EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.6.2023.

COM(2023) 324 final

2023/0187(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku

{SEC(2023) 243 final} - {SWD(2023) 215 final} - {SWD(2023) 216 final} - {SWD(2023) 217 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

·Porezi se najprije mogu naplatiti u državi u kojoj su vrijednosni papiri izdani (država izvora) u obliku poreza odbijenog na bruto iznos prihoda od vrijednosnih papira (porez po odbitku).

·Zatim se porezi mogu naplatiti u zemlji porezne rezidentnosti ulagača (zemlja rezidentnosti) u obliku poreza na prihod.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

–Komisija je 2016. donijela Direktivu o suzbijanju izbjegavanja poreza 13 radi osiguravanja koordinirane provedbe najvažnijih mjera u državama članicama u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza proizašlih iz međunarodnih mjera borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.

–Direktiva o administrativnoj suradnji 14 je od njezina donošenja 2011. nekoliko puta preispitana i proširena kako bi se omogućila opsežna i pravodobna razmjena informacija u području poreza u cijelom EU-u. Posebno je drugom Direktivom o administrativnoj suradnji 15 uspostavljen okvir za veću poreznu transparentnost unutar EU-a u odnosu na informacije o financijskim računima.

–Šestom Direktivom o administrativnoj suradnji 16 posrednici su obvezani obavijestiti porezna tijela o prekograničnim mehanizmima koji se mogu iskoristiti za agresivno porezno planiranje.

–U 2021. Komisija je donijela prijedlog Direktive o borbi protiv zlouporabe fiktivnih subjekata (subjekata u Europskoj uniji s nikakvom ili s neznatnom gospodarskom aktivnošću) 17 za izbjegavanje plaćanja ili utaju poreza.

Međutim, postojeći instrumenti EU-a ne sadržavaju posebne mjere za borbu protiv zlouporaba u postupcima poreza po odbitku. Postojeća pravila ne predviđaju da se poreznim upravama države članice izvora podnose izvješća o transakcijama vrijednosnim papirima (uključujući pojedinosti lanca isplata dividendi ili kamate koje obavljaju financijski posrednici).

Stoga nije moguć adekvatan odgovor na takve zlouporabe. Ovom se Direktivom povećava transparentnost kako bi se državama članicama omogućila provjera ispravne primjene stope poreza po odbitku na svakog pojedinog poreznog obveznika. Direktivom će se osigurati da se transparentnost pravodobno ostvari kako bi se opravdala i omogućila brza i djelotvorna obrada zahtjeva za povrat poreza ili oslobođenje od poreza.

Budući da se ovim prijedlogom uređuju postupci poreza po odbitku njime će se samo dopuniti Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima 18 i Direktiva o kamatama i licencijama 19 , na temelju kojih se od poreza po odbitku izuzimaju dividende i ostali oblici podjele dobiti, odnosno kamate i licencije koje društva kćeri isplaćuju matičnim društvima te se sprečava dvostruko oporezivanje takvih prihoda na razini matičnog društva. Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima i Direktiva o kamatama i licencijama mogu biti mjerodavne u odnosu na vrijednosne papire uvrštene na tržišta koji su obuhvaćeni područjem primjene ovog prijedloga, no ovim se prijedlogom ne sprečava države članice u ispunjavanju odredaba te dvije direktive nego se to postupovno olakšava.

•    Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

–ulagači i financijski posrednici jasno smatraju da oslobođenje na izvoru daje najbolje rezultate poput ranog oslobođenja za ulagače i ograničenog opterećenja za posrednike. Ujedno uvažavaju da sustav oslobođenja na izvoru vjerojatno treba dopuniti sustavima povrata poreza po odbitku kao dodatnom rješenju. Stoga podržavaju inicijativu kojom bi se standardizirali trenutačni postupci i obrasci za povrate poreza po odbitku.

–Države članice izrazile su potporu uvođenju zajedničke digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti na razini EU-a. Kad je riječ o obvezi izvješćivanja i standardiziranju postupka:

(a)države članice u kojima je stopa poreza po odbitku za nerezidentne ulagače niža od ili jednaka stopi iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne bi bile izravno obuhvaćene standardizacijom postupaka poreza po odbitku ili obvezom izvješćivanja. Neke od tih država članica izrazile su potporu djelovanju na razini EU-a jer će to poboljšati poziciju ulagača iz tih država;

(b)države članice u kojima je stopa poreza po odbitku veća od odgovarajuće stope iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja uglavnom se slažu o potrebi povećanja transparentnosti i standardizacije postupaka poreza po odbitku te ističu važnost uravnoteživanja učinkovitosti tih postupaka i zadržavanja kontrole nad tim postupcima kako bi se spriječile porezne zlouporabe.

Svi prethodno navedeni komentari i primjedbe uzeti su u obzir u ovom prijedlogu kojim se uvode učinkovitiji postupci poreza po odbitku istodobno pružajući državama članicama potrebne instrumente za djelotvornu borbu protiv poreznih prijevara i zlouporaba.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

•Procjena učinka

Revidirano izvješće o procjeni učinka podneseno je Odboru za nadzor regulative 20. ožujka 2023. zajedno s izmjenama uvedenim s obzirom na ranije primjedbe Odbora. Konkretno, pojašnjeno je da su oba cilja, (poboljšanje učinkovitosti i borba protiv poreznih zlouporaba) jednako važni; usto, razrada opcija izmijenjena je kako bi se predstavilo tri opcije umjesto četiri (objedinjavanjem prethodnih opcija 1. i 2. u novu opciju 1. i neznatne izmjene i promjena redoslijeda opcija 2. i 3.); procjena učinka izmijenjena je kako bi se postigao bolji sveobuhvatan pregled troškova i koristi te je dodana tablica sa sažetkom u kojoj su prikazani neto troškovi/koristi svake trenutačne opcije za svakog dionika.

Opcija 1. – Uvođenje zajedničke digitalne potvrde EU-a o poreznoj rezidentnosti (eTRC) i zajednički sustav izvješćivanja

U okviru ove opcije države članice mogle bi nastaviti primjenjivati trenutačne sustave (tj. oslobođenje na izvoru i/ili postupke povrata), no trebale bi uvesti sljedeće nove elemente:

·zajednički eTRC (sa zajedničkim sadržajem i formatom), koji bi na digitalni način izdavale/ovjeravale sve države članice,

·zajednički standard izvješćivanja radi veće transparentnosti jer bi svaki financijski posrednik u financijskom lancu državi članici izvora dostavljao definirani skup informacija. To bi bilo popraćeno standardiziranim postupcima dubinske analize, pravilima o odgovornosti i zajedničkim obrascima za povrat koje treba podnijeti u ime klijenata/poreznih obveznika koji se koriste automatizacijom.

Opcija 2. – Uvođenje sustava oslobođenja na izvoru

Druga se opcija temelji na elementima iz opcije 1., ali se njome državama članicama propisuje obveza uspostavljanja sustava oslobođenja na izvoru kojim se omogućuje primjena sniženih stopa u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nacionalnim pravilima izravno u trenutku plaćanja. U okviru opcije 2. porezne uprave morale bi nadzirati poreze koji dospijevaju nakon plaćanja.

Opcija 3. – Uvođenje sustava brzog povrata unutar određenog roka i/ili oslobođenja na izvoru

Tom opcijom obuhvaćena je opcija 1. s dodatnim zahtjevom da su države članice koje primjenjuju sustav povrata dužne osigurati da povrat obradi unutar utvrđenog razdoblja, takozvanim sustavom brzog povrata. Države članice mogu uvesti ili nastaviti provoditi sustav oslobođenja na izvoru (kao glavni sustav ili za određena niskorizična plaćanja).

Opcije su ocijenjene u odnosu na sljedeće kriterije: djelotvornost, učinkovitost, koherentnost i proporcionalnost.

Među navedenim opcijama opcija 3. ocijenjena je najpoželjnijom. Opcija 3. je vrlo djelotvorna u odnosu na probleme utvrđene u EU-u u pogledu brzine te jednostavnijih i digitaliziranijih postupaka. Iako bi se opcijom 2. postigle veće uštede troškova za ulagače, opcijom 3. državama članicama ostavlja se mogućnost provedbe ex ante nadzora zahtjeva za povrat, što je mogućnost koja bi trebala biti izvediva u svim državama članicama. Borba protiv zlouporaba posebno je relevantna u državama članicama koje su posljednjih godina snažno pogođene praksama Cum/Cum i Cum/Ex. Te bi države članice zbog političkih razloga mogle biti manje sklone u kratkom roku uspostaviti sustav oslobođenja na izvoru, jer u takvom sustavu važniju ulogu dobivaju financijski posrednici.

Ekonomski učinci

Koristi

Predložena inicijativa dovest će do uštede troškova za ulagače, koje se procjenjuju na približno 5,17 milijardi EUR godišnje, uključujući 730 milijuna EUR godišnje zbog smanjenja papirologije (409 milijuna EUR povezanih s ulagačima iz EU-a). Uštede će se ostvariti zahvaljujući tome što će ulagači snositi manje troškova usklađivanja, suočavati se s manje slučajeva dvostrukog oporezivanja i moći pravodobno ponovno uložiti vraćeni novac. Inicijativom će se ukloniti strukturna, dugotrajna prepreka prekograničnim ulaganjima i pomoći poduzećima iz EU-a da privlače kapital od šire baze ulagatelja, što je temeljni cilj unije tržišta kapitala.

Iako bi financijski posrednici kratkoročno snosili znatne troškove za uspostavu sustava potrebnih za usklađivanje s novom direktivom, očekuje se da će dugoročno imati koristi od ušteda (procijenjene na približno 13,5 milijuna EUR godišnje) zbog pojednostavnjenih postupaka, posebno zahvaljujući digitalizaciji nekih aspekata inicijative, kao što je upotreba eTRC-a ili zahtjev za oslobođenje od poreza u skupnom obliku.

Naposljetku, porezne uprave bit će bolje opremljene za borbu protiv zlouporabe poreza, što bi u konačnici trebalo pozitivno utjecati na porezne prihode. Očekuje se da će pozitivni učinak inicijative na BDP biti okvirno 0,025 %.

Troškovi

Financijski posrednici snosit će troškove provedbe u iznosu od 75,9 milijuna EUR i godišnje stalne troškove u iznosu od 13 milijuna EUR. Porezne uprave snosit će troškove razvoja informacijske tehnologije za provedbu eTRC-a (procijenjeni u rasponu od 4,9 – 54 milijuna EUR razvojnih troškova i 0,97 – 10,8 milijuna EUR stalnih troškova) i sustava izvješćivanja potrebnih za primanje podataka (procijenjeni jednokratni trošak od 18,2 milijuna EUR i 3,5 milijuna EUR godišnje za stalne troškove). Naposljetku, s obzirom na to da će biti manje slučajeva dvostrukog oporezivanja, države članice suočit će se sa smanjenjem poreznih prihoda procijenjenim na 2,2 milijarde EUR.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Jedan od glavnih posebnih ciljeva prijedloga jest uvođenje digitalizacije u postupke poreza po odbitku kako bi se postigli potpuno automatizirani postupci izdavanja eTRC-a, dostavljanja informacija, podnošenja zahtjeva za oslobođenje ili povrat i provjera podataka. Drugi je cilj inicijative izbjeći uvođenje različitih sustava u državama članicama standardizacijom nekih elemenata postupaka poreza po odbitku.

Kad je riječ o pristupu „jedan za jedan”, inicijativa će dovesti do ušteda troškova za ulagače povezanih sa smanjenjem papirologije (409 milijuna EUR godišnje) i ušteda troškova za financijske posrednike povezanih s pojednostavnjenjem postupaka (13,5 milijuna EUR godišnje). Istodobno će financijski posrednici snositi troškove provedbe u iznosu od 75,9 milijuna EUR jednokratnih i 13 milijuna EUR stalnih troškova.

Prijedlogom će se uvesti obveze izvješćivanja za financijske posrednike. Prikupljanje detaljnih informacija ključno je kako bi porezna uprava države članice izvora mogla procijeniti i primijeniti odgovarajuće snižene stope poreza po odbitku i učinkovito utvrditi zlouporabe, čime se ostvaruje jedan od ciljeva inicijative. Kako bi se ograničilo opterećenje zbog obveze izvješćivanja, informacije koje financijski posrednici trebaju dostavljati ograničene su na ono što je državama članicama potrebno za rekonstrukciju lanca plaćanja dividendi i kamata te na opseg u kojem su te informacije dostupne financijskim posrednicima koji izvješćuju. Usto, izvješćivanje će se provoditi uporabom standardnih računalnih obrazaca i zajedničkih zahtjeva za komunikacijske kanale koje Komisija treba utvrditi provedbenim aktima.

Radi pojednostavnjenja i pojašnjenja postupaka poreza po odbitku za male ulagače ujedno je uvedeno pravilo de minimis za obveze izvješćivanja i postupak dubinske analize. Riječ je o tome da se od ulagatelja kojima se isplaćuju dividende ispod praga od 1 000 EUR ne traže informacije o financijskim aranžmanima ili minimalno razdoblje držanja.

•Temeljna prava i ravnopravnost

Temeljna prava su zajamčena, posebno ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na zaštitu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Osobni podaci obrađivat će se samo radi provjere primjenjuje li se ispravna stopa poreza po odbitku na poreznog obveznika i radi ublažavanja rizika od porezne prijevare i zlouporabe. Osobni podaci prenose se samo među subjektima koji su uključeni u postupke za oslobođenje za porez po odbitku na temelju ove Direktive. Količina osobnih podataka koja se prenosi bit će ograničena na ono što je potrebno za otkrivanje nepotpunog izvješćivanja, neizvješćivanja ili porezne prijevare ili zlouporabe, u skladu sa zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka. Osobni podaci čuvaju se samo onoliko dugo koliko je to potrebno u tu svrhu.

Ova inicijativa nema znatan utjecaj na ravnopravnost, uključujući rodnu ravnopravnost.

•Drugi učinci

Neće biti drugih bitnih učinaka. Međutim, očekuje se da će inicijativa imati ograničen pozitivan socijalni učinak jer bi se njome osiguralo pravednije oporezivanje; kao i ograničen pozitivan učinak na okoliš, s obzirom na očekivano smanjenje postupaka povrata u papirnatom obliku. Stoga je trenutačna inicijativa u skladu s ostvarenjem cilja klimatske neutralnosti kako je propisano Europskim zakonom o klimi.

Prijedlogom se poštuju načela „ne nanosi bitnu štetu” i „digitalizacija kao standard” te se pridonosi postizanju europskog pristupa digitalnom društvu i gospodarstvu.

Relevantni ciljevi održivog razvoja koji su djelomično obuhvaćeni inicijativom jesu cilj br. 8. (Dostojanstven rad i gospodarski rast), br. 9. (Industrija, inovacije i infrastruktura) i br. 16. (Mir, pravda i snažne institucije), kako je prikazano u Prilogu 3. procjeni učinka.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

i.Zajednička digitalna potvrda o poreznoj rezidentnosti (eTRC)

Sve države članice trebaju uvesti eTRC kojim će se osigurati brz, jednostavan i siguran administrativni postupak za potvrđivanje porezne rezidentnosti poreznih obveznika EU-a.

Kako je utvrđeno u članku 4., eTRC će imati zajednički sadržaj neovisno o državi članici koja ga izdaje, tj. državi članici rezidentnosti. Elementi utvrđeni u stavku 2. kao zajednički sadržaj za eTRC su elementi kojima se identificira porezni obveznik koji podnosi zahtjev i potvrđuje da je rezident u državama članicama u skladu s njezinim nacionalnim pravilima.

Rezultati ciljanih savjetovanja pokazali su da se u pogledu utvrđivanja rezidentnosti ulagatelja primjenjuju ista pravila prema kojima se utvrđuje je li ulagatelj rezident u određenoj državi članici, neovisno o zemlji ulaganja. Stoga se država članica ulaganja ne mora navoditi u eTRC-u. Međutim, takve će informacije biti uključene u zahtjev za oslobođenje kako bi se utvrdila primjenjiva snižena stopa.

Budući da je cilj uspostaviti standardiziran eTRC koji se može upotrijebiti za pojednostavnjenje postupaka oslobođenja za porez po odbitku, ali i u druge svrhe, prijedlogom se omogućuje dodavanje informacija u te svrhe.

S obzirom na to da je jedan od ciljeva ove inicijative smanjenje administrativnog opterećenja za porezne uprave, ulagače i financijsku industriju, predlaže se da eTRC obuhvaća barem cijelu kalendarsku godinu u kojoj je zatražen. Međutim, ako okolnosti na kraju godine ne potkrepljuju sadržaj eTRC-a izdanog tijekom godine, država članica izdavanja i bilo koja druga predmetna država članica mogu smatrati da takav eTRC nije valjan. Minimalno obuhvaćeno razdoblje eTRC-a (jedna kalendarska godina) ne bi trebalo tumačiti kao zapreku državama članicama da izdaju eTRC-ove s duljim obuhvaćenim razdobljem, ovisno o pojmu porezne rezidentnosti i unutarnjoj odluci svake države članice. Države članice priznaju eTRC koji je izdala druga država članica kao odgovarajući dokaz rezidentnosti poreznog obveznika u toj drugoj državi članici, u mjeri u kojoj država članica izdavanja i dalje smatra da je eTRC valjan.

Države članice morat će izdati eTRC u roku od jednog dana pod uvjetom da im se dostavi poseban skup informacija i pod uvjetom da ne dođe do iznimnih okolnosti koje bi opravdale kašnjenje. U slučajevima u kojima izdavanje u roku od jednog dana neće biti ispunjeno, predmetna država članica trebala bi o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva. Kako bi se ispunio zahtjev izdavanja u roku od jednog dana, države članice trebale bi uvesti potpuno automatizirani sustav za izdavanje eTRC-a kojim se omogućuje podnošenje zahtjeva putem internetskog portala dostupnog poreznim obveznicima i subjektima koji su za to ovlašteni (npr. financijski posrednici koji traže eTRC u ime svojih klijenata).

Svaki će eTRC biti zaštićen s pomoću elektroničkog pečata u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (Uredba eIDAS) 23 . Predviđena metoda omogućuje i ljudski i strojno čitljive verzije digitalne potvrde o poreznom rezidentu s dokumentima u formatu PDF ili sličnim formatima koje automatizirani sustavi mogu upotrebljavati.

ii.Nacionalni registri država članica

Kako bi iskoristili postupke oslobođenja za porez po odbitku koji su u suštini Direktive, ulagači će morati moći surađivati s financijskim posrednicima koji su ovlašteni za pružanje tih usluga. Postoje dvije osnove za dobivanje statusa ovlaštenog financijskog posrednika, a time i dobivanje pristupa postupcima iz ove Direktive:

–Obvezno: za 1. velike institucije, kako su definirane u članku 5. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 24 , i 2. središnje depozitorije vrijednosnih papira obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) br. 909/2014 25 koji pružaju usluge zastupnika za porez po odbitku te se kao takvi moraju registrirati u onim državama članicama u kojima se nalaze izdavatelji vrijednosnih papira i u kojima je uložio bilo koji od njihovih klijenata.

–Na dobrovoljnoj osnovi: za sve druge subjekte (uključujući one s poslovnim nastanom u jurisdikciji treće zemlje) koji djeluju kao financijski posrednici i ispunjavaju posebne zahtjeve upisom u jedan ili više nacionalnih registara uspostavljenih u skladu s ovom Direktivom, prema odluci predmetnog posrednika; očekuje se da bi registracija trebala biti u onim državama članicama u kojima njihovi klijenti imaju ulaganja.

Uvođenje nacionalnog registra nije obvezno za države članice koje ne moraju pružiti oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku zbog izuzeća od poreza po odbitku u odnosu na isplate dividendi ili u slučaju da je relevantna domaća porezna stopa uvijek niža ili jednaka stopi koja bi se mogla primjenjivati u okviru ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Države članice koje se odluče za oslobođenje na izvoru ili brzi povrat preplaćenog poreza po odbitku na kamate na obveznice kako je predviđeno ovom Direktivom trebale bi se automatski služiti nacionalnim registrom koji je već uspostavljen kako bi se omogućilo oslobođenje za preplaćeni porez na dividende ili bi trebale uspostaviti nacionalni registar.

Ovlašteni financijski posrednici koji ne ispunjavaju zahtjeve, uključujući one koji ne ispunjavaju zahtjeve za registraciju, bit će izbrisani iz nacionalnih registara te im se mogu izreći i sankcije.

iii.Zajednički sustav izvješćivanja

Cilj je ove Direktive pomoći u borbi protiv poreznih prijevara i zlouporaba u području postupaka oslobođenja za porez po odbitku i učiniti te postupke djelotvornima. Uvođenje transparentnosti u financijski lanac pomaže u ostvarivanju ta dva cilja jer omogućuje državi članici izvora primanje informacija potrebnih za provjeru primjenjuje li se ispravna stopa poreza po odbitku i procjenjivanje je li potrebno primijeniti pravila protiv zlouporabe. Uspostavom zajedničkog standarda za izvješćivanje u cijelom EU-u ulagačima i financijskim posrednicima smanjuju se troškovi usklađivanja te se omogućuju brži i sigurniji postupci za oslobođenje od poreza po odbitku.

Tko mora izvješćivati i kome?

Obveze izvješćivanja proizlaze iz upisa u jedan od nacionalnih registara. Svi ovlašteni financijski posrednici upisani u jedan ili više nacionalnih registara dužni su izvješćivati tijelo koje vodi registar i, prema potrebi, zastupnika za porez po odbitku, neovisno o njihovoj zemlji rezidentnosti (u EU-u ili izvan EU-a; u državi članici s uspostavljenim nacionalnim registrom ili bez njega).

Ovlašteni financijski posrednici registrirani u bilo koji nacionalni registar moraju obavijestiti ako se ulaganje njihovih ulagatelja odvija u državi članici koja ima nacionalni registar. Takva država članica izvora morat će pružiti oslobođenje pa stoga mora rekonstruirati lanac isplata za vrijednosni papir i utvrditi krajnjeg ulagača. Direktivom se ne isključuje mogućnost da ovlašteni financijski posrednici obvezu izvješćivanja eksternaliziraju drugom financijskom posredniku u lancu skrbništva ako predmetni ovlašteni financijski posrednik ostaje odgovoran za izvršenje i ispravnost takvog izvješćivanja.

Neispunjavanje obveze izvješćivanja dovest će do sankcija.

Koje je informacije potrebno izvješćivati?

Direktivom se u Prilogu II. utvrđuje zajednički skup elemenata za izvješćivanje. Svaki ovlašteni financijski posrednik izvješćuje samo o dijelu transakcije koji mu je poznat, tj. od koga prima dividendu/kamate i kome isplaćuje dividendu/kamate. Stoga će primatelj potpunog izvješćivanja, bilo porezna uprava izvora ili zastupnik za porez po odbitku imenovan u njezino ime, imati sve informacije potrebne za rekonstrukciju financijskog lanca transakcije od ulagača do izdavatelja vrijednosnih papira.

Informacije dostavljene poreznoj upravi omogućit će joj utvrđivanje identiteta krajnjeg ulagača i njegovo potencijalno pravo na sniženu stopu poreza po odbitku. Stoga je ublažen rizik od dvostrukog povrata i ojačan kapacitet poreznih uprava za utvrđivanje i suzbijanje drugih praksi zlouporabe i prijevara, kao što je Cum/Cum.

U naslovu E Priloga II. predviđena su dva zahtjeva za izvješćivanje čiji je cilj pomoći u borbi protiv zlouporabe poreza po odbitku, uglavnom mehanizama zlouporabe Cum/Cum, i. izvješćivanje o razdoblju držanja predmetnih vrijednosnih papira te ii. izvješćivanje o financijskim aranžmanima povezanima s vrijednosnim papirima za koje porezni obveznik traži oslobođenje.

Prvim se elementom traže informacije o tome jesu li predmetni vrijednosni papiri kupljeni unutar dva dana prije datuma prestanka prava na dividende kako bi se pomoglo spriječiti daljnje mehanizme prijevara/zlouporaba za višestruko potraživanje istog poreza po odbitku kada je ostvareno pravo na samo jedno potraživanje (mehanizmi Cum/Ex).

Drugim se elementom traže informacije o tome je li financijski posrednik koji izvješćuje upoznat s bilo kojim financijskim aranžmanom koji uključuje predmetne vrijednosne papire i koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut kako bi se poreznoj upravi pomoglo u otkrivanju mehanizama zlouporabe poreza (mehanizmi Cum/Cum). Financijski aranžman može biti, na primjer, ugovor o ponovnoj kupnji ili o pozajmljivanju vrijednosnih papira, ali i izvedeni proizvodi kao što su budućnosnice s jednom dionicom. Točnije, ugovor o ponovnoj kupnji uključuje prodaju vrijednosnih papira po određenoj cijeni uz obvezu otkupa istih ili sličnih vrijednosnih papira po fiksnoj cijeni na određeni budući datum. Pozajmljivanje vrijednosnih papira uključuje prijenos vlasništva vrijednosnog papira u zamjenu za jamstvo, obično drugi vrijednosni papir, pod uvjetom da se vlasništvo tog vrijednosnog papira ili sličnih vrijednosnih papira vrati izvornom vlasniku na određeni budući datum. Definicija je široka kako bi se njome mogle obuhvatiti različite vrste aranžmana.

Budući da su prethodno navedeni mehanizmi zabilježeni samo u odnosu na isplate dividendi, elementi za izvješćivanje iz naslova E nisu potrebni u odnosu na kamate isplaćene na ime obveznica. Isti se pristup primjenjuje u pogledu vrlo niskih iznosa isplaćenih dividendi, što se smatra niskorizičnim slučajevima kojima se ne može opravdati relevantno opterećenje u pogledu izvješćivanja za ovlaštene financijske posrednike Međutim, to ne sprečava države članice u izricanju odgovarajućih sankcija ako stvarno utvrde zlouporabu, čak i u malom iznosu.

Kako će se provoditi izvješćivanje?

Izvješćivanje će se odvijati putem standardizirane sheme formata XML koja će biti utvrđena u provedbenom aktu koji će donijeti Komisija. Automatizirani kanal za dostavu informacija gospodarskih subjekata odgovarajućoj poreznoj upravi ili zastupniku za porez po odbitku koji djeluje u njezino ime bit će standardiziran i utvrđen u ovom provedbenom aktu.

Kada nastaje obveza izvješćivanja?

Rok za izvješćivanje informacija iz Priloga II. je najkasnije 25 dana od datuma utvrđivanja stanja. Izvješćivanje bi se trebalo provesti što je prije moguće nakon datuma utvrđivanja stanja, osim ako na datum utvrđivanja stanja još nije donesena uputa o namiri za bilo koji dio transakcije, a u tom bi se slučaju izvješćivanje o toj transakciji trebalo provesti što je prije moguće nakon namire. U praksi se sve pozicije obično namiruju u roku od 10 do 15 dana od datuma utvrđivanja stanja. Ako se to ne dogodi do 20. dana od tog datuma, kako bi se postiglo učinkovito oslobođenje od preplaćivanja poreza po odbitku, Direktivom se zahtijeva da ovlašteni financijski posrednici provode izvješćivanje s obzirom na situaciju na taj 20. dan i u sljedećih pet dana.

U državama članicama u kojima će se primjenjivati oslobođenje na izvoru, a datum isplate dividende prethodi 25 dana od datuma utvrđivanja stanja, financijski posrednici trebali bi imati uspostavljen mehanizam za pravodobno pružanje informacija zastupniku za porez po odbitku o stopi koja će se primjenjivati.

iv. Sustavi oslobođenja

Prijedlogom se predviđa sljedeće: (a) sustav oslobođenja na izvoru; i (b) brzi sustav povrata. U okviru sustava oslobođenja na izvoru zastupnik za porez po odbitku primjenjuje točan iznos poreza u trenutku isplate dividende/kamate (članak 12.). U okviru sustava brzog povrata porez se naplaćuje po višoj stopi koja se primjenjuje u državi izvora, ali se preplaćeni porez zatim vraća u utvrđenom roku od najviše 25 dana od datuma podnošenja zahtjeva ili od datuma na koji je ispunjena obveza izvješćivanja, ovisno o tome koji je datum kasniji. To bi trebalo učiniti u roku od 50 kalendarskih dana od datuma plaćanja (članak 13.). U oba slučaja relevantni sudionici u postupcima bili bi ovlašteni financijski posrednici koji djeluju u ime svojih ulagatelja. U člancima 10. (zahtjev za oslobođenje na izvoru ili brzi povrat) i 11. (postupci dubinske analize) utvrđuju se elementi koji su zajednički obama sustavima.

Pri primjeni postupaka za oslobođenje nadležna porezna uprava može umjesto samostalnog upravljanja zadaćama odlučiti povjeriti relevantne zadaće imenovanom agentu za porez po odbitku, odnosno eksternalizirati ih.

Svaka država članica koja primjenjuje postupke oslobođenja za preplaćeni porez po odbitku može odlučiti primijeniti oslobođenje na izvoru ili sustav brzog povrata ili oboje, kao i hoće li iskoristiti prethodno navedenu mogućnost eksternalizacije. Međutim, takve države članice moraju osigurati da barem jedan od ta dva sustava bude dostupan svim ulagačima i stvarno aktiviran te, u svim slučajevima, da su ispunjeni uvjeti utvrđeni ovom Direktivom. U okviru tih dvaju sustava države članice imaju diskrecijsko pravo, na primjer, dopustiti samo niskorizičnim poreznim obveznicima da zatraže oslobođenje na izvoru, dok ostali porezni obveznici mogu zatražiti samo brzi povrat. Ti se sustavi ne odnose na države članice koje ne primjenjuju postupke oslobođenja za preplaćeni porez po odbitku jer uopće ne predviđaju porez po odbitku ili ne predviđaju različite stope poreza po odbitku u različitim okolnostima te se od njih ne zahtijeva poduzimanje mjera.

U svim slučajevima, u pogledu dokaza o rezidentnosti ulagatelja, države članice trebale bi se prvenstveno oslanjati na eTRC, kako je definiran u članku 4., ili odgovarajući dokaz o poreznoj rezidentnosti iz zemlje koja nije članica EU-a.

Glavni je cilj ove Direktive spriječiti porezne prakse koje predstavljaju zlouporabu/prijevaru, a posebno mehanizme Cum/Ex i Cum/Cum. Porezne uprave država članica koje žele imati više vremena za određene provjere prije dopuštanja oslobođenja imaju mogućnost u određenim posebnim okolnostima ne primjenjivati sustave oslobođenja na izvoru ili brzog povrata koji će se uvesti u skladu s ovom Direktivom. Ta je mogućnost posebno predviđena u slučaju zahtjeva za izuzeće i kada informacije dostavljene u okviru naslova E Priloga II. upućuju na to da su predmetni vrijednosni papiri stečeni u roku od dva kalendarska dana od datuma prestanka prava na dividende i/ili da financijski posrednik izvješćuje o financijskom aranžmanu koji uključuje predmetne vrijednosne papire i koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut.

Ako se ne primjenjuju sustavi oslobođenja na izvoru i brzog povrata utvrđeni u ovoj Direktivi, primjenjuje se standardni postupak povrata u kojem porezni obveznik ili njegov imenovani zastupnik, koji ne mora nužno biti financijska institucija, mogu izravno zatražiti povrat od poreznog tijela. Ovom se Direktivom ujedno osigurava da će sadržaj informacija koje se dostavljaju poreznom tijelu obuhvaćati barem informacije predviđene u Prilogu II. naslovu E.

Opće odredbe

Poglavlje 4. odnosi se na opće i završne odredbe, a posebno na provedbene akte, evaluaciju i praćenje, pravila o zaštiti podataka, prenošenje i stupanje na snagu. Ovaj bi prijedlog, nakon što bude donesen, trebalo prenijeti u nacionalno pravo država članica do 31. prosinca 2026. Trebao bi stupiti na snagu dvije godine nakon donošenja provedbenih akata, za koje se očekuje da će biti doneseni do 1. siječnja 2027.

2023/0187 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 26 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 27 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Osiguravanje pravednog oporezivanja na unutarnjem tržištu i dobro funkcioniranje unije tržišta kapitala politički su prioriteti Europske unije (EU). U tom je kontekstu presudno uklanjanje prepreka prekograničnim ulaganjima, uz istodobno suzbijanje poreznih prijevara i zlouporaba. Takve prepreke postoje, na primjer, zbog neučinkovitih i nerazmjerno opterećujućih postupaka za nerezidentne ulagače koji traže oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na dividende ili kamate isplaćene na dionice ili obveznice kojima se trguje na burzi. Osim toga, status quo se pokazao neprimjerenim u sprečavanju stalnih rizika od porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što je vidljivo iz nedavnih skandala Cum/Ex i Cum/Cum. Ovim se prijedlogom nastoji povećati učinkovitost postupaka oporezivanja po odbitku u EU-u i istodobno ih ojačati u odnosu na rizik od porezne prijevare i zlouporabe. Prijedlog se temelji na relevantnim prethodnim mjerama na razini EU-a i međunarodnoj razini, kao što su Preporuka Komisije iz 2009. o pojednostavnjenju postupaka oporezivanja po odbitku i inicijativa OECD-a za ugovorna oslobođenja i poboljšanje usklađenosti (TRACE) 28 .

(2)Kako bi se ojačala sposobnost država članica za sprečavanje i borbu protiv potencijalnih prijevara ili zlouporaba, koja je trenutačno ograničena zbog rascjepkanosti i općeg nedostatka pouzdanih i pravodobnih informacija o ulagačima, potrebno je uspostaviti zajednički okvir za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na prekogranična ulaganja u vrijednosne papire, koji je otporan na rizik od porezne prijevare ili zlouporabe. Taj bi okvir trebao dovesti do konvergencije različitih postupaka za oslobođenje koji se primjenjuju u EU-u, uz istodobno osiguravanje transparentnosti i jasnoće u pogledu identiteta ulagača za izdavatelje vrijednosnih papira, zastupnike za porez po odbitku, financijske posrednike i države članice, ovisno o slučaju. U tu bi se svrhu okvir trebao oslanjati na automatizirane postupke kao što je digitalizacija potvrde o poreznoj rezidentnosti (u smislu postupka i oblika), što je preduvjet kako bi ulagači imali pristup svim postupcima za oslobođenje ili povrat. Takav bi okvir ujedno trebao biti dovoljno fleksibilan kako bi se na odgovarajući način uzeli u obzir različiti sustavi koji se primjenjuju u različitim državama članicama, uz istodobno osiguravanje veće konvergencije i pružanje odgovarajućih instrumenata za borbu protiv zlouporabe kako bi se ublažili rizici od porezne prijevare, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

(3)Kako bi se osigurao razmjeran pristup, pravila o postupcima za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku trebala bi biti obvezujuća samo za one države članice koje ubiru porez po odbitku na dividende po različitim stopama ovisno o poreznoj rezidentnosti određenog ulagača. U tom slučaju države članice trebaju pružiti oslobođenje ako primjenjuju više stope u situaciji u kojoj se može primijeniti niža stopa. Države članice bi usto trebale imati mogućnost provedbe sličnih postupaka u vezi s isplatama kamata nerezidentima na ime obveznica kojima se trguje na burzi kako bi se poboljšala učinkovitost relevantnog postupka oslobođenja i osigurala viša razina usklađenosti poreznih obveznika. Države članice kojima nisu potrebni postupci za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na dividende i kamate, ovisno o slučaju, nisu obuhvaćene postupcima utvrđenima u ovoj Direktivi pa stoga nisu obvezane tim pravilima. S obzirom na to da se ulagači mogu nalaziti u bilo kojoj državi članici, pravila za zajedničku i digitalnu potvrdu o poreznoj rezidentnosti trebala bi se primjenjivati u svim državama članicama, a isto vrijedi i za opće i završne odredbe.

(4)Kako bi se osiguralo da svi porezni obveznici u EU-u imaju pristup zajedničkom, primjerenom i djelotvornom dokazu o svojoj rezidentnosti u porezne svrhe, države članice trebale bi primjenjivati automatizirane postupke za izdavanje potvrda o poreznoj rezidentnosti u istom prepoznatljivom i prihvatljivom digitalnom obliku i s istim sadržajem. Kako bi se omogućila veća učinkovitost, potvrda bi trebala vrijediti barem za cijelu godinu tijekom koje je izdana te biti priznata u drugim državama članicama. Države članice mogu opozvati izdani eTRC ako porezna uprava ima dokaze o suprotnoj situaciji odnosu na poreznu rezidentnost za tu godinu. Kako bi se omogućila učinkovita identifikacija poduzeća iz EU-a, potvrda bi trebala sadržavati informacije o europskom jedinstvenom identifikatoru društva (EUID).

(5)Kako bi se ostvario cilj učinkovitijeg oslobođenja od preplaćenog poreza po odbitku, trebalo bi uvesti zajedničke postupke kojima se omogućuje brzo dobivanje jasnih i sigurnih informacija o identitetu ulagača, posebno u slučaju velikih baza ulagača, tj. u vezi s ulaganjem u vrijednosne papire kojima se trguje na burzi, kada je utvrđivanje identiteta pojedinačnih ulagača otežano. Kao drugi korak, takvi bi postupci trebali omogućiti i primjenu odgovarajuće porezne stope u trenutku plaćanja (oslobođenje na izvoru) ili brz povrat preplaćenog poreza. S obzirom na to da prekogranična ulaganja obično uključuju lanac plaćanja financijskih posrednika, relevantni postupci trebali bi isto tako omogućiti praćenje i identifikaciju lanca posrednika, a time i prihoda od izdavatelja vrijednosnog papira do krajnjeg primatelja, tj. jedinog ulagača ili registriranog vlasnika. Relevantne države članice, tj. one koje primjenjuju porez po odbitku na prihod od vrijednosnih papira i pružaju oslobođenje za preplaćeni porez, trebale bi stoga uspostaviti i voditi nacionalni registar financijskih posrednika koji imaju značajnu ulogu u lancu plaćanja te od njih zahtijevati da nakon upisa u registar dostavljaju informacije koje su im dostupne o isplatama dividendi ili kamata koje obrađuju, ako je primjenjivo. Tražene informacije trebale bi biti ograničene na informacije koje su presudne za rekonstrukciju lanca plaćanja i korisne za sprečavanje rizika od prijevare ili zlouporabe, u mjeri u kojoj su takve informacije dostupne posredniku koji provodi izvješćivanje. Države članice koje primjenjuju porez po odbitku na kamate po različitim stopama i koje moraju sudjelovati u sličnim postupcima za oslobođenje također mogu razmotriti upotrebu uspostavljenog nacionalnog registra, ovisno o slučaju.

(6)Budući da su financijski posrednici u lancima plaćanja vrijednosnih papira najčešće velike institucije kako su definirane u Uredbi o kapitalnim zahtjevima 29 i središnji depozitoriji vrijednosnih papira koji pružaju usluge zastupnika za porez po odbitku, ti bi subjekti trebali biti obvezni zatražiti upis u prethodno navedene nacionalne registre država članica. Ostalim financijskim posrednicima trebalo bi omogućiti slobodan izbor u odnosu na upis u registar. Sam financijski posrednik trebao bi zatražiti upis u registar podnošenjem zahtjeva nadležnom tijelu koje je imenovala država članica i uz zahtjev priložiti dokaze da financijski posrednik ispunjava određene zahtjeve. Svrha je zahtjeva provjeriti ispunjava li posrednik koji podnosi zahtjev zahtjeve relevantnih propisa EU-a i nadzire li se njegova usklađenost s tim propisima. Ako financijski posrednik ima poslovni nastan izvan EU-a, mora ispunjavati odredbe zakonodavstva treće zemlje rezidentnosti koje su usporedive za potrebe ove Direktive, a treća zemlja rezidentnosti ujedno nije navedena u Prilogu I. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija ni na EU-ovu popisu visokorizičnih trećih zemalja (popis za borbu protiv pranja novca). Usklađenost financijskog posrednika iz treće zemlje s relevantnim zahtjevima EU-a odnosi se isključivo na svrhe utvrđene u ovoj Direktivi i ne utječe na ostvarivanje ili primjenu bilo kojih drugih prava i obveza na temelju drugog zakonodavstva EU-a. Nakon što se registriraju, financijski posrednici trebali bi se smatrati „ovlaštenim financijskim posrednicima” u predmetnoj državi članici i podlijegati relevantnim obvezama izvješćivanja i dostavljanja informacija u skladu s ovom Direktivom te bi im se trebalo dodijeliti pravo da zatraže primjenu postupaka za oslobođenje utvrđenih u ovoj Direktivi. Države članice koje vode nacionalni registar također bi trebale poduzeti mjere kako bi iz njega izbrisale svakog ovlaštenog financijskog posrednika koji to zatraži ili koji više ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve. Nadalje, te države članice mogu odlučiti da iz svojih nacionalnih registara izbrišu ovlaštene financijske posrednike za koje je utvrđeno da su višekratno prekršili svoje obveze. Ako država članica poduzme takvu mjeru brisanja, trebala bi o tome obavijestiti druge države članice koje vode nacionalni registar kako bi mogle razmotriti brisanje istog ovlaštenog financijskog posrednika iz vlastitog nacionalnog registra. Nacionalno zakonodavstvo predmetnih država članica primjenjuje se na prava i obveze predmetnih stranaka, uključujući i one koje se odnose na mogućnost žalbe u odnosu na sve odluke koje donese država članica u vezi s upisom u registar i brisanjem iz njihova nacionalnog registra.

(7)Kako bi se osigurala veća transparentnost u pogledu identiteta i okolnosti ulagača koji prima isplate dividende ili kamate te tijeka isplate od izdavatelja, ovlašteni financijski posrednici trebali bi u određenom roku izvijestiti tijelo imenovano za vođenje nacionalnog registra o relevantnom skupu informacija. Ako je moguće oslobođenje na izvoru, te bi informacije trebalo dostaviti i zastupniku za porez po odbitku. Ti bi podaci trebali uključivati informacije o prihvatljivosti predmetnog ulagača, ali bi trebali biti ograničeni na informacije koje su dostupne ovlaštenom financijskom posredniku koji provodi izvješćivanje. Financijski posrednici koji nisu obvezni registrirati se kao ovlašteni financijski posrednici i odlučili su ne registrirati se kao takvi ne podliježu obvezama izvješćivanja u skladu s ovom Direktivom. Međutim, informacije o plaćanjima koja obrađuju takvi posrednici koji nisu ovlašteni financijski posrednici i dalje su relevantne pa ih država članica može prema vlastitoj procjeni smatrati potrebnima kako bi se osigurala transparentnost i omogućila odgovarajuća rekonstrukcija lanca plaćanja prije primjene postupaka oslobođenja utvrđenih u ovoj Direktivi (oslobođenje na izvoru ili brzi povrat). Stoga države članice mogu zatražiti da ovlašteni financijski posrednici pribave te informacije od takvih posrednika i o tome izvješćuju kako bi se primjenjivali postupci za oslobođenje utvrđeni u ovoj Direktivi.

(8)Kako bi unija tržišta kapitala postala djelotvornija i konkurentnija, trebalo bi olakšati i ubrzati postupke za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na prihod od vrijednosnih papira ako su relevantni ovlašteni financijski posrednici dostavili relevantne informacije, među ostalim o identitetu ulagača. Relevantni ovlašteni financijski posrednici su svi ovlašteni financijski posrednici u lancu plaćanja između ulagača i izdavatelja vrijednosnih papira od kojih bi se moglo zahtijevati da dostave i informacije o plaćanjima koja su u lancu izvršili financijski posrednici koji nisu ovlašteni, u skladu s odlukom pojedinačne države članice. Uzimajući u obzir različite pristupe u državama članicama, predviđene su dvije vrste postupaka: i. oslobođenje na izvoru izravnom primjenom odgovarajuće porezne stope u trenutku zadržavanja te ii. brzi povrat u roku od najviše 50 dana od datuma isplate dividende ili, ovisno o slučaju, datuma na koji izdavatelj obveznice mora platiti kamatu imatelju obveznice (datum isplate kupona). Države članice trebale bi imati slobodu uvođenja bilo kojeg od ta dva postupka ili njihove kombinacije, kako smatraju primjerenim, istodobno osiguravajući da je barem jedan postupak dostupan svim ulagačima ako su ispunjeni zahtjevi ove Direktive. Kako bi se osigurala pravilna i pravodobna provedba tih postupaka u predmetnim državama članicama, primjereno je primijeniti kamate na zakašnjele povrate preplaćenog poreza po odbitku koji su obuhvaćeni ovom Direktivom i koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje koristi od tih postupaka. Ako relevantni zahtjevi nisu ispunjeni ili predmetni ulagač to želi, države članice trebale bi primijeniti svoje postojeće standardne postupke povrata kako bi se ostvarilo oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku. U svakom slučaju, registrirani vlasnici, posebno mali ulagači i njihovi ovlašteni predstavnici trebali bi zadržati pravo na povrat preplaćenog poreza po odbitku plaćenog u državi članici ako dostave dokaz o ispunjavanju uvjeta utvrđenih nacionalnim pravom.

(9)Kako bi se zaštitili sustavi za oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku, države članice koje vode nacionalni registar trebale bi od ovlaštenih financijskih posrednika zahtijevati i da provjere prihvatljivost ulagača koji žele zatražiti oslobođenje. Konkretno, ovlašteni financijski posrednici trebali bi pribaviti potvrdu o poreznoj rezidentnosti relevantnog ulagača i izjavu da je takav ulagač stvarni primatelj plaćanja u skladu sa zakonodavstvom države članice izvora. Također bi trebali provjeriti primjenjivu stopu poreza po odbitku na temelju posebnih okolnosti ulagača i navesti jesu li upoznati s bilo kojim financijskim aranžmanom koji uključuje predmetne vrijednosne papire i koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut. Ovlašteni financijski posrednici trebali bi se smatrati odgovornima za gubitke poreznih prihoda nastale zbog neodgovarajućeg ispunjavanja tih obveza, u mjeri u kojoj je to predviđeno nacionalnim pravom države članice u kojoj je nastao gubitak. Kako bi se osigurala proporcionalnost opterećenja i odgovornosti za ovlaštene financijske posrednike, smanjene obveze provjere trebale bi se primjenjivati na sve postupke oslobođenja ako je rizik od zlouporabe nizak, a posebno ako je ukupni iznos dividende isplaćene ulagaču za udio u društvu manji od 1 000 EUR. Ako se zlouporaba dokaže na drugi način, države članice ipak mogu izreći sankcije u skladu s nacionalnim pravom, uključujući uskraćivanje sustava oslobođenja predviđenih ovom Direktivom, ali ne mogu smatrati ovlaštene financijske posrednike odgovornima za izostanak provjere.

(10)Uvažava se da se financijski aranžmani mogu koristiti za premještanje ekonomskog vlasništva, u cijelosti ili djelomično, vrijednosnih papira i/ili relevantnih rizika ulaganja. Dokazano je i da su se takvi mehanizmi upotrebljavali u dividendnoj arbitraži i mehanizmima smanjenja dividendi, kao što su Cum/Ex i Cum/Cum, isključivo u svrhu dobivanja povrata kada na njih nema prava ili povećanja iznosa povrata na koji je ulagač stvarno imao pravo. Informacije o takvim financijskim aranžmanima, koji obuhvaćaju uobičajene legitimne transakcije vrijednosnim papirima kao što su ugovori o ponovnoj kupnji ili pozajmljivanju vrijednosnih papira, kao i izvedene proizvode kao što su budućnosnice s jednom dionicom, stoga su potrebne poreznim upravama radi suzbijanja poreznih zlouporaba. Kako bi se osigurao razmjeran pristup, izvješćivanje tih informacija trebalo bi biti obvezno samo za ovlaštene financijske posrednike koji su zbog svojeg položaja u lancu možda bili izravno uključeni u relevantni financijski aranžman. Takvo izvješćivanje nije obvezno za isplate kamata na obveznice.

(11)Kako bi se osigurala djelotvornost, države članice trebale bi uspostaviti sustav sankcija za kršenje nacionalnih pravila kojima se prenosi ova Direktiva. Takve sankcije trebali bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(12)Pravilna provedba predloženih pravila u svakoj predmetnoj državi članici presudna je za promicanje unije tržišta kapitala u cjelini, kao i za zaštitu porezne osnovice država članica pa bi je stoga Komisija trebala pratiti. Države članice stoga bi Komisiji trebale redovito dostavljati informacije, utvrđene provedbenim aktom, o provedbi nacionalnih mjera donesenih u skladu s ovom Direktivom na svojem državnom području. Komisija bi trebala pripremiti evaluaciju na temelju informacija koje su dostavile države članice i drugih dostupnih podataka kako bi ocijenila djelotvornost predloženih novih pravila. U tom bi kontekstu Komisija trebala razmotriti nužnost ažuriranja pravila uvedenih ovom Direktivom.

(13)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, posebno za i. digitalnu potvrdu o poreznoj rezidentnosti, ii. izvješćivanje koje provode financijski posrednici te iii. zahtjev za oslobođenje na temelju ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje standardnih obrazaca s ograničenim brojem elemenata, uključujući odredbe o jeziku. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 30 .

(14)Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 31 . Financijski posrednici i države članice smiju obrađivati osobne podatke na temelju ove Direktive isključivo radi očuvanja općeg javnog interesa, odnosno u svrhu borbe protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, zaštite poreznih prihoda i promicanja pravednog oporezivanja, čime se jačaju mogućnosti za socijalnu, političku i gospodarsku uključenost u državama članicama. Kako bi se taj cilj uspješno ostvario potrebno je ograničiti određena prava pojedinaca predviđena navedenom uredbom, posebno pravo na obavješćivanje o obradi njihovih podataka i opsegu te obrade, kao i pravo na privolu za određene vrste obrade podataka.

(15)S obzirom na to da cilj ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog prekogranične prirode predmetnih transakcija i potrebe za smanjenjem troškova usklađivanja na unutarnjem tržištu u cjelini on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(16) Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 32 ,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Predmet

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o izdavanju digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti koju izdaje država članica i postupku oslobođenja za preplaćeni porez po odbitku koji država članica može odbiti u odnosu na dividendu od dionica kojima se trguje na burzi i, ako je primjenjivo, kamatu od obveznica kojima se trguje na burzi, isplaćenu registriranim vlasnicima koji za porezne svrhe nisu rezidenti te države članice.

Članak 2.
Područje primjene

Poglavlja I. i IV. primjenjuju se na sve države članice. Poglavlje II. primjenjuje se u svim državama članicama na sve osobe koje su rezidenti u porezne svrhe u toj poreznoj jurisdikciji.

Postupci utvrđeni u Poglavlju III. primjenjuju se na sve države članice koje omogućuju oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na dividende isplaćene za dionice kojima se trguje na burzi. Države članice koje omogućuju oslobođenje od preplaćenog poreza po odbitku na dividende isplaćene na ime obveznica kojima se trguje na burzi mogu primjenjivati Poglavlje III.

Članak 3.
Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„preplaćeni porez po odbitku” znači razliku između iznosa poreza po odbitku koji država članica ubire za isplate dividende ili kamate na ime vrijednosnih papira nerezidentnim vlasnicima na temelju primjene opće nacionalne porezne stope i nižeg iznosa poreza po odbitku koji ta država članica primjenjuje na iste dividende ili kamate u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili posebnog nacionalnog propisa, ovisno o tome što je mjerodavno;

(2)„dionica kojom se trguje na burzi” znači dionica puštena u trgovanje na uređenom tržištu ili multilateralnoj trgovinskoj platformi kako su definirani u članku 4. stavcima 21. i 22. Direktive 2014/65/EU od 15. svibnja 2014. 33 ;

(3)„obveznica kojom se trguje na burzi” znači obveznica puštena u trgovanje na uređenom tržištu ili multilateralnoj trgovinskoj platformi kako su definirani u članku 4. stavcima 21., 22. i 23. Direktive 2014/65/EU od 15. svibnja 2014.;

(4)„financijski posrednik” znači središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definirano u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 909/2014 od 23. srpnja 2014. 34 , kreditna institucija kako je definirano u članku 4. stavku 1. podstavku 1. Uredbe (EU) 575/2013 35 ili investicijsko društvo, kako je definirano u članku 4. stavku 1. podstavku 1. Direktive 2014/65/EU ili pravna osoba iz treće zemlje ovlaštena za pružanje usluga usporedivih s uslugama središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, kreditne institucije ili investicijskog društva na temelju usporedivog zakonodavstva treće zemlje rezidentnosti, koja je dio lanca isplata za vrijednosni papir između subjekta koji izdaje vrijednosne papire i registriranog vlasnika koji prima plaćanja na ime tih vrijednosnih papira; 

(5)„EUID” znači europski jedinstveni identifikator društva iz članka 16. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća 36 ;

(6)„porezni identifikacijski broj” ili „PIB” znači jedinstveni identifikator registriranog vlasnika koji je za porezne svrhe registriran u državi članici;

(7)„postupak oslobođenja za porez po odbitku” znači postupak kojim se vlasnik koji prima isplate dividendi ili kamata na ime vrijednosnih papira koje mogu podlijegati preplaćivanju poreza po odbitku oslobađa tog poreza ili prima povrat preplaćenog poreza;

(8)„nadležno tijelo” znači tijelo koje država članica imenuje u skladu s člankom 5. i uključuje sve osobe koje takvo tijelo ovlasti na temelju nacionalnih propisa za postupanje u ime tog tijela za potrebe ove Direktive;

(9)„vrijednosni papir” znači dionica kojom se trguje na burzi ili obveznica kojom se trguje na burzi;

(10)„velika institucija” znači velika institucija kako je definirano u članku 4. stavku 1. podstavku 146. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(11)„zastupnik za porez po odbitku” znači subjekt kojeg država članica ovlašćuje za preuzimanje odgovornosti za zadržavanje poreza po odbitku od iznosa isplate dividendi ili kamata na ime vrijednosnih papira i za prijenos tog poreza po odbitku poreznoj upravi države članice izvora;

(12)„datum utvrđivanja stanja” znači datum koji je odredio izdavatelj na koji se utvrđuju identitet posjednika takvog vrijednosnog papira i prava koja iz toga proizlaze uključujući pravo na sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini, ako je primjenjivo, na temelju namirenih pozicija u knjigama financijskog posrednika unosom u knjige po zaključenju njegova poslovanja kako je definirano u članku 1. stavku 7. Uredbe 2018/1212 37 ;

(13)„namira” znači dovršavanje transakcije vrijednosnim papirima, kada se ona zaključuje s ciljem izvršavanja obveza stranaka u toj transakciji putem prijenosa gotovine ili vrijednosnih papira ili oboje, kako je definirano u članku 2. stavku 7. Uredbe (EU) 909/2014 od 23. srpnja 2014.;

(14)„registrirani vlasnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravo primanja prihoda od dividendi ili kamata na ime vrijednosnih papira koji podliježe porezu na odbitak u državi članici;

(15)„ulagački račun” znači račun koji financijski posrednici pružaju registriranim vlasnicima na kojem se drže ili preko kojeg su registrirani vrijednosni papiri i na koji se izvršavaju isplate u odnosu na te vrijednosne papire;

(16)„datum prestanka prava na dividende” znači datum od kojeg se dionicama trguje bez prava koja iz njih proizlaze, uključujući pravo na sudjelovanje i glasovanje na glavnoj skupštini, ako je primjenjivo;

(17)„financijski sporazum” znači svaki sporazum ili ugovorna obveza na temelju kojih bilo koji dio vlasništva dionice kojom se trguje na burzi, za koju se isplaćuje dividenda, jest ili može biti trajno ili privremeno prenesen na drugu stranku;

(18)„lanac isplata za vrijednosni papir” znači niz financijskih posrednika koji obrađuju isplatu dividendi ili kamata na ime vrijednosnih papira između izdavatelja vrijednosnog papira i registriranog vlasnika kojem se isplaćuju dividende ili kamate na ime tog vrijednosnog papira;

(19)„sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja” znači sporazum ili konvencija na temelju kojih se uklanja dvostruko oporezivanje prihoda i, ako je primjenjivo, kapitala, koji je sklopljen između dvije (ili više) zemalja;

(20)„država članica izvora” znači država članica rezidentnosti izdavatelja vrijednosnog papira na ime kojeg se isplaćuju dividende ili kamate;

(21)„sustav brzog povrata” znači sustav u kojem se isplata dividende ili kamate izvršava uračunavajući opću nacionalnu stopu poreza po odbitku, nakon čega slijedi zahtjev za povrat preplaćenog poreza po odbitku u roku utvrđenom u članku 13.;

(22)„sustav oslobođenja na izvoru” znači sustav u kojem se u trenutku isplate dividendi ili kamata primjenjuje odgovarajuća stopa poreza po odbitku u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima i/ili međunarodnim sporazumima, primjerice sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;

(23)„standardni sustav povrata” znači sustav u kojem se isplata dividende ili kamate izvršava uračunavajući opću nacionalnu stopu poreza po odbitku, nakon čega slijedi zahtjev za povrat preplaćenog poreza na odbitak izvan postupka utvrđenog u članku 13.;

(24)„eurska kratkoročna kamatna stopa” znači eurska kratkoročna kamatna stopa kako je definirano u Smjernici (EU) 2019/1265 Europske središnje banke od 10. srpnja 2019. 38

POGLAVLJE II.

DIGITALNA POTVRDA EU-a O POREZNOJ REZIDENTNOSTI

Članak 4.
Digitalna potvrda EU-a o poreznoj rezidentnosti (eTRC)

1.Države članice osiguravaju automatski postupak izdavanja digitalne potvrde EU-a o poreznoj rezidentnosti (eTRC) osobama koje u svojoj jurisdikciji smatraju rezidentima u porezne svrhe.

2.Države članice izdaju eTRC u roku od jednog radnog dana od podnošenja zahtjeva, podložno stavku 4. Svaki eTRC ispunjava tehničke zahtjeve iz Priloga I. i sadržava sljedeće informacije:

(a)ime i prezime poreznog obveznika i datum i mjesto rođenja ako je riječ o fizičkoj osobi ili naziv i europski jedinstveni identifikator društva (EUID) ako je riječ o pravnoj osobi;

(b)porezni identifikacijski broj;

(c)adresu poreznog obveznika;

(d)datum izdavanja;

(e)obuhvaćeno razdoblje;

(f)identifikacijsku oznaku poreznog tijela koje izdaje potvrdu;

(g)sve dodatne informacije koje mogu biti relevantne ako je potvrda izdana za potrebe koje nisu oslobođenje od poreza po odbitku na temelju ove Direktive ili informacije koje potvrda o poreznoj rezidentnosti obvezno sadržava u skladu s pravom EU-a.

3.Svaki eTRC obuhvaća barem kalendarsku godinu u kojoj je upućen zahtjev za njegovo izdavanje i valjan je tijekom tog razdoblja osim ako država članica koja izdaje eTRC ima dokaze koji upućuju na to da osoba na koju se odnosi eTRC nije rezidentna u njezinoj jurisdikciji.

4.Ako je za provjeru porezne rezidentnosti određenog poreznog obveznika potrebno više od jednog radnog dana, država članica obavješćuje osobu koja je uputila zahtjev za potvrdu o potrebi za dodatnim vremenom i o razlozima za kašnjenje.

5.Države članice priznaju eTRC izdan u drugoj državi članici kao dostatan dokaz rezidentnosti poreznog obveznika u toj drugoj državi članici u skladu sa stavkom 3.

6.Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja standardnih elektroničkih obrazaca, uključujući odredbe o jeziku, i tehničkih protokola, uključujući sigurnosne standarde za izdavanje eTRC-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.

POGLAVLJE III.

POSTUPAK OSLOBOĐENJA ZA POREZ PO ODBITKU

Odjeljak 1.

OVLAŠTENI FINANCIJSKI POSREDNICI

Članak 5.
Nacionalni registar ovlaštenih financijskih posrednika

1.Države članice koje ubiru porez po odbitku na dividende od dionica kojima se trguje na burzi isplaćene registriranim vlasnicima koji su rezidenti u porezne svrhe izvan te države članice i koje omogućuju oslobođenja od preplaćenog poreza po odbitku moraju uspostaviti nacionalni registar ovlaštenih financijskih posrednika. Države članice mogu se odlučiti upotrebljavati taj nacionalni registar i u odnosu na oslobođenja od preplaćenog poreza po odbitku na kamate od obveznica kojima se trguje na burzi.

2.Države članice koje ubiru porez po odbitku na kamate od obveznica kojima se trguje na burzi no istodobno takav porez ne ubiru na dividende od dionica kojima se trguje na burzi mogu se odlučiti na uspostavljanje nacionalnog registra.

3.Države članice koje uspostave nacionalni registar u skladu sa stavcima 1. i 2. imenuju tijelo nadležno za održavanje i ažuriranje tog registra.

4.Nacionalni registar sadržava sljedeće informacije o ovlaštenim financijskim posrednicima:

(a)ime ovlaštenog financijskog posrednika;

(b)datum registracije;

(c)podatke za kontakt i adresu internetske stranice ovlaštenog financijskih posrednika;

(d)EUID, ili, ako ovlašteni financijski posrednik nema takav broj, identifikacijsku oznaku pravnog subjekta ili bilo koji drugi registracijski broj koji je izdala njegova zemlja rezidentnosti.

5.Nacionalni registar mora biti javno dostupan na posebnoj internetskoj stranici države članice i mora se ažurirati barem jednom mjesečno.

Članak 6.
Obveza registriranja kao ovlaštenog financijskog posrednika

1.Države članice koje održavaju nacionalni sustav u skladu s člankom 5. propisuju obvezu registriranja u nacionalni registar za sve velike institucije iz članka 3. stavka 10. koje obrađuju isplate dividendi i, ako je relevantno, isplate kamata na ime vrijednosnih papira koje se izvršavaju u njihovim jurisdikcijama, i za sve središnje depozitorije vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 4. koji pružaju usluge zastupnika za porez po odbitku za iste isplate.

2.Države članice koje održavaju nacionalni sustav u skladu s člankom 5. na zahtjev omogućuju registriranje u taj registar svim financijskim posrednicima koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 7.

Članak 7.
Postupak registriranja

1.Države članice dužne su pobrinuti se za registriranje financijskog posrednika u nacionalni registar ovlaštenih financijskih posrednika u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva financijskog posrednika koji sadržava dokaze o ispunjavanju svih sljedećih uvjeta:

(a)rezidentnost u porezne svrhe u državi članici ili u jurisdikciji treće zemlje koja nije uvrštena u Prilog I. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe 39 ni u tablicu I. Priloga Delegiranoj uredbi (EU) 2016/1675 40 ;

(b)ako je financijski posrednik koji podnosi zahtjev kreditna institucija, ovlaštenje u jurisdikciji za porezne svrhe za obavljanje poslova skrbništva nad vrijednosnim papirima u skladu s točkama 12. i 14. Priloga I. Direktivi 2013/36/EU ili u skladu s usporedivim propisom treće zemlje; ako je financijski posrednik koji podnosi zahtjev investicijsko društvo, ovlaštenje u jurisdikciji za porezne svrhe za obavljanje poslova skrbništva nad vrijednosnim papirima u skladu s točkom 1. odjeljka B Priloga I. Direktivi 2014/65/EU ili u skladu s usporedivim propisom treće zemlje ili; ako je financijski posrednik koji podnosi zahtjev središnji depozitorij vrijednosnih papira, ovlaštenje u jurisdikciji za porezne svrhe u skladu s Uredbom EU 909/2014 ili u skladu s usporedivim propisom treće zemlje rezidentnosti;

(c)izjavu o usklađenosti s odredbama Direktive Vijeća 2014/107/EU 41 ili odredbama Direktive 2018/843/EU Europskog parlamenta i Vijeća 42 , kako je primjenjivo, ili odredbama usporedivog zakonodavstva jurisdikcije treće zemlje koja nije uvrštena u Prilog I. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe ni u tablicu I. Priloga Delegiranoj uredbi (EU) 2016/1675.

2.Financijski posrednici bez odgode obavješćuju nadležno tijelo države članice o svakoj promjeni informacija dostavljenih u skladu s točkama od (a) do (c).

Članak 8.
Brisanje iz nacionalnog registra

1.Države članice brišu ovlaštenog financijskog posrednika iz svojeg nacionalnog registra ako taj posrednik:

(a)zatraži brisanje iz registra; ili

(b)više ne ispunjava zahtjeve iz članka 7.

2.Države članice mogu iz svojeg nacionalnog registra izbrisati svakog ovlaštenog financijskog posrednika za kojeg utvrde ponovljeno i namjerno neispunjavanje obveza na temelju bilo kojeg od sljedećih instrumenata:

(a)ove Direktive;

(b)Direktive Vijeća 2014/107/EU; ili

(c)Direktive 2018/843/EU; ili

(d)usporedivog zakonodavstva treće zemlje rezidentnosti u porezne svrhe.

3.Država članica koja izbriše ovlaštenog financijskog posrednika iz svojeg nacionalnog registra o tome bez odgode obavješćuje sve ostale države članice koje održavaju nacionalni registar u skladu s člankom 5.

4.Države članice moraju se pobrinuti da se financijski posrednik koji je izbrisan iz nacionalnog registra u skladu sa stavkom 1. ponovno registrira ako se otkloni neusklađenost s odredbama ove Direktive uključujući plaćanje ili namirivanje iznosa koje treba platiti zbog te neusklađenosti.

ODJELJAK 2.

IZVJEŠĆIVANJE

Članak 9.
Obveza izvješćivanja

1.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se ovlaštene financijske posrednike registrirane u nacionalni registar obvezalo da nadležnom tijelu što prije nakon datuma utvrđivanja stanja dostavljaju informacije iz Priloga II., osim ako je na datum utvrđivanja stanja u tijeku uputa o namiri u odnosu na dio transakcije pa se u tom slučaju za tu transakciju izvješćivanje obavlja što prije nakon namire. Ako je 20 dana nakon datuma utvrđivanja stanja namira i dalje u tijeku za dio transakcije, ovlašteni financijski posrednici o tome izvješćuju u roku od sljedećih pet kalendarskih dana navodeći dio za koji je namira u tijeku.

2.Države članice dužne su pobrinuti se da ovlašteni financijski posrednici ne moraju dostavljati informacije iz Priloga II. naslova E ako iznos ukupne dividende isplaćen registriranom vlasniku na ime vlasnikova dioničarskog udjela u društvu ne premašuje 1 000 EUR.

3.Države članice koje se odluče upotrebljavati nacionalni registar uspostavljen na temelju članka 5. u odnosu na isplate kamata obvezuju ovlaštene financijske posrednike na dostavljanje informacija iz Priloga II. no ne zahtijevaju dostavljanje informacija iz naslova E.

4.Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja standardnih elektroničkih obrazaca, uključujući odredbe o jeziku, te zahtjeva za komunikacijske kanale za dostavljanje informacija iz Priloga II. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.

5.Države članice ovlaštenim financijskim posrednicima propisuju čuvanje dokumentacije kojom se potkrepljuju dostavljene informacije u nacionalnim registrima u razdoblju od pet godina i omogućivanje pristupa svim drugim informacijama i pristupa njihovim prostorima za potrebe revizije, te ovlaštenim financijskim posrednicima propisuju brisanje ili anonimiziranje svih osobnih podataka koje sadržava takva dokumentacija čim se revizija završi, a najkasnije pet godina nakon izvješćivanja.

ODJELJAK 3.

SUSTAVI OSLOBOĐENJA

Članak 10.
Zahtjev za oslobođenje na izvoru ili brzi povrat

1.Države članice zahtijevaju od ovlaštenog financijskog posrednika koji vodi ulagački račun registriranog vlasnika koji prima dividende ili kamate da zatraži oslobođenje u skladu s člankom 12. i/ili člankom 13. u ime tog registriranog vlasnika ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)registrirani vlasnik ovlastio je ovlaštenog financijskog posrednika da u njegovo ime zatraži oslobođenje; i

(b)ovlašteni financijski posrednik provjerio je i utvrdio prihvatljivost registriranog vlasnika u skladu s člankom 11. Takva provjera može uključivati i procjenu rizika kojom se uzimaju u obzir kreditni rizik i rizik od prijevare.

2.Neovisno o stavku 1., države članice ne pružaju oslobođenje u okviru sustava predviđenih člancima 12. i 13. za zahtjev, ako je:

(a)dividenda isplaćena na dionicu kojom se trguje na burzi, a koju je registrirani vlasnik stekao u roku od dva dana prije datuma prestanka prava na dividende;

(b)isplata dividende na predmetni vrijednosni papir za koji se traži oslobođenje povezana s financijskim aranžmanom koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut.

3.Neovisno o stavku 1., države članice mogu izuzeti zahtjeve za oslobođenje na temelju članaka 12. i 13. ako:

(a)barem jedan od financijskih posrednika u lancu isplata za vrijednosni papir nije ovlašteni financijski posrednik, a naknadni ovlašteni financijski posrednik u lancu nije dostavio nadležnom tijelu informacije o kojima bi financijski posrednik trebao izvješćivati u skladu s ovom Direktivom ako je riječ o certificiranom financijskom posredniku; ili

(b)se zahtijeva izuzeće od poreza po odbitku.

Članak 11.
Dubinska analiza prihvatljivosti registriranog vlasnika

1.Države članice osiguravaju da ovlašteni financijski posrednik koji u ime registriranog vlasnika zahtijeva oslobođenje u skladu s člankom 12. i/ili 13. od tog registriranog vlasnika dobije izjavu da registrirani vlasnik:

(a)zaista jest stvarni vlasnik dividende ili kamata kako je definirano nacionalnim zakonodavstvom države članice izvora; i

(b)nije sudjelovao u financijskom aranžmanu povezanom s predmetnom dionicom kojom se trguje na burzi, a koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut.

2.Države članice osiguravaju da ovlašteni financijski posrednici koji traže oslobođenje u skladu s člankom 12. i/ili 13. u ime registriranog vlasnika provjere:

(a)eTRC registriranog vlasnika i/ili odgovarajući dokaz o poreznoj rezidentnosti u trećoj zemlji;

(b)izjavu i poreznu rezidentnost registriranog vlasnika na temelju informacija dobivenih mehanizmima unutarnje kontrole kojima se ovlašteni financijski posrednik koristi kako bi ispunio obveze povezane sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma na temelju Direktive (EU) 2015/849 43 ili usporedive informacije koje se zahtijevaju u trećim zemljama;

(c)pravo registriranog vlasnika na određenu sniženu stopu poreza po odbitku u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između države članice izvora i jurisdikcija u kojima je registrirani vlasnik rezident za porezne svrhe ili u skladu s posebnim nacionalnim zakonodavstvom države članice izvora;

(d)u slučaju isplate dividende i na temelju informacija dostupnih ovlaštenom financijskom posredniku, moguće postojanje bilo kakvog financijskog aranžmana koji na datum prestanka prava na dividende nije namiren, istekao je ili je na drugi način raskinut, osim ako dividenda isplaćena registriranom vlasniku za svaku grupu identičnih dionica koje posjeduje ne premašuje 1 000 EUR.

3.Države članice osiguravaju da ovlašteni financijski posrednici imaju uspostavljene odgovarajuće postupke za obavljanje provjera u skladu sa stavkom 2.

Članak 12.
Oslobođenje od poreza na izvoru

Države članice mogu dopustiti ovlaštenim financijskim posrednicima koji vode ulagački račun registriranog vlasnika da zatraže oslobođenje na izvoru u ime registriranog vlasnika u skladu s člankom 10. tako da zastupniku za porez po odbitku dostave sljedeće:

(a)informacije o poreznoj rezidentnosti registriranog vlasnika; i

(b)informacije o stopi poreza po odbitku koja se primjenjuje na plaćanje u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili u skladu s posebnim nacionalnim zakonodavstvom.

Članak 13.
Sustav brzog povrata

1.Države članice mogu dopustiti ovlaštenim financijskim posrednicima koji vode ulagački račun registriranog vlasnika da zatraže brzi povrat preplaćenog poreza po odbitku u ime registriranog vlasnika u skladu s člankom 10. ako su informacije iz stavka 3. ovog članka dostavljene što je prije moguće nakon datuma plaćanja, a najkasnije u roku od 25 kalendarskih dana od datuma isplate dividende ili kamate.

2.Države članice obrađuju zahtjev za povrat podnesen u skladu sa stavkom 1. u roku od 25 kalendarskih dana od datuma takvog zahtjeva ili od datuma na koji su svi relevantni ovlašteni financijski posrednici ispunili obveze izvješćivanja na temelju ove Direktive, ovisno o tome što nastupi kasnije. Države članice primjenjuju kamate u skladu s člankom 14. na iznos takvih povrata za svaki dan kašnjenja nakon 25. dana.

3.Ovlašteni financijski posrednik koji traži brzi povrat mora predmetnoj državi članici dostaviti sljedeće informacije:

(a)informacije o isplati dividende ili kamate kako je navedeno u naslovu B Priloga II.;

(b)pravnu osnovu primjenjive stope poreza po odbitku i ukupni iznos preplaćenog poreza koji treba vratiti;

(c)informacije o poreznoj rezidentnosti registriranog vlasnika;

(d)izjavu registriranog vlasnika u skladu s člankom 11.

4.Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja standardnih elektroničkih obrazaca, uključujući odredbe o jeziku, i zahtjeve za komunikacijske kanale za podnošenje zahtjeva u skladu s ovim člankom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18.

Članak 14.
Zatezne kamate

Države članice primjenjuju kamatu u skladu s člankom 13. stavkom 2. po stopi jednakoj kamati ili ekvivalentnoj naknadi koju država članica primjenjuje na zakašnjela plaćanja poreza na prihod registriranih vlasnika ili, ako nacionalno zakonodavstvo država članica ne uključuje takvu odredbu, po eurskoj kratkoročnoj kamatnoj stopi uvećanoj za 50 baznih bodova ili, ako nisu dio Europskog tečajnog mehanizma, po ekvivalentnoj kamatnoj stopi koju primjenjuje njihova središnja banka uvećanoj za 50 baznih bodova.

Članak 15.
Standardni sustav povrata

Države članice donose odgovarajuće mjere kako bi osigurale da, ako se članci 12. i 13. ne primjenjuju na dividende, jer uvjeti ove Direktive nisu ispunjeni, registrirani vlasnik ili njegov ovlašteni predstavnik koji traži povrat preplaćenog poreza po odbitku na takve dividende dostavi barem informacije koje se zahtijevaju u skladu s naslovom E Priloga II., osim ako ukupna dividenda isplaćena registriranom vlasniku na temelju udjela vlasnika u društvu ne prelazi 1 000 EUR, i osim ako su te informacije već dostavljene u skladu s obvezama iz članka 9.

Članak 16.
Građanskopravna odgovornost

Ako ovlašteni financijski posrednik namjerno ili iz nemara ne ispunjava svoje obveze iz članaka 9., 10., 11., 12. i 13., države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se ovlašteni financijski posrednik može smatrati odgovornim za cijeli ili dio gubitka prihoda od poreza po odbitku koji je država članica pretrpjela u vezi sa zahtjevom iz članka 12. ili 13.

Članak 17.
Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Takve sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. 44

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 19.
Evaluacija

1.Nakon stupanja na snagu nacionalnog zakonodavstva o prenošenju Komisija svakih pet godina preispituje i evaluira uspješnost Direktive. Izvješće o evaluaciji Direktive uključujući moguću potrebu za izmjenama određenih odredaba dostavlja se Europskom parlamentu i Vijeću do prosinca 2031. i svakih pet godina nakon toga.

2.Države članice dostavljaju Komisiji sve informacije relevantne za evaluaciju Direktive radi poboljšavanja postupaka oslobođenja za porez po odbitku i smanjivanja dvostrukog oporezivanja, kao i radi suzbijanja poreznih zlouporaba, u skladu sa stavkom 3.

3.Komisija provedbenim aktima utvrđuje informacije koje države članice trebaju dostavljati za potrebe evaluacije te format i načine dostavljanja tih informacija.

4.Komisija čuva informacije dostavljene na temelju stavka 2. kao povjerljive informacije u skladu s odredbama koje se primjenjuju na institucije Unije.

5.Informacije koje država članica dostavi Komisiji na temelju stavka 2. i izvješća ili dokumenti Komisije koji sadržavaju te informacije smiju se dostaviti drugim državama članicama. Dostavljene informacije podliježu obvezi čuvanja službene tajne i zaštićene su na način koji se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila.

Članak 20.
Zaštita osobnih podataka

1.Države članice smiju ograničiti prava osoba čiji se podaci obrađuju na temelju članaka od 15. do 19. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 45 samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je njihovim nadležnim tijelima potrebno radi ublažavanja rizika od porezne prijevare, utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza u državama članicama, posebno provjerom primjenjuje li se na registriranog vlasnika ispravna stopa poreza po odbitku ili provjerom odobrava li se registriranom vlasniku oslobođenje u primjerenom roku, ako na to ima pravo.

2.Pri obradi osobnih podataka ovlašteni financijski posrednici i nadležna tijela država članica smatraju se voditeljima obrade u smislu članka 4. stavka 7. Uredbe (EU) 2016/679, u okviru djelatnosti koje obavljaju na temelju ove Direktive.

3.Informacije, uključujući osobne podatke, koje se obrađuju na temelju ove Direktive čuvaju se samo u razdoblju koje je nužno za ostvarivanje ciljeva ove Direktive, u skladu s nacionalnim pravilima o rokovima pojedinačnog voditelja obrade za čuvanje takvih podataka, a u svakom slučaju najdulje 10 godina.

Članak 21.
Obavješćivanje

Država članica koja uspostavi i održava nacionalni registar u skladu s člankom 5. o tome obavješćuje Komisiju i ostale države članice te o svim promjenama pravila o upravljanju tim registrom. Komisija te informacije objavljuje u Službenom listu Europske unije i prema potrebi ih ažurira.

Članak 22.
Prenošenje

1.Države članice najkasnije do 31. prosinca 2026. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2027.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 23.
Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 24.
Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Novi sustav EU-a za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i sprečavanje zlouporabe poreza u području poreza po odbitku, takozvani „FASTER” (Brže i sigurnije oslobođenje od preplaćenog poreza, engl.: Faster and Safer Tax Excess Relief).

1.2.Predmetna područja politike

Porezna politika.

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1) olakšavanje prekograničnih ulaganja u EU-u tako što će porezni obveznici dobiti primjeren i djelotvoran pristup oslobođenjima za porez koja proizlaze iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i direktiva EU-a

2) sprečavanje zlouporabe poreza u području poreza po odbitku

3) Gospodarske koristi

1.4.2.Specifični ciljevi

1) Skraćeno razdoblje za oslobođenje ili povrat preplaćenog poreza po odbitku

2) Osiguravanje usklađenosti financijskih posrednika sa zahtjevima dubinske analize klijenta i izvješćivanje poreznih uprava o tome

3) Sprječavanje zlouporaba u području poreza po odbitku (Cum-Ex i Cum-Cum)

4) Opremanje poreznih uprava država članica instrumentima za sigurno i pravodobno provođenje postupaka povrata/oslobođenja na izvoru

5) Utjecaj prijedloga na gospodarstvo

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Rokovi utvrđeni u okviru Prijedloga zajamčili bi brži povrat preplaćenog poreza po odbitku ili primjenu bilo koje niže primjenjive stope poreza po odbitku u trenutku plaćanja. S obzirom na obveze izvješćivanja, osiguralo bi se da se informacije dostavljaju poreznim tijelima kako bi se omogućila znatna transparentnost i da se te informacije djelotvorno upotrebljavaju za borbu protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza u sustavima povrata/oslobođenja za porez po odbitku u EU-u, uz istodobno osiguravanje učinkovitosti sustava. Drugi je cilj pozitivan učinak na gospodarske pokazatelje kao što su BDP, plaće i zapošljavanje.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Specifični cilj	Pokazatelji	Alati za mjerenje
Skraćeno razdoblje za oslobođenje ili povrat preplaćenog poreza po odbitku	Jesu li dani plaćanja za povrate poreza po odbitku u skladu s unaprijed utvrđenim rokovima plaćanja u prijedlogu i, prema potrebi, plaćaju li se ulagačima zatezne kamate za zakašnjele isplate povrata	Godišnji podaci koje treba dostaviti Komisiji po državi članici izvora
Osiguravanje da se ovlašteni financijski posrednici pridržavaju zahtjeva dubinske analize klijenta i obveza izvješćivanja	Aktivnosti praćenja koje provodi država članica radi osiguravanja usklađenosti financijskih posrednika iz EU-a (provodi država članica u kojoj su registrirani u nacionalnom registru) i financijskih posrednika izvan EU-a (provode države članice u kojima su registrirani)	Godišnje izvješće koje država članica dostavlja u nacionalni registar u kojem je financijski posrednik registriran
Sprječavanje zlouporabe u području poreza	Godišnja procjena države članice izvora o korisnosti podataka koje su dostavili posrednici/zastupnici za porez po odbitku za stvarno otkrivanje i sprečavanje zlouporabe u području poreza Procjena će uključivati upotrebu i koristi prijavljenih podataka (broj slučajeva zlouporabe i povezane iznose) za otkrivanje i suzbijanje zlouporabe poreza po odbitku (Cum/Ex i Cum/Cum)	Godišnja procjena koju Komisiji dostavlja država članica izvora.
Opremljenost poreznih uprava država članica instrumentima za sigurno provođenje postupaka povrata/oslobođenja na izvoru	Točnost i potpunost informacija koje financijski posrednici/zastupnici za porez po odbitku dostavljaju poreznoj upravi države članice izvora Godišnja procjena države članice izvora o provedivosti pravila o raspodjeli odgovornosti na nacionalnoj razini	Godišnja procjena koju Komisiji dostavlja država članica izvora.
Učinak prijedloga na gospodarstvo EU-a	Procjena gospodarskih učinaka prijedloga na BDP, ulaganja, plaće i zapošljavanje Ta će procjena uključivati izvor podataka i metodologiju koji se upotrebljavaju u studijama JRC-a iz Priloga 4. procjeni učinka priloženoj prijedlogu, uključujući prekograničnu koordiniranu anketu o portfeljnim ulaganjima (CPIS)	Godišnje ocjenjivanje koje provodi Komisija

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

       

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

   

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele