uredbu.

POGLAVLJE IX.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Stavljanje izvan snage Direktive 1999/105/EZ

Direktiva 1999/105/EZ stavlja se izvan snage.

Upućivanja na taj akt koji je stavljen izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VIII.

Članak 33.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od ... [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Obvezujuća je u cijelosti i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski zeleni plan (COM(2019)640 final).

(2) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(3) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COM(2021) 82 final).

(4) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Nova strategija EU-a za šume do 2030. (COM(2021) 572 final).

(5) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380 final).

(6) Odluka Vijeća o uspostavi sustava OECD-a za certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala u međunarodnoj trgovini [OECD/LEGAL/0355].

(7) Robert N., Jonsson R., Chudy R., Camia A. (2020.) The EU Bioeconomy: Supporting an Employment Shift Downstream in the Wood-Based Value Chains? (Biogospodarstvo EU-a: Potpora silaznoj putanji zapošljavanja u drvnim lancima vrijednosti?) Sustainability 12, 758.

(8) Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (SL L 317, 23.11.2016., str. 4.).

(9) Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(10) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(11) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće (COM(2021) 118 final).

(12) Odluka Vijeća (EU) 2019/1905 od 8. studenoga 2019. o zahtjevu Komisiji da podnese studiju o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala te prijedlog ako to bude potrebno s obzirom na rezultate studije (SL L 293, 14.11.2019., str. 105.).

(13) Radni dokument službi Komisije, „Studija o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala” (SWD(2021) 90 final).

(14) ICF (2021.) Data gathering and analysis to support a Commission study on the Union’s options to update the existing legislation on the production and marketing of plant reproductive material (Prikupljanje i analiza podataka kojima se potkrepljuje studija Komisije o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala); https://doi.org/10.2875/406165.

(15) ICF (2022.), Study supporting the Impact Assessment for the revision of the plant and forest reproductive material legislation (Studija kojom se podupire procjena učinka za reviziju zakonodavstva o biljnom i šumskom reprodukcijskom materijalu); https://data.europa.eu/doi/10.2875/4381.

(16) Uredba (EU) [Ured za publikacije: unijeti upućivanje] Europskog parlamenta i Vijeća o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama i hrani i hrani za životinje proizvedenoj od njih te o izmjeni direktiva 68/193/EEZ, 1999/105/EZ, 2002/53/EZ i 2002/55/EZ i Uredbe (EU) 2017/625 (SL L ..., ...).

(17) SL C 199, 14.7.1999., str. 1.

(18) SL C 329, 17.11.1999., str. 15.

(19) Stajalište Europskog parlamenta od ... i stajalište Vijeća u prvom čitanju od ... Stajalište Europskog parlamenta od ... i odluka Vijeća od ...

(20) Direktiva Vijeća 1999/105/EZ od 22. prosinca 1999. o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala (SL L 11, 15.1.2000., str. 17.).

(21) Odluka Vijeća o uspostavi sustava OECD-a za certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala u međunarodnoj trgovini [ OECD/LEGAL/0355] .

(22) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europski zeleni plan (COM/2019/640 final).

(23) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(24) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (COM(2021) 82 final).

(25) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Nova strategija EU-a za šume do 2030. (COM(2021) 572 final).

(26) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380 final).

(27) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).

(28) Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.).

(29) Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća ... (SL ..., str.).

(30) Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (SL L 317, 23.11.2016., str. 4.).

(31) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(32) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće (COM(2021) 118 final).

(33) Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(34) Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).

(35) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(36) FAO (2020.), Global Forest Resources Assessment Terms and definitions (Pojmovi i definicije za procjenu globalnih šumskih izvora), https://www.fao.org/3/I8661EN/i8661en.pdf .

(37) FAO (2020.), Global Forest Resources Assessment Terms and definitions (Pojmovi i definicije za procjenu globalnih šumskih izvora), https://www.fao.org/3/I8661EN/i8661en.pdf .

(38) Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama i hrani i hrani za životinje proizvedenoj od njih te o izmjeni direktiva 68/193/EEZ, 1999/105/EZ, 2002/53/EZ i 2002/55/EZ i Uredbe (EU) 2017/625 (SL ...).

(39) SL L 347, 20.12.2013., str. 924.

(40) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.)

(41) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

Abies alba Mill.	Pinus canariensis C. Smith
Abies cephalonica Loud.	Pinus cembra L.
Abies grandis Lindl.	Pinus contorta Loud.
Abies pinsapo Boiss.	Pinus halepensis Mill.
Acer platanoides L.	Pinus leucodermis Antoine
Acer pseudoplatanus L.	Pinus nigra Arnold
Alnus glutinosa Gaertn.	Pinus pinaster Ait.
Alnus incana Moench.	Pinus pinea L.
Betula pendula Roth.	Pinus radiata D. Don
Betula pubescens Ehrh.	Pinus sylvestris L.
Carpinus betulus L.	Populus spp. i umjetni hibridi tih vrsta
Castanea sativa Mill.	Prunus avium L.
Cedrus atlantica Carr.	Pseudotsuga menziesii Franco
Cedrus libani A. Richard	Quercus cerris L.
Fagus sylvatica L.	Quercus ilex L.
Fraxinus angustifolia Vahl.	Quercus petraea Liebl.
Fraxinus excelsior L.	Quercus pubescens Willd.
Larix decidua Mill.	Quercus robur L.
Larix x eurolepis Henry	Quercus rubra L.
Larix kaempferi Carr.	Quercus suber L.
Larix sibirica Ledeb.	Robinia pseudoacacia L.
Picea abies Karst.	Tilia cordata Mill.
Picea sitchensis Carr.	Tilia platyphyllos Scop.
Pinus brutia Ten.

Osnovni materijal	Kategorija šumskog reprodukcijskog materijala (boja etikete ako se upotrebljava službena etiketa u boji)
	Poznato podrijetlo (žuta boja)	Selekcioniran (zelena boja)	Kvalificiran (ružičasta boja)	Testiran (plava boja)
Sjemenski izvor	x
Sastojina	x	x		x
Sjemenska plantaža			x	x
Roditeljska stabla			x	x
Klon			x	x
Klonska smjesa			x	x

Direktiva Vijeća 1999/105/EZ	Ova Uredba
članak 1.	članak 1. podstavak 1.
članak 2.	članak 3.
članak 3. stavak 1.	članak 2. stavak 1.
članak 3. stavak 2.	članak 2. stavak 5.
članak 3. stavak 3.	−
članak 3. stavak 4.	članak 2. stavak 4. točka (c)
članak 4. stavak 1.	članak 4. stavak 1.
članak 4. stavak 2. točka (a)	članak 4. stavak 2. podstavci od 1. do 4.
članak 4. stavak 2. točka (b)	članak 4. stavak 2. podstavak 7. i članak 4. stavak 3.
članak 4. stavak 3. točka (a)	članak 4. stavak 4.
članak 4. stavak 3. točka (b)	članak 4. stavak 5.
članak 4. stavak 4.	članci 6. i 18.
članak 4. stavak 5.	članak 21.
članak 5.	−
članak 6. stavak 1.	članak 5. stavak 1.
članak 6. stavak 2.	članak 5. stavak 2.
članak 6. stavak 3. podstavak 1.	članak 8. stavak 1.
članak 6. stavak 3. podstavak 2.	članak 8. stavak 2.
članak 6. stavak 4.	članak 10. stavak 1.
članak 6. stavak 5. točka (a)	članak 2. stavak 4. točka (d)
članak 6. stavak 5. točka (b)	−
članak 6. stavak 6.	−
članak 6. stavak 7.	članak 7.
članak 6. stavak 8.	članak 4. stavak 6.
članak 7.	članak 23.
članak 8.	−
članak 9.	članak 11.
članak 10.	članak 12.
članak 11.	članak 13.
članak 12.	članak 14.
članak 13.	članak 15.
članak 14. stavak 1. podstavak 1.	članak 16. stavak 1.
članak 14. stavak 1. točke od (a) do (e)	članak 16. stavak 4.
članak 14. stavci od 2. do 6.	−
članak 14. stavak 7.	članak 15. stavak 1. točka (j)
članak 15.	članak 17.
članak 16.	članak 31.
članak 17.	−
članak 18.	članak 21.
članak 19.	članak 24.
članak 20.	−
članak 21.	članak 22.
članak 22.	članak 5. stavak 1. točka (g)
članak 23.	članak 2. stavak 2., članak 4. stavak 2., članak 4. stavak 6., članak 5. stavak 3.
članak 24.	članak 14. stavak 1., članak 14. stavak 5., članak 16. stavak 5., članak 16. stavak 6., članak 18. stavak 4., članak 21. stavak 3., članak 22. stavak 1., članak 23. stavak 1.
članak 25.	članak 26.
članak 26.	članak 27.
članak 27.	−
članak 28.	−
članak 29.	članak 32.
članak 30.	članak 33.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
Prilog III.	Prilog III.
Prilog IV.	Prilog IV.
Prilog V.	Prilog V.
Prilog VI.	Prilog VI.
Prilog VII.	članak 8.
Prilog VIII.	članak 14.