EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.6.2023.

COM(2023) 271 final

2023/0165(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2023) 202 final} - {SWD(2023) 148 final} - {SWD(2023) 149 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Za praćenje usklađenosti brodova sa standardima IMO-a i ILO-a prije svega je odgovorna država u kojoj je brod registriran i čiju državnu pripadnost ima – država zastave. Međutim, pravila države zastave primjenjuju se samo na plovila koja plove pod tom zastavom. I dalje postoje države zastave koje nedovoljno kvalitetnim plovilima dopuštaju plovidbu pod njihovim zastavama ili ne mogu na odgovarajući način provoditi međunarodna pravila. Stoga mnoge najvažnije tehničke konvencije IMO-a sadržavaju odredbe o obavljanju inspekcijskog pregleda brodova kad plovila posjećuju strane luke kako bi se osiguralo da ispunjavaju međunarodne zahtjeve.

Kako bi se poboljšala učinkovitost, države luke koje obavljaju inspekcijske preglede u okviru nadzora države luke počele su sustavno koordinirati svoj rad na regionalnoj razini. Pariški memorandum o suglasnosti o nadzoru države luke 3 (dalje u tekstu „Pariški memorandum”) sastavljen 1982. prva je od devet međuvladinih struktura u svijetu. Sve 24 države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) s morskim lukama te Kanada, Ruska Federacija 4 i Ujedinjena Kraljevina potpisnice su Pariškog memoranduma. EU nije član.

Direktiva o nadzoru države luke uključuje postupke i alate Pariškog memoranduma kako je utvrđeno 2009. Pariški memorandum i Direktiva o nadzoru države luke temelje se na konceptima podijeljenoga tereta i ciljanih, usklađenih inspekcijskih pregleda. Komisija, uz pomoć Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA), svim državama članicama EGP-a i Pariškog memoranduma pruža tehničku podršku potrebnu za odlučivanje o tome koja će plovila pregledati, za izvješćivanje i dijeljenje rezultata inspekcijskih pregleda u okviru nadzora države luke putem baze podataka THETIS (kojom upravlja EMSA) te za osposobljavanje za obavljanje inspekcijskih pregleda. Države članice EGP-a dobivaju i informacije o plovilima koja namjeravaju pristati u njihovim lukama putem sustava Unije za razmjenu pomorskih informacija „SafeSeaNet” 5 kako bi mogle planirati inspekcijske preglede.

Glavni su ciljevi Direktive o nadzoru države luke sljedeći:

i.kontinuirano povećanje pomorske sigurnosti i zaštite;

ii.kontinuirano unapređivanje sprečavanja onečišćenja i poboljšanje u pogledu utjecaja na okoliš;

iii.kontinuirano poboljšanje životnih i radnih uvjeta na brodu;

iv.izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

U tu su svrhu ključni elementi sustava EU-a za nadzor države luke sljedeći:

i.zauzeti usklađen pristup inspekcijskim pregledima i zabranama plovidbe;

ii.da svaka država članica preuzme godišnju obvezu inspekcijskih pregleda;

iii.podvrgnuti brodove inspekcijskom pregledu na temelju profila rizičnosti broda izrađenog za svaki pojedini brod; i

iv.voditi evidencije i razmjenjivati informacije (baza podataka inspekcijskih pregleda).

Od stupanja na snagu Direktiva je izmijenjena radi provedbe Konvencije o radu pomoraca iz 2006. (MLC, 2006.) 6 . Nadalje, u EU-u se posebna pravila primjenjuju na trajekte na redovnoj liniji 7 , zahtjeve u pogledu osiguranja 8  , kontrolu brodskog otpada i ostataka tereta 9 ,, sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova 10   te praćenje, izvješćivanje i verifikaciju (MRV) emisija stakleničkih plinova 11 , pri čemu se inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke provjerava provedba tih pravila. Nadzor države luke primjenjuje se i za provjeru u velikoj većini država članica EU-a kad je riječ o drugim pravnim aktima EU-a, kao što je kontrola sadržaja sumpora u brodskim gorivima 12 . Nadzor države luke u EU-u uglavnom se temelji na pravilima i postupcima Pariškog memoranduma, međutim te se odredbe EU-a ne primjenjuju na zemlje potpisnice Pariškog memoranduma koje nisu članice EGP-a.  

Direktiva je 2018. bila predmet ex post evaluacije i provjere primjerenosti za pomorski promet (uz druge zakonodavne akte EU-a o pomorskoj sigurnosti). Od njezina stupanja na snagu, Komisija je kontinuirano pratila primjenu Direktive i utvrdila sljedeća problematična pitanja:

1.)postojeći zahtjevi EU-a nisu usklađeni s novim međunarodnim obveznim pravilima i novim postupcima dogovorenima na regionalnoj razini (Međunarodna pomorska organizacija – IMO i Pariški memorandum);

2.)postojeći zahtjevi EU-a ne primjenjuju se na ribarska plovila – nad ribarskim plovilima duljine veće od 24 metra, na koja se primjenjuju određene međunarodne konvencije, mogao bi se provoditi nadzor države luke, no ne podvrgavaju se inspekcijskom pregledu ili se ne podvrgavaju inspekcijskom pregledu na koordinirani način;

3.)inspekcijski pregledi u okviru nadzora države luke neravnomjerno su raspoređeni među lukama EU-a;

4.)postojeći obrazac profila rizičnosti broda i mehanizam odabira brodova za inspekcijski pregled nisu ažurirani;

5.)sustav se previše oslanja na komplicirani sustav potvrda u papirnatom obliku; i

6.)određeni su postupci neadekvatni i nefleksibilni, a određeni resursi za nadzor države luke nisu dovoljni (vještine, osposobljavanje).

Utvrđeni problemi prisutni su u cijelom EU-u i imaju iste temeljne uzroke. Bez djelovanja na razini EU-a države članice mogle bi djelovati nekoordinirano i neusklađeno. Poboljšanje Direktive kako bi se riješili utvrđeni problemi predstavlja jasnu vrijednost za EU.

–ažurirati i uskladiti zakonodavstvo EU-a s međunarodnim pravilima i postupcima utvrđenima u IMO-u/ILO-u ili Pariškom memorandumu,

–zaštititi ribarska plovila, posadu i okoliš. Veća ribarska plovila duljine veće od 24 metara nisu uključena u trenutačni opseg nadzora države luke. Dobrovoljni sustav kontrole za tu vrstu plovila trebao bi povećati razinu usklađenosti s međunarodnim standardima sigurnosti i zaštite okoliša koji se primjenjuju na ta plovila,

–osigurati veću primjenu digitalnih rješenja. Prijedlogom se posebno potiče prihvaćanje i upotreba elektroničkih statutarnih svjedodžbi, konkretno povezivanjem njihove uporabe s profilom rizičnosti broda koji se upotrebljava za odabir brodova za inspekcijski pregled,

–osigurati učinkovit i usklađen pristup obavljanju inspekcijskih pregleda u okviru nadzora države luke. To uključuje bolji odabir plovila za inspekcijski pregled, konkretno restrukturiranjem zastarjelih aspekata profila rizičnosti broda i dodavanjem novih elemenata tom profilu.

Radi jasnoće i dosljednosti ovim se Prijedlogom ažuriraju i određene definicije i upućivanja na povezano zakonodavstvo EU-a i pravila IMO-a.

•Dosljednost u odnosu na postojeće odredbe politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a

Ovaj je Prijedlog dio Komisijina programa REFIT te se njime ostvaruje agenda za bolju regulativu jer osigurava jednostavnost i jasnoću postojećeg zakonodavstva, ne stvara nepotrebno opterećenje i usklađen je s političkim, društvenim i tehnološkim razvojem. Ovaj Prijedlog i povezani prijedlozi revizije drugih direktiva o pomorskoj sigurnosti također su dio zakonodavstva EU-a o pomorskoj sigurnosti, koja uključuje sustav EU-a za nadzor plovidbe i razmjenu pomorskih informacija (SafeSeaNet) 15 ,, Uredbu o osnivanju EMSA-e 16 , Direktivu o sigurnosti ribarskih plovila 17 , zakonodavstvo EU-a o priznatim organizacijama 18 , Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji 19 i drugo zakonodavstvo EU-a o okolišu 20 , te imaju znatnu interakciju s njim.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Budući da su međunarodni instrumenti u području nadzora države luke u sektoru pomorskog prometa u isključivoj nadležnosti EU-a u skladu s člankom 3. stavkom 2. UFEU-a, načelo supsidijarnosti ne primjenjuje se ni na te instrumente ni na pravila EU-a o provedbi tih sporazuma.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Budući da Prijedlog zahtijeva samo nekoliko izmjena Direktive 2009/16/EZ, direktiva o izmjeni najprikladniji je pravni instrument.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U ex post evaluaciji REFIT-a iz 2018. i provjeri primjerenosti za pomorski promet zaključeno je da Direktiva, iako se njome u određenoj mjeri ograničava fleksibilnost Pariškog memoranduma, pruža dodanu vrijednost kombiniranjem okvira za nadzor države luke s mehanizmom za provedbu zakona kako bi se osigurala ispravna i dosljedna provedba u državama članicama. To je dovelo do pritiska za postizanje boljih rezultata i stalno poboljšanje, a time i do bolje raspodjele resursa na razini država članica za nadzor države luke. U evaluaciji je zaključeno da je Direktiva pridonijela planiranim ciljevima poboljšanja pomorske sigurnosti, zaštite, sprečavanja onečišćenja te osiguravanja boljih radnih i životnih uvjeta na brodovima.

EMSA je na važne načine podržala sustav nadzora države luke. Više od dvije trećine država članica EU-a/EGP-a koje obavljaju inspekcijske preglede upotrebljava isključivo THETIS za odabir plovila koja će se podvrgnuti inspekcijskom pregledu. Utvrđeno je da su vrlo važni i uloga EMSA-e u upravljanju i ažuriranju THETIS-a te osposobljavanje inspektora koje EMSA provodi radi usklađivanja inspekcijskih pregleda u cijelom području Pariškog memoranduma.

Osim toga, Komisija i EMSA kontinuirano prate provedbu Direktive. Budući da se izvješća o inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke odmah po završetku inspekcijskog pregleda moraju učitati u THETIS, EMSA ima detaljan pregled svih obavljenih inspekcijskih pregleda gotovo u stvarnom vremenu. EMSA također osigurava službu za pomoć i pruža tehničku pomoć državama članicama kojima je potrebna te obavlja posjete državama članicama EGP-a radi provjere usklađenosti.

Međutim, EMSA-inom provjerom primjerenosti za pomorski promet i horizontalnom analizom utvrđeno je nekoliko područja u sustavu nadzora države luke koja bi se mogla poboljšati.

•Savjetovanja s dionicima

–četiri preliminarna razgovora s predstavnicima ključnih dionika na razini EU-a, posebno radi poboljšanja definicije cjelokupnog problema i mogućih opcija politike,

–ciljanu anketu među dionicima koju je organizirao konzultant zadužen za vanjsku popratnu studiju procjene učinka i koja je trajala od 7. rujna do 6. listopada 2021. Anketa je poslana ključnim dionicima s posebnim zahtjevima za informacijama kojima bi se prije svega poduprla procjena učinaka mogućih mjera politike,

–konzultant zadužen za vanjsku popratnu studiju procjene učinka održao je od 13. srpnja do 16. rujna 2021. 22 ciljana razgovora s ključnim dionicima kako bi se ispunili posebni zahtjevi za informacijama, posebno kako bi se poduprla procjena učinaka mogućih mjera politike,

–GU MOVE i konzultant zadužen za vanjsku popratnu studiju procjene učinka organizirali su dodatne aktivnosti savjetovanja s državama članicama i ključnim dionicima kako bi se prikupila njihova stajališta o različitim mjerama politike, ali i potvrdili novi i konačni rezultati popratne studije za procjenu učinka u smislu kvantifikacije učinaka. Te su se aktivnosti provodile tijekom sastanaka EU-ova sektorskog odbora za socijalni dijalog o pomorskom prometu (16. travnja, 23. rujna i 16. prosinca 2021.), EU-ova sektorskog odbora za socijalni dijalog o morskom ribarstvu (29. siječnja, 8. ožujka i 16. studenoga 2021.) i EU-ova sektorskog odbora za socijalni dijalog o lukama (19. studenoga 2021.), neformalnog sastanka ravnatelja za pomorski promet država EU-a/EGP-a (30. studenoga 2021.), virtualnih sastanaka i sastanaka uživo Odbora za nadzor države luke Pariškog memoranduma (svibanj 2021. i svibanj 2022.) i sastanaka Odbora EU-a za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (17. svibnja i 11. studenoga 2021. te 31. svibnja 2022.).

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

•Procjena učinka

·Primjena pristupa „jedan za jedan”

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa (REFIT)

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Provedba se može pratiti tako da Komisija i/ili EMSA prate bazu podataka THETIS kako bi provjerile odabiru li se brodovi za inspekcijske preglede ispravno, obavljaju li se inspekcijski pregledi ispravno te unose li se izvješća o inspekcijskim pregledima u bazu podataka. EMSA provodi i cikluse posjeta državama članicama radi provjere operacija na terenu u okviru EMSA-ine potpore Komisiji 21 . Države članice morat će imati sustav upravljanja kvalitetom kako bi potvrdile primjerenost svoje organizacije, politika, postupaka, resursa i dokumentacije za postizanje ciljeva. To će se morati potvrditi te će podlijegati periodičnoj reviziji. Od država članica zahtijevat će se da s Komisijom ili EMSA-om dijele rezultate revizija koje provodi akreditirano tijelo tako da nacionalna tijela za nadzor države luke mogu zadržati certifikat sustava upravljanja kvalitetom.

Budući da je predviđeno da puni ciklus predviđenih provedbenih posjeta EMSA-e traje pet godina 22 , predlaže se evaluacijski ciklus Direktive u intervalima od sedam godina.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U uvodnoj izjavi 11. potiče se sve države članice EU-a koje ispunjavaju uvjete (Španjolska, Grčka, Francuska, Hrvatska, Italija i Slovenija) da postanu članice Mediteranskog memoranduma o razumijevanju o nadzoru države luke kako bi se poboljšala kvaliteta i povećao broj inspekcijskih pregleda u okviru nadzora države luke koji se obavljaju u sredozemnom bazenu.

Točkom 28. ažurira se Prilog VIII. u pogledu postupaka odbijanja uplovljavanja (zabrane) iz članka 16. kako bi se ti postupci uskladili s izmjenama koje su već dogovorene u Pariškom memorandumu.

2023/0165 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

Uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 23 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 24 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 25   utvrđuju se pravila o sustavu inspekcijskih pregleda u okviru nadzora države luke, kojim se brodovi koji ispunjavaju uvjete i pristaju u lukama Unije podvrgavaju inspekcijskom pregledu kako bi se provjerilo ispunjavaju li osposobljenost posade na brodu te stanje broda i njegove opreme zahtjeve međunarodnih konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru i zaštiti morskog okoliša.

(2)Direktiva 2009/16/EZ temelji se na već postojećoj dobrovoljnoj međuvladinoj strukturi Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke (Pariški memorandum) i konceptima podijeljenog tereta inspekcijskih pregleda, odabiru brodova za inspekcijske preglede na temelju rizika, usklađenim inspekcijskim pregledima i dijeljenju rezultata inspekcijskih pregleda.

(3)Od stupanja na snagu Direktive 2009/16/EZ dogodile su se promjene u međunarodnom regulatornom okruženju (posebno u Pariškom memorandumu i Međunarodnoj pomorskoj organizaciji) te je zabilježen tehnološki razvoj. To bi trebalo uzeti u obzir, kao i iskustvo stečeno u provedbi Direktive 2009/16/EZ.

(4)Na snagu je stupio niz međunarodnih konvencija koje su države članice ratificirale od 2011. To su Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i sedimentima i Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina (Konvencija iz Nairobija). Stoga bi ih trebalo uvrstiti na popis konvencija obuhvaćenih Direktivom 2009/16/EZ kako bi se omogućila njihova provedba kao dio sustava nadzora države luke.

(5)Kako bi se omogućio ažurirani i usklađeni sustav nadzora države luke, potrebno je brže ažurirati popis međunarodnih konvencija koje se provode u okviru nadzora države luke, a da se pritom ne mijenja Direktiva u cijelosti. Stoga bi nakon što međunarodna konvencija stupi na snagu, što znači da je dosegnuta dogovorena razina ratifikacije, i nakon što je članice Pariškog memoranduma donesu kao relevantan instrument, Komisija trebala ažurirati popis konvencija u Direktivi.

(6)Zbog svoje male veličine većina ribarskih plovila u EU-u plovi u teritorijalnim vodama pa nije izgledno da će biti podvrgnuti inspekcijskim pregledima u stranim lukama. To znači da će, općenito gledano, vjerojatno samo veća ribarska plovila duljine veće od 24 metra (koja su ujedno ribarska plovila koja najviše podliježu međunarodnim konvencijama) ploviti u međunarodnim vodama i pristajati u lukama koje se ne nalaze u zemlji u kojoj su registrirana te će stoga podlijegati nadzoru države luke. Budući da se većina međunarodnih konvencija koje se primjenjuju na veća ribarska plovila razlikuje od onih koje se trenutačno provode nadzorom države luke, kako bi se izbjegli neželjeni učinci prelijevanja na postojeći sustav nadzora države luke, predlaže se paralelni sustav nadzora države luke za ribarska plovila.

(7)Međutim, zbog načina ribolova ta veća ribarska plovila ne posjećuju sve države članice EU-a. Stoga se predlaže dobrovoljni sustav za one države članice EU-a koje žele obavljati te inspekcijske preglede koji je odvojen od postojećeg sustava nadzora države luke kako bi se omogućila fleksibilnost u načinu na koji se razvijaju standardi u nadzoru države luke. Taj sustav nadzora države luke nad ribarskim plovilima duljine veće od 24 metra stoga se može slobodno razviti u državama članicama i Komisiji te u okviru Pariškog memoranduma.

(8)Mehanizmom pravičnog udjela osigurava se raspodjela tereta inspekcijskih pregleda među državama članicama Pariškog memoranduma. Za svaku državu članicu određuje se broj inspekcijskih pregleda koji predstavlja njezin „pravični udio”, odnosno njezinu obvezu u pogledu inspekcijskih pregleda koju treba ispuniti svake godine. Ispunjavanje uvjeta za inspekcijski pregled prvenstveno se određuje prema vremenu koje je proteklo od posljednjeg inspekcijskog pregleda. Brodovi iz prioritetne skupine II. mogu se podvrgnuti inspekcijskom pregledu, dok se plovila iz prioritetne skupine I. moraju podvrgnuti inspekcijskom pregledu.

(9)Državama članicama dopušteno je ne obaviti određeni broj „prioritetnih” inspekcijskih pregleda, a da time ne prekrše svoje obveze u pogledu inspekcijskih pregleda. Međutim, u nekim državama članicama broj stvarnih pristajanja brodova tijekom određene godine može biti veći ili manji od dodijeljene obveze u pogledu inspekcijskih pregleda. Utvrđeno je da alternativna metoda usklađivanja s obvezom pravičnog udjela za te države članice (preopterećene ili nedovoljno opterećene) nije fleksibilna te je stoga potrebno predmetne odredbe uskladiti s revidiranim odredbama Pariškog memoranduma.

(10)Državama članicama dopušteno je i da u određenim okolnostima odgode inspekcijske preglede brodova, pod uvjetom da se plovilo podvrgne inspekcijskom pregledu u sljedećoj luci pristajanja ili u roku od 15 dana te se ta mogućnost mijenja kako bi je mogle iskoristiti sve države članice. Određene kategorije plovila za koje se smatra da predstavljaju veći rizik i koja stoga ispunjavaju uvjete za prošireni inspekcijski pregled moraju prijaviti predviđeno vrijeme uplovljavanja u luku 72 sata prije dolaska. Međutim, protekom godina zaključeno je da je ta obveza preveliko opterećenje za brodare i da nema dodanu vrijednost jer su potrebne informacije nacionalnim tijelima lakše dostupne u bazi podataka THETIS. Na temelju toga Pariškim memorandumom ukinuta je ta obveza obavješćivanja prije uplovljavanja te bi stoga s tim trebalo uskladiti Direktivu 2009/16/EZ.

(11)Posljednjeg desetljeća, unatoč sve većem broju plovila koja pristaju u luke EU-a, uključujući pomorski prijevoz robe na kratkim udaljenostima između glavnih luka u državama članicama EU-a i luka koje se nalaze u zemljopisnoj Europi ili u neeuropskim zemljama na Sredozemnom i Crnom moru, sigurnosni profil plovila koja pristaju u luke EU-a znatno se poboljšao. Inspekcijski pregledi u okviru nadzora države luke sve se više upotrebljavaju za provedbu zakonodavstva o okolišu, primjerice u vezi s emisijama sumpora ili sigurnim i za okoliš prihvatljivim uništavanjem brodova. Cilj je paketa „Spremni za 55 %” smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova u EU-u za 55 % do 2030., čime će se utrti put klimatskoj neutralnosti do 2050., a očekuje se da će pomorski promet tome pridonijeti. Međutim, prioriteti kod profila rizičnosti broda izrađenog prije 2009. bili su drugačiji, slijedom čega taj profil nije u potpunosti pogodan usmjeravanju inspekcijskih pregleda na plovila koja nanose najviše štete okolišu.

(12)Na temelju toga profil rizičnosti broda trebalo bi ažurirati kako bi bio u skladu s aspektima okoliša tako da se prida veća važnost okolišnoj učinkovitosti, uključujući intenzitet ugljika tijekom plovidbe brodova koji se podvrgavaju inspekcijskom pregledu, kao i nedostacima i zabranama plovidbe povezanima s okolišem.

(13)Digitalizacija je ključni aspekt tehnološkog napretka u području prikupljanja i priopćavanja podataka te se njome želi pridonijeti smanjenju troškova i učinkovitoj upotrebi ljudskih resursa. Broj brodova koji posjeduju elektroničke svjedodžbe u porastu je i očekuje se da će i dalje rasti. Stoga bi učinkovitost nadzora države luke trebalo poboljšati većom upotrebom elektroničkih svjedodžbi kako bi inspekcijski pregledi brodova bili bolje pripremljeni. Prihvaćanje i upotrebu tih elektroničkih svjedodžbi trebalo bi poticati njihovim uključivanjem u profil rizičnosti broda.

(14)Nadzor države luke postaje sve složeniji jer se dodaju novi zahtjevi u pogledu inspekcijskih pregleda, bilo na temelju prava EU-a ili putem Međunarodne pomorske organizacije. Stoga je potrebno osigurati usavršavanje i prekvalifikaciju službenika za nadzor države luke te stalno ažurirati njihovo usavršavanje.

(15)U skladu s Direktivom 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 26 od uprava država zastave Unije zahtijeva se da imaju sustav upravljanja kvalitetom kako bi pomogle državama članicama da dodatno poboljšaju svoje rezultate kao države zastave i kako bi se osigurali jednaki uvjeti među upravama. Sličan zahtjev u pogledu aktivnosti nadzora države luke trebao bi omogućiti državama članicama da potvrde primjerenost svojih organizacijskih struktura, politika, postupaka, resursa i dokumentacije za postizanje ciljeva, kao i to da spriječe da određeni dijelovi sustava kao što su raspodjela resursa ili osoblja postanu problematični.

(16)Kako bi se omogućila ažurirana primjena odredbi ove Direktive koja bi državama članicama omogućila da ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu u skladu s Direktivom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s ažuriranjem konvencija obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2009/16/EZ i izmjenom popisa postupaka i smjernica koji se odnosi na nadzor države luke donesenog Pariškim memorandumom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 27 Naime, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se odnose na pripremu delegiranih akata.

(17)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredbi Direktive 2009/16/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu popisa konvencija obuhvaćenih njezinim područjem primjene, sustava dobrovoljnog nadzora države luke za ribarska plovila ukupne duljine veće od 24 metra, uvjeta za primjenu Priloga VII. o proširenom inspekcijskom pregledu, jedinstvenog skupa smjernica i postupaka za sigurnost i zaštitu, kao i zahtjeva za elektroničke svjedodžbe. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 28 .

(18)Kako bi se poboljšala kvaliteta inspekcijskih pregleda u okviru nadzora države luke u morskim područjima u blizini EU-a, sve države članice koje ispunjavaju uvjete potiču se da se pridruže Mediteranskom memorandumu o razumijevanju o nadzoru države luke (Mediteranski memorandum).

(19)S obzirom na puni nadzorni ciklus posjeta Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) državama članicama radi praćenja provedbe Direktive 2009/16/EZ, Komisija bi trebala izvršiti evaluaciju njezine provedbe najkasnije [deset godina nakon datuma njezina stupanja na snagu iz članka XX.] i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom na prikupljanju svih informacija potrebnih za tu evaluaciju.

(20)S obzirom na to da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog međunarodne naravi pomorskog prometa, nego ih se zbog mrežnih učinaka zajedničkog djelovanja država članica na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(21)Direktivu 2009/16/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2009/16/EZ

Direktiva 2009/16/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki 1. dodaju se sljedeće podtočke (l) i (m):

„(l)Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i sedimentima;

(m)Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina (Nairobijska konvencija).”;

(b)točka 3. briše se;

(2)članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Ribarski brodovi duljine preko svega manje od 24 metra, ratni brodovi, pomoćna plovila, drveni brodovi jednostavne gradnje, javni brodovi koji se koriste za negospodarske svrhe te jahte namijenjene razonodi koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost isključuju se iz područja primjene ove Direktive.”;

(b) dodaje se stavak 4.a:

„4.aDržave članice mogu obavljati inspekcijske preglede u okviru nadzora države luke na ribarskim plovilima ukupne duljine veće od 24 metra. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju modaliteti takvog posebnog sustava nadzora države luke za ribarska plovila ukupne duljine veće od 24 metra. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2.”;

(3)u članku 5. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.aInspekcijski pregledi brodova iz prioritetne skupine II. koje obavljaju države članice kad je njihova godišnja obveza u pogledu inspekcijskih pregleda premašena za više od 150 % ne uzimaju se u obzir pri izračunu godišnje obveze u pogledu inspekcijskih pregleda država članica koje su stranke Pariškog memoranduma.”;

(4)članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Načini ispunjavanja obveze u pogledu inspekcijskih pregleda

Država članica koja ne obavi inspekcijske preglede propisane člankom 5. stavkom 2. točkom (a) ispunjava svoje obveze u skladu s tom odredbom ako ti neobavljeni inspekcijski pregledi ne prelaze 10 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. koji pristaju u njezinim lukama i na sidrištima, neovisno o njihovu profilu rizičnosti.

Bez obzira na postotke neobavljenih inspekcijskih pregleda navedenih u prvom podstavku, države članice daju prednost inspekcijskom pregledu brodova koji, prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju u lukama unutar Unije.

Bez obzira na postotke neobavljenih inspekcijskih pregleda navedenih u prvom podstavku, za brodove iz prioritetne skupine I. koji pristaju na sidrišta države članice daju prednost inspekcijskom pregledu brodova s profilom visoke rizičnosti koji, prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju u lukama unutar Unije.”;

(5)u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Za državu članicu u kojoj je ukupni broj pristajanja brodova iz prioritetnih skupina I. i II. manji od 150 % udjela inspekcijskih pregleda iz članka 5. stavka 2. točke (b) smatra se da ispunjava svoju godišnju obvezu u pogledu inspekcijskih pregleda ako ta država članica obavlja inspekcijske preglede na dvije trećine ukupnog broja brodova iz prioritetnih skupina I. i II. koji pristaju u njezinim lukama i na sidrištima.”;

(6)u članku 8. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.Država članica može odlučiti o odgodi inspekcijskog pregleda broda iz prioritetne skupine I. ili II. u sljedećim okolnostima:

(a)ako se inspekcijski pregled može obaviti pri sljedećem pristajanju broda u toj državi članici, pod uvjetom da brod u međuvremenu ne pristane ni u jednoj drugoj luci u Uniji ili na području Pariškog memoranduma i da ta odgoda nije dulja od 15 dana; ili

(b)ako se inspekcijski pregled može obaviti u nekoj drugoj luci pristajanja unutar Unije ili na području Pariškog memoranduma u roku od 15 dana, pod uvjetom da država u kojoj se nalazi ta luka pristajanja unaprijed pristane na obavljanje tog inspekcijskog pregleda.

2.Ako se na brodu iz prioritetne skupine I. ili II. inspekcijski pregled ne obavi zbog operativnih razloga, ne računa se kao neobavljeni inspekcijski pregled, pod uvjetom da je razlog za neobavljeni inspekcijski pregled upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda te da su nastupile sljedeće iznimne okolnosti:

(a)ako nadležno tijelo prosudi da bi obavljanje inspekcijskog pregleda moglo ugroziti sigurnost inspektora, broda, posade ili luke ili morskog okoliša; ili

(b)ako brod pristaje samo noću (kako je predviđeno u članku 2. stavku 10.). Države članice u tom slučaju poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale odgovarajući inspekcijski pregled brodova koji redovito pristaju noću.”;

(7)umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Viša sila

Neobavljanje inspekcijskog pregleda zbog više sile ne smatra se neobavljenim inspekcijskim pregledom ako su neobavljeni inspekcijski pregled i razlozi za njegovo neobavljanje dokumentirani i zabilježeni u bazi podataka inspekcijskih pregleda.”;

(8)članak 9. briše se;

(9)u članku 10. stavku 2. dodaje se sljedeće:

„(c) Okolišni parametri

Okolišni parametri temelje se na pokazatelju intenziteta emisija ugljika tijekom plovidbe broda i broju nedostataka povezanih s MARPOL-om, Međunarodnom konvencijom o nadzoru štetnih sustava protiv obraštanja brodova (AFS), Međunarodnom konvencijom o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i sedimentima (BWMC), Međunarodnom konvencijom o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem (CLC 92), Međunarodnom konvencijom o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem (BUNKERS) i konvencijama iz Nairobija u skladu s dijelom I.3. Priloga I. i Prilogom II.”;

(10)u članku 14. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Prošireni inspekcijski pregled obavljaju najmanje dva službenika nadzora države luke. Opseg proširenog inspekcijskog pregleda, uključujući rizična područja, naveden je u Prilogu VII. Komisija provedbenim aktima donosi detaljne mjere u svrhu osiguravanja jedinstvenih uvjeta za primjenu Priloga VII. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2.”;

(11)u članku 14.a stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Članak 11. točka (a) i članak 14. ne primjenjuju se na ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila na redovnoj liniji koji su podvrgnuti inspekcijskom pregledu na temelju ovog članka.”;

(12)članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Država članica odbija uplovljavanje u svoje luke i na sidrišta svakom brodu koji:

–plovi pod zastavom države uvrštene na popis loših rezultata, donesen u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe više od dvaput tijekom prethodnih 36 mjeseci u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma, ili

–plovi pod zastavom države uvrštene na popis dobrih ili srednjih rezultata, donesen u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe više od dvaput tijekom prethodna 24 mjeseca u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma.

Prvi podstavak ovog članka ne primjenjuje se na situacije iz članka 21. stavka 6.

Odbijanje uplovljavanja primjenjuje se čim brod isplovi iz luke ili napusti sidrište u kojima mu je treći put zabranjena plovidba te u kojima je izdana mjera odbijanja uplovljavanja.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Posljedica svake sljedeće zabrane plovidbe broda u luci ili na sidrištu unutar Unije jest odbijanje uplovljavanja u svaku luku i na sidrište unutar Unije. Ovo treće odbijanje uplovljavanja može se ukinuti nakon isteka razdoblja od 24 mjeseca od izricanja te mjere samo:

–(a) ako je statutarne i klasifikacijske svjedodžbe broda izdala organizacija ili organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 29 ;

–(b) ako brodom upravlja kompanija s dobrim rezultatom u skladu s dijelom I.1. Priloga I.; i

–ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka od 3. do 9. Priloga VIII.

Svakom brodu koji ne ispunjava kriterije iz ovog stavka nakon isteka razdoblja od 24 mjeseca od izricanja mjere trajno se odbija uplovljavanje u svaku luku i na sidrište unutar Unije.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Svaka naknadna zabrana plovidbe izdana plovilu koje plovi pod zastavom države navedene u popisu srednjih ili loših rezultata, kako je objavljena u godišnjem izvješću Pariškog memoranduma, u luci ili na sidrištu unutar Unije nakon trećeg odbijanja uplovljavanja dovodi do trajnog odbijanja uplovljavanja broda u bilo koju luku i na sidrište unutar Unije.”;

(d)umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.aAko je brodu koji plovi pod zastavom države navedene na popisu dobrih rezultata zabranjena plovidba u luci ili na sidrištu nakon trećeg ili naknadnog odbijanja uplovljavanja a, u trenutku prvog naknadnog sučelja brod/luka u luci EU-a, statutarne i klasifikacijske svjedodžbe broda izdala je organizacija ili organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 i dokazano je da je klasifikacijsko društvo obavilo posjet na brodu prije izdavanja takvih svjedodžbi, brodu se izdaje mjera odbijanja uplovljavanja u bilo koju luku ili na sidrište na razdoblje od 24 mjeseca.

Ako u trenutku prvog sučelja brod/luka statutarne ili klasifikacijske svjedodžbe nije izdala organizacija ili organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009, brodu se izdaje mjera trajnog odbijanja uplovljavanja u bilo koju luku i na sidrište.”;

(13)u članku 21. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale odbijanje uplovljavanja u sve luke ili na sidrišta unutar Unije brodovima iz stavka 1. koji isplovljavaju:

(a)a nisu ispunili uvjete koje određuju nadležna tijela svake države članice u luci inspekcijskog pregleda; ili

(b)a ne ispunjavaju primjenjive zahtjeve konvencija nepristajanjem u naznačeno remontno brodogradilište.

Mjera odbijanja uplovljavanja ukida se nakon isteka razdoblja od 12 mjeseci. Mjera odbijanja uplovljavanja počinje se primjenjivati od dana njezina izricanja.

Takvo se odbijanje nastavlja sve dok vlasnik broda ili brodar ne dostavi prihvatljivi dokaz nadležnom tijelu države zastave u kojoj je utvrđena neispravnost broda da brod u potpunosti ispunjava sve primjenjive zahtjeve konvencija.”;

(14)u članku 22. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.U suradnji s državama članicama i uzimajući u obzir stručno znanje i iskustvo stečeno u Uniji i na temelju Pariškog memoranduma, Komisija izrađuje program stručnog usavršavanja i osposobljavanja inspektora nadzora države luke. Tim programom osposobljavanja uzima se u obzir prošireni opseg nadzora države luke, kao i poboljšanja u pogledu sadržaja i oblika osposobljavanja.

U suradnji s državama članicama Komisija kontinuirano utvrđuje nove potrebe za osposobljavanjem kako bi se izmijenili kurikulumi, nastavni planovi i sadržaj programa stručnog usavršavanja i osposobljavanja inspektora, posebno u pogledu novih tehnologija i dodatnih obveza koje proizlaze iz relevantnih instrumenata.”;

(15)članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se podaci o stvarnom vremenu uplovljavanja i isplovljavanja svih brodova koji pristaju u njihovim lukama i na sidrištima, zajedno s identifikacijskom oznakom predmetne luke, prenesu u roku od tri sata od isplovljavanja u bazu podataka inspekcijskih pregleda putem sustava Unije za razmjenu pomorskih informacija SafeSeaNet iz članka 3. točke (s) Direktive 2002/59/EZ. Kad prenesu te podatke u bazu podataka inspekcijskih pregleda preko sustava SafeSeaNet, države članice oslobađaju se obveze dostavljanja podataka u skladu s točkom 1.2. i točkom 2. podtočkama (a) i (b) Priloga XIV. ovoj Direktivi.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Države članice osiguravaju da se podaci povezani s inspekcijskim pregledima obavljenima u skladu s ovom Direktivom prenesu u bazu podataka inspekcijskih pregleda čim se dovrši izvješće o inspekcijskom pregledu ili ukine mjera zabrane plovidbe broda.

Države članice osiguravaju da se podaci preneseni u bazu podataka inspekcijskih pregleda u roku od 72 sata potvrde radi objavljivanja. Izvješće o inspekcijskom pregledu prije njegova prijenosa u bazu podataka potvrđuje inspektor nadzora države luke koji nije sudjelovao u inspekcijskom pregledu.”;

(16)umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a

Elektroničke svjedodžbe

1.Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama donosi provedbene akte kojima se utvrđuju funkcionalne i tehničke specifikacije usklađenog sučelja za prijave, alata za validaciju i središnjeg repozitorija/baze podataka za elektroničke verzije svjedodžbi navedenih u popisu u Prilogu IV. i u članku 13. stavku 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. stavka 2.”;

2.Države članice mogu upotrebljavati usklađeno sučelje za prijave, alat za validaciju i središnji repozitorij/bazu podataka za elektroničke verzije svjedodžbi kako bi olakšale prelazak svojih registara brodova na elektroničke svjedodžbe.

3.Brodovi koji plove pod zastavom države koja izdaje takve elektroničke svjedodžbe moraju to uvrstiti u profil rizičnosti broda kako je utvrđeno u prilozima I. i II.

4.Država članica odgovorna je za dostavljanje podatkovnih elemenata u skladu s primjenjivim pravnim i tehničkim zahtjevima. Država članica ostaje odgovorna za podatke i valjanost informacija i svjedodžbi, kao i za ažuriranje svih informacija koje su se promijenile nakon dostave u središnju bazu podataka.”;

(17)članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Razmjena podataka i suradnja

Svaka država članica osigurava da njezina lučka tijela i druga mjerodavna tijela tijelu nadležnom za nadzor države luke dostave sljedeće vrste podataka kojima raspolažu:

(a)podatke o brodovima koji nisu dostavili nikakve informacije u skladu sa zahtjevima ove Direktive, Direktive 2002/59/EZ i Direktive (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća 30 te, prema potrebi, Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka;

(b)podatke o brodovima koji su isplovili a da nisu ispunili zahtjeve iz članka 7. Direktive (EU) 2019/883 o lučkim uređajima za prihvat;

(c)podatke o brodovima kojima je zabranjeno uplovljavanje ili im je naloženo da isplove iz luke zbog sigurnosnih razloga;

podatke o očitim nepravilnostima u skladu s člankom 23.”;

(18)članak 30. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 30.

Praćenje ispunjavanja odredbi te rezultata država članica

Da bi osigurala učinkovitu provedbu ove Direktive te radi praćenja cjelokupnog funkcioniranja Unijina sustava nadzora države luke u skladu s člankom 2. točkom (b) i. Uredbe (EZ) br. 1406/2002, Komisija prikuplja potrebne podatke te obavlja posjete državama članicama.

Svaka država članica za operativni dio aktivnosti svoje uprave povezan s državom luke razvija, primjenjuje i održava sustav upravljanja kvalitetom. Takav sustav upravljanja kvalitetom certificira se u skladu s primjenjivim međunarodnim standardima kvalitete.”;

(19)članak 30.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 30.a

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi izmjene članka 2. stavka 1. kako bi izmijenila popis konvencija iz članka 2. stavka 1. nakon što se takve konvencije donesu kao relevantni instrument Pariškim memorandumom te radi izmjene Priloga VI. kako bi dopunila i/ili ažurirala popis postupaka i smjernica koji se odnose na nadzor države luke donesen Pariškim memorandumom iz tog priloga.”;

(20)u članku 31. umeće se sljedeći stavak:

„4. Izmjene relevantnih instrumenata u popisu iz članka 2. točke 1. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.”;

(21)članak 33. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 33.

Provedbena pravila

Pri utvrđivanju provedbenih pravila iz članka 2. stavka 2., članka 3. stavka 4.a, članka 10. stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 14. stavka 4., članka 15. stavka 3., članka 18.a stavka 7., članka 23. stavka 5., članka 24.a stavka 6. i članka 27. u skladu s postupcima iz članka 31. stavka 2. Komisija posebno pazi da se navedenim pravilima uzimaju u obzir stručno znanje i iskustvo stečeno u okviru sustava inspekcijskih pregleda u Uniji te da se naslanjaju na stručno znanje iz Pariškog memoranduma.”;

(22)članak 35. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 35.

Preispitivanje provedbe

Komisija do [OP: Unijeti datum: deset godina nakon dana stupanja na snagu ove izmijenjene direktive] podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive i usklađenosti s njom.”;

(23)Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

(24)Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Direktivi;

(25)Prilog III. briše se;

(26)Prilog IV. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Direktivi;

(27)Prilog V. zamjenjuje se tekstom iz Priloga IV. ovoj Direktivi;

(28)Prilog VIII. zamjenjuje se tekstom iz Priloga V. ovoj Direktivi.

Članak 2.

Prenošenje

1.Države članice donose i objavljuju do [OP: unijeti datum: godinu dana nakon dana stupanja na snagu ove izmijenjene Direktive] zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

 

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na 

◻ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 31  

☑ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Specifični ciljevi 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

☑ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG [nije dostupno],

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 32   

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija putem

–◻    izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

☑ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)			Godina  2025.	Godina  2026.	Godina  2027.	Godina  2028.–2034.	UKUPNO
Naslov 1.:	Obveze	(1)	0,171	0,342	0,342	2,394	3,249
	Plaćanja	(2)	0,171	0,342	0,342	2,394	3,249
Naslov 2.:	Obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Naslov 3.:	Obveze	(3a)	0,068	0,479	0,504	1,778	2,829
	Plaćanja	(3b)	0,068	0,479	0,504	1,778	2,829
UKUPNA odobrena sredstva  za EMSA-u	Obveze	= 1 + 1a + 3a	0,239	0,821	0,846	4,172	6,078
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3b	0,239	0,821	0,846	4,172	6,078

 
Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

UKUPNA odobrena sredstva  iz NASLOVA 7.  višegodišnjeg financijskog okvira

(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva ESMA-e 

–☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Iznosi u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako je primjenjivo, iznosi odražavaju zbroj doprinosa Unije EMSA-i i ostalih prihoda EMSA-e (doprinosi i naknade).

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na EMSA-ine ljudske resurse 

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta); ako je primjenjivo, iznosi odražavaju zbroj doprinosa Unije agenciji i ostalih prihoda agencije (pristojbe i naknade).

Privremeno osoblje (razredi AD)	0,171	0,342	0,342	2,394	3,249
Privremeno osoblje (razredi AST)
Ugovorno osoblje
Upućeni nacionalni stručnjaci

Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Privremeno osoblje (razredi AD)	2	2	2	2	2
Privremeno osoblje (razredi AST)
Ugovorno osoblje
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

2

2

2

2

2

Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

EMSA će započeti s pripremama za zapošljavanje čim se Prijedlog donese. Troškovi se procjenjuju na temelju pretpostavke da se dva ekvivalenta punog radnog vremena (EPRV) zapošljavaju od 1. srpnja 2025. Stoga je u prvoj godini potrebno pokriti samo 50 % troškova za ljudske resurse.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

–☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

–☑    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–☑    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 41 .

3.2.5.Doprinos trećih strana 

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    SL L 131, 28.5.2009., str. 57.

(2)    Međunarodna pravila uključuju Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS 74), Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL 73/78), Standarde osposobljavanja, izdavanja svjedodžbi i držanja straže (STCW), Međunarodnu konvenciju o teretnim linijama iz 1966. i Konvenciju o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru iz 1972. (COLREG 72).

(3)     www.parismou.org  

(4)    Nakon invazije na Ukrajinu članstvo Ruske Federacije u Pariškom memorandumu suspendirano je u svibnju 2022.

(5)    Riječ je o sustavu koji vodi i razvija EMSA, a koji državama članicama omogućuje pružanje i primanje informacija o brodovima i njihovu opasnom teretu. Njime se, među ostalim, pružaju podaci povezani s identificiranjem, položajem i statusom broda, vremenu isplovljavanja i uplovljavanja, izvješća o nezgodama i podaci o opasnom teretu.

(6)    Direktiva 2013/38/EU od 12. kolovoza 2013. o izmjeni Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke (SL L 218, 14.8.2013., str. 1.).

(7)    Direktiva (EU) 2017/2110 od 15. studenoga 2017. o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila i izmjeni Direktive 2009/16/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ (SL L 315, 30.11.2017.).

(8)    Direktiva 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine (SL L 131, 28.5.2009., str. 128.).

(9)    Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (SL L 151, 7.6.2019., str. 11.).

(10)    Uredba (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10.12.2013., str. 1.).

(11)    Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).

(12)    Direktiva (EU) 2016/802 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima (kodificirani tekst) (SL L 132, 21.5.2016., str. 58.).

(13)    SL L 131, 28.5.2009., str. 114.

(14)    SL L 131, 28.5.2009., str. 132.

(15)    Direktiva 2002/59/EZ o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

(16)    SL L 208, 5.8.2002., str. 1.

(17)    SL L 34, 9.2.1998., str. 1.

(18)    Uredba (EZ) br. 391/2009 o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL L 131, 28.5.2009., str. 11.) i Direktiva 2009/15/EZ o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (SL L 131, 28.5.2009., str. 47.).

(19)    SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(20)    Kao što su Direktiva 92/43/EEZ („Direktiva o staništima”), Direktiva 2009/147/EZ („Direktiva EU-a o pticama”) i Direktiva (EU) 2019/904 (Direktiva o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu).

(21)    EMSA provodi takve posjete u okviru svojih temeljnih zadaća u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost pa se s tim u vezi ne očekuju dodatni troškovi.

(22)    U skladu s EMSA-inom metodologijom za posjete državama članicama, http://emsa.europa.eu/implementation-tasks/visits-and-inspections/items.html?cid=89&id=3065

(23)    SL C , , str. .

(24)    SL C , , str. .

(25)    SL L 131, 28.5.2009., str. 57.

(26)    Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (SL L 131, 28.5.2009., str. 132.).

(27)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(28)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(29)    Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL L 131, 28.5.2009., str. 11.).

(30)    Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada (SL L 151, 7.6.2019., str. 116.).

(31)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(32)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx

(33)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(34)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(35)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(36)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(37)    Kako je opisan u točki 1.4.2. „Specifični ciljevi…”

(38)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(39)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(40)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(41)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(42)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.6.2023.

COM(2023) 271 final

PRILOZI

Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća

o izmjeni Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke

{SEC(2023) 202 final} - {SWD(2023) 148 final} - {SWD(2023) 149 final}

PRILOG I.

I. Profil rizičnosti broda

Profil rizičnosti broda određuje se kombinacijom sljedećih općih, povijesnih i okolišnih parametara:

1. Opći parametri

(a)Vrsta broda

Putnički brodovi, tankeri za ulje i kemikalije, tankeri za plin i brodovi za rasute terete smatraju se brodovima visokog rizika.

(b)Starost broda

Brodovi stariji od 12 godina smatraju se brodovima visokog rizika.

(c)Rezultati države zastave

i.Brodovi koji plove pod zastavom države s velikim brojem zabrana plovidbe na području Unije i Pariškog memoranduma smatraju se brodovima visokog rizika.

ii.Brodovi koji plove pod zastavom države s malim brojem zabrana plovidbe na području Unije i Pariškog memoranduma smatraju se brodovima niskog rizika.

iii.Brodovi koji plove pod zastavom države koja je ratificirala sve obvezne instrumente IMO-a navedene u članku 2. stavku 1. smatraju se brodovima niskog rizika. Čim se donesu mjere iz članka 10. stavka 3., država zastave takvog broda mora dokazati usklađenost s Kodeksom za provedbu obveznih instrumenata IMO-a.

iv.Brodovi koji plove pod zastavom države koja je dostavila elektroničke verzije statutarnih svjedodžbi iz točaka od 1. do XX. Priloga IV.

(d)Priznate organizacije

i.Brodovi kojima su svjedodžbe izdale priznate organizacije i koji imaju loše ili vrlo loše rezultate u pogledu broja zabrana plovidbe na području Unije i Pariškog memoranduma smatraju se brodovima visokog rizika.

ii.Brodovi kojima su svjedodžbe izdale priznate organizacije i koji imaju dobre rezultate u pogledu broja zabrana plovidbe na području Unije i Pariškog memoranduma smatraju se brodovima niskog rizika.

iii.Brodovi kojima su svjedodžbe izdale organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009.

(e)Rezultati kompanije

i.Brodovi kompanije s lošim ili vrlo lošim rezultatima utvrđenima na temelju nedostataka i broja zabrana plovidbe njezinih brodova na području Unije i Pariškog memoranduma smatraju se brodovima visokog rizika.

ii.Brodovi kompanije s dobrim rezultatima utvrđenima na temelju nedostataka i broja zabrana plovidbe njezinih brodova na području Unije i Pariškog memoranduma smatraju se brodovima niskog rizika.

(f)Povijesni parametri

i.Brodovi kojima je zabranjena plovidba više od jedanput smatraju se brodovima visokog rizika.

ii.Brodovi kojima je tijekom inspekcijskog pregleda ili inspekcijskih pregleda u razdoblju iz Priloga II. utvrđen manji broj nedostataka od broja navedenog u Prilogu II. smatraju se brodovima niskog rizika.

iii.Brodovi kojima nije zabranjena plovidba u razdoblju iz Priloga II. smatraju se brodovima niskog rizika.

Parametri rizika kombiniraju se ponderiranjem, čime se odražava relativni utjecaj pojedinog parametra na ukupnu rizičnost broda da bi se odredili sljedeći profili rizičnosti broda:

–brod visokog rizika,

–brod srednjeg rizika,

–brod niskog rizika.

Pri određivanju ovih profila rizičnosti veća se važnost pridaje parametrima vrste broda, rezultata države zastave, priznate organizacije i rezultata kompanije.

(g)Okolišni parametri

i.Pokazatelj intenziteta emisija ugljika broda: smatra se da brodovi kategorije D-E predstavljaju viši rizik.

ii.Brodovi kojima je tijekom inspekcijskog pregleda ili inspekcijskih pregleda u razdoblju iz Priloga II. utvrđen manji broj nedostataka od broja u odnosu na konvencije MARPOL, AFS, BWMC, CLC 92, konvenciju o pogonskom ulju i konvencija iz Nairobija navedenih u Prilogu II. smatraju se brodovima niskog rizika.

PRILOG II.

OBRAZAC PROFILA RIZIČNOSTI BRODA

(naveden u članku 10. stavku 2.)

				Profil
				Brod visokog rizika (HRS)		Brod srednjeg rizika (SRS)	Brod niskog rizika (LRS)
Opći parametri				Kriteriji	Ponderirani bodovi	Kriteriji	Kriteriji
1	Vrsta broda			Tanker za kemikalije Tanker za plin Tanker za ulje Brod za rasute terete Putnički brod	1	brod ni visokog ni niskog rizika	Sve vrste
2	Starost broda			sve vrste > 12 g.	1		Sve starosti
3a	Zastava	Loš rezultat			2		Dobar rezultat
3b		Svi su instrumenti IMO-a navedeni u članku 2. ratificirani		—	—		Da
3c		e-svjedodžba		Statutarne svjedodžbe digitalno se prenose u informacijski sustav
4a	Priznata organizacija	Rezultati	H	—	—		Dobri
			M	—	—		—
			L	Loši	1		—
			VL	Vrlo loši			—
4b		Priznata od EU-a		—	—		Da
5	Kompanija	Rezultati	H	—	—		Dobri
			M	—	—		—
			L	Loši	2		—
			VL	Vrlo loši			—
Povijesni parametri
6	Broj nedostataka utvrđenih pri svakom inspekcijskom pregledu u prethodnih 36 mjeseci		Nedostaci	> 6 u jednom od inspekcijskih pregleda	—		≤ 5 pri svakom inspekcijskom pregledu (pri čemu je najmanje jedan inspekcijski pregled obavljen u prethodnih 36 mjeseci)
7	Broj    zabrana    plovidbe u prethodnih 36 mjeseci		Zabrane plovidbe	≥ 2 zabrane plovidbe	1		Nijedna zabrana plovidbe
Okolišni parametri
8	Pokazatelj intenziteta ugljika (CII)		Ocjena	D-E	1
9	Broj nedostataka u odnosu na konvencije MARPOL, AFS, BWM, CLC 92, konvenciju o pogonskom ulju i konvencija iz Nairobija zabilježenih pri svakom inspekcijskom pregledu u prethodnih 36 mjeseci		Nedostaci	> 3 u jednom od inspekcijskih pregleda	1

HRS su brodovi koji ispunjavaju kriterije do ukupne vrijednosti 5 ili više ponderiranih bodova. LRS su brodovi koji ispunjavaju sve kriterije parametara niskog rizika.

SRS su brodovi koji nisu ni HRS ni LRS.

PRILOG III.

„Prilog IV.

POPIS SVJEDODŽBI I DOKUMENATA

(naveden u članku 13. stavku 1.)

Dio A Popis svjedodžbi i dokumenata koje je, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, potrebno provjeriti kao najmanji uvjet tijekom inspekcijskog pregleda iz stavka 2.2.3. (prema potrebi):

1.međunarodna svjedodžba o baždarenju;

2.izvješća prethodnih inspekcijskih pregleda u okviru nadzora države luke;

3.svjedodžba o sigurnosti putničkog broda (SOLAS 1974., pravilo I/12);

4.svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda (SOLAS 1974., pravilo I/12);

5.svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda (SOLAS 1974., pravilo I/12);

6.svjedodžba o sigurnosti radiouređaja teretnog broda (SOLAS 1974., pravilo I/12);

7.svjedodžba o sigurnosti teretnog broda (SOLAS 1974., pravilo I/12);

8.svjedodžba o oslobađanju (SOLAS 1974., pravilo I/12);

9.dokument o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu (SOLAS 1974., pravilo V/14.2);

10.međunarodna svjedodžba o teretnim linijama (1966.) (LLC 66/88, članak 16.1.);

11.međunarodna svjedodžba o oslobađanju u svezi teretne linije (LLC 66/88, članak 16. stavak 2.);

12.međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem (MARPOL, Prilog I., pravilo 7.1.);

13.međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja pri prijevozu štetnih razlivenih tekućina (NLS) (MARPOL, Prilog II., pravilo 9.1);

14.međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama (ISPPC) (MARPOL, Prilog IV., pravilo 5.1., MEPC.1/Circ.408);

15.međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka (IAPPC) (MARPOL, Prilog VI. pravilo 6.1);

16.međunarodna svjedodžba o energetskoj učinkovitosti (MARPOL, Priloga VI., pravilo 6.);

17.međunarodna svjedodžba za upravljanje balastnim vodama (IBWMC) (BWMC članak 9. stavak 1. točka (a) i pravilo E-2);

18.međunarodna svjedodžba o sustavu protiv obrastanja (svjedodžba IAFS) (AFS 2001., Prilog 4., pravilo 2.);

19.izjava o AFS-u (AFS 2001., Prilog 4., pravilo 5.);

20.međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC) ili privremena međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda (ISPS Pravilnik, dio A/19 i dodaci);

21.svjedodžbe za zapovjednike, časnike ili niže članove posade izdane u skladu s Konvencijom STCW (članak VI. STCW-a, pravilo I/2 i odjeljak A-I/2 Kodeksa STCW);

22.preslika potvrde o usklađenosti ili preslika privremene potvrde o usklađenosti izdane u skladu s Međunarodnim kodeksom upravljanja sigurnošću za siguran rad brodova i za sprečavanje zagađivanja (DoC) ISM kodeks (SOLAS, pravilo IX/4.2, ISM kodeks, stavci 13. i 14.);

23.svjedodžba o upravljanju sigurnošću ili privremena svjedodžba o upravljanju sigurnošću izdana u skladu s Međunarodnim kodeksom upravljanja sigurnošću za siguran rad brodova i za sprečavanje zagađivanja (SMC) (SOLAS 1974., pravilo IX/4.3, ISM kodeks, stavci 13. i 14.);

24.međunarodna svjedodžba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju ili svjedodžba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju, ovisno o tome što je primjereno (Kodeks IGP-a, pravilo 1.5.4. ili Kodeks GC, pravilo 1.6.);

25.međunarodna svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju ili svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, ovisno o tome što je primjereno (Kodeks IPC-a, pravilo 1.45.4. i Kodeks BCH, pravilo 1.6.3.); 26 INF (Međunarodni kodeks o sigurnom prijevozu pakiranog ozračenog nuklearnog goriva, plutonija i visoko radioaktivnog otpada na brodovima) Potvrda o prikladnosti (pravilo VII/16SO-a i Kodeks INF reg.1.3);

26.INF (Međunarodni kodeks o sigurnom prijevozu pakiranog ozračenog nuklearnog goriva, plutonija i visoko radioaktivnog otpada na brodovima) svjedodžba o sposobnosti (SOLAS, pravilo VII/16 i Kodeks INF reg. 1.3);

27.polica osiguranja ili neko drugo financijsko jamstvo u pogledu građanske odgovornosti za štetu od onečišćenja uljem (CLC 69/92, članak VII.2);

28.polica osiguranja ili drugo financijsko jamstvo u pogledu građanske odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem (BUNKERS 2001, članak 7.2);

29.polica osiguranja ili drugo financijsko jamstvo u pogledu odgovornosti za uklanjanje podrtina (uklanjanje podrtina, članak 12.);

30.svjedodžba o sigurnosti brzog plovila i dozvola za rad brzog plovila (SOLAS 1974., pravilo X/3.2 i Kodeks HSC 94/00 pravila 1.8.1. i 1.9.);

31.potvrda o usklađenosti s posebnim zahtjevima za brodove koji prevoze opasne tvari (SOLAS 1974., pravilo II-2/19.4);

32.potvrda o sposobnosti broda za krcanje žita u rasutom stanju (SOLAS 1974., pravilo VI/9, Međunarodni kodeks o sigurnom prijevozu žitarica u rasutom stanju, odjeljak 3.);

33.potvrda o sukladnosti programa procjene stanja (CAS), završno izvješće i evidencija CAS-a (MARPOL Prilog I., pravila 20. i 21., rezolucija MEPC.94(46), kako je izmijenjena rezolucijama MEPC.99(48), MEPC.112(50), MEPC.131(53), MEPC.155(55) i MEPC.236(65));

34.trajni zapis o brodu (SOLAS 1974., pravilo XI-1/5);

35.knjiga o uljima, dijelovi I. i II. (MARPOL, Prilog I., pravila 17. i 36.);

36.knjiga o teretu (MARPOL, Prilog II., pravilo 15.);

37.knjiga o smeću, dijelovi I. i II. (MARPOL, Prilog V., pravilo 10.3.), (MARPOL, Prilog V., pravilo 10.);

38.plan upravljanja smećem (MARPOL, Prilog V., pravilo 10., rezolucija MEPC.220(63));

39.očevidnik i zapisi o razini i uključenom/isključenom stanju brodskih dizelskih motora (MARPOL, Prilog VI., pravilo 13.5.3.);

40.očevidnik o preklopnom uređaju za loživo ulje (MARPOL, Prilog VI., pravilo 14.6.);

41.knjiga o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (MARPOL, Prilog VI., pravilo 12.6.);

42.knjiga o balastnim vodama (BWRB) (BWMC, članak 9. stavak 1. točka (b) i pravilo B-2);

43.ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom – svjedodžba o oslobađanju za prostore za teret i svi popisi tereta (SOLAS 1974., pravilo II-2/10.7.1.4.);

44.manifest opasne robe ili plan slaganja tereta (SOLAS 1974., pravila VII/4 i VII/7-2, MARPOL, Prilog III. pravilo 54.);

45.za tankere za ulje, zapis o sustavu nadzora i upravljanja ispuštanjem ulja za posljednje putovanje u balastu (MARPOL, Prilog I., pravilo 31.2);

46.plan suradnje u traganju i spašavanju za putničke brodova na redovitim linijama (SOLAS 1974., pravilo V/7.3.);

47.za putničke brodove, popis operativnih ograničenja (SOLAS 1974., pravilo V/30.2);

48.nautičke karte i nautičke publikacije (SOLAS 1974., pravila V/19.2.1.4 i V/27);

49.evidencija sati odmora i tablica rasporeda rada na brodu (Kodeks STCW, odjeljak A-VIII/1.5. i 1.7., Konvencija ILO-a br. 180, članak 5.7., članak 8.1. i MLC iz 2006., standard A.2.3.10. i A.2.3.12.);

50.dokaz o prostorijama strojeva (UMS) bez nadzora posade (SOLAS 1974., pravilo II-I/46.3.);

51.potvrde koje se zahtijevaju u skladu s Direktivom 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorska potraživanja;

52.potvrda koja se zahtijeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća;

53.svjedodžba o popisu opasnih materijala ili potvrda o sukladnosti, u skladu s Uredbom (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća; i

54.dokument o usklađenosti izdan u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ.

Dio B Popis drugih svjedodžbi i dokumenata koje se, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, moraju nalaziti na brodu (prema potrebi):

1.konstrukcijski nacrti (SOLAS, pravilo II-1/3-7);

2.dokumentacija o konstrukciji broda (SOLAS, pravilo II-1/3-10);

3.knjižica i informacije o manevriranju (SOLAS, pravilo II-1/28);

4.informacije o stabilnosti (SOLAS, pravila II-1/5 i II-1/5-1 i LLC 66/88, pravilo 10);

5.informacije o pregrađivanju i stabilnosti (MARPOL, Prilog I. pravilo 28.);

6.planovi i knjižice u slučaju oštećenja (SOLAS, pravilo II-1/19, MSC.1/Circ.1245);

7.priručnik za pristup brodskoj strukturi (SOLAS, pravilo II-1/3-6);

8.mape izvještaja o pregledu (za brodove za rasuti teret ili tankere za ulje) (SOLAS, pravilo XI-1/2 i Kodeks ESP iz 2011., točke 6.2. i 6.3. Priloga A, dio A i dio B, te Prilog B, dio A i dio B);

9.priručnik za slaganje i pričvršćivanje tereta (SOLAS, pravilo VI/5.6 i VII/5, MSC.1/Circ.1353/rev.1);

10.knjiga broda za rasute terete (SOLAS, pravilo VI/7.2 i XII/8, Kodeks BLU);

11.plan ukrcavanja/iskrcavanja tereta za brodove za rasute terete (SOLAS, pravilo VI/7.3);

12.podaci o teretu (SOLAS, pravilo VI/2 i XII/10, MSC/Circ.663);

13.plan/priručnik protupožarne zaštite (SOLAS, reg. II-2/15.2.4 i II-2/15.3.2);

14.priručnik o radnim postupcima za zaštitu od požara (SOLAS, pravilo II-2/16.2);

15.priručnik za obuku o zaštiti od požara (SOLAS, pravilo II-2/1 5.2.3.);

16.priručnik za osposobljavanje (SOLAS, pravilo III/35);

17.osposobljavanje na brodu, vježbe i evidencije o održavanju (SOLAS, pravilo II-2/15.2.2.5 i III/19.3 i III/19.5 i III/20.6 i III/20.7);

18.prilagođeni planovi i postupci spašavanja osoba iz vode (SOLAS, pravilo III/17-1, MSC.346(91), MSC.1/Circ.1447);

19.sustav za podršku odlučivanju za zapovjednike (putnički brodovi) (SOLAS, pravilo III/29);

20.Međunarodni signalni kodeks i primjerak sveska III. Priručnika IAMSAR (SOLAS, pravilo V/21);

21.zapisi o navigacijskim aktivnostima (SOLAS, pravilo V/26 i V/28.1);

22.plan sigurnosne zaštite broda i pripadajući zapisi (SOLAS, pravilo XI-2/9 i Kodeks ISPS, dijelovi A/9 i 10);

23.međunarodna svjedodžba o sprečavanju zagađivanja zraka za stroj (EIAPPC) (Tehnički kodeks NOX iz 2008., pravilo 2.1.1.1.);

24.tehnička dokumentacija EEDI (MARPOL, Prilog VI., pravilo 20.);

25.tehnička dokumentacija (Tehnički kodeks NOX iz 2008., pravilo 2.3.4.);

26.knjiga o parametrima motora (Tehnički kodeks NOX, pravilo 2.3.7.);

27.certifikat o homologaciji tipa opreme za spaljivanje (MARPOL, Prilog VI., pravilo 16.6.);

28.proizvođačeve upute za uporabu opreme za spaljivanje (MARPOL, Prilog VI., pravilo 16.7.);

29.postupak zamjene loživog ulja za zamjenu loživog ulja (MARPOL, Prilog VI., pravilo 14.6.);

30.dostavnice za gorivo i reprezentativni uzorak (MARPOL, Prilog VI., pravilo. 18.6. i 18.8.1.);

31.plan hitnih mjera u slučaju onečišćenja uljem (MARPOL, Prilog I., pravilo 37.1., rezolucija MEPC.54(32), kako je izmijenjena rezolucijom MEPC.86(44));

32.plan hitnih mjera u slučaju onečišćenja mora štetnim razlivenim tekućinama (MARPOL, Prilog II., pravilo 17.);

33.plan za upravljanje energetskom učinkovitošću broda (MARPOL, Prilog VI., pravilo 22, MEPC.1/Circ795);

34.plan prijenosa s broda na brod i evidencije prijenosa s broda na brod (MARPOL, Prilog I., pravilo 41.);

35.priručnik za postupke i mehanizme (tankeri za kemikalije) (MARPOL, Prilog II., pravilo 14.1., rezolucija MEPC.18(22), kako je izmijenjena rezolucijom MEPC.62(35));

36.plan upravljanja hlapivim organskim spojevima (MARPOL, Prilog VI., pravilo 15.6.);

37.plan upravljanja balastnim vodama (BWMP) (BWMC, pravilo B-1, rezolucija MEPC.127(53));

38.izvješće o ispitivanju sukladnosti opreme LRIT (SOLAS, pravilo V/19-1.6, MSC.1/Circ.1307);

39.preslika potvrde o sukladnosti koju izdaje ispitni laboratorij, u kojoj se navode datum sukladnosti i primjenjivi standardi učinkovitosti VDR-a (uređaj za snimanje podataka o putovanju) (SOLAS, pravilo V/18.8);

40.izvješće o ispitivanju sustava automatske identifikacije (AIS) (SOLAS, pravilo V/18.9, MSC.1/Circ.1252);

41.izvješće o ispitivanju buke (SOLAS, pravilo II-1/3-12);

42.priručnik za praćenje i kontrolu ispuštanja ulja (ODMC) (MARPOL, Prilog I. točka 31., rezolucija A.496(XII), rezolucija A.586 (14), kako je izmijenjena rezolucijom MEPC.24(22), rezolucija MEPC.108(49), kako je izmijenjena rezolucijom MEPC.240(65));

43.priručnik za ispiranje sirovom naftom i opremu (MARPOL, Prilog I., pravilo 35, rezolucija MEPC.81(43));

44.sigurnosno-tehnički listovi materijala (MSDS) (SOLAS, pravilo VI/5-1, MSC.286(86));

45.zapis o AFS-u (AFS 2001., Prilog 4., pravilo 2.);

46.tehnička dokumentacija o premazu (SOLAS, pravilo II-1/3-2); i

47.planovi održavanja (SOLAS, pravilo II-2/14.2.2., II-2/14.3. i II-2/14.4).

Kao referencija:

1.upisni list ili druga isprava o državnoj pripadnosti (UNCLOS, članak 9.1.2.);

2.svjedodžbe o čvrstoći brodskog trupa i strojnih uređaja, koje izdaje odgovarajuće klasifikacijsko društvo (zahtijeva se samo ako brod održava klasu pri klasifikacijskom društvu);

3.knjiga o opremi za rukovanje teretom (Konvencija ILO-a br. 32, članak 9.2. stavak 4. i Konvencija ILO-a br. 125, članak 25.);

4.svjedodžbe o opremi za ukrcaj i iskrcaj (Konvencija ILO-a br. 134, članak 4.3. točka (e) i Konvencija ILO-a br. 32, članak 9. stavak 4.);

5.zdravstvene svjedodžbe (Konvencija ILO-a br. 73 ili MLC, 2006., standard A1.2)

6.evidencija sati rada i odmora pomoraca (Konvencija ILO-a br. 180, dio II., članak 8.1 ili MLC, 2006., norma A.2.3.12.);

7.svjedodžba o radu pomoraca (MLC, 2006., pravilo 5.1.3.);

8.izjava o svjedodžbi o radu pomoraca (MLC, 2006., pravilo 5.1.3.);

9.deklaracija o zadovoljavanju uvjeta rada pomoraca (DMLC) na brodu (dijelovi I. i II.) (MLC, 2006., pravilo 5.1.3.);

10.ugovori o radu pomorca (MLC, 2006., norma A 2.1);

11.polica osiguranja ili financijsko jamstvo za repatrijaciju pomoraca (MLC, 2006., pravilo 2.5); i

12.polica osiguranja ili financijsko jamstvo za odgovornost brodovlasnika (MLC, 2006., pravilo 4.2.).”

PRILOG IV.

„PRILOG VI.

POSTUPCI ZA NADZOR BRODOVA

(naveden u članku 15. stavku 1.)

Prilog I. Pariškom memorandumu, „Postupci nadzora države luke”, te sljedeće upute iz Pariškog memoranduma, u ažuriranim verzijama:

PSCC Tehničke upute

–PSCC41-2008-07 Kodeks ponašanja,

–PSCC53-2020-08 Definicije i kratice,

Opći Pariški memorandum o suglasnosti

–PSCC54-2021-03 Vrsta inspekcijskog pregleda,

–PSCC55-2022-10 Zabrana plovidbe i poduzete mjere,

–PSCC55-2022-08 Predložak obrazaca,

–PSCC52-2019-05 Operativna kontrola,

–PSS43-2010-11 Izuzeća države zastave,

–PSCC48-2015-09 Odgovornost priznate organizacije,

–PSCC51 Zabrana operacija,

–PSCC49-2016-11 Test ispada električnog sustava,

–PSCC53-2020-06 Odbijanje uplovljavanja (zabrana),

–PSCC50-2017-12 Konstrukcija brodova za rasuti teret/tankera za ulje,

–PSCC43-2010-06 Smještaj na suhi dok,

–PSCC53-2020-11 Dopuštanje jednog putovanja do remontnog brodogradilišta zbog nedostataka povezanih sa „slučajnim oštećenjima”,

Konvencija SOLAS

–PSCC55-2022-09 Kodeks ISM,

–PSCC54-2021-02 Kodeks ISPS,

–PSCC51-2018-12 ECDIS,

–PSCC43-2010-32 VDR (uređaji za snimanje podataka o putovanju),

–PSCC43-2010-09 Sigurnosno-tehnički listovi materijala,

–PSCC43-2010-21 GMDSS,

–PSCC44-2011-16 Kuke za otpuštanje brodica za spašavanje pri opterećenju,

–PSCC45-2012-10 Stabilnost u slučaju oštećenja na tankerima,

–PSCC55-2022-05 LRIT,

–PSCC43-2010-28 Mjerenje debljine ESP/CAS,

–PSCC43-2010-29 Mjerenje debljine,

–PSCC51-2018-11 Polarni kodeks,

–PSCC55-2022-02 Kodeks IGF,

Konvencija MARPOL

–PSCC46-2013-18 MARPOL, Prilog I. Separator zauljene vode,

–PSCC43-2010-39 MARPOL, Prilog II. Čišćenje tanka,

–PSCC47-2014-08 MARPOL, Prilog III. IMDG,

–PSCC55-2022-07 MARPOL, Prilog IV. Sanitarne otpadne vode,

–PSCC52-2019-07 MARPOL, Prilog V. Smeće,

–PSCC55-2022-11 MARPOL, Prilog VI. Onečišćenje zraka,

–PSCC43-2010-38 Ispiranje sirovom naftom,

–PSCC44-2011-20 MARPOL, Istraga,

–Međunarodna konvencija o teretnim linijama

–PSCC54-2021-06 Međunarodna konvencija o teretnim linijama,

Konvencija AFS

–PSCC47-2014-13 Sustavi protiv obrastanja,

Konvencija o pogonskom ulju

–PSCC43-2010-08 Konvencija o pogonskom ulju,

–Izdavanje svjedodžbi pomorcima i posadi

–PSCC54-2021-04 Izdavanje svjedodžbi pomorcima i posadi (STCW, MLC i SOLAS),

–Konvencija o upravljanju balastnim vodama

–PSCC51-2018-09 Konvencija o upravljanju balastnim vodama,

Konvencije ILO-a

–PSCC52-2019-10 Konvencija o radu pomoraca, 2006. (MLC),

–PSCC53-2020-14 Sati rada ili odmora i sposobnost za obavljanje dužnosti.”

PRILOG V.

„PRILOG VIII.

ODREDBE POVEZANE S ODBIJANJEM UPLOVLJAVANJA U LUKE I NA SIDRIŠTA UNUTAR UNIJE

(iz članka 16.)

(1)Ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 16. stavku 1., nadležno tijelo luke u kojoj je brodu treći put zabranjena plovidba obavješćuje zapovjednika broda pisanim putem da će se izdati mjera odbijanja uplovljavanja koja postaje primjenjiva odmah nakon što brod isplovi iz luke. Mjera odbijanja uplovljavanja primjenjuje se odmah nakon što brod isplovi iz luke nakon što se otklone nedostaci koji su uzrokovali zabranu plovidbe.

(2)Nadležno tijelo šalje presliku mjere o odbijanju uplovljavanja upravi države zastave, relevantnoj priznatoj organizaciji, drugim državama članicama i drugim potpisnicama Pariškog memoranduma, Komisiji i Tajništvu Pariškog memoranduma. Nadležno tijelo bez odlaganja ažurira bazu podataka inspekcijskih pregleda podacima o odbijanju uplovljavanja.

(3)Da bi se ukinula mjera odbijanja uplovljavanja, vlasnik ili brodar mora uputiti službeni zahtjev nadležnom tijelu države članice koja je izdala mjeru odbijanja uplovljavanja. Zahtjevu se mora priložiti dokument kojim se dokazuje da brod u potpunosti ispunjava primjenjive odredbe konvencija, koji je izdala uprava države zastave nakon što je inspektor kojeg je propisno ovlastila uprava države zastave obišao brod. Uprava države zastave nadležnom tijelu dostavlja dokaz da je obavljen obilazak broda.

(4)Zahtjevu za ukidanje mjere odbijanja uplovljavanja mora se, prema potrebi, priložiti i dokument klasifikacijskog društva koje je klasificiralo brod nakon obilaska inspektora klasifikacijskog društva, kojim se dokazuje da brod ispunjava klasifikacijske standarde koje to društvo propisuje. Klasifikacijsko društvo nadležnom tijelu dostavlja dokaz da je obavljen obilazak broda.

(5)Mjera odbijanja uplovljavanja može se ukinuti tek nakon isteka razdoblja iz članka 16. ove Direktive, za što kompanija mora uputiti službeni zahtjev tijelu nadležnom za luku države članice koje je izreklo zabranu te dostaviti dokumente koji se zahtijevaju u stavcima 3. i 4.

(6)Takav zahtjev, uključujući potrebne dokumente, mora se podnijeti državi zabrane najmanje mjesec dana prije isteka razdoblja zabrane. Ako se taj rok ne poštuje, može doći do kašnjenja u trajanju do mjesec dana nakon što država zabrane primi zahtjev.

(7)U informacijskom sustavu brodu će se dodati odlučujući čimbenik i brod će biti označen kao obvezan podvrgnuti se vrsti inspekcijskog pregleda „prošireni inspekcijski pregled” pri sljedećem pristajanju u luci/na sidrištu u tom području.

(8)Nadležno tijelo o svojoj odluci u pisanom obliku obavješćuje i upravu države zastave, relevantno klasifikacijsko društvo, druge države članice, druge potpisnice Pariškog memoranduma, Komisiju i Tajništvo Pariškog memoranduma. Nadležno tijelo dužno je bez odlaganja ažurirati bazu podataka inspekcijskih pregleda podacima o ukidanju mjere odbijanja uplovljavanja.

(9)Podaci o brodovima kojima je izdana mjera odbijanja uplovljavanje u luke unutar Unije moraju se staviti na raspolaganje u bazi podataka inspekcijskih pregleda i objaviti u skladu s odredbama iz članka 26. i Priloga XIII.”