EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 18.4.2023.

COM(2023) 228 final

2023/0115(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2014/49/EU u pogledu opsega zaštite depozita, korištenja sredstava sustava osiguranja depozita, prekogranične suradnje i transparentnosti

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2023) 230 final} - {SWD(2023) 225 final} - {SWD(2023) 226 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Kontekst prijedloga

Reforma upravljanja krizama i osiguranja depozita (CMDI) i šire posljedice za bankovnu uniju

Dovršetkom bankovne unije, uključujući njezin treći stup EDIS, i reformom CMDI-ja omogućila bi se viša razina financijske zaštite i povjerenja kućanstava i poduzeća u EU-u, povećalo bi se povjerenje i ojačala financijska stabilnost kao preduvjeti za rast, blagostanje i otpornost u ekonomskoj i monetarnoj uniji te u EU-u općenito. Unija tržišta kapitala dopunjuje bankovnu uniju jer su obje inicijative ključne za financiranje usporedne zelene i digitalne tranzicije, jačanje međunarodne uloge eura te otvorene strateške autonomije i konkurentnosti EU-a u svijetu koji se mijenja, posebno s obzirom na aktualnu nesigurnu gospodarsku i geopolitičku situaciju 10 ,  11 .

Euroskupina u lipnju 2022. nije postigla dogovor o opsežnijem planu rada za dovršetak bankovne unije uključivanjem EDIS-a. Umjesto toga pozvala je Komisiju da podnese konkretnije zakonodavne prijedloge za reformu okvira EU-a za upravljanje krizama banaka i nacionalno osiguranje depozita 12 .

Razlozi prijedloga

U skladu s mandatom iz članka 19. stavka 6. DGSD-a Komisija je provela detaljnu evaluaciju uspješnosti DGSD-a. U zaključku je potvrdila da su glavni sastavni dijelovi DGSD-a, posebno standardna razina pokrića od 100 000 EUR po deponentu po banci, minimalna ciljna razina financiranja SOD-a i kratki rokovi za isplatu deponentima, općenito donijeli pozitivne koristi za deponente.

Međutim, praktično iskustvo u primjeni tog okvira pokazalo je da je potrebno poboljšati određena područja. Ona se odnose na opseg zaštite deponenata, različito tumačenje uvjeta za korištenje sredstava SOD-a za intervencije nisu isplata osiguranih depozita, operativnu djelotvornost i učinkovitost u načinu rada SOD-a, široka nacionalna diskrecijska prava i mogućnosti te potrebu za boljom koordinacijom između sigurnosnih mreža za sanaciju i onih za osiguranje depozita.

Prijedlog DGSD-a, kao sastavni dio Komisijina zakonodavnog preispitivanja CMDI-ja, uglavnom se temelji na pripremnom radu i preporukama koje je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) izradilo u svojih pet mišljenja 15 o primjeni DGSD-a te se u njemu uzimaju u obzir slučajevi u kojima njegovom praktičnom primjenom neki od njegovih važnih ciljeva nisu ostvareni ili su ostvareni samo djelomično.

Sažetak izmjena Direktive o sustavima osiguranja depozita (DGSD) u okviru reforme upravljanja krizama i osiguranja depozita (CMDI)

(1)razjasniti opseg zaštite deponenata rješavanjem utvrđenih problema neusklađenosti kako bi se deponentima iz EU-a osigurala usklađena i stabilna razina zaštite;

(2)uskladiti test najmanjeg troška za sve vrste intervencija SOD-a koje nisu isplate osiguranih depozita u slučajevima insolventnosti kako bi se omogućilo bolje ujednačavanje uvjeta i dosljednost ishodâ pri upravljanju propašću banaka;

(3)poboljšati funkcioniranje SOD-ova pojednostavnjenjem administrativnih postupaka uz poboljšanje transparentnosti u pogledu njihove financijske stabilnosti i korištenja sredstava;

(4)povećati konvergenciju praksi SOD-ova i među nadležnim tijelima; i

(5)pojačati prekograničnu suradnju među SOD-ovima pri isplati nadoknade deponentima koji se nalaze u drugim državama članicama EU-a ili ako banka prekine članstvo u jednom SOD-u i pridruži se drugom.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Okvir za CMDI osmišljen je kako bi se izbjegla propast institucija bilo koje veličine ili poslovnog modela te kako bi se njome moglo upravljati. Izrađen je s ciljem održavanja financijske stabilnosti, zaštite deponenata, svođenja korištenja javne potpore na najmanju moguću mjeru, ograničenja moralnog hazarda i poboljšanja unutarnjeg tržišta financijskih usluga. U evaluaciji je zaključeno da bi općenito trebalo unaprijediti određene aspekte okvira za CMDI.

Naime, evaluacija pokazuje da su pravna sigurnost i predvidljivost upravljanja propašću banaka i dalje nedostatne. Odluka javnih tijela o tome hoće li pokrenuti sanaciju ili postupak u slučaju insolventnosti može se znatno razlikovati među državama članicama. Osim toga, sigurnosne mreže koje financira sam sektor nisu uvijek djelotvorne te i dalje vladaju razlike u uvjetima pristupa financiranju u sanaciji i izvan nje. One utječu na poticaje i stvaraju prilike za arbitražu pri donošenju odluka o tome koje instrumente za upravljanje krizama treba primijeniti. Naposljetku, zaštita deponenata ostaje nejednaka i neusklađena među državama članicama u nizu područja.

•Savjetovanja s dionicima

Služeći se različitim sredstvima savjetovanja kako bi doprla do svih uključenih dionika, Komisija je provela opsežnu razmjenu kako bi bolje razumjela uspješnost okvira i mogućnosti njegova poboljšanja.

Komisija je pokrenula savjetovanje 2020. o kombiniranoj početnoj procjeni učinka i planu s ciljem izrade detaljne analize mjera koje bi trebalo poduzeti na razini EU-a te mogućeg utjecaja različitih opcija politike na gospodarstvo, društvo i okoliš.

Komisija je 2021. pokrenula dva savjetovanja: ciljano i javno savjetovanje kako bi od dionika zatražila povratne informacije o primjeni okvira za CMDI i stajališta o mogućim izmjenama. Ciljano savjetovanje, koje se sastojalo od 39 općih i posebnih tehničkih pitanja, provodilo se samo na engleskom jeziku od 26. siječnja do 20. travnja 2021. Javno savjetovanje sastojalo se od 10 općih pitanja na svim jezicima EU-a i povratne informacije prikupljale su se od 25. veljače do 20. svibnja 2021. Sažeto izvješće o povratnim informacijama u okviru tog savjetovanja objavljeno je 7. srpnja 2021 20 . Savjetovanja su pokazala da većina ispitanika smatra da bi i depoziti javnih tijela, uključujući lokalna tijela, trebali biti zaštićeni SOD-om. Većina banaka i SOD-ova izrazila je mišljenje da je sadašnja praksa redovitog objavljivanja informacija dostatna i da nisu potrebne nikakve promjene. Velik dio ispitanika smatrao je da je digitalna komunikacija najprimjerenija za smanjenje troškova.

Preko Stručne skupine Komisije za bankarstvo, plaćanja i osiguranje službe Komisije u više su se navrata savjetovale s državama članicama o provedbi okvira za CMDI u EU-u te o mogućim revizijama BRRD-a/SRMR-a i DGSD-a. Osim na raspravama u okviru Stručne skupine, o pitanjima obuhvaćenima ovim Prijedlogom raspravljalo se i na sastancima pripremnih tijela Vijeća, odnosno Radne skupine Vijeća za financijske usluge i bankovnu uniju te Radne skupine na visokoj razini o EDIS-u.

Nadalje, u fazi pripreme zakonodavstva službe Komisije održale su i brojne (fizičke i virtualne) sastanke s predstavnicima bankarskog sektora i drugim dionicima.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Kako bi dobila potporu za svoj rad na preispitivanju DGSD-a, Komisija je uputila sveobuhvatan poziv za savjetovanje EBA-i 21 . EBA je u odgovoru dostavila pet mišljenja. Prvo mišljenje o prihvatljivosti depozita, razini pokrića i suradnji među sustavima osiguranja depozita dostavljeno je u kolovozu 2019. 22 Drugo mišljenje o isplatama iz sustava osiguranja depozita dostavljeno je u listopadu 2019. 23 Treće mišljenje o financiranju sustava osiguranja depozita i korištenju sredstava sustava osiguranja depozita dostavljeno je u siječnju 2020. 24 Četvrto mišljenje o postupanju sa sredstvima klijenata dostavljeno je u listopadu 2021. 25 Osim toga, Komisija je uzela u obzir mišljenje EBA-e iz 2020. o međudjelovanju Direktive EU-a o sprečavanju pranja novca i Direktive EU-a o sustavima osiguranja depozita 26 te dvogodišnje mišljenje EBA-e iz 2021. o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na financijski sektor EU-a 27 .

Nadalje, Komisija je angažirala Centar za europske političke studije (CEPS) da izradi dva izvješća o osiguranju depozita naslovljena „Harmonising insolvency laws in the Euro area” 28 i „Options and national discretions under the DGSD” 29 , koja su objavljena u prosincu 2016. odnosno studenome 2019.

Osim što se savjetovala s dionicima, Komisija je sudjelovala u raspravama i razmjeni mišljenja koje su u svojem radu uzele u obzir radna skupina EBA-e za sustave osiguranja depozita i Stručna skupina za bankarstvo, plaćanja i osiguranje.

•Procjena učinka 30

Za ovaj Prijedlog i prijedloge za preispitivanje BRRD-a i SRMR-a provedena je jedna procjena učinka, u kojoj su uzete u obzir povratne informacije dionika i potreba za rješavanjem međusobno povezanih problema koji se pojavljuju u tri različita pravna teksta. U Prilogu 6. procjeni učinka opisuju se pitanja povezana s funkcioniranjem SOD-a, utvrđuju mogući scenariji za njegovo poboljšanje i obrazlažu opcije politike zadržane u predloženim izmjenama. Zaključuje se da je DGSD uglavnom uspješno poboljšao razinu zaštite deponenata u cijelom EU-u. Međutim, nacionalni SOD-ovi i dalje neujednačeno primjenjuju zaštitne mjere iz DGSD-a, što upućuje na potrebu za usklađenim pravilima za otklanjanje razlika koje štetno utječu na deponente. Naglašava se i potreba za pojašnjenjem pokrića za određene vrste deponenata.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Predloženim izmjenama nadograđuje se i pojašnjava mandat SOD-ova radi bolje zaštite depozita u kontekstu isplate nadoknade deponentima. Osim toga, jača se uloga SOD-ova i u situacijama bez isplate deponentima iz SOD-a nakon propasti banke kako bi se krizama banaka upravljalo tako da se održi povjerenje deponenata i financijska stabilnost. Naposljetku, uvode se posebni zahtjevi za pojednostavnjenje svakodnevnih aktivnosti SOD-ova i rješavanje administrativno složenih situacija.

Umeće se novi članak 16.a kako bi se pojasnila pravila o izvješćivanju i poboljšala razmjena informacija između kreditne institucije i SOD-ova te između SOD-ova i imenovanih tijela s jedne strane i EBA-e s druge strane. Važno je da informacije o depozitima koje osigurava SOD može primiti od pridruženih institucija u svakom trenutku i na zahtjev. To je potrebno kako bi SOD učinkovito djelovao u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive. Ti zahtjevi u pogledu izvješćivanja proizlaze iz postojećih obveza banaka da osiguraju trenutnu identifikaciju depozita ili iz širenja zaštite deponenata te stoga nisu u suprotnosti s općim ciljem smanjenja administrativnog opterećenja kreditnih institucija. Nadalje, važno je na odgovarajući način obavijestiti EBA-u o situacijama do kojih dolazi i u kojima SOD može intervenirati u skladu s ovom Direktivom kako bi se pomoglo EBA-i u izvršavanju zadaća nadzora financijskog integriteta, stabilnosti i sigurnosti europskog bankarskog sustava. EBA će biti ovlaštena za sastavljanje nacrta provedbenih tehničkih standarda o predlošku, postupcima i sadržaju za te informacija.

Države članice moraju prenijeti te izmjene u nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine od stupanja na snagu direktive o izmjeni. U novim pravilima o primjeni zaštitnih mjera na korištenje sredstava SOD-a za preventivne mjere u skladu s člankom 11.a zahtijevaju se organizacijske promjene i postupno povećanje operativnih kapaciteta SOD-ova i imenovanih tijela, zbog čega je razdoblje provedbe dulje. Uzimajući u obzir posebnosti ISZ-a koji su priznati kao SOD, to se razdoblje provedbe može dodatno produljiti.

2023/0115 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2014/49/EU u pogledu opsega zaštite depozita, korištenja sredstava sustava osiguranja depozita, prekogranične suradnje i transparentnosti

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 53. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 33 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 34 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 35 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člankom 19. stavcima 5. i 6. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća 36 Komisija je preispitala primjenu i područje primjene te direktive te je zaključila da je cilj zaštite deponenata u Uniji uspostavom sustava osiguranja depozita (SOD-ovi) uglavnom ostvaren. Međutim, Komisija je zaključila i da je potrebno otkloniti preostale nedostatke u zaštiti deponenata i poboljšati funkcioniranje SOD-ova te uskladiti pravila za druge intervencije SOD-ova osim postupka isplate.

(2)Neispunjavanje obveza plaćanja doprinosa SOD-ovima ili dostave informacija deponentima i SOD-ovima moglo bi ugroziti cilj zaštite deponenata. SOD-ovi ili, prema potrebi, imenovana tijela mogu primijeniti novčane sankcije u slučaju kašnjenja u plaćanju doprinosa. Važno je poboljšati koordinaciju između SOD-ova, imenovanih tijela i nadležnih tijela kako bi se poduzele provedbene mjere protiv kreditne institucije koja ne ispunjava svoje obveze. Iako su nadzorne i provedbene mjere koje nadležna tijela primjenjuju na kreditne institucije uređene nacionalnim pravom i Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća 37 , potrebno je osigurati da imenovana tijela pravodobno obavijeste nadležna tijela o svakom kršenju obveza kreditnih institucija u okviru pravila o zaštiti depozita.

(3)Kako bi se potaknula daljnja konvergencija praksi SOD-ova i pomoglo SOD-ovima u testiranju njihove otpornosti, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) trebalo bi izdati smjernice o provedbi testova otpornosti sustava SOD-ova na stres.

(4)U skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (d) Direktive 2014/49/EU depoziti određenih financijskih institucija, uključujući investicijska društva, isključeni su iz pokrića SOD-om. No sredstva koja te financijske institucije primaju od svojih klijenata i u njihovo ime polažu u kreditnu instituciju u okviru obavljanja usluga koje nude trebala bi biti zaštićena pod određenim uvjetima.

(5)Postojeći raspon deponenata koji su zaštićeni isplatom iz SOD-a utvrđen je kako bi se zaštitili neprofesionalni ulagatelji, dok se smatra da profesionalnim ulagateljima takva zaštita nije potrebna. Iz tog se razloga pokriće ne primjenjuje na javna tijela. Međutim, većina javnih tijela (koja u nekim državama članicama uključuju škole i bolnice) ne može se smatrati profesionalnim ulagateljima. Stoga je potrebno omogućiti primjenu zaštite koju nudi SOD na depozite svih neprofesionalnih ulagatelja, uključujući javna tijela.

(6)Depoziti iz određenih događaja, uključujući transakcije nekretninama koje se odnose na privatne stambene nekretnine ili isplatu određenih naknada iz osiguranja, mogu privremeno dovesti do velikih depozita. Stoga se člankom 6. stavkom 2. Direktive 2014/49/EU države članice obvezuje da osiguraju zaštitu depozita iz tih događaja iznad 100 000 EUR barem tri mjeseca, ali najdulje 12 mjeseci nakon knjiženja iznosa ili od trenutka kad takvi depoziti postanu pravno prenosivi. Kako bi se uskladila zaštita deponenata u Uniji i smanjile administrativna složenost i pravna nesigurnost povezane s opsegom zaštite tih depozita, potrebno je uskladiti njihovu zaštitu na iznos od najmanje 500 000 EUR u usklađenom trajanju od šest mjeseci uz razinu pokrića od 100 000 EUR.

(7)Tijekom transakcije nekretninama sredstva se mogu prenositi preko raznih računa prije stvarne namire transakcije. Stoga, kako bi se zaštitili deponenti koji na homogen način obavljaju transakcije nekretninama, zaštita privremenih visokih salda trebala bi se primjenjivati na prihode od prodaje i na deponirana sredstva za kupnju privatne stambene nekretnine u kratkoročnom razdoblju.

(8)Kako bi SOD pravodobno isplatio iznos koji treba isplatiti te se pojednostavnila administrativna pravila i pravila izračuna, trebalo bi ukinuti diskrecijsko pravo da se pri izračunu iznosa koji treba isplatiti uzimaju u obzir dospjele obveze.

(9)Potrebno je optimizirati operativne kapacitete SOD-ova i smanjiti njihovo administrativno opterećenje. Stoga bi trebalo utvrditi da, kad se identificiraju deponenti koji imaju pravo na depozite na računima korisnika ili procjenjuje zadovoljavaju li deponenti uvjete za zaštitne mjere u obliku privremenih visokih salda, deponenti i imatelji računa snose odgovornost za to da vlastitim sredstvima dokažu svoja prava.

(10)Razdoblje isplate može biti dulje za određene depozite jer su SOD-ovi dužni provjeriti zahtjev za isplatu. Kako bi se pravila uskladila na razini Unije, razdoblje isplate trebalo bi ograničiti na 20 radnih dana od primitka relevantne dokumentacije.

(11)Administrativni troškovi povezani s isplatom malih iznosa na računima u mirovanju mogu nadići koristi koje deponent ostvaruje. Stoga je potrebno odrediti da SOD-ovi ne bi trebali biti dužni poduzimati aktivne korake za isplatu depozita na takvim računima koji su manji od određenih pragova koje bi trebalo utvrditi na nacionalnoj razini. Međutim, trebalo bi zadržati pravo deponenata da potražuju taj iznos. Osim toga, ako isti deponent ima i druge aktivne račune, SOD-ovi bi taj iznos trebali uključiti u izračun iznosa koji treba nadoknaditi.

(12)SOD-ovi primjenjuju različite metode isplate deponentima, od gotovinskih isplata do elektroničkih prijenosa. Međutim, kako bi se osigurala sljedivost postupka isplate iz SOD-ova i održala usklađenost s ciljevima okvira Unije za sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, nadoknade deponentima u obliku kreditnih transfera trebale bi biti zadani način isplate kad nadoknada premašuje iznos od 10 000 EUR.

(13)Zaštita depozita ne primjenjuje se na financijske institucije. No određene financijske institucije, uključujući institucije za elektronički novac, institucije za platni promet i investicijska društva, isto tako deponiraju sredstva primljena od svojih klijenata na bankovne račune, često privremeno, kako bi ispunile obveze zaštite u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, uključujući Direktivu 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 38 , Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća 39 i Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 40 . S obzirom na rastuću ulogu tih financijskih institucija SOD-ovi bi trebali zaštititi takve depozite pod uvjetom da su ti klijenti identificirani ili se mogu identificirati.

(14)Klijenti financijskih institucija ne znaju uvijek u koju je kreditnu instituciju financijska institucija odlučila deponirati njihova sredstva. SOD-ovi stoga ne bi trebali objedinjavati takve depozite s depozitom koji isti klijenti možda drže u istoj kreditnoj instituciji u kojoj je financijska institucija položila njihove depozite. Kreditne institucije ne smiju znati koji klijenti imaju pravo na iznos na računima klijenta niti provjeravati i evidentirati pojedinačne podatke tih klijenata. Ovisno o vrsti i poslovnom modelu financijske institucije, u određenim bi okolnostima izravna isplata nadoknade klijentu mogla ugroziti imatelja računa. Stoga bi SOD-ovima trebalo dopustiti da nadoknađuju iznose na račun klijenta koji je imatelj računa otvorio u drugoj kreditnoj instituciji u korist svakog klijenta ako su ispunjeni određeni kriteriji. Kako bi se u tim situacijama izbjegao rizik od dvostrukog plaćanja, sva potraživanja klijenata povezana s iznosima koje imatelj računa drži u njihovo ime trebali bi se umanjiti za iznos koji SOD izravno nadoknađuje tim klijentima. EBA bi stoga trebala sastaviti nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju tehničke pojedinosti povezane s identifikacijom klijenata u svrhu isplate, kriteriji za isplatu imatelju računa u korist svakog klijenta ili izravno klijentu te pravila za sprečavanje višestrukih potraživanja za isplatu istom korisniku.

(15)Pri isplati nadoknade deponentima SOD-ovi mogu naići na situacije koje izazivaju sumnju na pranje novca. SOD-ovi bi stoga trebali obustaviti isplatu deponentu kad prime obavijest da je financijsko-obavještajna jedinica suspendirala bankovni račun ili račun za plaćanje u skladu s mjerodavnim pravilima o sprečavanju pranja novca.

(16)Člankom 9. Direktive 2014/49/EU predviđa se da, ako SOD provodi isplate u kontekstu postupka sanacije, taj bi SOD trebao imati pravo od dotične kreditne institucije potraživati iznos jednak njegovim isplatama i to bi potraživanje trebalo imati isti red prvenstva kao i osigurani depoziti. U toj se odredbi doprinosi SOD-a pri korištenju instrumenta bail-ina otvorene banke ne razlikuju od doprinosa SOD-a financiranju strategije prijenosa (instrument prodaje poslovanja ili prijelazne institucije) nakon čega slijedi likvidacija preostalog subjekta. Radi jasnoće i pravne sigurnosti u pogledu postojanja i iznosa potraživanja SOD-a u raznim scenarijima potrebno je odrediti da bi, kad SOD pridonosi primjeni instrumenta prodaje poslovanja ili instrumenta prijelazne institucije ili alternativnih mjera u okviru kojeg se imovina, prava i obveze kreditne institucije, uključujući depozite, prenose na primatelja, taj SOD trebao imati pravo na potraživanje od preostalog subjekta u njegovoj kasnijoj likvidaciji u skladu s nacionalnim pravom. Da bi dioničari i vjerovnici kreditne institucije koji su ostali u preostalom subjektu doista pokrili gubitke te kreditne institucije i da bi se povećala mogućnost isplata SOD-u u slučaju insolventnosti, potraživanje SOD-a trebalo bi imati isti red prvenstva kao i potraživanje deponenata. Ako se primjenjuje instrument bail-ina otvorene banke (tj. kreditna institucija nastavlja s poslovanjem), SOD uplaćuje iznos za koji bi osigurani depoziti, da su bili uključeni u opseg bail-ina, bili otpisani ili konvertirani radi pokrivanja gubitaka u toj kreditnoj instituciji. Stoga doprinos SOD-a ne bi trebao dovesti do potraživanja od institucije u sanaciji jer bi se time uklonila svrha doprinosa SOD-a.

(17)Kako bi se omogućila konvergencija praksi SOD-a i pravna sigurnost za situacije u kojima deponenti mogu potraživati svoje depozite te izbjegle operativne prepreke za SOD-ove, važno je odrediti primjereno dugo razdoblje u kojem deponenti mogu potraživati isplatu svojih depozita ako ih SOD nije isplatio u rokovima isplate utvrđenima u članku 8. Direktive 2014/49/EU.

(18)U skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/49/EU države članice osiguravaju da, do 3. srpnja 2024., raspoloživa financijska sredstva SOD-a postignu ciljnu razinu od 0,8 % iznosa osiguranih depozita njegovih članova. Kako bi se objektivno procijenilo ispunjavaju li SOD-ovi taj zahtjev, trebalo bi odrediti jasno referentno razdoblje za utvrđivanje iznosa osiguranih depozita i raspoloživih financijskih sredstava SOD-ova.

(19)Kako bi se osigurala otpornost SOD-ova, njihova sredstva trebala bi proizlaziti iz stabilnih i neopozivih doprinosa. Određeni izvori financiranja SOD-a, uključujući zajmove i očekivane povrate, previše su uvjetovani da bi se smatrali doprinosima za postizanje ciljne razine SOD-a. Kako bi se uskladili uvjeti SOD-ova za ispunjenje njihove ciljne razine i osiguralo da se raspoloživa financijska sredstva SOD-ova financiraju doprinosima iz sektora, trebalo bi razlikovati sredstva koja ispunjavaju uvjete za ciljnu razinu od sredstava koja se smatraju dopunskim izvorima financiranja. Odljevi sredstava SOD-a, uključujući predvidive otplate zajmova, mogu se planirati i uračunati u redovite doprinose članova SOD-a te stoga ne bi trebali dovesti do smanjenja raspoloživih financijskih sredstava ispod ciljne razine. Stoga je potrebno odrediti da bi, nakon što se prvi put postigne ciljna razina, šestomjesečno razdoblje nadopune trebao potaknuti samo nedostatak dostupnih financijskih sredstava SOD-a uzrokovan intervencijom SOD-a (isplata ili preventivne, sanacijske ili alternativne mjere). Radi dosljedne primjene EBA bi trebala sastaviti nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje metodologija za izračun ciljne razine koji obavljaju SOD-ovi.

(20)Raspoloživa financijska sredstva SOD-ova trebala bi biti odmah iskoristiva za iznenadne isplate ili druge intervencije. S obzirom na razne prakse u Uniju primjereno je propisati zahtjeve u pogledu strategije ulaganja sredstava SOD-ova kako bi se ublažile negativne posljedice na sposobnost SOD-a da ispuni svoj mandat. Ako SOD nije nadležan za utvrđivanje strategije ulaganja, nadležno tijelo ili tijelo ili subjekt u državi članici koji je odgovoran za utvrđivanje strategije ulaganja trebao bi pri utvrđivanju te strategije ulaganja poštovati i načela diversifikacije i ulaganja u niskorizičnu imovinu. Kako bi se očuvala potpuna operativna neovisnost i fleksibilnost SOD-a u pogledu pristupa njegovim sredstvima, ako se sredstva SOD-a polažu u riznicu, ona bi se trebala izdvojiti i položiti na odvojeni račun.

(21)Mogućnost prikupljanja raspoloživih financijskih sredstava SOD-a u okviru obveznih doprinosa koje institucije članice uplaćuju u postojeće sustave obveznih doprinosa koje je država članica uspostavila za pokrivanje troškova povezanih sa sistemskim rizikom nikad nije iskorištena te bi je stoga trebalo ukinuti.

(22)Potrebno je poboljšati zaštitu deponenata i pritom izbjeći potrebu za prodajom imovine SOD-a po vrlo niskoj cijeni te ograničiti moguće negativne procikličke učinke na bankarski sektor uzrokovane prikupljanjem izvanrednih doprinosa. SOD-ovima bi stoga trebalo dopustiti da koriste alternativne aranžmane financiranja koji im omogućuju da u bilo kojem trenutku pribave kratkoročna sredstva iz drugih izvora osim doprinosa, među ostalim prije nego što iskoriste svoja raspoloživa financijska sredstva i sredstva prikupljena izvanrednim doprinosima. Budući da bi kreditne institucije prvenstveno trebale snositi troškove i odgovornost za financiranje SOD-ova, alternativni aranžmani financiranja iz javnih sredstava trebali bi se koristiti samo kao krajnja mjera.

(23)Kako bi se osigurala primjereno diversificirana ulaganja sredstava SOD-a i konvergentne prakse, EBA bi trebala izdati smjernice za SOD-ove na tu temu.

(24)Iako je primarna uloga SOD-ova isplata sredstava osiguranim deponentima, intervencije koje nisu isplate mogu se pokazati troškovno učinkovitijima za SOD-ove i omogućiti neprekinuti pristup depozitima olakšavanjem strategija prijenosa. Od SOD-ova se može zahtijevati uplata doprinosa za sanaciju kreditnih institucija. Osim toga, u nekim državama članicama SOD-ovi mogu financirati preventivne mjere za ponovnu uspostavu dugoročne održivosti kreditnih institucija ili alternativne mjere u slučaju insolventnosti. Iako se takvim preventivnim i alternativnim mjerama može znatno poboljšati zaštita depozita, na njih treba primijeniti odgovarajuće zaštitne mjere, uključujući usklađeni test najmanjeg troška, kako bi se osigurali jednaki uvjeti te djelotvornost i troškovna učinkovitost tih mjera. Takve bi se zaštitne mjere trebale primjenjivati samo na intervencije koje se financiraju raspoloživim financijskim sredstvima SOD-ova uređenima ovom Direktivom.

(25)Mjere za sprečavanje propasti kreditne institucije dovoljno ranom intervencijom mogu učinkovito pridonijeti održavanju kontinuiteta instrumenata za upravljanje krizama kako bi se očuvalo povjerenje deponenata i financijska stabilnost. Te mjere mogu biti raznovrsne – mjere potpore u obliku kapitala u okviru instrumenata regulatornog kapitala (uključujući instrumente redovnog osnovnog kapitala) ili drugih instrumenata kapitala, jamstava ili zajmova. SOD-ovi su različito primjenjivali te mjere. Kako bi se održao kontinuitet instrumenata za upravljanje krizama i preventivne mjere primjenjivale u skladu s okvirom za sanaciju i pravilima o državnim potporama, potrebno je odrediti rokove i uvjete za njihovu primjenu. Preventivne mjere nisu primjerene za pokrivanje nastalih gubitaka kad kreditna institucija već propada ili je vjerojatno da će propasti i trebale bi se primijeniti u ranoj fazi kako bi se spriječilo pogoršanje financijske situacije banke. Imenovana tijela stoga bi trebala provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za takvu intervenciju SOD-a. Naposljetku, ti uvjeti za korištenje raspoloživih financijskih sredstava SOD-a ne bi trebali dovoditi u pitanje procjenu nadležnog tijela o tome ispunjava li ISZ kriterije utvrđene u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 41 .

(26)Kako bi se preventivnim mjerama ostvario njihov cilj, od kreditnih institucija trebalo bi zahtijevati da sastave bilješku s mjerama koje se obvezuju poduzeti. Sastavljanje te bilješke ne bi trebalo biti previše dugotrajno niti previše opteretiti kreditnu instituciju kako bi se omogućila dovoljno rana intervencija SOD-a. Stoga bi bilješka uz preventivne mjere trebala biti u obliku dovoljno kratkog dokumenta s obrazloženjem. Ta bi bilješka trebala sadržavati sve elemente čiji je cilj spriječiti odljev sredstava i ojačati kapitalnu i likvidnosnu poziciju kreditne institucije, čime se kreditnoj instituciji omogućuje ispunjavanje svih relevantnih bonitetnih i drugih regulatornih zahtjeva u budućnosti. Ta bi bilješka stoga trebala sadržavati mjere za prikupljanje kapitala, uključujući pravila o izdavanju prava, dobrovoljnu konverziju podređenih dužničkih instrumenata, upravljanje obvezama, prodaju imovine za stvaranje kapitala, sekuritizaciju portfelja i zadržavanje prihoda, uključujući zabrane isplate dividendi i stjecanja udjela u poduzećima. Iz istog bi razloga pri provedbi mjera predviđenih u bilješki kreditne institucije trebale ojačati i svoje likvidnosne pozicije i suzdržati se od agresivnih poslovnih praksi te otkupa vlastitih dionica ili kupnje instrumenata hibridnog kapitala. Ta bi bilješka trebala sadržavati i izlaznu strategiju za dodijeljene mjere potpore. O relevantnosti i vjerodostojnosti mjera predviđenih u bilješci najbolje se savjetovati s nadležnim tijelima. Kako bi imenovana tijela SOD-a od kojeg kreditna institucija zatraži financiranje preventivne mjere mogla procijeniti jesu li ispunjeni svi uvjeti za preventivne mjere, nadležna tijela trebala bi surađivati s imenovanim tijelima. Radi dosljednog pristupa primjeni preventivnih mjera u cijeloj Uniji EBA bi trebala izdati smjernice za kreditne institucije koje će im pomoći u sastavljanju takve bilješke.

(27)Da bi kreditne institucije koje primaju potporu SOD-ova u obliku preventivnih mjera doista i ispunile svoje obveze, nadležna tijela trebala bi od kreditnih institucija koje nisu ispunile svoje obveze zatražiti plan s korektivnim mjerama. Ako nadležno tijelo smatra da se mjerama iz plana s korektivnim mjerama ne može postići dugoročna održivost kreditne institucije, SOD više ne bi trebao pružati preventivnu potporu kreditnoj instituciji. Radi dosljednog pristupa primjeni preventivnih mjera u cijeloj Uniji EBA bi trebala izdati smjernice za kreditne institucije koje će im pomoći u izradi takvog plana s korektivnim mjerama.

(28)Kako bi se izbjegli štetni učinci na tržišno natjecanje i unutarnje tržište, potrebno je propisati da bi u okviru alternativnih mjera u slučaju insolventnosti relevantna tijela koja zastupaju kreditnu instituciju u kontekstu nacionalnog postupka u slučaju insolventnosti (likvidator, stečajni upravitelj, upravitelj ili drugo) trebala dogovoriti stavljanje na tržište poslovanja kreditne institucije ili njezina dijela u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem postupku i pritom nastojati što više povećati prodajnu cijenu. Kreditna institucija ili bilo koji posrednik koji djeluje u ime kreditne institucije trebao bi primjenjivati pravila koja su primjerena za stavljanje na tržište imovine, prava i obveza koje treba prenijeti na potencijalne kupce. Korištenje državnih sredstava svakako bi i dalje trebalo, prema potrebi, podlijegati mjerodavnim pravilima o državnim potporama u skladu s Ugovorom.

(29)Budući da je glavni cilj SOD-ova zaštititi osigurane depozite, SOD-ovi bi trebali moći financirati druge intervencije osim isplate isključivo ako su takve intervencije jeftinije od isplata. Iskustvo primjene tog pravila („test najmanjeg troška”) pokazalo je da postoji više nedostataka jer se u postojećem okviru ne navodi kako odrediti trošak tih intervencija ni trošak isplate. Radi dosljedne primjene testa najmanjeg troška u cijeloj Uniji potrebno je odrediti izračun tih troškova. Ujedno je potrebno izbjeći uvođenje pretjerano strogih uvjeta koji bi praktički onemogućili korištenje sredstava SOD-ova za druge intervencije koje nisu isplata. Pri procjeni najmanjeg troška SOD-ovi bi prvo trebali provjeriti je li trošak financiranja odabrane mjere niži od troška nadoknade osiguranih depozita. U metodologiji za procjenu najmanjeg troška trebalo bi uzeti u obzir vremensku vrijednost novca.

(30)Likvidacija može biti dugotrajan postupak čija učinkovitost ovisi o učinkovitosti nacionalnog pravosuđa, postupaka zbog insolventnosti, pojedinačnim bankovnim obilježjima i okolnostima propasti. Za intervencije SOD-a u okviru alternativnih mjera test najmanjeg troška trebao bi se temeljiti na vrednovanju imovine i obveza kreditne institucije, kako je utvrđeno u članku 36. stavku 1. Direktive 2014/59/EU, i procjeni iz članka 36. stavka 8. te direktive. Međutim, u testu najmanjeg troška za preventivne mjere, koje su navodno provedene mnogo prije bilo koje predvidive likvidacije, može biti teško precizno procijeniti iznos povrata u okviru likvidacije. Stoga bi trebalo na odgovarajući način prilagoditi hipotetski scenarij za test najmanjeg troška za preventivne mjere, a očekivane povrate svakako bi trebalo ograničiti na razuman iznos koji se temelji na povratima od prošlih isplata.

(31)Imenovana tijela trebala bi procijeniti trošak mjere za SOD, među ostalim nakon otplate zajma, dokapitalizacije ili korištenja jamstva, umanjen za očekivane prihode, operativne troškove i potencijalne gubitke, u odnosu na hipotetski scenarij koji se temelji na hipotetskom konačnom gubitku na kraju postupka u slučaju insolventnosti, pri čemu bi se u obzir trebali uzeti povrati iz SOD-a u okviru likvidacijskog postupka nad bankom. Kako bi se dobila objektivna i opsežnija slika stvarnog troška isplate deponentima, procjena gubitka nastalog zbog nadoknade osiguranih depozita trebala bi obuhvatiti troškove koji su neizravno povezani s isplatom nadoknade deponentima. Takvi troškovi trebali bi uključivati trošak nadopune SOD-a i trošak koji SOD može snositi zbog korištenja alternativnog financiranja. Radi dosljedne primjene testa najmanjeg troška EBA bi trebala sastaviti nacrt regulatornih tehničkih standarda o metodologiji za izračun troškova intervencija SOD-a. Radi usklađenosti metodologije za procjenu najmanjeg troška sa zakonskim ili ugovornim mandatom SOD-a u pogledu preventivnih mjera, pri sastavljanju tih nacrta regulatornih tehničkih standarda EBA bi trebala uzeti u obzir važnost preventivnih mjera u metodologiji za izračun hipotetskog scenarija isplate.

(32)Kako bi se poboljšala usklađena zaštita deponenata i odredile odgovornosti na razini Unije, isplatu deponentima koji se nalaze u državama članicama u kojima kreditne institucije koje su članice SOD-a primaju depozite i druga sredstva koja je potrebno isplatiti SOD matične države članice trebao bi osigurati tako da ponudi prekogranične usluge depozita, a da pritom nema poslovni nastan u državi članici domaćinu. Kako bi se olakšali postupci isplate deponentima i njihovo informiranje, SOD-u države članice domaćina trebalo bi omogućiti da djeluje kao kontaktna točka za deponente u kreditnim institucijama koje ostvaruju pravo na slobodu pružanja usluga.

(33)Suradnja između SOD-ova u cijeloj Uniji neophodna je za brzu i troškovno učinkovitu isplatu deponentima kad kreditne institucije pružaju bankovne usluge preko podružnica u drugim državama članicama. S obzirom na tehnološki napredak kojim se potiče korištenje prekograničnih prijenosa i daljinska identifikacija SOD-u matične države članice trebalo bi omogućiti da sredstva isplati izravno deponentima u podružnicama koje se nalaze u drugoj državi članici, pod uvjetom da su administrativno opterećenje i troškovi manji nego u slučaju isplate iz SOD-a države članice domaćina. Ta bi fleksibilnost trebala nadopuniti postojeći mehanizam suradnje, u okviru kojeg je SOD države članice domaćina dužan isplatiti sredstva deponentima u podružnicama u ime SOD-a matične države članice. Radi očuvanja povjerenja deponenata u državi članici domaćinu i u matičnoj državi članici EBA bi trebala izdati smjernice koje će SOD-ovima pomoći u takvoj suradnji, među ostalim predlaganjem popisa uvjeta pod kojima bi SOD matične države članice mogao odlučiti isplatiti nadoknadu deponentima u podružnicama koje se nalaze u državi članici domaćinu.

(34)Kreditne institucije mogu prekinuti članstvo u jednom SOD-u i pridružiti se drugom zbog premještanja sjedišta u drugu državu članicu ili zbog pretvorbe društva kćeri u podružnicu ili obratno. Člankom 14. stavkom 3. Direktive 2014/49/EU propisano je da se doprinosi te kreditne institucije uplaćeni tijekom 12 mjeseci prije prijenosa prenose u drugi SOD razmjerno iznosu prenesenih osiguranih depozita. Kako prijenos doprinosa SOD-u primatelju ne bi ovisio o različitim nacionalnim pravilima o izdavanju računa ili stvarnom datumu plaćanja doprinosa, izvorni SOD trebao bi izračunati iznos koji treba prenijeti na temelju dospjelih, a ne plaćenih doprinosa.

(35)Potrebno je osigurati jednaku zaštitu deponenata u cijeloj Uniji koja se ne može potpuno zajamčiti sustavom procjene istovjetnosti zaštite deponenata u trećim zemljama. Zbog toga bi se podružnice u Uniji kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji trebale pridružiti SOD-u u državi članici u kojoj obavljaju djelatnost primanja depozita. Tim bi se zahtjevom osigurala i usklađenost s direktivama 2013/36/EU i 2014/59/EU kojima je cilj uvođenje pouzdanijih bonitetnog okvira i okvira za sanaciju za grupe iz trećih zemalja koje pružaju bankovne usluge u Uniji. S druge strane SOD-ove ne bi trebalo izlagati gospodarskim i financijskim rizicima trećih zemalja. Depoziti u podružnicama koje su kreditne institucije Unije osnovale u trećim zemljama stoga ne bi trebali biti zaštićeni.

(36)Standardizirano i redovito objavljivanje informacija jača svijest deponenata o važnosti zaštite depozita. Kako bi zahtjevi u pogledu objavljivanja pratili tehnološki razvoj, u njima bi se trebali uzeti u obzir novi digitalni komunikacijski kanali kojima kreditne institucije komuniciraju s deponentima. Deponenti bi trebali dobiti jasne i homogene informacije u kojima se objašnjava zaštita njihovih depozita, a ujedno bi trebalo ograničiti povezano administrativno opterećenje za kreditne institucije ili SOD-ove. EBA-u bi trebalo ovlastiti za sastavljanje nacrta provedbenih tehničkih standarda kojima se s jedne strane određuju sadržaj i format informativnog lista za deponente koji se svake godine dostavlja deponentima i, s druge strane, predložak za informacije koje SOD-ovi ili kreditne institucije moraju dostaviti deponentima u posebnim situacijama, uključujući spajanja kreditnih institucija, utvrđivanje nedostupnosti depozita ili isplatu depozita sredstava klijenata.

(37)Spajanje kreditne institucije ili pretvorba društva kćeri u podružnicu ili obratno može utjecati na ključne značajke zaštite deponenata. Kako bi se spriječili štetni učinci na deponente koji drže depozite u objema bankama koje se spajaju i čije bi se potraživanje pokrića depozita smanjilo zbog prekida članstva u jednom SOD-u i pridruživanja drugom, svi deponenti trebali bi biti obaviješteni o takvim promjenama i imati pravo povući svoja sredstva bez obveze plaćanja penala do iznosa jednakog iznosu izgubljenog pokrića depozita.

(38)Kako bi se očuvala financijska stabilnost, spriječilo širenje štetnih učinaka i omogućilo deponentima da, prema potrebi, ostvare svoja prava na potraživanje depozita, dotična imenovana tijela, SOD-ovi i kreditne institucije trebali bi obavijestiti deponente o nedostupnosti depozita.

(39)Kako bi se povećala transparentnost za deponente i unaprijedila financijska stabilnost i povjerenje među SOD-ovima pri ispunjavanju njihova mandata, trebalo bi poboljšati postojeće zahtjeve u pogledu izvješćivanja. U skladu s postojećim zahtjevima koji SOD-ovima omogućuju da od institucija koje su njihove članice zatraže sve potrebne informacije kako bi se pripremili za isplatu, SOD-ovi bi trebali moći zatražiti i informacije potrebne za pripremu isplate u kontekstu prekogranične suradnje. Trebalo bi obvezati institucije članice da na zahtjev SOD-a dostave opće informacije o svim bitnim prekograničnim poslovima u drugim državama članicama. Isto tako, kako bi se EBA-i dostavio odgovarajući raspon informacija o razvoju i korištenju raspoloživih financijskih sredstava SOD-ova, države članice trebale bi osigurati da SOD-ovi svake godine obavješćuju EBA-u o iznosu osiguranih depozita i raspoloživim financijskim sredstvima te obavijestiti EBA-u o okolnostima koje su dovele do korištenja sredstava SOD-ova za isplate ili druge mjere. Naposljetku, kako bi se uzela u obzir ojačana uloga SOD-ova u upravljanju krizama banaka, čiji je cilj olakšati korištenje sredstava SOD-ova u sanaciji, SOD-ovi bi trebali imati pravo primiti sažetak planova sanacije kreditnih institucija, što će povećati njihovu opću pripravnost za stavljanje sredstava na raspolaganje.

(40)Tehničkim normama za financijske usluge trebalo bi olakšati ujednačeno usklađivanje i primjerenu zaštitu deponenata u cijeloj Uniji. Budući da je EBA visokospecijalizirano stručno tijelo, bilo bi učinkovito i primjereno da joj se dodijeli zadaća izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda koji ne uključuju odluke o politikama, koje će donijeti Komisija.

(41)Komisija bi u slučajevima predviđenima u ovoj Direktivi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda koje je sastavila EBA u okviru delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a i člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 42 kojima se određuju: (a) tehničke pojedinosti koje se odnose na identifikaciju klijenata financijskih institucija za isplatu depozita sredstava klijenta, kriteriji za isplatu imatelju računa u korist svakog klijenta ili izravno klijentu te pravila za sprečavanje višestrukih potraživanja za isplatu istom korisniku, (b) metodologija testa najmanjeg troška i (c) metodologija za izračun raspoloživih financijskih sredstava koja ispunjavaju uvjete za ciljnu razinu.

(42)Komisija bi, u slučajevima predviđenima u ovoj Direktivi, trebala donijeti nacrte provedbenih tehničkih standarda koje je izradila EBA putem provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010 kojima se određuju: (a) sadržaj i format informativnog lista za deponente, predloška za informacije koje bi SOD-ovi ili kreditne institucije trebali dostaviti deponentima, (b) postupci koje trebaju slijediti kreditne institucije pri dostavi informacija svojem SOD-u te SOD-ovi i imenovana tijela pri dostavi informacija EBA-i, kao i predlošci za dostavu tih informacija.

(43)Direktivu 2014/49/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(44)Kako bi se podružnicama kreditnih institucija sa sjedištem izvan Unije koje nisu članice SOD-a s poslovnim nastanom u Uniji omogućilo pridruživanje SOD-u u Uniji, tim podružnicama trebalo bi dati dovoljno vremena da poduzmu potrebne korake za ispunjavanje tog zahtjeva.

(45)U skladu s Direktivom 2014/49/EU države članice mogu priznati ISZ kao SOD ako ispunjava kriterije utvrđene u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 i ako je u skladu s Direktivom 2014/49/EU. Kako bi se u obzir uzeo poslovni model tih ISZ-a, a posebno važnost preventivnih mjera koje su njihova glavna zadaća, primjereno je omogućiti državama članicama da ISZ-ima daju rok od šest godina za prilagodbu novim zaštitnim mjerama za primjenu preventivnih mjera. U tom razdoblju usklađivanja, koje bi moglo biti i dulje, uzima se u obzir vremenski okvir za stvaranje odvojenog fonda za druge potrebe ISZ-a osim osiguranja depozita u skladu s dogovorom Europske središnje banke, nacionalnog nadležnog tijela i relevantnih ISZ-a.

(46)Kako bi se SOD-ovima i imenovanim tijelima omogućilo povećanje potrebnih operativnih kapaciteta za primjenu novih pravila o korištenju sredstava za preventivne mjere, primjereno je predvidjeti odgodu primjene tih novih pravila.

(47)S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, prvenstveno osiguravanje ujednačene zaštite deponenata u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice uslijed rizika koji bi zbog drukčijih nacionalnih pristupa mogli ugroziti cjelovitost jedinstvenog tržišta nego se izmjenom pravila već utvrđenih na razini Unije oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2014/49/EU

Direktiva 2014/49/EU mijenja se kako slijedi:

(1)članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ovom Direktivom utvrđuju se pravila i postupci koji se odnose na uspostavu i funkcioniranje sustavâ osiguranja depozita (SOD-ovi), pokriće i isplatu depozita te korištenje sredstava SOD-a za mjere čiji je cilj osigurati deponentima pristup njihovim depozitima.”;

(b)u stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) kreditne institucije, i podružnice kreditnih institucija koje imaju sjedište izvan Unije, pridružene sustavima iz točaka (a), (b) ili (c) ovog stavka.”.

(2)u članku 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki 3. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„3. „depozit” znači svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija kreditnih institucija u redovnom poslovanju i koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako:”;

(b)u točki 13. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„13. „obveza plaćanja” znači neopoziva, potpuno kolateralizirana obveza kreditne institucije da sustavu osiguranja depozita na njegov zahtjev isplati određeni novčani iznos, pod uvjetom da kolateral:

(c)dodaju se sljedeće točke od 19. do 23.:

19. „sanacijsko tijelo” znači sanacijsko tijelo kako je definirano u članku 2. točki 18. Direktive 2014/59/EU;

20. „depoziti sredstava klijenata” znače sredstva koja imatelji računa koji su financijske institucije kako su definirane u članku 4. stavku 1. točki (26) Uredbe (EU) br. 575/2013 deponiraju u redovnom poslovanju s kreditnom institucijom za račun svojih klijenata;

21. „Unijin okvir za državne potpore” znači okvir utvrđen člancima 107., 108. i 109. UFEU-a te uredbama i svim aktima Unije, uključujući smjernice, komunikacije i obavijesti sastavljene ili donesene na temelju članka 108. stavka 4. ili članka 109. UFEU-a;

22. „pranje novca” znači pranje novca kako je definirano u članku 2. točki (1) [unijeti upućivanje na Prijedlog uredbe o suzbijanju pranja novca – COM(2021) 420 final]*;

23. „financiranje terorizma” znači financiranje terorizma kako je definirano u članku 2. točki (2) [unijeti upućivanje na Prijedlog uredbe o suzbijanju pranja novca – COM(2021) 420 final]. **”;

(d)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Udjeli u irskim stambenim štedionicama, osim onih kapitalne prirode obuhvaćenih člankom 5. stavkom 1. točkom (b), smatraju se depozitima.”;

____________________________________________

*    [unijeti cjelovito upućivanje na Prijedlog uredbe o suzbijanju pranja novca – COM(2021) 420 final].

**    [unijeti cjelovito upućivanje na Prijedlog uredbe o suzbijanju pranja novca – COM(2021) 420 final].

(3)članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako kreditna institucija ne ispunjava svoje obveze iz članstva u SOD-u, države članice osiguravaju da taj SOD o tome odmah obavješćuje nadležno tijelo dotične kreditne institucije. Države članice osiguravaju da nadležno tijelo, u suradnji s tim SOD-om, izvršava nadzorne ovlasti utvrđene u Direktivi 2013/36/EU i odmah poduzima sve mjere kako bi zajamčilo da dotična kreditna institucija ispunjava svoje obveze, što prema potrebi uključuje izricanje administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera u skladu s nacionalnim propisima donesenima uz provedbu odredaba glave VII. poglavlja 1. odjeljka IV. Direktive 2013/36/EU.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a Ako kreditna institucija ne uplati doprinose iz članka 10. i članka 11. stavka 4. u roku koji odredi SOD, države članice osiguravaju da taj SOD za razdoblje kašnjenja na dospjeli iznos obračuna zateznu kamatnu stopu.”;

(c)stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5. Države članice osiguravaju da SOD obavješćuje imenovano tijelo ako kreditna institucija unatoč mjerama iz stavaka 4. i 4.a ne ispunjava svoje obveze. Države članice osiguravaju da imenovano tijelo procjenjuje ispunjava li još institucija uvjete za nastavak članstva u SOD-u i obavješćuje nadležno tijelo o ishodu te procjene.

6. Ako nadležno tijelo odluči oduzeti odobrenje za rad u skladu s člankom 18. Direktive 2013/36/EU, države članice osiguravaju da ta kreditna institucija prestaje biti članicom SOD-a. Države članice osiguravaju da taj SOD i dalje pokriva depozite koji se drže na datum prestanka članstva kreditne institucije u SOD-u.”;

(d)stavak 8. briše se;

(e)dodaje se sljedeći stavak 13.:

„13. EBA do [Ured za publikacije – unijeti datum 36 mjeseci nakon stupanja na snagu] sastavlja smjernice o području primjene, sadržaju i postupcima testova otpornosti na stres iz stavka 10.”.

(4)članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„1. Sljedeće se isključuje iz isplata iz SOD-a:”;

ii.točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) depoziti koji proizlaze iz transakcija u vezi s kojima su donesene kaznene presude za pranje novca i financiranje terorizma;”;

iii.točka (e) briše se:

iv.točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) depoziti čiji imatelj nikad nije identificiran u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) .... [unijeti skraćeno upućivanje na Prijedlog uredbe o suzbijanju pranja novca – COM(2021) 420 final] ako su ti depoziti postali nedostupni, osim ako imatelj zatraži isplatu i dokaže da identifikacija nije izostala njegovom krivnjom;”;

v.točka (j) briše se;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Odstupajući od stavka 1. točke i. države članice mogu odlučiti da su depoziti koje drže osobni i strukovni mirovinski sustavi malih ili srednjih poduzeća uključeni do razine pokrića utvrđene u članku 6. stavku 1.”;

(5)članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Osim navedenog u stavku 1., države članice osiguravaju da su sljedeći depoziti zaštićeni najmanje do iznosa od 500 000 EUR u razdoblju od šest mjeseci nakon knjiženja iznosa ili od trenutka u kojem takvi depoziti postanu pravno prenosivi:”;

ii.točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) depoziti iz transakcija nekretninama koje se odnose na privatne stambene nekretnine i depoziti namijenjeni za takve transakcije, ako te transakcije kratkoročno sklapa fizička osoba koja može dostaviti dokumente koji dokazuju tu transakciju;”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Države članice osiguravaju da razina pokrića iz stavka 2. nadopunjuje razinu pokrića iz stavka 1.”.

(6)članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 5. briše se;

(b)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Države članice osiguravaju da SOD nadoknađuje kamatu na depozite koja je obračunana, ali nije knjižena u korist ili na teret računa na datum na koji mjerodavno upravno tijelo donese utvrđenje iz članka 2. stavka 1. točke 8. podtočke (a) ili pravosudno tijelo donese odluku iz članka 2. stavka 1. točke 8. podtočke (b). Ne smije se prekoračiti razina pokrića iz članka 6. stavka 1. ili, u okolnostima iz članka 6. stavka 2., razina pokrića iz tog stavka.”;

(7)umeće se sljedeći članak 7.a:

„Članak 7.a

Teret dokazivanja prihvatljivosti depozita i prava na njih

Države članice osiguravaju da u slučajevima iz članka 6. stavka 2 i članka 7. stavka 3. deponent ili, prema potrebi, imatelj računa dokaže da predmetni depoziti ispunjavaju uvjete iz članka 6. stavka 2. ili pravo na te depozite u okolnostima iz članka 7. stavka 3.”.

(8)članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odstupajući od stavka 1., države članice dopuštaju SOD-ovima da primijene dulji rok isplate za depozite iz članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 3. i članka 8.b, koji ne smije biti dulji od 20 radnih dana od datuma na koji ti SOD-ovi zaprime cjelokupnu dokumentaciju koju su zatražili od deponenta kako bi ispitali potraživanja i provjerili jesu li ispunjeni uvjeti za isplatu.”;

(b)stavak 5. mijenja se kako slijedi:

i.točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) odstupajući od stavka 9., u posljednja 24 mjeseca nije bilo transakcije u odnosu na depozit (račun u mirovanju), osim ako deponent ima depozite i na drugom računu koji nije u mirovanju;”;

ii.točka (d) briše se;

(c)stavak 8. briše se;

(d)stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9. Ako nije bilo transakcija u odnosu na depozit u prethodna 24 mjeseca, države članice osiguravaju da SOD-ovi mogu odrediti prag za administrativne troškove koji bi im nastali da je isplata izvršena. SOD-ovi nisu obvezni poduzeti aktivne mjere za isplatu deponenata ispod tog praga. Države članice osiguravaju da SOD-ovi isplaćuju deponente ispod tog praga ako ti deponenti to zatraže.”.

(9)umeću se sljedeći članci 8.a, 8.b i 8.c:

„Članak 8.a

Isplata depozita u iznosu većem od 10 000 EUR

Ako su iznosi koje treba nadoknaditi veći od 10 000 EUR, države članice osiguravaju da SOD-ovi isplaćuju nadoknadu deponentima putem kreditnih transfera kako su definirani u članku 2. točki 20. Direktive 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća*.

Članak 8.b

Pokriće depozita sredstava klijenata

1. Države članice osiguravaju da SOD-ovi pokrivaju depozite sredstava klijenata ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)takvi se depoziti deponiraju u ime i za račun klijenata koji ispunjavaju uvjete za zaštitu iz članka 5. stavka 1.;

(b)takvi se depoziti deponiraju kako bi se odvojila sredstva klijenta u skladu sa zahtjevima za zaštitu utvrđenima u pravu Unije kojim se uređuju aktivnosti subjekata iz članka 5. stavka 1. točke (d);

(c)klijenti iz točke (a) identificirani su ili ih je moguće identificirati prije datuma na koji mjerodavno upravno tijelo donese utvrđenje iz članka 2. stavka 1. točke 8. podtočke (a) ili pravosudno tijelo donese odluku iz članka 2. stavka 1. točke 8. podtočke (b).

2. Države članice osiguravaju da se razina pokrića iz članka 6. stavka 1. primjenjuje na svakog klijenta koji ispunjava uvjete iz stavka 1. točke (c) ovog članka. Odstupajući od članka 7. stavka 1., SOD pri određivanju iznosa koji treba isplatiti pojedinačnom klijentu ne uzima u obzir depozite ukupnih sredstava klijenta kod iste kreditne institucije.

3. Države članice osiguravaju da SOD-ovi isplaćuju osigurane depozite ili imatelju računa u korist svakog klijenta ili izravno klijentu.

4. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)tehničke pojedinosti koje se odnose na identifikacije klijenata za isplatu u skladu s člankom 8.;

(b)kriteriji i okolnosti u kojima se isplata treba izvršiti imatelju računa u korist svakog klijenta ili izravno klijentu;

(c)pravila za sprečavanje višestrukih potraživanja za isplate istom korisniku.

EBA pri sastavljanju tih regulatornih tehničkih standarda uzima u obzir sljedeće:

(a)posebnosti poslovnog modela različitih vrsta financijskih institucija iz članka 5. stavka 1. točke (d);

(b)posebne zahtjeve mjerodavnog prava Unije kojim se uređuju djelatnosti financijskih institucija iz članka 5. stavka 1. točke (d) za postupanje sa sredstvima klijenta.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji dostavlja do [Ured za publikacije – unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 8.c

Suspenzija isplata u slučaju pranja novca ili financiranja terorizma

1. Države članice osiguravaju da imenovano tijelo u roku od 24 sata od primitka informacije iz članka 48. stavka 4. [unijeti upućivanje na Prijedlog direktive o suzbijanju pranja novca i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 – COM(2021) 423 final] obavijesti SOD o ishodu mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) .... [unijeti skraćeno upućivanje na Prijedlog uredbe o suzbijanju pranja novca – COM(2021) 420 final]. Države članice osiguravaju da su informacije koje se razmjenjuju između imenovanog tijela i SOD-a ograničene na informacije koje su neophodne za izvršavanje zadaća i odgovornosti SOD-a na temelju ove Direktive i da takva razmjena informacija ispunjava zahtjeve utvrđene u Direktivi 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća**.

2. Države članice osiguravaju da SOD-ovi suspendiraju isplatu iz članka 8. stavka 1. do donošenja sudske presude ako je deponent ili bilo koja osoba koja ima pravo na iznose koji se drže na njezinom računu optužena za kazneno djelo pranja novca ili financiranja terorizma ili s time povezano kazneno djelo.

3. Države članice osiguravaju da SOD-ovi suspendiraju isplatu iz članka 8. stavka 1. na isto razdoblje iz članka 20. [unijeti skraćeno upućivanje na Prijedlog direktive o suzbijanju pranja novca i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 – COM(2021) 423 final] ako ih financijsko-obavještajna jedinica iz članka 32. Direktive (EU) [unijeti upućivanje na Prijedlog direktive o suzbijanju pranja novca i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 – COM(2021) 423 final] obavijesti da je odlučila suspendirati transakciju ili uskratiti suglasnost za provedbu takve transakcije, ili suspendirati bankovni račun ili račun za plaćanje u skladu s člankom 20. stavkom 1. ili 2. Direktive (EU) [unijeti upućivanje na Prijedlog direktive o suzbijanju pranja novca i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 – COM(2021) 423 final].

*    Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.).

**    Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).”;

(10)u članku 9. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Ne dovodeći u pitanje njihova prava u skladu s nacionalnim pravom, SOD-ovi koji izvršavaju isplate pokrivene jamstvom u skladu s nacionalnim okvirom imaju pravo na subrogaciju prava deponenata u postupcima likvidacije ili reorganizacije u iznosu koji je jednak isplatama SOD-ova deponentima. SOD-ovi koji daju doprinos u kontekstu instrumenata sanacije iz članka 37. stavka 3. točke (a) ili (b) Direktive 2014/59/EU ili u kontekstu mjera poduzetih u skladu s člankom 11. stavkom 5. ove Direktive imaju pravo na potraživanje od preostale kreditne institucije za sve gubitke koji proizlaze iz doprinosa sanaciji u skladu s člankom 109. Direktive 2014/59/EU ili prijenosu u skladu s člankom 11. stavkom 5. ove Direktive u vezi s gubicima koje bi inače snosili vjerovnici. To potraživanje ima isti red prvenstva kao depoziti u skladu s nacionalnim pravom kojim se uređuje redovni postupak u slučaju insolventnosti.

3. Države članice osiguravaju da deponenti kojima SOD nije isplatio ili priznao depozite u rokovima iz članka 8. stavaka 1. i 3. mogu potraživati isplatu svojih depozita u razdoblju od pet godina.”;

(11)članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.nakon prvog podstavka umeću se sljedeći podstavci:

„Referentno razdoblje za izračun ciljne razine iz prvog podstavka je između 31. prosinca koji prethodi datumu do kojeg se ciljna razina treba postići i tog datuma.

Kad utvrđuju je li SOD postigao tu ciljnu razinu, države članice uzimaju u obzir samo raspoloživa financijska sredstva koja su članovi SOD-a uplatili izravno ili su od njih naplaćena, bez administrativnih naknada i pristojbi. Ta raspoloživa financijska sredstva uključuju prihode od ulaganja ostvarenih sredstvima koja su članovi uplatili SOD-u, ali isključuju isplate koje prihvatljivi deponenti ne potražuju tijekom postupaka isplate i zajmove među SOD-ovima.”;

ii.treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se nakon prvog postizanja ciljne razine iz prvog podstavka raspoloživa financijska sredstva zbog isplate sredstava SOD-a u skladu s člankom 8. stavkom 1. i člankom 11. stavcima 2., 3. i 5. smanje na manje od dvije trećine ciljne razine, SOD-ovi razinu redovnog doprinosa određuju tako da se ciljna razina može postići u roku od šest godina.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Raspoloživa financijska sredstva koja SOD uzima u obzir kako bi se postigla ciljna razina iz stavka 2. mogu uključivati obveze plaćanja. Ukupni udio tih obveza plaćanja ne smije biti veći od 30 % ukupnog iznosa raspoloživih financijskih sredstava prikupljenih u skladu sa stavkom 2.

EBA izdaje smjernice o obvezama plaćanja kojima se utvrđuju kriteriji za dopuštenost tih obveza.”;

(c)stavak 4. briše se;

(d)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Države članice osiguravaju da SOD-ovi, imenovana tijela ili nadležna tijela utvrđuju strategiju ulaganja raspoloživih financijskih sredstava SOD-ova i da je ta strategija ulaganja u skladu s načelom diversifikacije i ulaganjima u niskorizičnu imovinu.”;

(e)umeće se sljedeći stavak 7.a:

„7.a Države članice osiguravaju da SOD-ovi mogu svoja raspoloživa financijska sredstva u cijelosti ili djelomično položiti u svoju nacionalnu središnju banku ili državnu riznicu, pod uvjetom da se ta raspoloživa financijska sredstva drže na odvojenom računu i da su dostupna SOD-u za korištenje u skladu s člancima 11. i 12.”;

(f)stavak 10. briše se;

(g)dodaju se sljedeći stavci 11., 12. i 13.:

„11. Države članice osiguravaju da u kontekstu mjera iz članka 11. stavaka 1., 2., 3. i 5. SOD-ovi mogu koristiti sredstva iz alternativnih aranžmana financiranja iz članka 10. stavka 9. koja se ne financiraju javnim sredstvima, prije nego što iskoriste raspoloživa financijska sredstava i prikupe izvanredne doprinose iz članka 10. stavka 8. Države članice osiguravaju da SOD-ovi sredstva iz alternativnih aranžmana financiranja koji se financiraju javnim sredstvima koriste samo kao krajnju mjeru.

12. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)metodologija za izračun raspoloživih financijskih sredstava koja ispunjavaju uvjete za ciljnu razinu iz stavka 2., osobito razgraničenje raspoloživih financijskih sredstava SOD-ova i kategorije raspoloživih financijskih sredstava koja proizlaze iz uplaćenih sredstava;

(b)pojedinosti postupka za postizanje ciljne razine iz stavka 2. nakon što SOD iskoristi raspoloživa financijska sredstva u skladu s člankom 11.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji dostavlja do [Ured za publikacije – unijeti datum = 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Direktive].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

13. EBA do [Ured za publikacije – unijeti datum = 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] sastavlja smjernice kako bi se SOD-ovima olakšala diversifikacija njihovih raspoloživih financijskih sredstava i o načinu na koji bi SOD-ovi mogli ulagati u niskorizičnu imovinu primjenjive na raspoloživa financijska sredstva SOD-ova”;

(12)članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Korištenje sredstava

1. Države članice osiguravaju da se raspoloživa financijska sredstva iz članka 10. prvenstveno koriste za isplatu deponenata na temelju članka 8., ne dovodeći u pitanje korištenje dodatnih financijskih sredstava koja su SOD-ovi prikupili za poslove koji nisu zaštita deponenta na temelju ove Direktive.

2. Države članice osiguravaju da SOD-ovi koriste raspoloživa financijska sredstva za financiranje sanacije kreditnih institucija u skladu s člankom 109. Direktive 2014/59/EU. Države članice osiguravaju da sanacijska tijela odrede iznos koji SOD treba uplatiti za financiranje sanacije kreditnih institucija nakon što se te kreditne institucije savjetuju sa SOD-om o rezultatima testa najnižeg troška iz članka 11.e ove Direktive.

3. Države članice mogu SOD-ovima dopustiti korištenje raspoloživih financijskih sredstava za preventivne mjere iz članka 11.a u korist kreditne institucije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)ne postoje okolnosti i članka 32. stavka 4. Direktive 2014/59/EU;

(b)SOD je potvrdio da troškovi mjere nisu veći od troškova isplate deponentima izračunanih u skladu s člankom 11.e;

(c)ispunjeni su svi uvjeti iz članaka 11.a i 11.b.

4. Ako se raspoloživa financijska sredstva koriste za preventivne mjere iz članka 11.a, povezane kreditne institucije SOD-u odmah osiguravaju sredstva za takve mjere, prema potrebi u obliku izvanrednih doprinosa, ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)ukazala se potreba za isplatu deponenata, a raspoloživa financijska sredstva SOD-a iznose manje od dvije trećine ciljne razine;

(b)raspoloživa financijska sredstva SOD-a pala su ispod 25 % ciljne razine.

5. Ako je kreditna institucija u postupku likvidacije u skladu s člankom 32.b Direktive 2014/59/EU kako bi izašla s tržišta ili prekinula svoju bankarsku djelatnost, države članice mogu SOD-ovima dopustiti da raspoloživa financijska sredstva iskoriste za alternativne mjere radi očuvanja pristupa deponenata depozitima, uključujući prijenos imovine i obveza te prijenos portfelja depozita, samo ako SOD potvrdi da troškovi mjere nisu veći od troškova isplate deponentima izračunanih u skladu s člankom 11.e ove Direktive i da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 11.d ove Direktive.”;

(13)umeću se sljedeći članci od 11.a do 11.e:

„Članak 11.a

Preventivne mjere

1. Ako dopuštaju korištenje sredstava SOD-a za preventivne mjere iz članka 11. stavka 3., države članice osiguravaju da SOD-ovi koriste raspoloživa financijska sredstva za preventivne mjere iz članka 11. stavka 3. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)uz zahtjev kreditne institucije za financiranje takvih preventivnih mjera priložena je bilješka koja sadržava mjere iz članka 11.b;

(b)kreditna institucija savjetovala se s nadležnim tijelom o mjerama iz bilješke iz članka 11.b;

(c)korištenje sredstava SOD-a za preventivne mjere povezano je s uvjetima kreditnoj instituciji koju se podupire, uključujući barem strože praćenje rizika kreditne institucije i veća prava SOD-a za provjeru;

(d)korištenje sredstava SOD-a za preventivne mjere uvjetovano je obvezama kreditne institucije da omogući pristup osiguranim depozitima;

(e)povezane kreditne institucije mogu platiti izvanredne doprinose u skladu s člankom 11. stavkom 4.;

(f)kreditna institucija ispunjava obveze na temelju ove Direktive i u potpunosti je nadoknadila sredstva za sve prethodne preventivne mjere.

2. Države članice osiguravaju da SOD-ovi imaju uvedene sustave praćenja i postupke donošenja odluka koji su primjereni za odabir i provedbu preventivnih mjera te praćenje s time povezanih rizika.

3. Države članice osiguravaju da SOD-ovi mogu provoditi preventivne mjere samo ako imenovano tijelo potvrdi da su ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. Imenovano tijelo obavješćuje nadležno tijelo i sanacijsko tijelo.

4. Države članice osiguravaju da SOD koji svoja raspoloživa financijska sredstva koristi za mjere potpore u obliku kapitala prenese svoje dioničke udjele ili druge instrumente kapitala u instituciji koja se podupire na privatni sektor čim to komercijalne i financijske okolnosti dopuste.

Članak 11.b

Popratna bilješka uz preventivne mjere

1. Države članice osiguravaju da kreditne institucije koje od SOD-a zatraže financiranje preventivnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 3. dostave nadležnom tijelu radi savjetovanja bilješku s mjerama koje se te kreditne institucije obvezuju poduzeti kako bi omogućile ili ponovno uspostavile usklađenost s nadzornim zahtjevima koji se primjenjuju na dotičnu kreditnu instituciju i koji su utvrđeni u Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013.

2. U bilješci iz stavka 1. navode se mjere za ublažavanje rizika od pogoršanja financijske stabilnosti i za jačanje kapitalne i likvidnosne pozicije kreditne institucije.

3. Države članice osiguravaju da se u slučaju mjere potpore u obliku kapitala u bilješci iz stavka 1. utvrde sve mjere za povećanje kapitala koje se mogu provesti, uključujući zaštitne mjere za sprečavanje odljeva sredstava, procjenu adekvatnosti kapitala usmjerenu prema budućnosti i naknadno utvrđivanje nedostatka kapitala koji SOD mora pokriti.

4. Države članice osiguravaju da se u slučaju mjere potpore za likvidnost u bilješci iz stavka 1. za kreditnu instituciju navede točan raspored isplata svih sredstava primljenih u okviru preventivnih mjera.

5. Države članice osiguravaju da su mjere predviđene u bilješci iz stavka 1. usklađene s planom za očuvanje kapitala iz članka 142. Direktive 2013/36/EU.

6. Ako se primjenjuje Unijin okvir za državne potpore, države članice osiguravaju da su mjere predviđene u bilješci iz stavka 1. usklađene s planom restrukturiranja koji je kreditna institucija dužna dostaviti Komisiji u skladu s tim okvirom.

 Članak 11.c

Plan s korektivnim mjerama

1. Države članice osiguravaju da ako kreditna institucija ne ispuni obveze iz bilješke iz članka 11.b stavka 1. ili po dospijeću ne otplati iznos uplaćen u okviru preventivnih mjera, SOD o tome bez odgode obavješćuje nadležno tijelo.

2. U slučaju iz stavka 1. države članice osiguravaju da nadležno tijelo zatraži od kreditne institucije da dostavi plan s korektivnim mjerama u kojem su opisani koraci koje kreditna institucija poduzima kako bi omogućila ili ponovno uspostavila usklađenost s nadzornim zahtjevima, očuvala svoju dugoročnu održivost i otplatila dospjeli iznos koji je SOD uplatio za preventivnu mjeru, zajedno s rokovima

3. Ako nadležno tijelo ne smatra da je plan s korektivnim mjerama uvjerljiv ili izvediv, SOD toj kreditnoj instituciji ne odobrava daljnje preventivne mjere.

4. EBA do [Ured za publikacije – unijeti datum = 42 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] izdaje smjernice u kojima su utvrđeni elementi bilješke koja se prilaže preventivnim mjerama iz članka 11.b stavka 1. i plana s korektivnim mjerama iz stavka 1. ovog članka.

Članak 11.d

Transparentnost postupka stavljanja na tržište u okviru alternativnih mjera

1. Ako dopuštaju korištenje sredstava SOD-a za alternativne mjere iz članka 11. stavka 5., države članice osiguravaju da, kad SOD-ovi financiraju takve mjere, kreditne institucije stavljaju na tržište ili dogovaraju stavljanje na tržište imovine, prava ili obveza koje namjeravaju prenijeti. Ne dovodeći u pitanje Unijin okvir za državne potpore, takvo stavljanje na tržište mora ispunjavati sve sljedeće uvjete:

(a)provodi se na otvoren i transparentan način te ne dovodi do lažnog prikazivanja imovine, prava i obveza koje treba prenijeti;

(b)ne daje se prednost potencijalnim kupcima niti ih se diskriminira;

(c)nema sukoba interesa;

(d)vodi se računa o potrebi za provedbom brzog rješenja, uzimajući u obzir rok iz članka 3. stavka 2. drugog podstavka, za utvrđenje iz članka 2. stavka 1. točke 8. podtočke (a);

(e)nastoji se povećati, što je više moguće, prodajna cijena predmetne imovine, prava i obveza.

Članak 11.e

Test najmanjeg troška

1. Kad razmatraju korištenje sredstava SOD-a za mjere iz članka 11. stavaka 2., 3. ili 5., države članice osiguravaju da SOD-ovi uspoređuju sljedeće:

(a)procijenjeni trošak SOD-a za financiranje mjera iz članka 11. stavaka 2., 3. ili 5.;

(b)procijenjeni trošak isplate deponentima u skladu s člankom 8. stavkom 1.

2. Za usporedbu iz stavka 1. primjenjuje se sljedeće:

(a)za procjenu troškova iz stavka 1. točke (a) SOD uzima u obzir očekivane prihode, operativne troškove i moguće gubitke povezane s mjerom;

(b)za mjere iz članka 11. stavaka 2. i 5. SOD svoju procjenu troškova isplate deponentima iz stavka 1. točke (b) temelji na vrednovanju imovine i obveza kreditne institucije iz članka 36. stavka 1. Direktive 2014/59/EU i procjeni iz članka 36. stavka 8. te direktive;

(c)za mjere iz članka 11. stavaka 2., 3. i 5. pri procjeni troškova isplate deponentima, kako je navedeno u stavku 1. točki (b), SOD uzima u obzir očekivani omjer povrata, trošak nadopune SOD-a koji snose kreditne institucije koje su članice SOD-a i potencijalni dodatni trošak financiranja SOD-a;

(d)za mjere iz članka 11. stavka 3. pri procjeni troška isplate deponentima, SOD procijenjeni omjer povrata, izračunan prema metodologiji iz stavka 5. točke (b), množi s 85 %.

3. Države članice osiguravaju da iznos koji se koristi za financiranje sanacije kreditnih institucija, iz članka 11. stavka 2., u slučaju preventivnih mjera iz članka 11. stavka 3. ili alternativnih mjera iz članka 11. stavka 5. ne bude veći od iznosa osiguranih depozita u kreditnoj instituciji.

4. Države članice osiguravaju da nadležna i sanacijska tijela SOD-u pružaju sve informacije potrebne za usporedbu iz stavka 1. Države članice osiguravaju da sanacijsko tijelo SOD-u pruža procijenjeni trošak doprinosa SOD-a sanaciji kreditne institucije iz članka 11. stavka 2.

5. EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)metodologija za izračun procijenjenog troška iz stavka 1. točke (a) kojom se uzimaju u obzir posebna obilježja dotične mjere;

(b)metodologija za izračun procijenjenog troška isplate deponentima iz stavka 1. točke (b), uključujući procijenjeni omjer povrata iz stavka 2. točke (c);

(c)način na koji se, u metodologijama iz točaka (a), (b) i (c), ako je relevantno, može uzeti u obzir promjena vremenske vrijednosti novca zbog potencijalnih prihoda obračunanih u određenom razdoblju.

Za izračun procijenjenog troška isplate deponentima iz stavka 1. točke (b), u slučaju preventivnih mjera, u metodologiji iz točke (b) uzima se u obzir važnost preventivnih mjera za zakonski ili ugovorni mandat SOD-a, uključujući ISZ iz članka 1. stavka 2. točke (c).

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do ... [Ured za publikacije – unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;

(14)članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice osiguravaju da SOD-ovi pokrivaju deponente u podružnicama koje su u drugim državama članicama osnovale kreditne institucije koje su članice tih SOD-ova i deponente koji se nalaze u državama članicama u kojima kreditne institucije koje su članice tih SOD-ova ostvaruju pravo na slobodu pružanja usluga iz glave V. poglavlja 3. Direktive 2013/36/EU.”;

(b)u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog podstavka, države članice osiguravaju da SOD matične države članice može isplatiti deponente izravno u podružnicama ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

i.administrativno opterećenje i troškovi takve isplate niži su od isplate SOD-a države članice domaćina;

ii.SOD matične države članice osigurava da deponenti nisu dovedeni u nepovoljniji položaj ako je nadoknada izvršena u skladu s prvim podstavkom.”;

(c)umeću se sljedeći stavci 2.a i 2.b:

„2.a Države članice osiguravaju da SOD države članice domaćina može, podložno sporazumu sa SOD-om matične države članice, djelovati kao kontaktna točka za deponente u kreditnim institucijama koje ostvaruju slobodu pružanja usluga kako je navedeno u glavi V. poglavlju 3. Direktive 2013/36/EU i da mu se nadoknađuju nastali troškovi.

2.b U slučajevima iz stavaka 2. i 2.a države članice osiguravaju da SOD matične države članice i SOD dotične države članice domaćina imaju sklopljen sporazum o uvjetima isplate, osobito o naknadi svih nastalih troškova, kontaktnoj točki za deponente, roku i načinu plaćanja.”;

(d)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Države članice osiguravaju da, ako kreditna institucija prestane biti članicom SOD-a i pridruži se SOD-u druge države članice ili ako se neke djelatnosti kreditne institucije prenesu na SOD druge države članice, izvorni SOD prenosi SOD-u primatelju doprinose dospjele u prethodnih 12 mjeseci koji prethode promjeni članstva u SOD-u, bez izvanrednih doprinosa iz članka 10. stavka 8.”;

(e)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Za potrebe stavka 3., države članice osiguravaju da izvorni SOD prenese iznos iz tog stavka u roku od mjesec dana od promjene članstva u SOD-u.”;

(f)dodaje se sljedeći stavak 9.:

„9. EBA izdaje smjernice o odgovarajućim ulogama SOB-ova matične države članice i države članice domaćina iz stavka 2. prvog podstavka koje sadržavaju popis okolnosti i uvjeta pod kojima bi SOD matične države članice trebao moći isplatiti nadoknadu deponentima u podružnicama koje se nalaze u drugoj državi članici, kako je utvrđeno u stavku 2. drugom podstavku.”;

(15)članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Podružnice kreditnih institucija u trećim zemljama

Države članice zahtijevaju od podružnica kreditnih institucija koje imaju sjedište izvan Unije da pristupe SOD-u koji djeluje unutar njihova državnog područja prije nego što im dopuste primanje prihvatljivih depozite u tim državama članicama.”;

(16)umeće se sljedeći članak 15 a:

„Članak 15.a

Kreditne institucije članice koje imaju podružnice u trećim zemljama

Države članice osiguravaju da SOD-ovi ne pokrivaju deponente u podružnicama koje su u trećim zemljama osnovale kreditne institucije koje su članice tih SOD-ova, osim ako, podložno odobrenju imenovanog tijela, ti SOD-ovi prikupe odgovarajuće doprinose od predmetnih kreditnih institucija.”;

(17)članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice osiguravaju da kreditne institucije pružaju postojećim i potencijalnim deponentima informacije koje su im potrebne za identifikaciju SOD-ova čije su članice kreditna institucija i njezine podružnice unutar Unije. Kreditne institucije te informacije pružaju u obliku informativnog lista u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, kako je definiran u članku 2. točki (3) Uredbe (EU) XX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o ESAP-u]***.

_______________________________________________

***    Uredba (EU) XX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća od dd.mm.gggg. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim relevantnim informacijama o financijskim uslugama, tržištima kapitala i održivosti.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Države članice osiguravaju da informativni list iz stavka 1. sadržava sljedeće:

i.osnovne informacije o zaštiti depozita;

ii.podatke za kontakt kreditne institucije kao prve kontaktne točke za informacije o sadržaju informativnog lista;

iii.razinu pokrića depozita iz članka 6. stavaka 1. i članka 6. stavka 2. u EUR ili, ako je relevantno, u drugoj valuti;

iv.primjenjiva izuzeća od zaštite SOD-a;

v.ograničenje zaštite za zajedničke račune;

vi.razdoblje nadoknade u slučaju propasti kreditne institucije;

vii.valutu nadoknade;

viii.identifikaciju SOD-a odgovornog za zaštitu depozita, uključujući upućivanje na njegove internetske stranice.”;

(c)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da kreditne institucije dostave informativni list iz stavka 1. prije sklapanja ugovora o primanju depozita, a nakon toga jednom godišnje. Deponenti potvrđuju primitak tog informativnog lista.”;

(d)u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da kreditne institucije potvrđuju na izvadcima računa svojih deponenata da su depoziti prihvatljivi depoziti, uključujući upućivanje na informativni list iz stavka 1.”;

(e)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Države članice osiguravaju da kreditne institucije pružaju informacije iz stavka 1. na jeziku o kojem su se dogovorili deponent i kreditna institucija prilikom otvaranja računa ili na službenom jeziku ili jezicima države članice u kojoj je ta podružnica osnovana.”;

(f)stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„6. Države članice osiguravaju da u slučaju spajanja kreditnih institucija, pretvorbe društava kćeri kreditne institucije u podružnice ili sličnih operacija kreditne institucije o tome obavješćuju svoje deponente barem mjesec dana prije nego što operacija počne proizvoditi pravni učinak, osim ako nadležno tijelo dopusti kraći rok zbog poslovne tajne ili financijske stabilnosti. Ta obavijest sadržava objašnjenje učinka operacije na zaštitu deponenta.

Države članice osiguravaju da, ako zbog operacija iz prvog podstavka smanjena zaštita depozita utječe na deponente s depozitima u tim kreditnim institucijama, predmetne kreditne institucije obavješćuju te deponente da mogu povući ili prenijeti u drugu kreditnu instituciju svoje prihvatljive depozite, uključujući sve obračunate kamate i naknade, bez obveze plaćanja penala, do iznosa jednakog iznosu izgubljenog pokrića njihovih depozita u roku od tri mjeseca nakon obavijesti iz prvog podstavka.

7. Države članice osiguravaju da kreditne institucije koje prestanu biti članovi SOD-a o tome obavijeste svoje deponente najmanje mjesec dana unaprijed.”;

(g)umeće se sljedeći stavak 7.a:

„7.a Države članice osiguravaju da imenovana tijela, SOD-ovi i dotične kreditne institucije obavješćuju deponente, među ostalim objavom na svojim internetskim stranicama, da je mjerodavno upravno tijelo donijelo utvrđenje iz članka 2. stavka 1. točke 8. podtočke (a) ili da je pravosudno tijelo donijelo odluku iz članka 2. stavka 1. točke 8. podtočke (b).”;

(h)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Države članice osiguravaju da, ako deponent koristi internetsko bankarstvo, kreditne institucije informacije koje su obvezne dostavljati svojim deponentima u skladu s ovom Direktivom dostavljaju u elektroničkom obliku, osim ako deponent zatraži primitak tih informacija na papiru.”;

(i)dodaje se sljedeći stavak 9.:

„9. EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)sadržaj i format informativnog lista iz stavka 1.a;

(b)postupak za dostavu informacija u komunikacijama imenovanih tijela, SOD-ova ili kreditnih institucija deponentima, kao i njihov sadržaj, u situacijama iz članaka 8.b i 8.c te stavaka 6., 7. i 7.a ovog članka.

EBA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije – unijeti datum = 12 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Direktive].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;

(18)umeće se sljedeći članak 16 a:

„Članak 16.a

Razmjena informacija između kreditnih institucija i SOD-a te izvješća nadležnih tijela

1. Države članice osiguravaju da SOD-ovi, u bilo kojem trenutku i na zahtjev, od svojih povezanih kreditnih institucija dobivaju sve informacije potrebne za pripremu isplate deponentima, u skladu sa zahtjevom za identifikaciju iz članka 5. stavka 4., uključujući informacije za potrebe članka 8. stavka 5. te članaka 8.b i 8.c.

2. Države članice osiguravaju da kreditne institucije SOD-u čije su članice, na njegov zahtjev, dostavljaju informacije o:

(a)deponentima u podružnicama tih kreditnih institucija;

(b)deponentima koji su primatelji usluga institucija koje su članice na temelju slobode pružanja usluga.

U informacijama iz točaka (a) i (b) navode se države članice u kojima se nalaze te podružnice ili deponenti.

3. Države članice osiguravaju da do 31. ožujka svake godine SOD-ovi obavješćuju EBA-u o iznosu osiguranih depozita u svojoj državi članici na dan 31. prosinca prethodne godine. SOD-ovi do istog datuma izvješćuju EBA-u i o iznosu svojih raspoloživih financijskih sredstava, među ostalim o udjelu pozajmljenih sredstava, obvezama plaćanja i roku za postizanje ciljne razine u slučaju korištenja sredstava SOD-a.

4. Države članice osiguravaju da imenovana tijela bez odgode obavješćuju EBA-u o sljedećem:

(a)utvrđenju o nedostupnim depozitima u skladu s okolnostima iz članka 2. stavka 1. točke 8.;

(b)ako je primijenjena neka od mjera iz članka 11. stavaka 2., 3. i 5., iznosu sredstava korištenih u skladu s člankom 8. stavkom 1. i člankom 11. stavcima 2., 3. i 5. te, prema potrebi i kada postane dostupan, iznosu vraćenih sredstava, nastalim troškovima SOD-a i trajanju postupka oporavka;

(c)dostupnosti i korištenju sredstava iz alternativnih aranžmana financiranja iz članka 10. stavka 3.;

(d)svim SOD-ovima koji su prestali poslovati ili novoosnovanim SOD-ovima, među ostalim zbog spajanja ili činjenice da je SOD počeo poslovati na prekograničnoj osnovi.

Obavijest iz prvog podstavka sadržava sažet opis sljedećeg:

(a)početnog stanja kreditne institucije;

(b)mjera za koje su iskorištena sredstva SOD-a;

(c)očekivanog iznosa iskorištenih dostupnih financijskih sredstava.

5. EBA bez odgode objavljuje informacije primljene u skladu sa stavcima 2. i 3. i sažetak iz stavka 4.

6. Države članice osiguravaju da sanacijska tijela kreditnih institucija koje su članice SOD-a tom SOD-u na njegov zahtjev dostave sažetak ključnih elemenata planova sanacije iz članka 10. stavka 7. točke (a) Direktive 2014/59/EU, ako su takve informacije SOD-u i imenovanim tijelima potrebne za ispunjavanje obveza iz članka 11. stavaka 2., 3. i 5. te članka 11.e.

7. EBA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojem se pobliže određuju postupci dostave informacija iz stavaka od 1. do 4., predlošci i sadržaj tih informacija, uzimajući u obzir vrste deponenata.

EBA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do .... [Ured za publikacije – unijeti datum = 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;

(19)Prilog I. briše se.

Članak 2.

Prijelazne odredbe

1.Države članice osiguravaju da podružnice kreditnih institucija koje imaju sjedište izvan Unije i koje primaju prihvatljive depozite u državi članici ... [Ured za publikacije, unijeti datum = datumu stupanja na snagu], a koje na taj datum nisu članice SOD-a, pristupe SOD-u koji posluje na njihovom državnom području do [Ured za publikacije, unijeti datum = tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu]. Članak 1. stavak 15. ne primjenjuje se na te podružnice do [Ured za publikacije, unijeti datum = tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu].

2.Odstupajući od članka 11. stavka 3. Direktive 2014/49/EU, kako je izmijenjena ovom Direktivom, i članaka 11.a, 11.b, 11.c i 11.e u odnosu na preventivne mjere, do [Ured za publikacije – unijeti datum = 72 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive], države članice mogu dopustiti ISZ-u iz članka 1. stavka 1. točke (c) usklađivanje s nacionalnim propisima kojima se provodi članak 11. stavak 3. Direktive 2014/49/EU u verziji koja je primjenjiva od [Ured za publikacije – unijeti datum stupanja na snagu ove Direktive].

Članak 3.

Prenošenje

1.Države članice najkasnije do [Ured za publikacije – unijeti datum = 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Direktive] donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice te odredbe primjenjuju od ... [Ured za publikacije – unijeti datum = 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Međutim, odredbe koje su potrebne radi usklađivanja s člankom 11. stavkom 3., kako je izmijenjen ovom Direktivom, i člancima 11.a, 11.b, 11.c i 11.e u odnosu na preventivne mjere primjenjuju od ... [Ured za publikacije – unijeti datum = 48 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

(1)    Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.–178).

(2)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

(3)    Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

(4)    Osim toga, i dalje ne postoji dogovor o vjerodostojnom i pouzdanom mehanizmu za osiguranje likvidnosti pri sanaciji u bankovnoj uniji, koji bi bio u skladu sa standardom utvrđenim na međunarodnoj razini.

(5)    COM(2015) 0586 final.

(6)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.–337).

(7)    Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.–436).

(8)    Bazelski odbor za nadzor banaka i Odbor za financijsku stabilnost (FSB). Odbor za financijsku stabilnost, Key Attributes of effective resolution regimes for financial institutions (ažurirana verzija iz 2014.) i Principles on Loss-absorbing and Recapitalisation Capacity of Globally Systemically Important Banks (G-SIBs) in Resolution, Total Loss-absorbing Capacity (TLAC) Term Sheet (2015.).

(9)    Euroskupina (30. studenoga 2020.), Statement of the Eurogroup in inclusive format on the ESM reform and the early introduction of the backstop to the Single Resolution Fund . Provedba je planirana za razdoblje od 2022. do 2024. Međutim, Sporazum o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma tek treba ratificirati.

(10)    Europska komisija (2020.), Program rada Komisije za 2021. , odjeljak 2.3., str. 5.

(11)    Europska komisija (2023.), Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.

(12)    Euroskupina (16. lipnja 2022.), Eurogroup statement on the future of the Banking Union.

(13)    Europski parlament (2022.), Godišnje izvješće o bankovnoj uniji za 2021. ; Europski parlament od 2015. svake godine objavljuje izvješće o bankovnoj uniji.

(14)    Sastanak na vrhu država europodručja (24. ožujka 2023.), Statement of the Euro Summit, meeting in inclusive format .

(15)    Vidjeti 3. odjeljak o prikupljanju i primjeni stručnog znanja.

(16)    Komunikacija Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”) Tekst značajan za EGP. SL C 216, 30.7.2013., str. 1.–15.

(17)    Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Tekst značajan za EGP); SL L 337, 23.12.2015., str. 35.–127.

(18)    Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 оd 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi (Tekst značajan za EGP); SL L 87, 31.3.2017., str. 500.–517.

(19)    Vidjeti presudu od 21. lipnja 2018., Poljska/Parlament i Vijeće, C-5/16, EU:C:2018:483, t. 49. i 69., i navedenu sudsku praksu.

(20)    Europska komisija (2021.), Savjetovanje – Bankovna unija: revizija okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita . 

(21)    EBA (listopad 2021.), Call for advice regarding funding in resolution and insolvency

(22)    EBA (kolovoz 2019.), Opinion of the EBA on the eligibility of deposits, coverage level and cooperation between deposit guarantee schemes .

(23)    EBA (listopad 2019.) Opinion of the EBA on deposit guarantee scheme payouts .

(24)    EBA (siječanj 2020.), Opinion of the EBA on deposit guarantee scheme funding and uses of deposit guarantee funds .

(25)    EBA (listopad 2021.), Opinion of the EBA on the treatment of client funds under the DGSD .

(26)    EBA (prosinac 2021.), Opinion of the EBA on the interplay between the EU Anti-Money Laundering Directive and the EU Deposit Guarantee Scheme Directive .

(27)    EBA (ožujak 2021.), Opinion of the EBA on the risks of money laundering and terrorist financing affecting the EU’s financial sector .

(28)    CEPS (prosinac 2016.), Harmonising insolvency laws in the Euro area . https://www.ceps.eu/ceps-publications/harmonising-insolvency-laws-euro-area-rationale-stocktaking-and-challenges/

(29)    CEPS (studeni 2019.), Options and national discretions under the DGSD and their treatment in the context of a European Deposit Insurance Scheme .

(30)    Vidjeti upućivanja na dokumente SWD(2023) 226 (sažetak procjene učinka) i SEC(2023) 230 (pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative).

(31)    Prijedlogom se zahtijeva da države članice prenesu ovu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ovog Prijedloga.

(32)    Europska komisija, (srpanj 2021.), Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, COM(2021) 420 final .

(33)    SL C , , str. .

(34)    SL C , , str. .

(35)    SL C , , str. .

(36)    Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (preinaka) (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.).

(37)    Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(38)    Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).

(39)    Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(40)    Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinaka) (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(41)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(42)    Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).