EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.4.2023.
COM(2023) 230 final
Preporuka za
ODLUKU VIJEĆA
o odobravanju otvaranja pregovora o pravilima za digitalnu trgovinu s Republikom Korejom i Singapurom
{SWD(2023) 85 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Digitalizacija gospodarstva mijenja opseg i brzinu međunarodne trgovine. Poduzećima omogućuje da dopru do većeg broja kupaca u svijetu radi prodaje robe i usluga, a potrošačima pruža puno veći izbor. Poduzećima omogućuje i upotrebu novih i inovativnih digitalnih alata kako bi prevladala prepreke rastu. To posebno koristi malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) jer im se omogućuje bolju integraciju u globalne lance vrijednosti.
Elektronička trgovina robom i uslugama („digitalna trgovina”) sve je važnija na svjetskoj razini. Digitalna trgovina obuhvaća i fizičku isporuku robe i usluga kupljenih putem digitalnih kanala (npr. kupnja knjige putem internetske platforme) i digitalnu isporuku robe i usluga (npr. softver, e-knjige ili prijenos podataka), uključujući transakcije između poduzeća i transakcije između poduzeća i potrošača. Procjenjuje se da se u 2019. svjetska vrijednost e-trgovine povećala za 4 % u odnosu na 2018. te je iznosila 22 bilijuna EUR, odnosno oko 30 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U postojećim pravilima međunarodne trgovine ne uzima se uvijek u obzir posebna priroda digitalne trgovine, što dovodi do nesigurnosti za poduzeća u pogledu pravila koja će utjecati na njihovo poslovanje i ulaganja u trećim zemljama i za klijente u pogledu pravila koja će se primjenjivati na njihove transakcije. Sve je veći broj nacionalnih pravila kojima se uređuje digitalno gospodarstvo i koja mogu stvoriti neopravdane prepreke digitalnoj trgovini. Kako bi se poboljšala pravna sigurnost za poduzeća i olakšala digitalna trgovina, zemlje iz cijelog svijeta nastojale su uspostaviti pravila za digitalnu trgovinu. Članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) započele su 2019. plurilateralne pregovore o e-trgovini. Proteklih se godina povećao broj regionalnih i bilateralnih sporazuma o digitalnoj trgovini. Iako dosad nije sudjelovao u bilateralnim sektorskim pregovorima o sporazumima o digitalnoj trgovini, EU je sklopio sporazume o slobodnoj trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom, Čileom i Novim Zelandom koji sadržavaju pravila o digitalnoj trgovini.
U Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji iz rujna 2021. Komisija i Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku najavili su da namjeravaju formalizirati digitalna partnerstva s nekim od ključnih partnera EU-a u regiji, među ostalim sa Singapurom i Republikom Korejom. EU je 28. studenoga 2022. sklopio digitalno partnerstvo s Republikom Korejom, a 1. veljače 2023. sa Singapurom. Ta partnerstva imaju važan trgovinski aspekt, a jedan od njihovih najvažnijih rezultata su načela digitalne trgovine. Iako nisu obvezujuća, načela digitalne trgovine imaju znatnu političku vrijednost jer su rezultat dogovora o najrelevantnijim pitanjima digitalne trgovine. EU je 30. studenoga 2022. potpisao načela digitalne trgovine s Republikom Korejom, a 31. siječnja 2023. sa Singapurom. Potpisivanje tih načela dokazuje da su obje zemlje pokazale visoku razinu konvergencije s EU-ovim pristupom digitalnoj trgovini.
Bilateralni trgovinski odnosi između EU-a, s jedne strane, i Republike Koreje i Singapura, s druge, već su liberalizirani i unaprijeđeni sporazumima o slobodnoj trgovini koje je EU 2011. sklopio s Republikom Korejom, a 2019. sa Singapurom. Iako je riječ o sveobuhvatnim sporazumima o slobodnoj trgovini kojima su predviđene znatne obveze za trgovinu robom i uslugama među strankama, oni ne sadržavaju sveobuhvatna pravila za digitalnu trgovinu jer EU takva pravila nije predložio svojim pregovaračkim partnerima u vrijeme pregovora o tim sporazumima. EU je otada osmislio dodatna pravila za digitalnu trgovinu koja se primjenjuju na njegove bilateralne odnose s nekoliko trgovinskih partnera, među ostalim s Ujedinjenom Kraljevinom, Čileom i Novim Zelandom.
Republika Koreja i Singapur ključni su partneri EU-a u indo-pacifičkoj regiji. Osim toga, Okvirni sporazum između EU-a i Republike Koreje iz 2010., kojim je sklopljeno strateško partnerstvo, osnova je za jačanje gospodarske i političke suradnje. EU s Republikom Korejom i Singapurom ima dubok i dinamičan gospodarski odnos. Singapur je na temelju Sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o zaštiti ulaganja s EU-om postao najveći trgovinski i ulagački partner EU-a u jugoistočnoj Aziji. U 2021. imao je jedanaesti najveći BDP po stanovniku na svijetu, a prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) za 2020. bio je na šestom mjestu u uvođenju IKT-a i u digitalnim vještinama. Vrijednost godišnje trgovine robom i uslugama između EU-a i Singapura 2020. iznosila je više od 90 milijardi EUR. Singapur je jedno od najotvorenijih i najdigitaliziranijih gospodarstava na svijetu. Južna Koreja je isto ključni partner EU-a u indo-pacifičkoj regiji. Njezino je gospodarstvo od šezdesetih godina 20. stoljeća bilježilo brz rast te je 2021. postalo deseto po veličini na svijetu u smislu BDP-a. Prema WEF-ovom izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2020. na prvom je mjestu u uvođenju IKT-a i na desetom u digitalnim vještinama. Vrijednost godišnje trgovine robom i uslugama između EU-a i Republike Koreje 2020. iznosila je više od 120 milijardi EUR. Pregovorima o pravilima za digitalnu trgovinu sa Singapurom i Republikom Korejom mogu se stvoriti velike nove prilike za poduzeća i potrošače u EU-u. Olakšat će poslovanje poduzeća iz EU-a u tim zemljama, osobito mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, i ojačati povjerenje potrošača EU-a u internetsko okruženje.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Inicijativa se temelji na Ugovoru o Europskoj uniji (UEU), u kojem je predviđeno da bi EU trebao poticati „integracije svih zemalja u svjetsko gospodarstvo, uključujući i postupnim ukidanjem ograničenja u međunarodnoj trgovini”.
Temelji se i na Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji iz rujna 2021., kojom se ta regija potvrđuje kao predvodnik digitalnog gospodarstva i u kojoj se predlaže sklapanje digitalnih partnerstava s Republikom Korejom, Singapurom i Japanom.
Inicijativa je u skladu s Komisijinom revizijom trgovinske politike iz veljače 2021., u kojoj je najavljeno da će se unaprijediti bilateralna suradnja i istražiti mogućnosti snažnijeg okvira za suradnju s partnerima istomišljenicima u digitalnim aspektima trgovine te produbiti regulatorni dijalozi s partnerima istomišljenicima.
U skladu je sa sporazumima o slobodnoj trgovini kojima su već unaprijeđeni i liberalizirani bilateralni trgovinski odnosi između Europske unije i Republike Koreje te između Europske unije i Singapura, ali ne sadržavaju sveobuhvatna pravila za digitalnu trgovinu.
Prijedlog je u skladu s digitalnim partnerstvima i načelima digitalne trgovine uspostavljenima s Republikom Korejom i Singapurom, koji pokazuju visoku razinu konvergencije pristupâ EU-a i tih zemalja digitalnoj trgovini. Inicijativom se ne ograničava postojeća ili buduća suradnja između EU-a i tih zemalja u kontekstu digitalnih partnerstava.
Inicijativom se uzima u obzir dosadašnji napredak u tekućim pregovorima o e-trgovini među članicama WTO-a.
U okviru pregovora o slobodnoj trgovini EU sustavno predlaže ambiciozna regulatorna pravila za digitalnu trgovinu. Predložene pregovaračke smjernice slijede isti pristup koji EU slijedi u pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini, kao što su nedavni pregovori s Ujedinjenom Kraljevinom o Sporazumu o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, s Čileom o naprednom okvirnom sporazumu EU-a i Čilea te s Novim Zelandom o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Novog Zelanda.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Pravila predložena u pregovaračkim smjernicama temelje se na zakonodavstvu EU-a o unutarnjem tržištu u području digitalne trgovine i potpuno su u skladu s njim. Predloženim pregovaračkim smjernicama potvrđuje se i da bi svako pravilo ili obveza koje EU dogovori trebali biti u skladu s pravnim okvirom EU-a i ostaviti dovoljno političkog prostora za provedbu Europske digitalne strategije.
Predložene pregovaračke smjernice u skladu su s Deklaracijom o europskim digitalnim pravima i načelima koju su 15. prosinca 2022. potpisali Europski parlament, Vijeće i Europska komisija, a koju EU namjerava promicati u svojim međunarodnim trgovinskim odnosima.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Člankom 218. stavkom 3. UFEU-a propisano je da Komisija daje preporuke Vijeću, koje donosi odluku o odobravanju otvaranja pregovora i imenovanju pregovarača Unije. U skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a, Vijeće pregovaraču može uputiti smjernice i odrediti poseban odbor u savjetovanju s kojim se pregovori moraju voditi.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
U skladu s člankom 5. stavkom 3. UEU-a načelo supsidijarnosti ne primjenjuje se u područjima isključive nadležnosti EU-a. Prema članku 3. UFEU-a zajednička trgovinska politika područje je isključive nadležnosti Unije.
•Proporcionalnost
Ova inicijativa ne prelazi ono što je potrebno za postizanje predmetnih ciljeva politike.
•Odabir instrumenta
Preporuka Komisije za odluku Vijeća o odobrenju otvaranja pregovora u skladu je s člankom 218. stavkom 3. UFEU-a, kojim je propisano da Komisija daje preporuke Vijeću, koje donosi odluku kojom se odobrava otvaranje pregovora.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Nije primjenjivo.
•Savjetovanja s dionicima
Savjetovanje s dionicima o pitanjima digitalne trgovine s Republikom Korejom i Singapurom održano je u kontekstu pripreme i pregovora o digitalnim partnerstvima i načelima digitalne trgovine.
Daljnje javno savjetovanje o ovoj inicijativi nije bilo potrebno jer su ključna načela na kojima se temelje predloženi pregovori već sadržana u načelima digitalne trgovine dogovorenima s Republikom Korejom i Singapurom i odražavaju pravila koja je EU već uključio u postojeće sporazume o slobodnoj trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom, Čileom i Novim Zelandom i koje promiče u pregovorima o e-trgovini u okviru WTO-a. Daljnji bitni elementi koji se mogu pojaviti tijekom pregovora nisu unaprijed poznati.
Komisija se redovito savjetuje s dionicima, među ostalim u kontekstu dijaloga s civilnim društvom.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
•Procjena učinka
Procjena učinka nije provedena jer je posebno teško izmjeriti gospodarski učinak inicijative u postojećoj situaciji s obzirom na to da će predviđena pravila za digitalnu trgovinu olakšati bilateralne trgovinske odnose koji su već liberalizirani i unaprijeđeni postojećim sporazumima o slobodnoj trgovini s Republikom Korejom i Singapurom. Takvi sporazumi o slobodnoj trgovini već sadržavaju sveobuhvatne odredbe o pristupu tržištu robe i usluga, pa će glavni učinak inicijative biti pružanje dodatne pravne sigurnosti subjektima koji se bave digitalnom trgovinom u liberaliziranim sektorima. Osim toga, EU nema mnogo izbora jer su pravila predviđena za pregovore vrlo slična onima koja su već uključena u sporazume o slobodnoj trgovini sklopljene između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, između EU-a i Čilea te između EU-a i Novog Zelanda, kao i pravilima koja EU slijedi u plurilateralnim pregovorima o digitalnoj trgovini u WTO-u. Dodatni bitni prijedlozi koje mogu iznijeti druge strane ne mogu se utvrditi i ocijeniti ex ante. Inicijativa je popraćena radnim dokumentom službi Komisije u kojem se opisuje kontekst predstojećih pregovora, naglašava sve veću važnost digitalne trgovine i nastojanja zemalja diljem svijeta da oblikuju međunarodna pravila u tom području. U njemu su predstavljeni i različiti pristupi pravilima za digitalnu trgovinu koja su donijeli Europska unija, Republika Koreja i Singapur.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
Nije primjenjivo.
•Temeljna prava
Inicijativom se u potpunosti poštuje Povelja Europske unije o temeljnim pravima, a posebno članak 8. o zaštiti osobnih podataka.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Ova inicijativa ne utječe na proračun.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Očekuje se da će pregovori zaključiti 2024.
•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Svrha je odredaba dati preporuku Vijeću da donese odluku o odobravanju otvaranja pregovora i imenovanju pregovarača Unije. Vijeće pregovaraču može uputiti smjernice.
Preporuka za
ODLUKU VIJEĆA
o odobravanju otvaranja pregovora o pravilima za digitalnu trgovinu s Republikom Korejom i Singapurom
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,
budući da:
(1)Europska unija s Republikom Korejom i Singapurom ima dubok i dinamičan gospodarski odnos. Republika Koreja i Singapur bliski su strateški partneri Europske unije u indo-pacifičkoj regiji i važni trgovinski partneri Europske unije u Aziji. Europska unija ima sklopljen Sporazum o slobodnoj trgovini s Republikom Korejom od 2011., a sa Singapurom od 2019. Tim sporazumima o slobodnoj trgovini predviđaju se znatne obveze u pogledu trgovine robom i uslugama među strankama, no oni ne sadržavaju sveobuhvatna pravila za digitalnu trgovinu.
(2)U skladu sa strategijom Europske unije za indo-pacifičku regiju iz rujna 2021. Europska unija nastoji produbiti suradnju s Republikom Korejom i Singapurom u području digitalne trgovine. Europska unija i Republika Koreja 28. studenoga 2022. sklopile su digitalno partnerstvo i u tom kontekstu 30. studenoga 2022. postigle dogovor o neobvezujućim načelima digitalne trgovine. Europska unija i Singapur 1. veljače 2023. sklopili su digitalno partnerstvo, a 31. siječnja 2023. postigli su dogovor o neobvezujućim načelima digitalne trgovine.
(3)Načela digitalne trgovine dogovorena s Republikom Korejom i Singapurom pokazuju visoku razinu konvergencije s EU-ovim pristupom digitalnoj trgovini.
(4)Europska unija postigla je dogovor o pravilima za digitalnu trgovinu u nekoliko bilateralnih pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini s trećim zemljama. Europska unija sudjeluje i u nizu pregovora u okviru kojih se oblikuju pravila za digitalnu trgovinu te u tekućim pregovorima o elektroničkoj trgovini u okviru WTO-a. Stoga je primjereno ovlastiti Komisiju za otvaranje pregovora o obvezujućim pravilima za digitalnu trgovinu koja su u skladu s tim sporazumima i imaju iste ciljeve koje Europska unija namjerava ostvariti u tekućim pregovorima,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Komisija se ovlašćuje da u ime Unije pregovara o pravilima za digitalnu trgovinu s Republikom Korejom i Singapurom.
Članak 2.
Pregovaračke smjernice upućene Komisiji za pregovore o pravilima za digitalnu trgovinu s Republikom Korejom i Singapurom navedene su u dopuni odluci.
Članak 3.
Pregovori se vode u dogovoru s [ime posebnog odbora upisuje Vijeće].
Članak 4.
Ova je Odluka upućena Komisiji.
Sastavljeno u Bruxellesu,
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.4.2023.
COM(2023) 230 final
PRILOG
Preporuci za odluku Vijeća
o odobravanju otvaranja pregovora o pravilima za digitalnu trgovinu s Republikom Korejom i Singapurom
{SWD(2023) 85 final}
DOPUNA
SMJERNICE ZA PREGOVORE O PRAVILIMA ZA DIGITALNU TRGOVINU S REPUBLIKOM KOREJOM I SINGAPUROM
1.NARAV I PODRUČJE PRIMJENE ODREDABA
(1)Cilj je pregovora uspostaviti pravila za elektroničku trgovinu robom i uslugama („digitalna trgovina”) između Republike Koreje i EU-a te između Singapura i EU-a. Takva bi pravila trebala olakšati bilateralne trgovinske odnose između Europske unije i Republike Koreje te između Europske unije i Singapura. Ti su odnosi već unaprijeđeni i liberalizirani sporazumima o slobodnoj trgovini sklopljenima između EU-a i te dvije zemlje. Pravila bi trebala biti u skladu s pravilima utvrđenima u tim sporazumima o slobodnoj trgovini i temeljiti se na visokoj razini konvergencije u pitanjima digitalne trgovine koja su obuhvaćena načelima digitalne trgovine koji su u studenome 2022. potpisali EU i Republika Koreja, a u siječnju 2023. EU i Singapur. Ta su načela jedan od najvažnijih rezultata digitalnih partnerstava koja je EU sklopio s te dvije zemlje.
(2)Cilj je pregovora poboljšati bilateralnu digitalnu trgovinu, olakšati poslovanje poduzećâ, uključujući mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, jačanjem povjerenja potrošača u internetsko okruženje i stvaranjem novih mogućnosti za promicanje uključivog rasta i razvoja.
(3)Cilj je pregovora i poduprijeti otvorena digitalna tržišta koja su konkurentna, transparentna, pravedna i bez neopravdanih prepreka međunarodnoj trgovini i ulaganjima.
(4)Pravila bi se trebala temeljiti na postojećim pravilima i obvezama Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Ako je to moguće i relevantno, u njima bi trebalo uzeti u obzir i osloniti se na nedavne i tekuće bilateralne i multilateralne pregovore u području trgovine i ulaganja.
(5)Unija će u pregovorima promicati prava i načela iz Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće koju su 15. prosinca 2022. potpisali Europski parlament, Vijeće i Europska komisija.
2.PREDLOŽENI SADRŽAJ PRAVILA I OBVEZA
(1)U pregovorima bi trebalo osmisliti pravila o aspektima digitalne trgovine. Njima bi se trebalo nastojati poboljšati uvjete za digitalnu trgovinu u korist poduzeća i potrošača u Europskoj uniji te povećati sudjelovanje mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća u globalnim lancima vrijednosti.
(2)Pregovori bi se trebali voditi na otvoren način. Stoga bi mogli obuhvaćati bilo koji aspekt digitalne trgovine o kojem se dogovore stranke u pregovorima.
(3)Uzimajući u obzir međusektorsku prirodu digitalne trgovine, pregovori mogu obuhvaćati sljedeća pitanja:
(a)olakšavanje elektroničkih transakcija (npr. elektronički potpisi, elektroničke provjere identiteta);
(b)carine na elektroničke prijenose i preneseni sadržaj;
(c)povjerenje potrošača (npr. zaštita potrošača na internetu, neželjena elektronička komunikacija);
(d)prekogranični prijenos podataka s povjerenjem, zahtjevi za lokalizaciju podataka i zaštita osobnih podataka;
(e)poslovno povjerenje (npr. zaštita izvornog koda računala, prisilni prijenos tehnologije);
(f)poboljšani pristup elektroničkoj trgovini (npr. pristup internetu, internetskom sadržaju i javnim podacima ili pristup internetskim posrednicima i njihova odgovornost);
(g)mjere za olakšavanje trgovine relevantne za elektroničku trgovinu (npr. trgovanje bez papira, elektroničko izdavanje računa), uzimajući u obzir Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine;
(h)aspekte prava intelektualnog vlasništva povezane s elektroničkom trgovinom, uključujući poslovne tajne;
(i)transparentnost; i
(j)suradnju (npr. između stranaka u pregovorima, tijela za zaštitu potrošača).
(4)Sva pravila ili obveze koje dogovori Europska unija trebali bi biti u skladu s pravnim okvirom EU-a i očuvati regulatornu autonomiju potrebnu za provedbu i izradu EU-ovih digitalnih politika i politika postupanja s podacima.
(5)Europska unija prije svega ne pristaje na pravila ili obveze koji bi mogli ugroziti njezin pravni okvir za kibersigurnost, posebno u odnosu na visoku zajedničku razinu mrežne i informacijske sigurnosti u cijeloj Europskoj uniji.
(6)U kontekstu sve veće digitalizacije trgovine i važnosti međunarodnog prijenosa podataka za prekograničnu trgovinu i ulaganja, pristup Europske unije tim pregovorima mora biti usklađen s pristupom koji se u tom pogledu primjenjuje u sklopljenim i, prema potrebi, recentnim i tekućim pregovorima o bilateralnim i multilateralnim sporazumima o trgovini i ulaganjima. Konkretnije, pregovori bi trebali rezultirati pravilima o prekograničnom prijenosu podataka kojima se rješava pitanje neopravdanih zahtjeva za lokalizaciju podataka, a da se pritom ne pregovara o EU-ovim pravilima za zaštitu osobnih podataka niti da pregovori utječu na ta pravila, te bi prije svega trebali biti u skladu s pravnim okvirom EU-a za zaštitu osobnih i neosobnih podataka.
(7)Europska unija i njezine države članice zadržavaju mogućnost očuvanja i razvoja svojih kapaciteta za utvrđivanje i provedbu kulturnih i audiovizualnih politika u svrhu očuvanja svoje kulturne raznolikosti. Europska unija ne pristaje na pravila ili obveze za audiovizualne usluge. Europska unija ne preuzima obveze u pogledu usluga koje se pružaju ni aktivnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti.
(8)Europska unija ne pristaje ni na pravila ili obveze koji bi mogli ugroziti njezin pravni okvir za zaštitu prava intelektualnog vlasništva.
(9)Pravila i obveze ne bi trebale spriječiti Europsku uniju, njezine države članice i njihova nacionalna, regionalna i lokalna tijela da zakonski urede gospodarske djelatnosti u javnom interesu radi ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike u područjima kao što su javno zdravlje, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, osiguravanje integriteta i stabilnosti financijskog sustava Unije, privatnost i zaštita podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti. Visoku kvalitetu javnih usluga u Europskoj uniji trebalo bi očuvati u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, a posebno Protokolom br. 26 o uslugama od općeg interesa, uzimajući u obzir rezerve Europske unije u tom području, uključujući na temelju GATS-a.