EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.6.2023.
COM(2023) 337 final
2023/0201(APP)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.6.2023.
COM(2023) 337 final
2023/0201(APP)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
1.1.Preispitivanje i revizija u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira
U okviru općeg političkog dogovora o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. Komisija je u prosincu 2020. objavila izjavu kojom se obvezuje da će do 1. siječnja 2024. predstaviti preispitivanje funkcioniranja višegodišnjeg financijskog okvira, koje će prema potrebi popratiti relevantnim prijedlozima za reviziju Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 1 (Uredba o VFO-u) u skladu s postupcima utvrđenima u UFEU-u 2 .
U skladu s tom obvezom i izjavom donesenom zajedno s godišnjim proračunom za 2023. 3 Komisija je donijela Komunikaciju o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. u sredini programskog razdoblja 4 , u kojoj se ocjenjuje dosadašnje funkcioniranje višegodišnjeg financijskog okvira, među ostalim i pitanje mogu li se iz proračuna EU-a i dalje osiguravati zajednička sredstva za rješavanje zajedničkih problema. U toj se procjeni zaključuje da je potrebna ciljana revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. kako bi Unija do kraja 2027. mogla ostvariti sve svoje ciljeve, uključujući one najhitnije.
Istodobno je prijedlog o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 predstavljen u prosincu 2021. 5 zastario zbog ishoda zakonodavnih pregovora o Socijalnom fondu za klimatsku politiku 6 te s obzirom na nove i neočekivane izazove 2022., naročito posljedice brutalne ruske ratne agresije na Ukrajinu i makroekonomska kretanja. Stoga Komisija podnosi novi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću koji će zamijeniti prethodni prijedlog, koji će pravodobno biti službeno povučen.
1.2.Razlozi i ciljevi prijedloga
Unija se od 2020. suočava s nizom novih i neočekivanih izazova. Ubrzo nakon pandemije bolesti COVID-19 Unija se suočila s brutalnom ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, energetskom krizom i s njome povezanim porastom inflacije i kamatnih stopa. Ti se izazovi nisu mogli predvidjeti u vrijeme dogovora o VFO-u. Komisija je brzo reagirala i iskoristila sva raspoloživa sredstva, uključujući preraspodjelu i reprogramiranje, uz postojeće proračunske fleksibilnosti. Međutim, ograničene proračunske fleksibilnosti sadržane u VFO-u gotovo su iscrpljene, kao i mogućnosti preraspodjele, što smanjuje kapacitet proračuna EU-a za rješavanje čak i najhitnijih izazova.
Geopolitička i gospodarska kretanja donijela su nove izazove koji iziskuju pojačano djelovanje EU-a. Europska unija treba potvrditi da će podupirati Ukrajinu na višegodišnjoj osnovi. S obzirom na postojeće strateške ovisnosti, ubrzavanje usporedne tranzicije u Europi prilika je da Unija pametnim javnim i privatnim ulaganjima u strateška područja poveća otpornost i ponovno preuzme vodeću ulogu u ključnim sektorima. Kako bi se ostvarili zajednički prioriteti i potrebe Unije, potrebno je povećati dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2024.–2027. i tako osigurati osnovna financijska sredstva za odgovor na te izazove.
1.2.1.Ustrajna i dugoročna potpora Ukrajini: Instrument za Ukrajinu
Premda je iz proračuna EU-a osigurana golema potpora zahvaljujući fleksibilnosti i izmjeni prioriteta, VFO za razdoblje 2021.–2027. nije bio osmišljen za suočavanje s posljedicama rata u Europi. Potrebe Ukrajine za likvidnošću radi osiguravanja makrofinancijske stabilnosti i dalje su visoke, a ulaganja u brz oporavak i obnovu te zemlje trebala bi se postupno povećavati ovisno o razvoju situacije. Održavanjem gospodarske aktivnosti i ponovnom izgradnjom osnovne infrastrukture otvorila bi se radna mjesta i ostvarili prihodi, izbjeglicama pružila mogućnost povratka i smanjio opseg potrebne međunarodne pomoći.
Za neposredne potrebe i kratkoročni oporavak Ukrajine te njezinu dugoročnu obnovu Komisija predlaže uredbu o uspostavi integriranog i fleksibilnog Instrumenta za Ukrajinu 7 s ukupnim maksimalnim kapacitetom do 50 milijardi EUR u tekućim cijenama.
Potpora će se pružati u obliku povratne (zajmovi) i bespovratne potpore te izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva. Time će se omogućiti stabilno i predvidljivo financiranje, a ujedno stvoriti primjerena osnova za određivanje prioriteta reformi i ulaganja na temelju Ukrajinskog plana, održivost ukrajinskih financija i zaštitu proračuna EU-a. Zajmovi Ukrajini financirat će se zaduživanjem na financijskim tržištima i zahvaljujući manevarskom prostoru u proračunu EU-a, odnosno iznad gornjih granica VFO-a do gornjih granica vlastitih sredstava. Bespovratna potpora i izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva financirat će se u okviru pričuve za Ukrajinu, novog tematskog posebnog instrumenta kojim se osiguravaju potrebna sredstva za Instrument za Ukrajinu iznad gornjih granica VFO-a. Taj fleksibilan pristup potreban je kako bi se uzele u obzir promjenjive potrebe te zemlje do 2027.
1.2.2.Upravljanje migracijama, jačanje partnerstava s ključnim trećim zemljama i rješavanje hitnih situacija
Nezakonita ruska ratna agresija na Ukrajinu ponajprije je razorno djelovala na Ukrajinu i njezin narod, no imala je i velike posljedice na globalnoj razini i utjecala na siguran i cjenovno pristupačan pristup naših partnera hrani i energiji. Usto su se pojavile brojne geopolitičke krize i prirodne katastrofe, koje su stavile golem pritisak na sredstva dostupna u okviru naslova 6. „Susjedstvo i svijet”. Potrebno je ponovno uspostaviti kapacitete Unije za odgovor na najhitnije globalne izazove i humanitarne krize u trećim zemljama.
Zbog sve veće gospodarske i političke nestabilnosti u svijetu povećavaju se i globalni migracijski trendovi, a migracijski pritisak na granicama Unije i dalje raste. Stoga je potrebno omogućiti da se iz proračuna EU-a nastavi pružati održiva financijska potpora kako bi se suzbili glavni uzroci migracija, poboljšalo upravljanje granicama i održala učinkovita migracijska partnerstva s trećim zemljama, neovisno o tome je li riječ o zemljama podrijetla i tranzita ili onima koje primaju velik broj izbjeglica.
Kad je riječ o unutarnjoj dimenziji migracija i upravljanju granicama, novim paktom o migracijama i azilu 8 , koji je trenutačno u međuinstitucijskoj fazi, osigurat će se nov i trajan okvir EU-a za upravljanje azilom i migracijama. U skladu s aktualnim raspravama i ciljem suzakonodavaca da surađuju na donošenju reforme pravila EU-a o migracijama i azilu prije kraja zakonodavnog razdoblja 2019.–2024. 9 , provedba novog pakta o migracijama i azilu iziskivat će dodatno financiranje, osobito za provjeru i postupak na granici, kapacitete za prihvat, premještanja i vraćanja.
Komisija stoga predlaže povećanje gornjih granica rashoda za naslov 4. „Migracije i upravljanje granicama” za dodatnih 1 693 milijuna EUR i naslov 6. „Susjedstvo i svijet” za dodatnih 9 056 milijuna EUR za razdoblje 2024.–2027.
1.2.3.Promicanje dugoročne konkurentnosti strateških tehnologija: Europska platforma za strateške tehnologije (STEP)
Razvoj i proizvodnja strateških dubokih digitalnih tehnologija, čistih tehnologija i biotehnologije ključni su za postizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije. S obzirom na međunarodnu konkurenciju u izgradnji strateških lanaca vrijednosti, Unija treba strukturiraniji odgovor na potrebe svojih industrija za ulaganjima putem nove Europske platforme za strateške tehnologije (STEP) 10 . Ona bi trebala pomoći Europi da zadrži prednost u području ključnih tehnologija i tehnologija u nastajanju relevantnih za zelenu i digitalnu tranziciju: od računalnih tehnologija, uključujući mikroelektroniku, kvantno računalstvo i umjetnu inteligenciju, do biotehnologije, bioproizvodnje, tehnologija s nultom neto stopom emisija i drugih čistih tehnologija.
Zahvaljujući platformi STEP stvorit će se potrebni uvjeti za djelotvorniju, učinkovitiju i usmjereniju upotrebu postojećih fondova EU-a. Platforma će postojeća sredstva usmjeriti prema relevantnim projektima i ubrzati provedbu u potpodručjima koja su ključna za vodeći položaj Europe te će se pritom očuvati jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu, a time i kohezija. Kako bi se osiguralo brzo pružanje financijske potpore, platforma STEP ojačat će i iskoristiti postojeće instrumente EU-a. Tako će se ubrzati provedba fondova kohezijske politike i maksimalno povećati upotreba programa InvestEU, Inovacijskog fonda i Europskog vijeća za inovacije za potrebe europskih strateških tehnologija.
Svijet se promijenio. Rusija predstavlja te će u narednim godinama i dalje predstavljati prijetnju sigurnosti Europe. Stoga će platforma STEP ojačati istraživačku komponentu Europskog fonda za obranu, a time i inovacijski kapacitet europske obrambene tehnološke i industrijske baze, i tako doprinijeti strateškoj autonomiji Unije.
Kako bi se povećao kapacitet ulaganja posebno namijenjen prioritetu strateških tehnologija, platformu STEP trebalo bi u razdoblju 2024.–2027. podupirati povećanjem proračunskih sredstava za program InvestEU, Inovacijski fond, Europsko vijeće za inovacije u okviru programa Obzor Europa i Europski fond za obranu. Stoga bi na odgovarajući način trebalo povećati razine rashoda relevantnih gornjih granica VFO-a (naslov 1. „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija”, naslov 3. „Prirodni resursi i okoliš” i naslov 5. „Sigurnost i obrana”).
1.2.4.Održivo rješenje za troškove financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU
Neočekivano i naglo povećanje postojećih kamatnih i terminskih stopa od 2022. zbog strožih monetarnih politika radi ograničavanja inflacije utječe na sve izdavatelje obveznica, uključujući EU. Stoga se očekuje da će troškovi financiranja na teret proračuna Unije koji proizlaze iz zaduživanja za instrument NextGenerationEU premašiti prvotne procjene predviđene u trenutku donošenja višegodišnjeg financijskog okvira 11 .
Troškovi financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU razlikuju se od „tradicionalnih” programa potrošnje EU-a. Oni uvelike ovise o promjenama kamatnih stopa. Isto tako, do 2026. dodatnu volatilnost uzrokuje neizvjesnost oko trenutka uzimanja zajma, što uglavnom ovisi o isplatama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Osim toga, nakon izdavanja obveznica rashodi za kamate ne mogu se odgoditi, izmijeniti ni poništiti. Iako su u postojećem pravnom okviru predviđeni potrebni mehanizmi kojima Unija može pokriti obveze prema imateljima obveznica u svim okolnostima, proračun EU-a trebao bi raspolagati sredstvima i instrumentima za što učinkovitije plaćanje tih troškova.
Stoga je za rješavanje tog problema volatilnosti potreban poseban mehanizam fleksibilnosti. Trebalo bi uspostaviti novi tematski posebni instrument („instrument EURI”) iznad gornjih granica VFO-a, koji bi do kraja VFO-a služio isključivo za pokrivanje troškova financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU koji premašuju iznose koji su 2020. prvotno planirani u okviru gornje granice rashoda iz naslova 2.b.
1.2.5.Održavanje funkcionalne uprave radi ostvarivanja političkih prioriteta EU-a
Sredstva europske uprave (naslov 7.) pod velikim su pritiskom zbog dodatnih zadaća dodijeljenih Uniji, rasta cijena energije i visoke inflacije.
Uniji su zbog brojnih novih inicijativa uvedenih posljednje dvije godine od početka sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira dodijeljene znatne dodatne zadaće, a da se broj osoblja nije povećavao u skladu s tim. Europska uprava neće moći nastaviti ispunjavati sve veći broj zadaća s trenutačno raspoloživim sredstvima.
Visoka inflacija ozbiljno utječe na administrativne rashode. Unatoč iznimnim nastojanjima da se ponovno odrede prioriteti i smanje troškovi kako bi se ograničili administrativni rashodi, trenutačne gornje granice za naslov 7. „Europska javna uprava” neće biti dovoljne za zadovoljavanje potreba zbog inflacijskih pritisaka.
Kako bi institucije mogle ispuniti svoje pravne obveze, a Komisija preuzeti dodatne odgovornosti koje su joj suzakonodavci dodijelili, potrebno je povećati gornju granicu za naslov 7. „Europska javna uprava” za 1 621 milijun EUR, uključujući povećanje iznosa ispod gornje granice za administrativne rashode institucija za 1 331 milijun EUR.
1.2.6.Jačanje kapaciteta proračuna Unije za odgovor na krize i nepredviđene događaje
„Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi” (SEAR), tematski posebni instrument za rješavanje kriznih situacija u državama članicama i trećim zemljama, pod velikim je pritiskom od 2021. S obzirom na to da su prirodne katastrofe sve češće i sve većih razmjera, naročito zbog klimatskih promjena, i s obzirom na humanitarne krize, trebalo bi povećati godišnji iznos pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi.
Budući da su proračunske razlike uvelike iscrpljene u prvim godinama VFO-a, trebalo je gotovo u cijelosti mobilizirati instrument fleksibilnosti. Zbog velikog pritiska u svim naslovima za rashode do kraja VFO-a potrebno je povećati instrument fleksibilnosti kako bi se zajamčilo da proračun EU-a može odgovoriti na moguće nepredviđene potrebe.
2.PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA
•Pravna osnova
Članak 312. UFEU-a čini pravnu osnovu za donošenje višegodišnjeg financijskog okvira.
•Supsidijarnost
Inicijativa je obuhvaćena područjem politike u kojem EU ima isključive ovlasti (na temelju članka 312. UFEU-a). Stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne prelazi ono što je minimalno potrebno za ostvarenje navedenih ciljeva na europskoj razini i ono što je nužno za tu svrhu. Promjene su razmjerne brojnim neočekivanim događajima i novim izazovima koji su se pojavili od donošenja Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 u prosincu 2020.
•Odnos s postojećim prijedlogom
Ovim Prijedlogom o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 zamjenjuje se prijedlog od 22. prosinca 2021. (COM(2021) 569), koji će biti povučen.
3.DETALJNO OBRAZLOŽENJE POSEBNIH ODREDABA PRIJEDLOGA
Poglavlje 1. – Opće odredbe
Članak 2. – Pridržavanje gornjih granica VFO-a
U članku 2. stavku 1. upućuje se na Prilog I. s tablicom gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira. Prilog I. Uredbi zamjenjuje se Prilogom ovom Prijedlogu.
Stavak 2. prvi podstavak mijenja se kako bi se uvelo upućivanje na „instrument EURI” (novi članak 10.a) i „pričuvu za Ukrajinu” (novi članak 10.b), uz načelo da ti instrumenti nisu uključeni u višegodišnji financijski okvir i da se njihovo financiranje osigurava iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira, i za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje.
Članak 2. stavak 3. izmijenjen je u prosincu 2022. 12 u okviru izvanrednog paketa potpore Ukrajini kako bi se omogućila mobilizacija jamstava za financijsku pomoć Ukrajini za 2023. i 2024. iznad gornjih granica VFO-a. Taj se stavak dodatno mijenja kako bi se proračunsko pokriće iz manevarskog prostora proširilo na jamstvo za pružanje financijske pomoći Ukrajini u obliku zajmova dostupnih do 2027. u okviru predloženog Instrumenta za Ukrajinu. U skladu s time, ako Unija mora ispuniti obveze otplate sredstvima iz proračuna u slučaju da Ukrajina nije osigurala pravodobno plaćanje, potrebni iznosi mobilizirat će se iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira do gornje granice vlastitih sredstava.
Poglavlje 3. – Posebni instrumenti
Odjeljak 1. – Tematski posebni instrumenti
Članak 9. – Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi
Drugi se stavak mijenja kako bi se utvrdio novi maksimalni godišnji iznos pričuve za solidarnost i pomoć, koji je povećan na 1 739 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).
Članak 10.a – Instrument EURI
Taj se novi članak umeće kako bi se uveo „instrument EURI”, novi tematski posebni instrument.
Posebne stavke rashoda za koje se može iskoristiti instrument EURI su plaćanja dospjelih kamata i kupona u odnosu na sredstva pozajmljena na kapitalnim tržištima u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o vlastitim sredstvima 13 , koja odgovaraju troškovima financiranja povezanih sa zaduživanjem u okviru instrumenta NextGenerationEU za povratnu i bespovratnu potporu putem financijskih instrumenata.
Mobilizaciju instrumenta EURI trebalo bi provesti kad troškovi financiranja povezani sa zaduživanjem u okviru instrumenta NextGenerationEU u određenoj godini premaše iznose planirane u prosincu 2020.
Radi pravne sigurnosti, konkretni iznosi utvrđeni kao pragovi za mobilizaciju instrumenta EURI za 2024., 2025., 2026. i 2027. trebali bi se izričito utvrditi u apsolutnoj vrijednosti u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093.
|
2024. 14 |
2025. 15 |
2026. 16 |
2027. 17 |
|
|
Godišnji prag u tekućim cijenama (u milijunima EUR) |
2 071,4 |
2 677,8 |
3 744,6 |
4 980,3 |
|
Godišnji prag u cijenama iz 2018. (u milijunima EUR) preračunat na temelju fiksnog godišnjeg deflatora od 2 % utvrđenog u članku 4. stavku 2. Uredbe o VFO-u. |
1 840,0 |
2 332,0 |
3 196,0 |
4 168,0 |
Instrumentom EURI pokrit će se svi troškovi financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU koji premašuju te pragove.
S obzirom na nesigurnost u pogledu kretanja parametara za utvrđivanje troškova financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU (vremenski okviri stvarnih isplata bespovratne potpore i kretanje kamatnih stopa), nije moguće utvrditi fiksni najveći iznos za instrument EURI.
Mobilizacija instrumenta EURI odvijat će se u okviru godišnjeg proračunskog postupka (proračun i/ili izmjena proračuna), a odobrena sredstva unose se iznad gornjih granica VFO-a, i za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje.
Članak 10.b – Pričuva za Ukrajinu
Taj se novi članak umeće kako bi se uveo novi tematski posebni instrument: „pričuva za Ukrajinu”.
Pričuvom za Ukrajinu osigurat će se rashodi za bespovratnu potporu i izdvajanje rezervacija za proračunska jamstva za Ukrajinu u okviru predloženog „Instrumenta za Ukrajinu”, čime će se pružiti potrebna fleksibilnost za ispunjavanje promjenjivih potreba Ukrajine.
Mobilizacija pričuve za Ukrajinu trebala bi se provoditi svake godine u okviru godišnjeg proračunskog postupka (proračun i/ili izmjena proračuna), uzimajući u obzir najbolje procjene potreba s obzirom na ratne događaje, makrofinancijske rezultate Ukrajine, apsorpcijski kapacitet i održivost duga. Odobrena sredstva unose se iznad gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje.
Kako bi se Uniji i Ukrajini osigurao dostatan kapacitet programiranja za provedbu Instrumenta za Ukrajinu, pričuva za Ukrajinu trebala bi uključivati najveći iznos za razdoblje 2024.–2027. i najmanje godišnje okvirne iznose. Potrebno je utvrditi i najveće iznose koji se mogu godišnje staviti na raspolaganje za pričuvu za Ukrajinu u razdoblju 2024.–2027. kako bi se osigurala usklađenost s gornjom granicom vlastitih sredstava utvrđenom u članku 3. stavku 1. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053.
Radi dosljednosti s provedbom Instrumenta za Ukrajinu, iako je VFO za razdoblje 2021.–2027. utvrđen u cijenama iz 2018., iznose bi trebali biti izraženi u tekućim cijenama.
Odjeljak 2. – Netematski posebni instrumenti
Članak 12. – Instrument fleksibilnosti
Prvi se stavak mijenja kako bi se utvrdio novi maksimalni godišnji iznos instrumenta fleksibilnosti, koji je povećan na 1 562 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
4.1.Povećanje gornjih granica rashoda za razdoblje 2024.–2027.
Prijedlog ima sljedeće učinke na razine godišnjih gornjih granica za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslove 1., 3., 4., 5., 6. i 7., uključujući iznos ispod gornje granice za administrativne rashode institucija, koji su se povećali za sljedeće iznose (u cijenama iz 2018.):
|
u milijunima EUR |
||||
|
Povećanje gornjih granica odobrenih sredstava za preuzimanje obveza |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|
Naslov 1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija |
777 |
762 |
748 |
733 |
|
Naslov 3. Prirodni resursi i okoliš |
1 110 |
1 088 |
1 067 |
1 046 |
|
Naslov 4. Migracije i upravljanje granicama |
264 |
464 |
965 |
|
|
Naslov 5. Sigurnost i obrana |
333 |
327 |
320 |
313 |
|
Naslov 6. Susjedstvo i svijet |
2 331 |
2 286 |
2 241 |
2 198 |
|
Naslov 7. Europska javna uprava |
132 |
333 |
556 |
600 |
|
Iznos ispod gornje granice za
|
110 |
285 |
464 |
472 |
|
Ukupno povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza |
4 683 |
5 060 |
5 396 |
5 855 |
Uzimajući u obzir mehanizam prilagodbe gornjih granica za plaćanje predviđenih u okviru jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice (članak 11.), ovim se prijedlogom zahtijeva povećanje gornje granice VFO-a za odobrena sredstva za plaćanje u 2026. i 2027., kako je navedeno u nastavku (u cijenama iz 2018.).
|
u milijunima EUR |
||||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|
|
Povećanje gornje granice odobrenih sredstava za plaćanje |
7 725 |
2 772 |
||
Stoga bi godišnje gornje granice rashoda odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje iz VFO-u za razdoblje 2021.–2027. trebalo izmijeniti za razdoblje 2024.–2027., a u skladu s tim i Prilog I. Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093.
4.2.Posebni instrumenti
Posebni instrumenti, osobito novi posebni instrumenti „instrument EURI” i „pričuva za Ukrajinu” uključeni u ovaj prijedlog, mobiliziraju se u skladu s postupcima iz Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 i, prema potrebi, relevantnim temeljnim aktima.
Budući da su rashodi povezani s posebnim instrumentima uneseni „iznad” gornjih granica rashoda višegodišnjeg financijskog okvira, u tom pogledu ovaj prijedlog nema neposredan utjecaj na proračun.
2023/0201 (APP)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 312.,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 18 ,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Komisija je predstavila preispitivanje funkcioniranja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 19 nakon prvih godina njegove provedbe, uključujući procjenu održivosti gornjih granica rashoda 20 .
(2)Unija se od prosinca 2020. suočava s nizom nezabilježenih i neočekivanih situacija. Unija je djelovala brzo i iskoristila sva sredstva koja su joj na raspolaganju, ali ograničena proračunska fleksibilnost sadržana u VFO-u za razdoblje 2021.–2027. gotovo je iscrpljena, što smanjuje kapacitet proračuna EU-a za rješavanje čak i najhitnijih izazova.
(3)U prvim godinama provedbe VFO-a posebni instrumenti u velikoj su mjeri iskorišteni za svladavanje višestrukih izazova. I dalje postoji potreba za poduzimanjem dodatnih mjera, ali proračunska sredstva za suočavanje s takvim situacijama u preostalom razdoblju VFO-a iznimno su ograničena.
(4)Proračun EU-a trebao bi omogućiti Uniji da pruži odgovore politike na novonastale izazove i ispuni pravne obveze, što se ne može postići u okviru postojećih gornjih granica ili uz iscrpljenu fleksibilnost. Stoga bi trebalo povećati gornje granice rashoda odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslove 1., 3., 5., 6. i 7., uključujući iznos ispod gornje granice za administrativne rashode institucija za 2024., 2025., 2026. i 2027. te gornju granicu za naslov 4. za 2025., 2026. i 2027. Stoga bi trebalo povećati gornje granice rashoda odobrenih sredstava za plaćanje za 2026. i 2027.
(5)Nezakonita ruska vojna agresija na Ukrajinu na europsko je tlo dovela rat. Unija će nastaviti podupirati Ukrajinu sve dok to bude potrebno i bezrezervno je podržavati na njezinu europskom putu. U tu su svrhu Europski parlament i Vijeće donijeli Uredbu (EU) [XXX] [Instrument za Ukrajinu] 21 kao potpora Unije makrofinancijskoj stabilnosti, obnovi i modernizaciji Ukrajine, kao i naporima Ukrajine u pogledu reformi u okviru njezina pristupanja EU-u.
(6)S obzirom na nesigurnosti povezane s ruskom vojnom agresijom, Instrument za Ukrajinu trebao bi biti fleksibilan instrument za pružanje odgovarajućeg oblika i razine potpore do 2027. Potporu u okviru Instrumenta za Ukrajinu trebalo bi pružati u obliku povratne (zajmovi) i bespovratne potpore te izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva.
(7)Za potporu iz Instrumenta za Ukrajinu koja se pruža u obliku zajmova primjereno je produljiti postojeće jamstvo iz proračuna Unije do 2027. kako bi se pokrila financijska pomoć koja se stavlja na raspolaganje Ukrajini. Stoga bi trebalo biti moguće mobilizirati potrebna odobrena sredstva u proračunu Unije iznad gornjih granica VFO-a za financijsku pomoć Ukrajini koja joj je na raspolaganju do kraja 2027.
(8)Za potporu iz Instrumenta za Ukrajinu koja se pruža u obliku bespovratne potpore i izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva odobrena sredstva trebala bi se pružiti putem novog tematskog posebnog instrumenta „pričuva za Ukrajinu”. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje trebala bi se mobilizirati svake godine u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a iznad gornjih granica VFO-a.
(9)Radi kapaciteta programiranja Instrumenta za Ukrajinu i kontroliranog razvoja rashoda primjereno je utvrditi okvirne najmanje godišnje iznose i najveće iznose koji se svake godine mogu staviti na raspolaganje za pričuvu za Ukrajinu u razdoblju 2024.–2027.
(10)Od 2022. Unija i većina velikih gospodarstava bilježe nagli porast kamatnih stopa za sve izdavatelje obveznica, uključujući Uniju. Stoga se očekuje da će troškovi financiranja na teret proračuna Unije koji proizlaze iz zaduživanja za Instrument Europske unije za oporavak („NextGenerationEU”) u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 22 premašiti procjene prvotno programirane u okviru gornjih granica VFO-a u trenutku njegova donošenja u prosincu 2020.
(11)S obzirom na nesigurnost u pogledu budućih kretanja kamatnih stopa i kako bi se izbjegli nepotrebni pritisci na programe Unije, primjereno je uspostaviti novi tematski posebni instrument za pokrivanje svih troškova financiranja povezanih sa zaduživanjem u okviru instrumenta NextGenerationEU koji premašuju prvotno programirane iznose. Potrebna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje u proračunu Unije trebala bi biti dostupna iznad gornjih granica VFO-a.
(12)Pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi i instrument fleksibilnosti trebalo bi ojačati kako bi se održao dostatan kapacitet Unije za reagiranje na nepredviđene okolnosti do 2027.
(13)S obzirom na te neočekivane događaje i nove izazove potrebno je revidirati VFO, a u skladu s tim i izmijeniti Uredbu (EU, Euratom) 2020/2093.
(14)Izmjenama Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 ne dovodi se u pitanje obveza poštovanja gornjih granica vlastitih sredstava utvrđenih u članku 3. stavku 1. i članku 6. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053.
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU, Euratom) 2020/2093 mijenja se kako slijedi:
1.članak 2. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„2. Ako je potrebno upotrijebiti sredstva iz posebnih instrumenata predviđenih u člancima 8., 9., 10., 10.a, 10.b i 12., odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje unose se u proračun iznad relevantnih gornjih granica VFO-a.”;
(b)u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Ako je potrebno mobilizirati jamstvo za pružanje financijske pomoći Ukrajini dostupne za razdoblje 2023.–2027. i odobrene u skladu s člankom 220. stavkom 1. Financijske uredbe, potrebni iznos mobilizira se iznad gornjih granica VFO-a.”;
2.u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2. Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi ne smije premašiti maksimalni godišnji iznos od 1 739 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Bilo koji dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do kraja godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji potječe iz prethodne godine koristi se prvi. Bilo koji dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.”;
3.umeću se sljedeći članci:
„Članak 10.a
Instrument EURI
1.Instrument EURI može se upotrijebiti za financiranje dodatnih troškova ako, u određenoj godini, troškovi plaćanja dospjelih kamata i kupona u odnosu na sredstva pozajmljena na tržištima kapitala u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 premašuju sljedeće iznose (u cijenama iz 2018.):
–2024. – 1 840 milijuna EUR,
–2025. – 2 332 milijuna EUR,
–2026. – 3 196 milijuna EUR,
–2027. – 4 168 milijuna EUR.
2.Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati instrument EURI u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
Članak 10.b
Pričuva za Ukrajinu
1.Pričuva za Ukrajinu može se mobilizirati samo za financiranje rashoda u okviru [uredbe o Instrumentu za Ukrajinu], a cilj joj je osigurati najmanje 2 500 milijuna EUR u tekućim cijenama kao godišnji okvirni iznos.
2.Pričuva za Ukrajinu ne smije premašiti iznos od 50 000 milijuna EUR u tekućim cijenama za razdoblje 2024.–2027. Godišnji iznos mobiliziran u okviru pričuve za Ukrajinu u određenoj godini ne smije premašiti 16 700 milijuna EUR u tekućim cijenama.
3.Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati pričuvu za Ukrajinu u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.”;
4.u članku 12. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje posebnih nepredviđenih rashoda u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odgovarajućim odobrenim sredstvima za plaćanje za određenu financijsku godinu koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova. Gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti iznosi 1 562 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).”;
5.Prilog I. zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.6.2023.
COM(2023) 337 final
PRILOG
Prijedlogu uredbe Vijeća
o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.
PRILOG
„PRILOG I.
VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR (EU-27)
|
(u milijunima EUR – cijene iz 2018.) |
||||||||
|
ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
Ukupno
|
|
1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija |
19 712 |
20 211 |
19 678 |
19 955 |
19 280 |
19 394 |
19 206 |
137 436 |
|
2. Kohezija, otpornost i vrijednosti |
5 996 |
62 642 |
63 525 |
65 079 |
65 286 |
56 787 |
58 809 |
378 124 |
|
2.a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija |
1 666 |
56 673 |
57 005 |
57 436 |
57 874 |
48 414 |
49 066 |
328 134 |
|
2.b Otpornost i vrijednosti |
4 330 |
5 969 |
6 520 |
7 643 |
7 412 |
8 373 |
9 743 |
49 990 |
|
3. Prirodni resursi i okoliš |
53 562 |
52 626 |
51 893 |
52 123 |
51 195 |
49 999 |
49 207 |
360 605 |
|
Od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja |
38 040 |
37 544 |
36 857 |
36 054 |
35 401 |
34 729 |
34 015 |
252 640 |
|
4. Migracije i upravljanje granicama |
1 687 |
3 104 |
3 454 |
3 569 |
4 084 |
4 146 |
4 701 |
24 745 |
|
5. Sigurnost i obrana |
1 598 |
1 750 |
1 762 |
2 112 |
2 279 |
2 398 |
2 576 |
14 475 |
|
6. Susjedstvo i svijet |
15 309 |
15 522 |
14 789 |
16 387 |
15 609 |
14 833 |
15 026 |
107 475 |
|
7. Europska javna uprava |
10 021 |
10 215 |
10 342 |
10 586 |
10 887 |
11 229 |
11 443 |
74 723 |
|
Od čega: administrativni rashodi institucija |
7 742 |
7 878 |
7 945 |
8 107 |
8 310 |
8 541 |
8 660 |
57 183 |
|
UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA |
107 885 |
166 070 |
165 443 |
169 811 |
168 620 |
158 786 |
160 968 |
1 097 583 |
|
UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE |
154 065 |
153 850 |
152 682 |
151 436 |
151 175 |
158 900 |
153 947 |
1 076 055” |