EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 10.7.2023.
COM(2023) 402 final
2023/0237(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici
(Tekst značajan za EGP)
{SEC(2023) 269 final} - {SWD(2023) 240 final} - {SWD(2023) 241 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Europska statistika, koja se razvijala usporedo s Europskom unijom, od 1953. ima sve važniju ulogu u podupiranju aktivnosti, politika i zakonodavnih akata EU-a, od njihova oblikovanja i provedbe pa sve do njihova praćenja i evaluacije.
Trenutačni pravni okvir kojim se uređuje europska statistika je Uredba (EZ) br. 223/2009 koju su 2009. donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta je uredba revidirana 2015. radi jačanja ukupnog upravljanja europskim statističkim sustavom (ESS), a osobito njegove stručne neovisnosti. Pokazalo se da je to ojačano upravljanje djelotvorno.
Međutim, zbog nedavne financijske i migracijske krize, krize uzrokovane bolešću COVID-19 i ruske vojne agresije na Ukrajinu povećala su se očekivanja i potrebe za pravovremenijim i detaljnijim europskim statistikama, koje su potrebne za utemeljeno donošenje odluka u EU-u i osiguravanje najboljeg mogućeg odgovora EU-a na krize. EU je nedavno poduzeo nekoliko zakonodavnih inicijativa za uspostavu sveobuhvatnih mehanizama za odgovor na krize, kao što su Mehanizam za civilnu zaštitu, tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA), mehanizam za korekciju tržišta ili Instrument za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu (SMEI).
Osim toga, ESS djeluje u kontekstu temeljite digitalne transformacije koja je dovela do novih potreba za informacijama i pojave brojnih digitalnih izvora podataka. Ti su izvori spremni da se iskoriste i mogu pomoći u proizvodnji europskih statistika koje će zadovoljiti navedene potrebe na učinkovitiji, opsežniji i pravovremeniji način. To pak može povećati gospodarski rast, potaknuti inovacije i poduprijeti demokratsku odgovornost i opću dobrobit društva.
Kao rezultat toga promijenila su se očekivanja korisnika europskih statistika. Sve su veće potrebe za detaljnijim, bržim i češćim informacijama koje će omogućiti dublje uvide i podupirati politike EU-a utemeljene na dokazima. Nova pravila o zaštiti podataka na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka i novi parametri zaštite privatnosti također su postali važan dio tog novog okruženja. Trenutačnim metodama proizvodnje europskih statistika koje su ograničene na tradicionalne izvore podataka (npr. ankete i administrativne evidencije) te je rastuće potrebe postalo teško, ako ne i nemoguće zadovoljiti, čak i nakon dodjele dodatnih resursa statističkim tijelima.
Stoga je opći cilj ovog prijedloga prilagoditi pravni okvir kojim se uređuje europska statistika budućim potrebama i znatno poboljšati sposobnost odgovora ESS-a na potrebe za podacima. ESS će moći izrađivati statistike koje su relevantnije, brže dostupne i detaljnije. Time će se poboljšati učinkovitost te smanjiti troškovi i opterećenje država članica i davatelja podataka. Ovom inicijativom također se nastoje osigurati mehanizam i alati koji bi ESS-u omogućili da brzo, kolektivno i koordinirano zadovolji hitne potrebe za podacima u kriznim razdobljima.
Konkretno, prijedlogom se nastoji statističkim tijelima omogućiti da iskoriste sav potencijal digitalnih izvora podataka i tehnologija omogućivanjem njihove ponovne uporabe za europsku statistiku. Prijedlog će pridonijeti učinkovitosti i djelotvornosti ESS-a promicanjem razmjene podataka i jačanjem njegove koordinacije, strogom očuvanju statističke povjerljivosti i privatnosti podataka, ažuriranju zadaća partnera ESS-a, utvrđivanju mogućih uloga za iskorištavanje mogućnosti koje digitalna transformacija pruža u pogledu povećanja troškovne učinkovitosti i smanjenja opterećenja proizvodnje statistika te određivanju novih funkcija koje bi statistička tijela mogla obavljati u novim europskim i državnim podatkovnim ekosustavima, uz potpuno pridržavanje načela supsidijarnosti.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Prijedlog je u potpunosti u skladu s postojećim odredbama zakonodavstva EU-a o statistici.
•Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a
Ovaj je prijedlog u skladu s postojećim pravilima o:
– obradi osobnih podataka (uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka),
– ojačanim mehanizmima za povećanje dostupnosti podataka (Akt o upravljanju podacima),
– općem pristupu za stavljanje podataka na raspolaganje javnim tijelima u slučajevima izvanredne potrebe, kako je predviđeno Prijedlogom akta o podacima o kojem se trenutačno raspravlja,
– zaštiti privatnosti i povjerljivosti komunikacije, kao i svih (osobnih ili neosobnih) podataka koji su pohranjeni u terminalnoj opremi i kojima se pristupa s takve opreme (riječ je o Direktivi o e-privatnosti, koja će se zamijeniti Uredbom o e-privatnosti o kojoj trenutačno raspravljaju Europski parlament i Vijeće).
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna osnova ovog prijedloga je članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament i Vijeće usvajaju mjere za izradu statistika kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije.
Osim toga, u članku 338. stavku 2. UFEU-a utvrđuju se zahtjevi za izradu europskih statistika, odnosno da mora ispunjavati standarde nepristranosti, pouzdanosti, objektivnosti, znanstvene nezavisnosti, učinkovitosti u odnosu na troškove i statističke povjerljivosti i da ne smije pretjerano opteretiti gospodarske subjekte.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Načelo supsidijarnosti primjenjuje se jer prijedlog nije u isključivoj nadležnosti EU-a. To znači da EU djeluje samo zato što bi to bilo djelotvornije od djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
Da bi ESS proizvodio relevantnije, pravovremenije i detaljnije europske statistike, potrebne su zakonske odredbe na razini EU-a o stavljanju na raspolaganje novih izvora podataka nacionalnim statističkim uredima (NSU-ovi) i Komisiji (Eurostat) kako bi oni mogli kompilirati europske statistike na održiv način.
U državama članicama koje dopuštaju ponovnu uporabu podataka u privatnom vlasništvu za službenu statistiku uvjeti i zaštitne mjere trenutačno se razlikuju. Usklađenim pristupom na razini EU-a pružila bi se pravna jasnoća i osiguralo pravedno postupanje prema privatnim vlasnicima podataka koji su aktivni u više država članica.
Kako bi ESS bio prilagodljiv u slučaju kriza, u opći zakonodavni okvir kojim se uređuje europska statistika trebalo bi uvesti posebna upućivanja koja će omogućiti brzu reakciju na razini EU-a i osigurati dosljednost statističkog odgovora u svim državama članicama. Predloženi mehanizam za odgovor pridonio bi djelotvornosti zahvaljujući pojačanoj statističkoj koordinaciji, uz poštovanje nadležnosti i odgovornosti nacionalnih statističkih tijela. Osim toga, mogao bi se primjenjivati uz postojeće instrumente EU-a za odgovor na krize radi osiguravanja pravovremenih i relevantnih statistika za donošenje odluka utemeljenih na dokazima u okviru tih instrumenata.
Kako bi se smanjilo opterećenje za poduzeća i građane te povećala djelotvornost i kvaliteta, potrebno je optimizirati procese u okviru ESS-a. Ti procesi uključuju prikupljanje podataka i aranžmane za razmjenu podataka o pojavama u više država članica, kao što su aktivnosti multinacionalnih poduzeća.
Bez dodatnih zakonodavnih mjera na razini EU-a nastali problemi i dalje će biti prisutni, a postupno bi se mogli i pogoršati s obzirom na povećanu digitalizaciju društva i promjene korisničkih potreba.
Stoga EU može donijeti predložene mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti kako je opisano u nastavku.
Cilj je inicijative pripremiti ESS za budućnost. Ocijenjeno je da je inicijativa prikladna za navedenu svrhu jer su prema procjeni učinka njezine ukupne koristi za društvo znatno veće od ukupnih troškova. Postupovna jamstva osiguravaju primjenu proporcionalnosti u svim fazama provedbe revidirane Uredbe (EZ) br. 223/2009.
Inicijativa je proporcionalna jer je usmjerena samo na postojeće prepreke kompiliranju pravovremenijih i detaljnijih europskih statistika. Osim toga, uključuje i oslanja se na rad nacionalnih tijela te objedinjuje snažan angažman relevantnih dionika u ESS-u. Najpoželjnija opcija politike ne prelazi ono što je potrebno za postizanje ciljeva Ugovorâ.
•Odabir instrumenta
Budući da je predmet prijedloga već obuhvaćen uredbom koja će se izmijeniti ovim prijedlogom, uredba je najprikladniji instrument.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Pri pripremi ovog prijedloga provedena su razna savjetovanja s dionicima. Javnim savjetovanjem prikupljena su stajališta dionika o opcijama kako bi se osiguralo da europska statistika bude prikladna za budućnost. Povratne informacije primljene su od raznih skupina dionika. Više pojedinosti o njihovim stajalištima nalazi se u prilogu radnom dokumentu službi o procjeni učinka.
Javno savjetovanje održano je od 19. srpnja do 25. listopada 2022. 1 Ukupno su zaprimljena 204 važeća odgovora. Ispitanici su izrazili podršku djelovanju na razini EU-a u cilju stavljanja na raspolaganje digitalnih podataka privatnog sektora za proizvodnju službenih europskih statistika, tj. 83 % ispitanika smatra da je to ima vrlo veliku ili veliku važnost. Prema mišljenju 11 % ispitanika službene europske statistike u dovoljnoj mjeri zadovoljavaju nove korisničke potrebe, među ostalim i tijekom općih izvanrednih stanja i kriza, a 72 % ispitanika smatra da ih donekle, ali nedovoljno zadovoljavaju. Kad je riječ o svrhama za koje bi u okviru europskog statističkog sustava bila korisna lakša i sustavnija razmjena podataka među statističkim tijelima, 72 % ispitanika smatra da je korisno smanjiti opterećenje davanja podataka i omogućiti ponovnu uporabu već prikupljenih podataka. Naposljetku, 85 % ispitanika složilo se ili se potpuno složilo s time da bi statistička tijela trebala pružati stručne savjete organizacijama u ekosustavu o pitanjima koja se odnose na podatke i obradu podataka, primjerice o kvaliteti, ponovnoj uporabi podataka, intelektualnom vlasništvu, povjerljivosti, sigurnosti i metapodacima.
Stajališta dionika prikupljena su i u okviru studije pod naslovom „Studija za potporu procjeni učinka za reviziju Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici”, koja se temeljila na materijalima kao što su razgovori s dionicima provedeni od listopada do studenoga 2022., internetska anketa (provedena od 5. listopada do 7. studenoga 2022.) i internetska radionica za dionike održana 8. studenoga 2022.
Zaključno, korisnici i nositelji europske statistike iskazali su podršku reviziji Uredbe (EZ) br. 223/2009 u skladu s ovim prijedlogom, no nositelji statistike (tj. partneri ESS-a) istaknuli su posljedice za proračun. Šira javnost također je iskazala podršku zbog znatnih koristi za društvo, no s obzirom na to da podaci privatnog sektora koji će se ponovno upotrebljavati za europsku statistiku mogu do određene mjere biti osobni podaci, zatražila je snažnu zaštitu povjerljivosti, iako je potvrdila da ESS već pruža vrlo pouzdanu zaštitu povjerljivosti.
Poduzeća koja su vlasnici podataka mogla bi imati troškove i stoga im je bilo ključno da se poštuju njihovi interesi. Međutim, bila su otvorena prema najpoželjnijoj opciji pod uvjetom da se pronađe pravedno rješenje za pitanje naknade troškova. Svi cijene mogućnost smanjenja opterećenja za poduzeća i kućanstva uporabom novih izvora podataka umjesto anketa.
Naposljetku, ESS se godinama zalaže za to da se pitanje pristupa podacima u privatnom vlasništvu za statističke svrhe riješi na europskoj razini. Toj je temi bio posvećen dokument o stajalištu ESS-a iz studenoga 2017. 2 o pristupu podacima u privatnom vlasništvu koji su od javnog interesa i recentniji dokument o stajalištu ESS-a o budućem prijedlogu akta o podacima 3 .
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Prijedlog je potkrijepljen raznim dokumentima, studijama, preporukama, konferencijama i drugim stručnim mišljenjima, uključujući:
– Izvješće stručne skupine o olakšavanju uporabe novih izvora podataka za službenu statistiku: osnaživanje društva ponovnom uporabom podataka u privatnom vlasništvu za službenu statistiku – europski pristup 4 ,
– Studiju za potporu procjeni učinka za reviziju Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici,
– sastanak na visokoj razini u organizaciji francuskog predsjedništva održan 7. i 8. travnja 2022. u Lyonu na temu „Prilagodba europskog statističkog sustava za budućnost”,
– sastanak predsjednika i glavnih direktora NSU-ova u ESS-u održan 18. svibnja 2022. u Luxembourgu radi daljnje rasprave o dvjema konkretnim temama: održivom pristupu podacima u privatnom vlasništvu i razmjeni podataka u ESS-u za proizvodnju europskih statistika.
•Procjena učinka
Prijedlog je popraćen procjenom učinka koja je dostavljena Odboru za nadzor regulative Europske komisije 14. prosinca 2022. i 6. ožujka 2023. Odbor je 27. ožujka 2023. izdao pozitivno mišljenje sa zadrškama. Uz dinamičnu osnovnu opciju (PO0), kojom se uzima u obzir šira europska strategija za podatke i koja ne podrazumijeva reviziju Uredbe (EZ) br. 223/2009, procijenjene su još dvije zakonodavne opcije: opcija (PO1), kojom se uvode zakonodavne mjere niskog intenziteta, i opcija (PO2), kojom se uvode temeljitije zakonodavne mjere i nameću obveze vlasnicima podataka i nacionalnim statističkim tijelima država članica. Za svaku opciju politike definirano je nekoliko konkretnih mjera politike.
Usporedna procjena triju opcija politike pokazala je da osnovna opcija (PO0) podrazumijeva najmanje poželjan ishod u smislu djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti, prva opcija politike (PO1) najpoželjniji, a druga opcija politike srednje poželjan ishod. To vrijedi za svaki od konkretnih ciljeva. Opcija PO1 manje je djelotvorna, ali je učinkovitija i dosljednija od opcije PO2. Osim toga, izvedivija je i podržavaju je dionici. To jasno upućuje na to da je opcija PO1 najpoželjnija.
Najpoželjnija opcija obuhvaća mjere kojima će se:
i. osigurati održiva i pravedna uporaba digitalnih izvora podataka za europsku statistiku uspostavom mehanizma u okviru kojeg se od privatnih vlasnika podataka može zahtijevati da na obveznoj osnovi omoguće ponovnu uporabu podataka koji su u njihovu vlasništvu radi razvoja i proizvodnje takvih statistika;
ii. omogućiti pokretanje statističkih mjera koje se provode izravno na razini EU-a kao odgovor na krize i izvanredne okolnosti;
iii. propisati razmjena podataka među partnerima ESS-a za statističke svrhe ako je to relevantno i opravdano;
iv. Komisiji (Eurostatu) omogućiti razmjena podatka s NSU-ovima putem sigurne infrastrukture; i
v. NSU-ovima omogućiti da upravljaju podacima u svojim podatkovnim ekosustavima, čime bi se poboljšala interoperabilnost i standardizacija podataka.
•Temeljna prava
U procjeni učinka nisu utvrđeni mogući izravni učinci na temeljna prava. Jedino temeljno pravo koje bi moglo biti neizravno dovedeno u pitanje je zaštita podataka pri promicanju razmjene podataka i jačanju koordinacije u okviru ESS-a. Međutim, takva poboljšana razmjena podataka organizirat će se uz strogo očuvanje statističke povjerljivosti i privatnosti podataka. Svaka obrada osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom bit će usklađena sa svim uvjetima i pravilima propisanima zakonodavstvom o zaštiti podataka, primjerice Uredbom (EU) 2016/679 5 i Uredbom (EU) 2018/1725 6 .
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog nema utjecaj na proračun.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Očekuje se da će Europski parlament i Vijeće donijeti predloženu uredbu 2024. i da će Komisija ubrzo nakon toga donijeti provedbene mjere. Uredba će se izravno primjenjivati u svim državama članicama EU-a bez potrebe za planom provedbe.
Provedba donesene uredbe redovito će se pratiti i evaluirati u skladu s procjenom učinka. Procjena učinka sadržava i mehanizme praćenja, među ostalim prijedloge pokazatelja koji bi se trebali upotrebljavati.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Uvođenje novih ključnih definicija ili prilagodba postojećih (prijedlog izmjene članka 3.)
Predlaže se uvođenje nove definicije pojma „statistike iz više izvora” kojim se uzima u obzir činjenica da se europske statistike mogu kompilirati kombiniranjem različitih izvora podataka. To će statističkim tijelima omogućiti da potraže najrelevantniju i troškovno najučinkovitiju kombinaciju primarnih izvora podataka za razvoj i proizvodnju raznih službenih europskih statistika.
Kako bi se bolje odrazile okolnosti digitalnog doba u kojem ESS djeluje, predlaže se i uvođenje novih definicija, primjerice „podaci”, „metapodaci”, „vlasnici podataka”, „razmjena podataka” i „izvor podataka”. Treba prilagoditi i postojeću definiciju pojma „statističke svrhe” tako da se istraživačke aktivnosti koje provode statistička tijela ili utvrđivanje okvira uzorkovanja izričito uključe u takve statističke svrhe.
Povećanje kapaciteta ESS-a radi brzog, kolektivnog i koordiniranog odgovora na hitne potrebe za podacima u kriznim razdobljima (prijedlog novog članka 16.a)
Općenito rastu potrebe za detaljnijim i pravovremenijim službenim statistikama, često gotovo u stvarnom vremenu, a sposobnost zadovoljavanja tih potreba naročito je važna u kriznim razdobljima, kao što se nedavno dogodilo tijekom pandemije bolesti COVID-19 i energetske krize izazvane ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu. U uobičajenom ciklusu planiranja razdoblje inkubacije novih statistika obično je nekoliko godina, no ako su potrebe hitne i važne, potrebno je brzo rješenje s odgovarajućim zaštitnim mjerama za sve partnere i za kvalitetu i usklađenost dobivenih statističkih informacija. ESS mora biti u stanju brže reagirati ili proaktivno uvoditi inovacije da bi se europskim statistikama odgovorilo na takve iznimne i neplanirane političke potrebe koje se ne mogu zadovoljiti provedbom sedmogodišnjeg programskog rasporeda europskog statističkog programa. Mogućnost Komisije da donese posebne mjere za provedbu europskog statističkog programa u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 stoga nije dovoljna.
Zato se predlaže nova odredba kojom se omogućuje poduzimanje statističkih mjera na europskoj razini za zadovoljavanje hitnih potreba za informacijama u kriznim razdobljima i nakon aktiviranja hitnih mehanizama u skladu s postupcima utvrđenima pravom Unije.
U takvim bi situacijama Komisija (Eurostat) trebala ispitati privremene statističke mjere koje bi trebalo pokrenuti i provesti na europskoj razini u bliskoj suradnji s Odborom za ESS. Zahvaljujući takvoj poboljšanoj sposobnosti ESS-a za brz odgovor politički dionici i oblikovatelji politika dovoljno bi pravovremeno primali statističke rezultate i uvide koji su usporedivi u svim državama članicama EU-a.
Navedene statističke mjere mogu uključivati proizvodnju statistika na temelju novih privremenih zbirki podataka ili davanje dodatnih uvida na temelju postojećih podataka. Mjere mogu uključivati i razvoj novih metodologija i drugih koordiniranih mjera usmjerenih na osiguravanje kontinuiteta, dosljednosti i usporedivosti europske statistike koja se izrađuje u kriznim razdobljima.
Pri utvrđivanju potrebe za statističkim mjerama Komisija (Eurostat) mora pravovremeno i transparentno obavješćivati Odbor za ESS i savjetovati se s njime. NSU-ovi mogu odlučiti pridružiti se i sudjelovati u statističkim mjerama. Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju relevantni zahtjevi u pogledu vremenskog raspona, učestalosti i kvalitete za te statističke mjere.
Osim toga, to bi se moglo primijeniti zajedno s postojećim instrumentima EU-a za odgovor na krize radi osiguravanja pravovremenih i relevantnih statistika za donošenje odluka utemeljenih na dokazima u okviru tih instrumenata.
Jačanje pravovremenog pristupa administrativnim podacima za europsku statistiku (prijedlog izmjene članka 17.a)
Predlaže se jačanje zahtjeva da nacionalna javna tijela zadužena za administrativne izvore podataka koji su relevantni za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika NSU-ovima i drugim nacionalnim tijelima 7 bez naknade, pravovremeno i dovoljno često omoguće pristup, ponovnu uporabu i integraciju administrativnih podataka kako bi se statistike proizvodile i dostavljale Komisiji (Eurostatu) u rokovima i u skladu sa zahtjevima u pogledu kvalitete utvrđenima u zakonodavstvu u području statistike.
Osim toga, precizira se i pojašnjava da će Komisija (Eurostat) na zahtjev moći pravovremeno pristupiti relevantnim podacima i metapodacima iz baza podataka i sustava interoperabilnosti tijelâ i agencija Unije te ih ponovno upotrebljavati kad to bude potrebno za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika. U tu svrhu Komisija (Eurostat) surađuje s relevantnim tijelima i agencijama Unije kako bi utvrdila potrebne prilagođene podatke i metapodatke, operativne modalitete za ponovnu uporabu podataka te nužne fizičke i logičke zaštitne mjere.
Osiguravanje održivog pristupa podacima u privatnom vlasništvu koji su nusproizvodi digitalnih usluga i interneta stvari za europsku statistiku (prijedlog novih članaka 17.b, 17.c, 17.d i 17.e)
Novim člancima 17.b, 17.c, 17.d i 17.e u poglavlju III. pod naslovom „Proizvodnja europskih statistika” predlaže se uvođenje obveze da privatni vlasnici podataka na zahtjev podatke stave na raspolaganje NSU-ovima ili Komisiji (Eurostatu) pod određenim uvjetima. Predloženi je mehanizam razmjeran, ograničen i predvidljiv okvir na europskoj razini za djelotvorno stavljanje tih podataka na raspolaganje za proizvodnju europskih statistika, a istovremeno osigurava pravnu sigurnost i svodi opterećenje davanja podataka za poduzeća na najmanju razinu. Međutim, tim se mehanizmom ne dovode u pitanje obveze izvješćivanja davatelja statističkih podataka koje su utvrđene sektorskim zakonodavstvom ni obveza vlasnika podataka da podatke stave na raspolaganje za iznimne potrebe u skladu s Aktom o podacima 8 .
Prijedlogom je predviđen postupak opravdavanja u dvije faze, pri čemu će se potreba za pristupom novom izvoru podataka najprije morati utvrditi na razini godišnjeg programa rada za europsku statistiku. Opravdavanje u godišnjem programu rada bilo bi preduvjet za drugu fazu, u kojoj će NSU-ovi ili Komisija (Eurostat) podnositi pojedinačne zahtjeve privatnim vlasnicima podataka da neke podatke stave na raspolaganje radi kompiliranja određenih statistika (u okviru opravdavanja iz prve faze). Takvi će zahtjevi morati biti razmjerni statističkim potrebama, u njima će se morati jasno navesti svrha zahtjeva i morat će poštovati interese privatnog vlasnika podataka od kojeg se zahtijeva da podatke stavi na raspolaganje.
NSU-ovi će biti glavne točke pristupa podacima u privatnom vlasništvu za kompiliranje europskih statistika, no u nekim bi slučajevima Komisija (Eurostat) mogla biti prikladnija prva točka pristupa za podatke poduzeća. To se posebice odnosi na područja u kojima bi prikupljanje podataka u okviru ESS-a moglo biti djelotvornije, primjerice kad su vlasnici podataka poduzeća koja posluju na razini cijele Unije. Osim toga, prijedlogom se nastoji uspostaviti obveza suradnje i uzajamne pomoći među NSU-ovima kako bi se izbjegli prekomjerni zahtjevi za privatne vlasnike podataka i osigurala primjena pristupa koji se temelji na smanjenju količine podataka.
Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti da putem provedbenih akata utvrdi aranžmane za stavljanje podataka na raspolaganje, kao što su format podataka, zahtjevi u pogledu metapodataka, zajednički predložak za podnošenje zahtjeva ili konkretan način pristupa podacima uz obvezu stavljanja podataka na raspolaganje, kojima bi jasno bile obuhvaćene različite mogućnosti, uključujući dostavu podataka, uporabu sigurnog računalnog okvira treće strane ili slanje algoritma privatnom vlasniku podataka.
Odredbama se utvrđuju obveze za NSU-ove i Komisiju (Eurostat) pri ponovnoj uporabi podataka koji se stavljaju na raspolaganje za razvoj i proizvodnju europskih statistika. Konkretno, NSU-ovi i Komisija (Eurostat) trebali bi te podatke upotrebljavati isključivo za statističke svrhe u skladu s načelima statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti te ih ne smiju dijeliti s trećim stranama osim uz pristanak vlasnika podataka. Usto, NSU-ovi i Komisija (Eurostat) poduzimaju odgovarajuće mjere za zaštitu statističke povjerljivosti i poslovnih tajni te za očuvanje drugih opravdanih interesa privatnih vlasnika podataka, uključujući troškove i trud koji su potrebni da se podaci stave na raspolaganje. Komisija (Eurostat) objavljuje opis glavnih kategorija troškova povezanih s obradom za koje se vlasniku podataka može odobriti naknada, kao i metodologiju za izračun tih troškova.
Poticanje razmjene podataka u okviru ESS-a (prijedlog novog članka 17.f)
Predlaže se uvođenje novih odredaba o razmjeni podataka između NSU-ova i između NSU-ova i Komisije (Eurostata) u postojeće poglavlje III. pod naslovom „Proizvodnja europskih statistika”, i to isključivo za potrebe razvoja i proizvodnje europskih statistika i poboljšanja njihove kvalitete (ako je to relevantno i potrebno). To se primjerice odnosi na slučajeve kao što je promatranje prekograničnih pojava koje se ne mogu mjeriti kao zbroj nacionalnih procjena.
Razmjena podataka smatra se načinom povećanja pristupa izvorima podataka u okviru ESS-a za statistički razvoj i izradu, kao i radi potpore za potrebe analize podataka. NSU-ovi i Komisija (Eurostat) koji sudjeluju u razmjeni podataka u okviru ESS-a osiguravaju sve potrebne zaštitne mjere povezane s fizičkom i logičkom zaštitom povjerljivosti podataka. Razmjenu podataka trebalo bi olakšati uporabom sigurne infrastrukture koja osigurava tehničku cjelovitost i povjerljivost obrade podataka.
Ako je riječ o povjerljivim podacima u smislu članka 3. ove Uredbe ili osobnim podacima u skladu s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725, razmjena tih podataka dopuštena je i može se dobrovoljno odvijati primjenom tehnologija za unapređenje zaštite privatnosti.
Razvoj europskih statistika (prijedlog novog poglavlja III.a pod naslovom „Razvoj europskih statistika” s novim člankom 17.g)
Prijedlogom se uvodi novo poglavlje III.a pod naslovom „Razvoj europskih statistika” posvećeno statistici u razvoju, koja se ponekad naziva „eksperimentalnom statistikom”. Cilj je stvoriti okvir za razvoj europskih statistika u određenim područjima u okviru zajedničkih nastojanja ESS-a, čime bi se postupno integrirale nove tehnologije i uvidi. Komisija (Eurostat) može u bliskoj suradnji s Odborom za ESS pokrenuti koordinirani razvoj novih statističkih rezultata i uvida u ESS-u.
Diseminacija europskih statistika (prijedlog novog stavka 4. u članku 18.)
Predlaže se iskoristiti činjenicu da države članice ponekad objavljuju europske statistike na nacionalnoj razini prije rokova za dostavu utvrđenih u relevantnom sektorskom zakonodavstvu. Nakon njihove objave Komisija (Eurostat) trebala bi moći te iste podatke odmah diseminirati i time pridonijeti pravovremenosti na europskoj razini, pod uvjetom da se poštuju relevantne definicije i klasifikacija.
Ponovna uporaba javno dostupnih podataka (prijedlog izmijenjenog članka 25.)
Radi učinkovitije uporabe javno dostupnih podataka predlaže se izmjena teksta članka 25.
Nove funkcije NSU-ova u nacionalnim okvirima za upravljanje podacima (prijedlog novog članka 26.a)
Predlaže se i da, u skladu s načelom supsidijarnosti, NSU-ovi budu u mogućnosti preuzeti funkcije na nacionalnoj razini u nacionalnim okvirima za upravljanje podacima, uključujući funkcije predviđene Aktom o upravljanju podacima, radi promicanja integracije i interoperabilnosti podataka, opisa metapodataka, osiguranja kvalitete i postavljanja standarda te utvrđivanja novih izvora podataka koji će se upotrebljavati za statistike u razvoju. Te se funkcije moraju provoditi u skladu sa statističkim načelima utvrđenima u ovoj Uredbi.
Klauzula o evaluaciji i preispitivanju (prijedlog novog članka 27.a)
U skladu sa Sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva sklopljenim između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije predlaže se umetanje klauzule o preispitivanju.
2023/0237 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 9 uspostavljen je pravni okvir za razvoj, izradu i diseminaciju europskih statistika na razini Unije.
(2)Uredba (EZ) br. 223/2009 izmijenjena je 2015. kako bi se dodatno ojačalo upravljanje u europskom statističkom sustavu (ESS), posebno njegova stručna neovisnost i to je ojačano upravljanje dosad bilo djelotvorno.
(3)Digitalna transformacija dovela je do potpuno različitih okolnosti i stvorila novo okruženje s novim potrebama za europskim statistikama. Međutim, zbog nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19 i energetske krize izazvane ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu povećala su se očekivanja i potrebe za pravovremenijim, učestalijim i detaljnijim europskim statistikama, koje su potrebne za utemeljeno donošenje odluka u EU-u i osiguravanje najboljeg mogućeg odgovora Unije na krize.
(4)Kako bi se ispunila sve veća očekivanja u pogledu pravovremenijih, učestalijih i detaljnijih europskih statistika, kao i u pogledu bržeg i koordiniranijeg odgovora ESS-a na hitne statističke potrebe u kriznim razdobljima, potrebno je izmijeniti Uredbu (EZ) br. 223/2009. Svrha je ove Uredbe osigurati da europske statistike ostanu relevantne s obzirom na te promjenjive i zahtjevnije potrebe korisnika, posebno tako da se iskoristi sav potencijal digitalnih izvora podataka i tehnologija omogućivanjem njihove ponovne uporabe za europsku statistiku, povećanjem agilnosti i sposobnosti ESS-a za djelotvoran i brz odgovor na krize, kao i promicanjem razmjene podataka i jačanjem koordinacije među partnerima ESS-a.
(5)Kako bi odražavala aktualne okolnosti i digitalno doba u kojem ESS djeluje, u Uredbi (EZ) br. 223/2009 trebalo bi uvesti nove ili ažurirane definicije pojmova „podaci”, „metapodaci”, „vlasnici podataka”, „ponovna uporaba podataka”, „razmjena podataka”, „izvor podataka”, „statistike iz više izvora”, „uporaba za statističke svrhe” i „kriza”.
(6)Nedavna pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da su pravovremene, pouzdane i usporedive europske statistike ključne za djelotvoran odgovor javnih tijela na izvanredne situacije. Stoga bi ESS-u trebalo omogućiti brzo pokretanje koordiniranih mjera ako se pojave hitne potrebe za podacima i statistikom izvan redovnog okvira planiranja, osobito u kriznim razdobljima. U takvim bi situacijama vlasnik podataka trebao staviti na raspolaganje podatke koje u skladu s pravilima utvrđenima u Aktu o podacima 10 zatraži nacionalni statistički ured (NSU) ili Komisija (Eurostat) zbog iznimne potrebe za uporabom zatraženih podataka.
(7)Pristup novim izvorima podataka koji su nusproizvodi digitalnih usluga i interneta stvari i njihova ponovna uporaba postaju ključni za proizvodnju pravovremenih, primjereno učestalih i dovoljno detaljnih europskih statistika na učinkovitiji način i s manje troškova. Stoga bi za razvoj i proizvodnju službenih europskih statistika na održivoj osnovi i u skladu s pravednim, jasnim i predvidljivim pravilima općenito trebalo osigurati pristup novim izvorima podataka, a posebno podacima u privatnom vlasništvu.
(8)Pristup novim izvorima podataka, osobito uključujući podatke u privatnom vlasništvu, dugogodišnji je zahtjev ESS-a, iznesen u dokumentu o stajalištu ESS-a o pristupu podacima u privatnom vlasništvu koji su od javnog interesa iz studenoga 2017. i u dokumentu o stajalištu ESS-a o budućem prijedlogu akta o podacima iz lipnja 2021.
(9)Ponovna uporaba podataka u privatnom vlasništvu i drugih novih izvora podataka trebala bi podlijegati strogim pravnim, tehničkim i postupovnim zaštitnim mjerama i jamstvima, uključujući primjenu visoke razine sigurnosti, povjerljivosti i poštovanja privatnosti, kao što je već utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 223/2009. Mogućnost zahtijevanja pristupa podacima u privatnom vlasništvu trebala bi biti ograničena samo na nacionalne statističke urede (NSU-ove) koji djeluju samostalno ili u ime drugog nacionalnog tijela u ESS-u i na Komisiju (Eurostat), uz preduvjet da se to utvrdi u godišnjem programu rada i ograniči na slučajeve u kojima su, s jedne strane, zatraženi podaci nužni za razvoj i proizvodnju europskih statistika i, s druge strane, ne mogu se lako pribaviti na drugi način ili bi se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjilo opterećenje davanja podataka za vlasnike podataka i druga poduzeća.
(10)Zahtjevi za podatke koje upućuju NSU-ovi ili Komisija (Eurostata) trebali bi biti transparentni i proporcionalni u smislu opsega i razine detalja. Stoga je potrebno utvrditi i obrazložiti svrhu zahtjeva, predviđenu namjenu zatraženih podataka, učestalost i rokove u kojima bi se podaci trebali stavljati na raspolaganje i operativne aranžmane za njihovo stavljanje na raspolaganje.
(11)U zahtjevima za podatke NSU ili Komisija (Eurostat) trebali bi vlasnika podataka pozvati na dijalog kojim bi se utvrdili konkretni parametri zahtjeva za podatke, aranžmani, mjere nadoknade mogućih troškova stavljanja podataka na raspolaganje te organizacijske i tehničke mjere za zaštitu povjerljivosti podataka i poslovnih tajni kako bi se postigao dogovor o tim aspektima. Ako se dogovor ne postigne u roku od tri mjeseca, NSU ili Komisija trebali bi imati mogućnost donijeti odluku kojom se od privatnog vlasnika podataka zahtijeva da podatke stavi na raspolaganje. Ako vlasnik podataka namjerno ili iz nepažnje ne dostavi zatražene podatke u zadanom roku ili dostavi netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke, NSU ili Komisija trebali bi imati mogućnost primjene sankcija koje bi trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće s obzirom na javni interes koji se želi ostvariti te odražavati prirodu, težinu, ponavljanje i trajanje povrede. Sankcije koje uvedu NSU-ovi trebale bi biti ekvivalentne sankcijama za kršenje sličnih nacionalnih pravila. Sve odluke koje Komisija donese na temelju ove Uredbe podliježu postupku preispitivanja Suda Europske unije u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Sud Europske unije trebao bi imati neograničenu nadležnost u vezi s novčanim kaznama koje Komisija odredi u skladu s člankom 261. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(12)Trebalo bi poticati i daljnju integraciju statistika i geoprostornih informacija kako bi se omogućilo učinkovitije korištenje resursa i bolja integracija podataka u različitim javnim organizacijama te proizvodili novi statistički rezultati, kao što su prostorna analiza, vizualizacija i diseminacija podataka. To će pomoći u donošenju odluka i praćenju ciljeva politike na razini Unije i na nacionalnoj razini.
(13)Potrebno je osigurati da nacionalna javna tijela zadužena za administrativne izvore podataka koji su relevantni za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika nacionalnim statističkim tijelima bez naknade, pravovremeno i dovoljno često omoguće pristup, ponovnu uporabu i integraciju tih podataka kako bi se statistike proizvodile i dostavljale Komisiji (Eurostatu) u rokovima i u skladu sa zahtjevima u pogledu kvalitete utvrđenima u zakonodavstvu Unije u području statistike.
(14)Ako aktivnosti koje će se provoditi na temelju ove Uredbe uključuju obradu osobnih podataka, ta bi obrada trebala biti u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a o zaštiti osobnih podataka, to jest s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 11 i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 12 . U skladu s načelom smanjenja količine podataka utvrđenim u tim uredbama podaci dostavljeni na temelju ove Uredbe obično bi trebali biti agregirani do te mjere da se pojedince ne može identificirati.
(15)Obrada osobnih podataka koju nacionalna statistička tijela provode za potrebe službene statistike i za koju se smatra da je u javnom interesu trebala bi biti obuhvaćena odstupanjima i podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Primjerice, daljnja obrada osobnih podataka za statističke svrhe ne bi se trebala smatrati neusklađenom s prvotnim svrhama za koje su prikupljeni. U tom kontekstu posebne zaštitne mjere koje bi se trebale primijeniti kad razmjena podataka u skladu s ovom Uredbom zahtijeva obradu osobnih podataka uključuju načela ograničavanja svrhe, smanjenja količine podataka, ograničenja pohrane te cjelovitosti i povjerljivosti kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2016/679. U tom bi se smislu podaci trebali razmjenjivati primjenom tehnologija za unapređenje zaštite privatnosti koje su posebno osmišljene za provedbu tih načela.
(16)Da bismo predvodili u postupnom integriranju novih tehnologija i uvida i tako osigurali kontinuiranu relevantnost europskih statistika, trebalo bi utvrditi pravila na temelju kojih se u okviru zajedničkih nastojanja ESS-a statistike mogu razvijati u određenim područjima radi njihove integracije u redovitu proizvodnju europskih statistika. Iako nužno neće ispunjavati sve kriterije kvalitete utvrđene u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009, te bi statistike trebalo smatrati europskim statistikama.
(17)Nastojeći neprekidno raditi na inovacijama i razvijati nove statističke rezultate, nacionalna statistička tijela trebala bi u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir potrebe korisnika, posebno one na koje su ukazala nacionalna statistička vijeća korisnika. Komisija bi trebala obavješćivati Europski savjetodavni odbor za statistiku (ESAC), osnovan Odlukom br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 13 kao glavno tijelo Unije koje predstavlja korisnike, davatelje podataka i nositelje europske statistike, o tome na koji je način uzela u obzir njegova mišljenja, posebno kad je riječ o razvoju novih europskih statistika.
(18)Osim toga, statistička tijela trebala bi na nacionalnoj i europskoj razini promicati dobru, strukturiranu i održivu interdisciplinarnu suradnju s akademskim i istraživačkim ustanovama, osobito pri razvoju novih statistika, ispitivanju novih metoda i tehnologija te promicanju inovacija i eksperimentiranja.
(19)Uzimajući u obzir povjerenje iskazano NSU-ovima i visoku razinu njihove tehničke stručnosti u području upravljanja podacima te kvalitete i zaštite podataka, države članice trebalo bi poticati da, u skladu s načelom supsidijarnosti, NSU-ovima dodijele određene funkcije u nacionalnim okvirima za upravljanje podacima, uključujući funkcije predviđene Aktom o upravljanju podacima, radi promicanja integracije i interoperabilnosti podataka, opisa metapodataka, osiguranja kvalitete i postavljanja standarda. U tom bi se smislu trebalo osloniti na uključenost NSU-ova u početno osmišljavanje, kasniji razvoj i ukidanje administrativnih evidencija te je prema potrebi ojačati kako bi se, među ostalim, osigurala dosljednost i kvaliteta podataka i smanjilo opterećenje izvješćivanja.
(20)Podaci koji su zakonito na raspolaganju javnosti ne bi se trebali smatrati povjerljivima kad se upotrebljavaju za statističke svrhe.
(21)U interesu povećanja pravovremenosti na razini Unije Komisiji (Eurostatu) trebalo bi dopustiti diseminaciju europskih statistika država članica čim se objave na nacionalnoj razini, čak i ako se objave prije rokova za dostavu statistika utvrđenih u relevantnom sektorskom zakonodavstvu Unije.
(22)S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno izmjenu pravnog okvira za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog dosljednosti i usporedivosti on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere za postizanje tog cilja u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(23)Radi osiguranja ujednačenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za poduzimanje privremenih statističkih mjera, uključujući relevantne zahtjeve u pogledu vremenskog raspona, učestalosti i kvalitete, za opće tehničke aranžmane stavljanja podataka u privatnom vlasništvu na raspolaganje NSU-ovima i Komisiji (Eurostatu) te tehničke aspekte razmjene podataka među statističkim tijelima. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 14 .
(24)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 15 te je on donio mišljenje [xxx].
(25)Provedeno je savjetovanje s Odborom za europski statistički sustav (ESS),
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 223/2009
Uredba (EZ) br. 223/2009 mijenja se kako slijedi:
(1)članak 3. mijenja se kako slijedi:
(a) umeću se sljedeće točke 4.a, 4.b, 4.c, 4.d i 4.e:
„4.a. „podaci” znači svaki digitalni ili nedigitalni prikaz akata, činjenica i informacija;
4.b „metapodaci” znači svi podaci kojima se definiraju i opisuju drugi podaci i procesi ili koji se upotrebljavaju na taj način;
4.c „vlasnik podataka” znači pravna ili fizička osoba koja ima pravo, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom kojim se provodi pravo Unije, ili mogućnost stavljanja na raspolaganje određenih podataka;
4.d „ponovna uporaba podataka” znači uporaba podataka od strane nacionalnih statističkih tijela i Komisije (Eurostata) koje su vlasnici podataka stavili na raspolaganje za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika;
4.e „razmjena podataka” znači pružanje podataka ili dopuštanje ponovne uporabe podataka jednog statističkog tijela drugom statističkom tijelu za potrebe zajedničke ili pojedinačne uporabe tih podataka za statističke svrhe;”;
(b) umeću se sljedeće točke 5.a, 5.b i 5.c:
„5.a „izvor podataka” znači izvor koji pruža podatke koji su sami po sebi ili u kombinaciji s podacima iz drugih izvora relevantni za razvoj i proizvodnju statistika, uključujući ankete, popise, administrativne evidencije ili podatke koje vlasnici podataka stavljaju na raspolaganje na zahtjev;
5.b „pristup podacima” znači obrada podataka koje je pružio privatni vlasnik podataka i koju provodi nacionalni statistički ured ili Komisija (Eurostat) u skladu s posebnim tehničkim, pravnim ili organizacijskim zahtjevima bez nužnog zahtijevanja dostave ili preuzimanja takvih podataka;
5.c „statistike iz više izvora” znači statistike koje su razvijene ili proizvedene na temelju raznih izvora podataka, među ostalim tehnikama modeliranja;”;
(c) točka 8. zamjenjuje se sljedećim:
„8. „uporaba za statističke svrhe” znači uporaba isključivo za razvoj i proizvodnju statističkih rezultata i analiza, među ostalim za povezane istraživačke i znanstvene aktivnosti ili za utvrđivanje okvira uzorkovanja;”;
(d) umeće se sljedeća točka 8.a:
„8.a „kriza” znači situacija s dalekosežnim učinkom ili od političke važnosti koja dovodi do neposredne i nepredviđene potrebe za europskim statistikama;”;
(2)umeće se sljedeći članak 16.a:
„Članak 16.a
Statistički odgovor na krizu
1. Komisija (Eurostat) razmatra privremene statističke mjere te ih prema potrebi poduzima u skladu s postupcima utvrđenima u ovom članku i ako su ispunjena oba uvjeta u nastavku:
(a) potrebno je odgovoriti na hitne potrebe za informacijama nastale zbog krize, i to nakon aktiviranja u skladu s pravnim aktima Unije postojećih ili budućih hitnih mehanizama kao što su:
i. privremena zaštita na temelju Direktive Vijeća 2001/55/EZ 16 ;
ii. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu na temelju Odluke 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 17 ;
iii. hitna potpora na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 18 ;
iv. okvir za izvanredna stanja na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2022/2372 19 ;
v. mehanizam za korekciju tržišta na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2022/2578 20 ;
vi. režim za izvanredne okolnosti na temelju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU) xx/xx (još nije donesena 21 );
(b) te hitne potrebe za informacijama ne mogu se zadovoljiti u okviru europskog statističkog programa.
2. Privremene statističke mjere iz stavka 1. provodi Komisija (Eurostat) na razini Unije, a mogu uključivati:
(a) proizvodnju europskih statistika na temelju novih zbirki podataka;
(b) pružanje novih statističkih pokazatelja i uvida na temelju postojećih podataka;
(c) razvoj usklađenih statističkih metodologija i povezanih metodoloških smjernica kako bi se osigurale usporedive i usklađene statistike među državama članicama;
(d) druge koordinirane mjere na razini Unije usmjerene na osiguravanje pravovremenog i relevantnog statističkog odgovora na određenu situaciju.
3. Pri procjeni potrebe za privremenim statističkim mjerama Komisija (Eurostat) bez odgode obavješćuje Odbor za ESS i savjetuje se s njime te uzima u obzir njegove stručne smjernice.
4. NSU-ovi mogu samostalno i na dobrovoljnoj osnovi odlučiti sudjelovati u navedenim privremenim statističkim mjerama, ali zajedno s Komisijom (Eurostatom) osiguravaju relevantnost i dostatnu obuhvaćenost tim mjerama na razini Unije. Kad sudjeluju u privremenim statističkim mjerama, NSU-ovi se moraju pridržavati zajedničkih zahtjeva u pogledu vremenskog raspona, učestalosti i kvalitete nacionalnih podataka koji se pružaju Komisiji (Eurostatu).
5. Komisija može provedbenim aktima utvrditi privremene statističke mjere i postupak za njihovo poduzimanje, uključujući relevantne zahtjeve u pogledu vremenskog raspona, učestalosti i kvalitete koje NSU-ovi koji sudjeluju u privremenoj statističkoj mjeri moraju primjenjivati. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.
6. Mjere donesene na temelju stavka 5. ostaju na snazi najviše 24 mjeseca.”;
(3)u članku 17.a naslov se zamjenjuje sljedećim:
„Pristup, ponovna uporaba i integracija administrativnih evidencija za razvoj i proizvodnju europskih statistika”;
(4)u članku 17.a stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Nacionalna javna tijela zadužena za administrativne izvore podataka koji su relevantni za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika NSU-ovima i drugim nacionalnim tijelima (dalje u tekstu „DNT”) iz članka 4. bez naknade, pravovremeno i dovoljno često omogućuju pristup, ponovnu uporabu i integraciju tih podataka i relevantnih metapodataka kako bi se statistike proizvodile i dostavljale Komisiji (Eurostatu) u rokovima i u skladu sa zahtjevima u pogledu kvalitete utvrđenima u zakonodavstvu Unije u području statistike.”;
(5)u članku 17.a umeće se sljedeći stavak 2.a:
„2.a Za potrebe ove Uredbe Komisiji (Eurostatu) na zahtjev se dopuštaju pravovremen pristup, ponovna uporaba i integracija relevantnih podataka i metapodataka iz baza podataka i sustava interoperabilnosti koje vode tijela i agencije Unije, ne dovodeći u pitanje akte Unije o uspostavi tih baza podataka i sustava interoperabilnosti. U tu svrhu Komisija (Eurostat) surađuje s relevantnim tijelima i agencijama Unije kako bi utvrdila potrebne prilagođene podatke i metapodatke, operativne modalitete za ponovnu uporabu podataka te potrebne fizičke i logičke zaštitne mjere.”;
(6)u članku 17.a stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
„5. NSU-ovi i vlasnici administrativnih evidencija uspostavljaju potrebne mehanizme suradnje. Ti mehanizmi NSU-ovima pružaju i mogućnost provođenja provjera kvalitete podataka i izrade statističkih okvira na temelju relevantnih administrativnih evidencija.”;
(7)umeću se sljedeći članci 17.b, 17.c, 17.d, 17.e i 17.f:
„Članak 17.b
Obveza privatnih vlasnika podataka da podatke stave na raspolaganje za razvoj i proizvodnju europskih statistika
1. Ne dovodeći u pitanje obveze izvješćivanja utvrđene u sektorskom zakonodavstvu Unije u području statistike ni obvezu vlasnika podataka da podatke stave na raspolaganje u slučaju iznimne potrebe u skladu s Aktom o podacima, NSU ili Komisija (Eurostat) mogu od privatnog vlasnika podataka zatražiti da podatke i relevantne metapodatke stavi na raspolaganje za razvoj i proizvodnju europskih statistika ako su u godišnjem programu rada utvrđeni sljedeći uvjeti:
(a) ako su zatraženi podaci potrebni za razvoj i proizvodnju europskih statistika; i
(b) ako se podaci ne mogu lako pribaviti drugim sredstvima kao što su ankete ili ponovna uporaba administrativnih evidencija ili ako će se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjiti opterećenje davanja podataka za vlasnike podataka i druga poduzeća.
2. Kao koordinator nacionalnog statističkog sustava NSU može podnijeti zahtjev za podatke privatnom vlasniku podataka u ime DNT-a ako su zatraženi podaci potrebni za europske statistike koje razvija i proizvodi taj DNT.
3. NSU-ovi i Komisija (Eurostat) surađuju i međusobno si pomažu kako bi se izbjegli prekomjerni zahtjevi za privatne vlasnike podataka i kako bi se odredilo tko podnosi zahtjeve za podatke. Točnije, Komisija (Eurostat) u dogovoru s NSU-ovima podnosi zahtjev za podatke privatnom vlasniku podataka ako je takav pristup učinkovitiji, primjerice u slučaju vlasnika podataka koji djeluju na razini cijele Unije.
4. Komisija (Eurostat) može u dogovoru s NSU-ovima uspostaviti sigurnu infrastrukturu kako bi se olakšala daljnja razmjena podataka pristupljenima u skladu sa stavkom 2. s NSU-ovima.
5. Ovaj se članak ne primjenjuje na mala i mikropoduzeća kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ 22 .
Članak 17.c
Zahtjevi za podatke i mehanizmi za stavljanje podataka na raspolaganje radi razvoja i proizvodnje europskih statistika
1. Kad zahtijevaju podatke u skladu s člankom 17.b, NSU-ovi ili Komisija (Eurostat):
(a) navode koji se podaci zahtijevaju;
(b) dokazuju statističku potrebu za koju se podaci zahtijevaju u skladu s člankom 17.b stavkom 1.;
(c) utvrđuju učestalost i rokove u kojima se podaci moraju staviti na raspolaganje;
(d) utvrđuju operativne aranžmane za stavljanje podataka na raspolaganje;
(e) pozivaju vlasnika podataka na dijalog na temelju stavka 3.
2. Zahtjevi za podatke iz stavka 1.:
(a) temelje se na načelu smanjenja količine podataka i razmjerni su statističkim potrebama u smislu razine detalja, količine i učestalosti podataka;
(b) odnose se, koliko je to moguće, na neosobne podatke.
3. Nakon podnošenja zahtjeva za podatke iz stavka 1. NSU-ovi ili Komisija (Eurostat) s dotičnim vlasnikom podataka započinju dijalog o aspektima kao što su razina agregiranja podataka, rok i aranžmani dostave podataka, mjere sigurnosti i zaštite povjerljivosti te nadoknada mogućih troškova radi postizanja dogovora o tim aspektima.
4. Ako se dogovor ne postigne u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o zahtjevu za podatke iz stavka 1., NSU ili Komisija mogu putem odluke od privatnog vlasnika podataka zatražiti da podatke stavi na raspolaganje. U odluci treba navesti pojedinosti iz stavka 1. točaka od (a) do (d) i uzeti u obzir pitanja u pogledu kojih je tijekom dijaloga došlo do usklađivanja stajališta s vlasnikom podataka. Odluka može uključivati i plaćanje naknade privatnom vlasniku podataka, koja ne smije prelaziti granične troškove povezane s pripremom koja je potrebna za stavljanje podataka na raspolaganje. Rok za stavljanje podataka na raspolaganje ne smije biti kraći od 15 dana. Prije donošenja odluke NSU ili Komisija vlasniku podataka omogućuje da se izjasni o mjerama koje NSU ili Komisija namjerava poduzeti. U odluci se navode novčane kazne predviđene stavkom 6. i pravna sredstva protiv njih.
5. Ne dovodeći u pitanje obveze izvješćivanja utvrđene u sektorskom zakonodavstvu Unije u području statistike vlasnik podataka stavlja relevantne podatke na raspolaganje NSU-u ili Komisiji (Eurostatu) u roku navedenom u odluci na temelju stavka 4. ovog članka.
6. Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale djelotvornu provedbu odluka donesenih u skladu sa stavkom 4. Te mjere mogu uključivati uvođenje novčanih kazni ako privatni vlasnik podataka namjerno ili iz nepažnje ne dostavi podatke zatražene odlukom u zadanom roku ili ako dostavi netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke. Pri određivanju iznosa novčanih kazni država članica i Komisija uzimaju u obzir prirodu, težinu, trajanje i ponavljanje povrede.
7. Radi ispunjenja zahtjeva iz stavka 6. Komisija može donijeti odluke o izricanju novčanih kazni u iznosu od najviše 25 000 EUR. U slučaju ponavljanja u razdoblju od tri godine novčana kazna može dosegnuti 50 000 EUR. Komisija može izdati smjernice o izračunu novčane kazne.
8. Komisija može donijeti odluku o izricanju novčane kazne u roku od godine dana od isteka roka za dostavu podataka utvrđenog u odluci iz stavka 4. ako vlasnik podataka ne dostavi nikakve podatke ili u roku od godine dana od dostave netočnih, nepotpunih ili obmanjujućih podataka.
Ovlast Komisije za provođenje odluka o izricanju novčane kazne podliježe roku zastare od pet godina. Rok počinje teći na dan kad odluka postane konačna.
9. Prije donošenja odluke u skladu sa stavkom 6. ovog članka države članice i Komisija vlasniku podataka omogućuju da se izjasni o preliminarnim nalazima i mjerama koje država članica ili Komisija namjerava poduzeti s obzirom na preliminarne nalaze.
10. Komisija provedbenim aktima utvrđuje opće tehničke aranžmane za stavljanje podataka na raspolaganje na temelju ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.
Članak 17.d
Preispitivanje odluka o izricanju novčanih kazni koje provodi Sud Europske unije
U skladu s člankom 261. UFEU-a Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je Komisija izrekla novčane kazne. On izrečenu novčanu kaznu može poništiti, smanjiti ili povećati.
Članak 17.e
Obveze NSU-ova i Komisije (Eurostata) pri ponovnoj uporabi podataka koji su stavljeni na raspolaganje za razvoj i proizvodnju europskih statistika
1. NSU-ovi i Komisija (Eurostat) upotrebljavaju podatke koji su u skladu s člankom 17.b stavljeni na raspolaganje za razvoj i proizvodnju europskih statistika:
(a) isključivo za statističke svrhe;
(b) u skladu s načelima statističke povjerljivosti i troškovne učinkovitosti; i
(c) uz obvezu da ih neće dijeliti s trećim stranama osim ako vlasnik podataka na to pristane.
2. NSU-ovi i Komisija (Eurostat):
(a) poduzimaju odgovarajuće mjere za zaštitu statističke povjerljivosti i poslovnih tajni te za očuvanje drugih opravdanih interesa privatnih vlasnika podataka, uključujući troškove i trud koji su potrebni da se podaci stave na raspolaganje;
(b) primjenjuju, u mjeri u kojoj je obrada osobnih podataka nužna, tehničke i organizacijske mjere kojima se štite prava i slobode ispitanika.
3. Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se na DNT koji je primio podatke na temelju zahtjeva koji je u njegovo ime podnio NSU u skladu s člankom 17.b stavkom 2.
4. Komisija (Eurostat) objavljuje opis glavnih kategorija troškova povezanih s obradom podataka za koje se vlasniku podataka može odobriti naknada te metodologiju za izračun tih troškova.
Članak 17.f
Razmjena podataka u ESS-u
1. Podaci se razmjenjuju između NSU-ova te između NSU-ova i Komisije (Eurostata) isključivo za statističke svrhe i radi poboljšanja kvalitete europskih statistika.
2. Podaci se razmjenjuju na zahtjev NSU-a ili Komisije (Eurostata) kad je to relevantno i potrebno. Podaci se razmjenjuju i kad to zatraži NSU u ime DNT-a, a tada se upotrebljavaju isključivo za statističke svrhe i poboljšanje kvalitete europskih statistika koje razvija i proizvodi predmetni DNT.
3. NSU-ovi i, ako je relevantno, DNT-ovi koji sudjeluju u razmjeni podataka u okviru ESS-a osiguravaju sve potrebne zaštitne mjere povezane s fizičkom i logičkom zaštitom povjerljivosti podataka. Komisija (Eurostat) uspostavlja sigurnu infrastrukturu kako bi se olakšala razmjena podataka. NSU-ovi i, ako je relevantno, DNT-ovi mogu upotrebljavati tu sigurnu infrastrukturu za razmjenu podataka za svrhu navedenu u stavku 1.
4. Ako je riječ o povjerljivim podacima u smislu članka 3. ove Uredbe ili osobnim podacima kako su definirani uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725, razmjena takvih podataka dopuštena je i može se dobrovoljno odvijati pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)da se temelji na zahtjevu u kojem se opravdava nužnost razmjene tih podataka u svakom pojedinačnom slučaju, posebice s obzirom na pitanja kvalitete koja treba konkretno riješiti;
(b)da se temelji na tehnologijama za unapređenje zaštite privatnosti koje su posebno oblikovane kako bi bile u skladu s načelima uredaba (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725, osobito s obzirom na ograničavanje svrhe, smanjenje količine podataka, ograničenje pohrane, cjelovitost i povjerljivost;
(c)da ne utječe na poglavlje V. ove Uredbe.
5. Podaci koji se zatraže na temelju ovog članka ne odnose se na pitanja nacionalne sigurnosti i vojna pitanja.
6. Komisija provedbenim aktima utvrđuje tehničke aspekte razmjene podataka između statističkih tijela iz ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.
7. Ovim se člankom ne dovodi u pitanje članak 21. ove Uredbe.”;
(8)umeće se sljedeće poglavlje III.a:
„POGLAVLJE III.a
RAZVOJ EUROPSKIH STATISTIKA
Članak 17.g
Statistike u razvoju
1. NSU-ovi, DNT-ovi i Komisija (Eurostat) nastoje neprekidno raditi na inovacijama i razvijati nove statističke rezultate i uvide na temelju svih dostupnih izvora podataka te primjenjivati najsuvremenije tehnologije radi njihove integracije u redovitu proizvodnju europskih statistika.
2. Europske statistike moraju se razvijati u potpunosti skladu sa statističkim načelima iz članka 2. stavka 1. Statistike u razvoju ne moraju nužno ispunjavati sve kriterije kvalitete utvrđene u članku 12. stavku 1.
3. Komisija (Eurostat) diseminira europske statistike u razvoju uz suglasnost NSU-ova i izričito navodi da je riječ o statistikama u razvoju.
4. Komisija (Eurostat) može u bliskoj suradnji s Odborom za ESS na koordiniran način pokrenuti razvoj novih statističkih rezultata i uvida u cijelom ESS-u. Ti statistički rezultati i uvidi uključuju se u godišnji program rada i provode u obliku pojedinačnih statističkih mjera iz članka 14. stavka 1.”;
(9)u članak 18. umeće se sljedeći stavak 4.:
„4. Komisija (Eurostat) može upotrebljavati europske statistike koje su države članice objavile na nacionalnoj razini prije rokova utvrđenih u relevantnom sektorskom zakonodavstvu i diseminirati ih prije roka predviđenog tim sektorskim zakonodavstvom, pod uvjetom da su u skladu s definicijama i klasifikacijom.”;
(10)članak 25. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 25.
Javno dostupni podaci
Podaci koji su zakonito na raspolaganju javnosti ne smatraju se povjerljivima kad se upotrebljavaju za statističke svrhe.”;
(11)umeće se sljedeći članak 26.a:
„Članak 26.a
Doprinos novim nacionalnim okvirima za upravljanje podacima
1. U skladu s načelom supsidijarnosti NSU-ovi mogu na nacionalnoj razini preuzeti funkcije utvrđene u nacionalnim okvirima za upravljanje podacima radi promicanja integracije i interoperabilnosti podataka, opisa metapodataka, osiguranja kvalitete i postavljanja standarda, kao i druge zadaće i funkcije utvrđene u Uredbi (EU) 2022/868 Europskog parlamenta i Vijeća 23 i utvrditi nove izvore podataka koji će se upotrebljavati za razvoj i izradu statistike.
2. Izvršavanje takvih funkcija NSU-ova mora biti u skladu sa statističkim načelima utvrđenima u članku 2. stavku 1.”;
(12)umeće se sljedeći članak 27.a:
„Članak 27.a
Evaluacija i preispitivanje
Komisija mora do [pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] provesti evaluaciju ove Uredbe i Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o glavnim nalazima. Tom se evaluacijom posebno ocjenjuje sljedeće:
(a)statistički odgovor na krizu iz članka 16.a;
(b)obveza vlasnika podataka da dopuste ponovnu uporabu svojih podataka za europsku statistiku u skladu s člancima 17.b, 17.c, 17.d i 17.e;
(c)razmjena podataka u ESS-u na temelju članka 17.f;
(d)razvoj europskih statistika na temelju poglavlja IIIa.”.
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednica Predsjednik
Pojedinosti su dostupne na portalu Iznesite svoje mišljenje.