EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 10.3.2023.
JOIN(2023) 8 final
ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o ažuriranju Strategije pomorske sigurnosti EU-a i povezanog akcijskog plana „Poboljšana strategija pomorske sigurnosti EU-a za suočavanje s promjenjivim pomorskim prijetnjama”
I.Uvod
Pomorska sigurnost vrlo je važna za Europsku uniju (EU) i njezine države članice. Države članice EU-a zajedno raspolažu najvećim isključivim gospodarskim pojasom u svijetu. Gospodarstvo EU-a uvelike ovisi o sigurnim i zaštićenim oceanima: više od 80 % svjetske trgovine odvija se pomorskim putem, oko dvije trećine nafte i plina kojima se opskrbljuje cijeli svijet crpe se na moru ili prevoze pomorskim putem 1 , a gotovo 99 % svjetskog protoka podataka prenosi se podmorskim vodovima 2 . Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje oceanima, zaštitili oceani i morsko dno te ostvario puni potencijal održivog plavog gospodarstva 3 , globalno pomorsko dobro mora biti sigurno.
Strategija pomorske sigurnosti Europske unije (EUMSS) i akcijski plan 4 od 2014. pružaju okvir za borbu protiv sigurnosnih prijetnji na moru. Strategija je potaknula užu suradnju civilnih i vojnih tijela, prije svega razmjenom informacija, te doprinijela promicanju upravljanja na moru utemeljenom na pravilima i boljoj međunarodnoj suradnji. Ojačala je autonomiju i sposobnost EU-a da odgovori na prijetnje pomorskoj sigurnosti 5 .
EU ima sve važniju ulogu kao globalni čimbenik pomorske sigurnosti zahvaljujući provedbi vlastitih pomorskih operacija, npr. Atalanta 6 i Irini 7 , provedbi koncepta koordinirane pomorske prisutnosti (CMP) 8 te promicanju informiranosti o stanju u pomorstvu i suradnji s brojnim vanjskim partnerima. Osim toga, operativni sustavi za nadzor mora i granica programa Copernicus, kojima se koriste Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), omogućuju promatranje iz svemira, čime se nadopunjuju navigacijske usluge satelitâ Galileo.
Ukupno strateško okruženje drastično se mijenja. Na njega utječe klimatska kriza i uništavanje okoliša te je pogoršano nezakonitom i neopravdanom ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, što zahtijeva odlučnije djelovanje EU-a kao čimbenika međunarodne sigurnosti.
U skladu sa Strateškim kompasom za sigurnost i obranu EU-a 9 , ovim ažuriranjem EUMSS-a i njegova akcijskog plana nastoji se svladati nove izazove. To je prilika da se potaknu održiva rješenja za probleme pomorske sigurnosti. To je i prilika za daljnje jačanje uloge EU-a na međunarodnoj razini i dodatno osiguravanje pristupa EU-a sve konfliktnijem pomorskom području.
Ažurirani EUMSS okvir je kojim EU može poduzeti daljnje mjere kako bi zaštitio svoje interese na moru te svoje građane, vrijednosti i gospodarstvo. Cilj je promicati međunarodni mir i sigurnost uz poštovanje načela održivosti i zaštite bioraznolikosti. EU i njegove države članice provest će ažuriranu strategiju u skladu sa svojim nadležnostima.
II.Promjenjive i sve veće prijetnje pomorskoj sigurnosti
Od donošenja Strategije pomorske sigurnosti Europske unije 2014. mnogo se promijenilo na globalnoj geopolitičkoj sceni, zbog čega treba poduzeti nove i pojačane mjere. Analiza prijetnji EU-a pokazuje da se EU suočava sa sve više prijetnji i izazova, među ostalim u pomorstvu 10 . Strateško nadmetanje za energiju i resurse sve je veće. Prijetnje postaju sve složenije i višeslojne, a neke zemlje nastoje iznova definirati temeljna načela multilateralnog poretka, među ostalim povredom nacionalnog suvereniteta i granica. Ruska vojna agresija na Ukrajinu vratila je rat u Europu i stvorila nove opasnosti, kao i negativne učinke prelijevanja na pomorsku sigurnost i europsko gospodarstvo, s posljedicama za europske građane i poduzeća.
Pomorska sigurnost ugrožena je u mnogim regijama, među ostalim, zbog teritorijalnih i pomorskih sporova, nadmetanja za prirodne resurse i prijetnji slobodi plovidbe te pravu neškodljivog i tranzitnog prolaza. To stvara napetosti u morskim bazenima u okruženju EU-a, kao što su Sredozemno more, Crno more i Baltičko more, i dodatno je pogoršano ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu. Sve su brojniji i izazovi za pomorsku sigurnost izvan Europe, posebno u Gvinejskom zaljevu, Adenskom zaljevu, Hormuškom tjesnacu, Malačkom tjesnacu i Južnom kineskom moru. Neke zemlje koje nisu članice EU-a povećavaju svoje kapacitete i odlučnost na moru te jednostrano djeluju. To je uključivalo uporabu sile ili kršenje nacionalnog suvereniteta drugih zemalja. Tim se djelovanjem dovode u pitanje vladavina prava i međunarodni poredak koji se temelji na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS).
Indo-pacifička regija, u kojoj se nalaze najudaljenije regije (Indijski ocean) i prekomorske zemlje i područja (Pacifik) EU-a, postala je područje intenzivnog geopolitičkog nadmetanja. Demonstracije sile i povećane napetosti u regijama kao što su Južno i Istočno kinesko more te Tajvanski tjesnac utječu na globalnu sigurnost i imaju izravan učinak na europsku sigurnost i blagostanje. Održavanje stabilnosti i sigurnosti duž ključnih plovnih putova kao što su Malački tjesnac, Singapurski tjesnac, Rog Afrike i Indijski ocean znači da EU i njegove države članice moraju proširiti svoju prisutnost i djelovanje u tim regijama, u skladu sa strategijom EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji.
Očekuje se da će klimatske promjene i onečišćenje mora imati znatne i dugotrajne negativne učinke na pomorsku sigurnost, koji će uključivati poplave u obalnim područjima i na otocima, gubitak koraljnih grebena, mangrova i drugih močvarnih područja te osiromašenje ribljih stokova 11 . Klimatske promjene i uništavanje okoliša djeluju kao multiplikator rizika povećavanjem nestabilnosti i nejednakosti te pogoršavanjem transnacionalnog kriminala, piratstva i napetosti povezanih s morskim resursima. Zato je potrebno novo gledište koje će EU-u omogućiti da društvo učini otpornijim na klimatske promjene, zaštiti prirodu i poništi učinke uništavanja ekosustava 12 . U suprotnome, propusti u području pomorske sigurnosti mogu uzrokovati štetu za okoliš, primjerice zbog otežanog pristupa onečišćenim lokacijama, preusmjeravanja sredstava za zaštitu okoliša ili sabotaže pomorske infrastrukture. Osim toga, ruska vojna agresija na Ukrajinu uz razorne ljudske i gospodarske posljedice prouzrokovala je i znatan gubitak bioraznolikosti 13 . Stoga je važno sagledati interakcije između klimatskih promjena, uništavanja okoliša obalnih i pomorskih područja te pomorske sigurnosti, među ostalim u okviru tekućih i novih ciljanih istraživanja.
Zbog napada na plinovode Sjeverni tok u Baltičkome moru 2022., prisutnosti neovlaštenih plovila bez posade oko odobalnih postrojenja u Sjevernome moru te opetovanih hibridnih napada i kibernapada usmjerenih na pomorsku infrastrukturu EU treba pojačati svoje djelovanje i učinkovitije zaštiti svoju kritičnu infrastrukturu, prije svega razvijanjem inovativnih tehnologija. Usporedno s digitalnom transformacijom pomorske industrije povećale su se njezina složenost i moguće slabosti. Sve je veća vjerojatnost da će zlonamjerni akteri upotrebljavati hibridna sredstva i kibersredstva za napade na pomorsku infrastrukturu, uključujući podmorske vodove i cjevovode te luke i brodove. U Preporuci Vijeća o koordiniranom pristupu na razini Unije za jačanje otpornosti kritične infrastrukture 14 potvrđuje se ta potreba za djelovanjem. Osim toga, u Preporuci Komisije o ciljevima Unije u pogledu otpornosti na katastrofe utvrđene su mjere kojima se može doprinijeti boljoj pripravnosti i sposobnosti EU-a i država članica da odgovore na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, među ostalim na moru 15 .
Prijetnje i nezakonite aktivnosti, kao što su piratstvo i oružane pljačke na moru, organizirani kriminal, uključujući krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima, trgovina oružjem i opojnim drogama, terorizam, nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov (NNN) te druge nezakonite aktivnosti, uključujući neovlašteno istraživanje u isključivim gospodarskim pojasevima država članica EU-a i neeksplodirana ubojita sredstva na moru 16 , i dalje su veliki izazovi u više regija, a najviše su im izložena obalna područja i udaljena područja EU-a. Provođenje tih nezakonitih aktivnosti moglo bi biti lakše zbog loše sigurnosne zaštite luka. Zlonamjerni akteri mogu kombinirati te prijetnje i aktivnosti kako bi izveli hibridne napade na EU i njegove države članice.
III.Interesi EU-a u pogledu pomorske sigurnosti
S obzirom na promjenjive prijetnje pomorskoj sigurnosti, temeljni su interesi EU-a:
·sigurnost Europske unije, njezinih država članica, građana i partnera,
·očuvanje globalnog mira i stabilnosti te slobodnih i otvorenih plovnih putova,
·poštovanje međunarodnog prava, posebno UNCLOS-a kao sveobuhvatnog pravnog okvira kojim se uređuju sve aktivnosti u oceanima, i promicanje dobrog međunarodnog upravljanja oceanima, među ostalim putem regionalnih konvencija o moru te provedbom Sporazuma WTO-a o subvencijama za ribarstvo 17 ,
·zaštita prirodnih resursa i morskog okoliša te upravljanje učinkom klimatskih promjena i uništavanja okoliša na pomorsku sigurnost,
·osiguravanje otpornosti i zaštite kritične pomorske infrastrukture 18 (na kopnu i na moru), među ostalim uklanjanjem rizika i prijetnji povezanih s klimatskim promjenama, kao i onih koji proizlaze iz izravnih stranih ulaganja,
·jačanje otpornosti i zaštite logističkih središta, tj. luka, uključujući uklanjanje rizika povezanih s korupcijom i nezakonitim aktivnostima,
·zaštita gospodarskih aktivnosti na moru, čime se pridonosi održivom plavom gospodarstvu (na kopnu i na moru),
·zaštita vanjskih granica EU-a i jamčenje njegove unutarnje sigurnosti radi rješavanja problema krijumčarenja migranata, trgovine ljudima i drugih nezakonitih aktivnosti, uključujući neovlašteno istraživanje i bušenje ugljikovodika,
·osiguravanje kapaciteta za brzo i učinkovito djelovanje na području pomorstva i na drugim operativnim područjima (tj. na kopnu, u zraku, kiberprostoru i svemiru),
·jamčenje sigurnosti i zaštite pomoraca u skladu sa zahtjevima Konvencije o radu pomoraca i drugih relevantnih konvencija Međunarodne organizacije rada.
IV.Jačanje odgovora EU-a
Ažurirana strategija pomorske sigurnosti pomoći će u zaštiti prethodno navedenih interesa EU-a od promjenjivih i sve većih prijetnji pomorskoj sigurnosti. EU će u tu svrhu pojačati djelovanje u okviru šest strateških ciljeva:
1.jačanje aktivnosti na moru;
2.suradnja s partnerima;
3.vodeća uloga u informiranosti o stanju u pomorstvu 19 ;
4.upravljanje rizicima i prijetnjama;
5.jačanje kapaciteta;
6.obrazovanje i osposobljavanje.
Djelovanje EU-a u okviru tih strateških ciljeva i dalje će se voditi načelima EUMSS-a iz 2014.: međusektorski pristup, funkcionalni integritet, poštovanje međunarodnih pravila – međunarodnog prava, ljudskih prava i demokracije te potpuna usklađenost s UNCLOS-om – i pomorski multilateralizam. Ažurirani EUMSS provodit će se putem akcijskog plana (u prilogu) i u okviru integriranog pristupa 20 . Kako bi proveo strategiju, EU će se zajedno s državama članicama koristiti svim relevantnim civilnim i vojnim politikama, alatima i instrumentima te koordinirati politike i aktivnosti svih relevantnih dionika na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, jačajući njihove sinergije i komplementarnosti. Strategijom će se promicati i dosljednije djelovanje EU-a u vanjskim sukobima i krizama kako bi se povećala sigurnost EU-a i njegovih građana.
Ažurirana strategija uključivat će djelovanja specifična za svaki morski bazen u okruženju EU-a. Djelovanje bi trebalo uzeti u obzir regionalne strategije 21 i programe izgradnje sposobnosti EU-a, kao i suradnju s partnerskim zemljama.
1.Pojačanje aktivnosti na moru
U Strateškom kompasu EU-a poziva se na daljnje jačanje djelovanja EU-a u području pomorske sigurnosti. U okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), operacija Atalanta od 2008. djeluje u zapadnom Indijskom oceanu. S obzirom na uspješne rezultate, mandat operacije Atalanta proširen je sa suzbijanja piratstva na širu operaciju pomorske sigurnosti te se njome dodatno jačaju veze i sinergije s Europskom misijom informiranosti o stanju u pomorstvu u Hormuškom tjesnacu (EMASOH) 22 . Glavna zadaća operacije Irini u Sredozemnome moru je provedba embarga UN-a na oružje Libiji. Time EU izravno doprinosi miru i stabilnosti na Sredozemlju, čime se jača pomorska sigurnost. U skladu s integriranim pristupom, EU isto tako doprinosi jačanju pomorske sigurnosti pružanjem osposobljavanja i izgradnje kapaciteta partnerima u okviru civilnih misija ZSOP-a, kao što je misija Europske unije za izgradnju sposobnosti (EUCAP) u Somaliji.
EU je 2021. uveo novi koncept koordinirane pomorske prisutnosti (CMP). Cilj tog fleksibilnog novog alata je ojačati zajedničko djelovanje EU-a u području pomorske sigurnosti najboljom uporabom pomorskih sredstava država članica u područjima od strateškog interesa za EU. U okviru CMP-a EU bi trebao pojačano suzbijati nezakonite aktivnosti na moru, uključujući trgovinu drogom. Na temelju iskustva stečenog provedbom CMP-a u Gvinejskom zaljevu i u sjeverozapadnom Indijskom oceanu (među ostalim u Crvenome moru), EU će razmotriti nova pomorska područja od interesa za provedbu tog koncepta. Uspostavom novih pomorskih područja od interesa poboljšala bi se informiranost o stanju te partnerstva i strateška kultura EU-a kao aktera pomorske sigurnosti.
U Strateškom kompasu EU-a naglašava se i važnost osiguravanja spremnosti i interoperabilnosti među pomorskim snagama država članica EU-a te se poziva EU da provede taktičke vježbe u svim područjima. EU će stoga pokrenuti godišnju mornaričku vježbu za jačanje spremnosti, poticanje interoperabilnosti i suzbijanje sve većih prijetnji pomorskoj sigurnosti.
Komisija uz pomoć EMSA-e provodi inspekcijske preglede u području pomorske sigurnosti u lukama, lučkim objektima i brodovima u EU-u te istražuje načine za povećanje pomorske sigurnosti u područjima kao što su putnički brodovi ili kibersigurnost. U skladu sa strateškim smjernicama za europsko integrirano upravljanje granicama (EIBM) 23 , sustav nadzora morske granice mora biti u stanju otkriti, utvrditi i, prema potrebi, pratiti te presresti sva plovila koja ulaze u teritorijalne vode i doprinijeti zaštiti i spašavanju života na moru u svim vremenskim uvjetima. Države članice trebale bi na najbolji mogući način iskoristiti kapacitete nadzora koje nudi Frontex kako bi unaprijedile nacionalne kapacitete i opću informiranost o stanju.
Frontex provodi operacije kao što su Indalo, Themis i Poseidon radi kontrole granica EU-a i suzbijanja kriminala u Sredozemnome moru, posebno nezakonitog krijumčarenja migranata. Frontex, Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) i EMSA provode višenamjenske pomorske operacije u svrhu suzbijanja prekograničnog kriminala, uključujući krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima, u svrhu otkrivanja onečišćenja mora i nezakonitog ribolova te druge nadzorne zadaće u više morskih bazena u okruženju EU-a, uključujući Crno more. EU bi trebao dodatno razviti te važne višenamjenske operacije.
Ključna djelovanja 24 EU-a za povećanje pomorske sigurnosti bit će:
·organizirati godišnje mornaričke vježbe EU-a,
·jačati postojeće pomorske operacije EU-a (Atalanta i Irini) pomorskim i zračnim snagama,
·razmotriti nova pomorska područja od interesa za provedbu koncepta CMP-a na temelju stečenih iskustava i prijedloga Europske službe za vanjsko djelovanje,
·pojačano suzbijati nezakonite aktivnosti na moru, uključujući trgovinu drogom, u kontekstu CMP-a,
·održavati i jačati inspekcijske preglede u području pomorske sigurnosti u EU-u i pronaći rješenje u pogledu kibersigurnosti i sigurnosti putničkih brodova,
·pojačati suradnju na razini EU-a u pogledu funkcija obalne straže promicanjem razvoja višenamjenskih pomorskih operacija u više morskih bazena u okruženju EU-a.
2.Suradnja s partnerima
EU je već izgradio odnose i sinergije u području pomorske sigurnosti s multilateralnim i regionalnim organizacijama na globalnoj i regionalnoj razini (npr. s UN-om, IMO-om 25 , NATO-om, Afričkom unijom 26 i ASEAN-om 27 ) te s nekoliko zemalja koje nisu članice EU-a, posebno u Gvinejskom zaljevu i indo-pacifičkoj regiji.
EU i njegove države članice razvili su i međunarodnu suradnju putem bilateralnih dijaloga, pristajanja u luke i mornaričkih vježbi, posebno u indo-pacifičkoj regiji, npr. s Australijom, Japanom, Indijom, Indonezijom, Republikom Korejom, Omanom i Singapurom. Operacije Atalanta i Irini dio su mehanizama za razmjenu informacija i multilateralno djelovanje, uključujući konferencije o mehanizmu zajedničke informiranosti o stanju i izbjegavanja kolizija (SHADE). Europska unija također pruža znatnu potporu pomorskoj sigurnosti u okviru razvojne suradnje, humanitarne pomoći i mjera potpore vanjskoj politici.
EU u zapadnom Indijskom oceanu podupire regionalnu pomorsku strukturu koja se temelji na centrima za objedinjavanje informacija i operacije na Madagaskaru i Sejšelima te na Kodeksu ponašanja iz Džibutija koji se odnosi na suzbijanje piratstva i oružane pljačke brodova u zapadnom Indijskom oceanu i Adenskom zaljevu 28 .
Slično tome, u Gvinejskom zaljevu EU podupire regionalne organizacije i obalne države u provedbi njihovih strategija pomorske sigurnosti, jačanju vladavine prava u pomorstvu, povećanju zaštite i sigurnosti luka, informiranosti o stanju u pomorstvu i razmjeni informacija u okviru strukture iz Yaoundéa 29 . U širem području Atlantskog oceana EU u suradnji s partnerima podupire borbu protiv nezakonitih aktivnosti, posebno borbu protiv trgovine drogom.
U zahtjevnom geopolitičkom kontekstu EU bi trebao pojačati suradnju s partnerima u svojem susjedstvu i u drugim pomorskim područjima od strateške važnosti. To je posebno važno s obzirom na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. EU će pojačati suradnju s NATO-om u području pomorske sigurnosti na temelju postignutih rezultata i u skladu s trećom zajedničkom izjavom o suradnji EU-a i NATO-a iz siječnja 2023. U indo-pacifičkoj regiji EU bi trebao povećati razmjenu iskustava s partnerima o pomorskoj sigurnosti putem projekta „Poboljšanje sigurnosne suradnje u Aziji i s Azijom” (ESIWA) i bilateralnih dijaloga te nastojanjem da mu se dodijeli status promatrača („partner za dijalog”) u Udruženju država uz Indijski ocean (IORA). EU bi trebao produbiti suradnju i sa zemljama i organizacijama sličnih stavova, uključujući međunarodne i regionalne forume o pomorskim pitanjima.
Ključna djelovanja EU-a u području međunarodne suradnje bit će:
·poticanje potpisivanja i ratifikacije međunarodnih instrumenata povezanih s pomorskom sigurnošću, posebno UNCLOS-a, te promicanje usklađenost i razmjene primjera dobre prakse s partnerima u provedbi međunarodnog prava relevantnog za pomorsku sigurnost na odgovarajućim forumima,
·jačanje suradnje među osobljem EU-a i NATO-a u području pomorske sigurnosti kako bi se obuhvatila sva pitanja od zajedničkog interesa u tom području, uključujući neeksplodirana ubojita sredstva na moru, na temelju triju zajedničkih izjava iz 2016., 2018. i 2023.,
·provođenje zajedničkih mornaričkih vježbi s partnerima radi jačanja interoperabilnosti, uz češće pristajanje u luke i ophodnje EU-a, posebno u indo-pacifičkoj regiji, u skladu sa Strateškim kompasom,
·raspoređivanje časnika za vezu EU-a u regionalne centre za objedinjavanje pomorskih informacija 30 u pomorskim područjima od interesa kako bi se promicala razmjena informacija i suradnja između EU-a i njegovih partnera, među ostalim u području izvršavanja zakonodavstva, pravosuđa i unutarnjih poslova, te, prema potrebi, procjena izvedivosti izravnog povezivanja tih centara za objedinjavanje s relevantnim sustavima pomorskog nadzora EU-a,
·traženje statusa partnera za dijalog u Udruženju država uz Indijski ocean kako bi se ojačala uloga EU-a kao partnera za pomorsku sigurnost u regiji,
·promicanje međunarodne suradnje u području razmjene informacija i nadzora kritične pomorske infrastrukture, uključujući podmorske vodove 31 , te sigurnosne zaštite brodova i luka 32 .
3.Vodeća uloga u informiranosti o stanju u pomorstvu
Dobra informiranost o stanju u pomorstvu ključna je kako bi se osiguralo da nadležna tijela mogu brzo otkriti sve veće i promjenjive prijetnje koje utječu na EU i djelotvorno odgovoriti na njih. EU će imati vodeću ulogu u informiranosti o stanju u pomorstvu poboljšanjem prikupljanja i razmjene informacija među različitim pomorskim sektorima 33 te olakšavanjem razmjene informacija među državama članicama. Na međunarodnoj razini EU će nastaviti rad na jačanju kapaciteta u pogledu informiranosti o stanju u pomorstvu (MDA) partnerskih zemalja razmjenom informacija i izgradnjom kapaciteta, posebno u Gvinejskom zaljevu i indo-pacifičkoj regiji.
Od 2014. EU i njegove države članice ostvarili su znatan napredak u prikupljanju i razmjeni informacija u području pomorstva razvijanjem i povezivanjem sektorskih sustava kojima se koriste različita tijela uključena u pomorski nadzor 34 . Konkretno, EU je razvio zajedničko okruženje za razmjenu informacija (CISE) 35 . CISE, koji se temelji na dobrovoljnom sudjelovanju, olakšat će razmjenu informacija u stvarnom vremenu među različitim tijelima nadležnima za funkcije obalne straže, uključujući vojsku, povezivanjem predmetnih tijela unutar država članica i među njima. Na temelju istraživačkog projekta EU CISE2020 Komisija je u travnju 2019. pokrenula prijelaznu fazu CISE-a, povjeravajući koordinaciju EMSA-i u bliskoj suradnji s državama članicama 36 . Nadovezujući se na prijelaznu fazu, Komisija namjerava 2024. pokrenuti operativnu fazu uz potporu EMSA-e, podložno suglasnosti njezina Upravnog odbora.
Kad je riječ o obrani, projekt pomorskog nadzora (MARSUR) koji podupire Europska obrambena agencija (EDA) osmišljen je kako bi se pomorskim snagama država članica koje daju doprinos omogućila razmjena operativnih pomorskih informacija i usluga. MARSUR pruža operativnu dodanu vrijednost, što potvrđuje činjenica da su ga države članice EU-a odlučile upotrijebiti za provedbu koncepta CMP-a u Gvinejskom zaljevu i sjeverozapadnom Indijskom oceanu. EDA i države članice sudionice trenutačno rade na jačanju MARSUR-a u okviru namjenskog programa. U skladu sa Strateškim kompasom, u kojem se EU poziva na jačanje informiranosti o stanju i sposobnosti utemeljene na obavještajnim podacima, EU bi trebao potpuno iskoristiti sve kapacitete pomorskog nadzora (npr. bespilotne letjelice, patrolne zrakoplove i svemirsku tehnologiju). Svemirski program EU-a putem svojih komponenti kao što su Copernicus, Galileo i IRIS² 37 može izravno pridonijeti povećanju informiranosti o stanju u pomorstvu. Satelitski centar EU-a (EU SatCen) također sudjeluje u informiranosti o stanju u pomorstvu suradnjom sa Službom za jedinstvenu obavještajnu analizu EU-a i s Komisijom u području Galilea/Copernicusa. U tom su pogledu otpornost i sigurnost relevantnih svemirskih sredstava ključne za osiguravanje kontinuiteta usluga.
EU je uspostavio međuagencijsku suradnju između EFCA-e, EMSA-e i Frontexa kako bi pružio potporu nacionalnim tijelima obalne straže, među ostalim u području informiranosti o stanju u pomorstvu. Europski forum o funkcijama obalne straže i Mediteranski forum o funkcijama obalne straže mogu pridonijeti poboljšanju informiranosti o stanju u pomorstvu i operativnoj suradnji razmjenom primjera dobre prakse.
U slučaju katastrofa ili nesreća i kada su nacionalni kapaciteti preopterećeni, države članice EU-a i treće zemlje mogu aktivirati Mehanizam Unije za civilnu zaštitu 38 te preko Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije 39 zatražiti pomoć, stručno znanje ili analizu situacije.
EU također pridonosi povećanju informiranosti o stanju u pomorstvu na međunarodnoj razini provođenjem posebnih inicijativa za izgradnju sposobnosti u području razvojne suradnje. U okviru projekta „Kritični pomorski putovi u Indijskom oceanu” (CRIMARIO) 40 razvijeni su posebni alati 41 za poboljšanje informiranosti o stanju u pomorstvu te jačanje suradnje s regionalnim partnerima i među njima. To je u skladu sa širim djelovanjem EU-a u području sigurnosti i obrane u indo-pacifičkoj regiji. Slično tome, u okviru projekta „Međuregionalna mreža Gvinejskog zaljeva” (GoGIN) 42 razvijena je platforma YARIS, alat za razmjenu informacija kojim se podupire „struktura iz Yaoundéa”.
Ključna djelovanja EU-a u području informiranosti o stanju u pomorstvu bit će:
·osigurati da zajedničko okruženje za razmjenu informacija postane operativno do sredine 2024., čime se omogućuje sigurna i strukturirana razmjena povjerljivih podataka i onih koji to nisu među tijelima iz različitih sektora pomorskog nadzora (civilnih i vojnih),
·jačati mrežu za razmjenu informacija dobivenih pomorskim nadzorom u području obrane (MARSUR) uvođenjem namjenskog programa u okviru EDA-e i jačanjem veza između MARSUR-a i CISE-a,
·iskoristiti ulaganja u okviru svemirske politike EU-a i nastaviti koristiti kapacitete dostupne u okviru programa Copernicus u području pomorskog nadzora, praćenja morskog okoliša i klimatskih promjena,
·povezati svemirske tehnologije, daljinski upravljane zrakoplovne sustave i radarske postaje, pomorske patrolne zrakoplove te pomorska sredstva s posadom i bez posade s pomoću inovativnih alata otpornih na kibernapade kako bi se povećala informiranost o stanju u pomorstvu,
·pojačati nadzor putem obalnih i odobalnih patrolnih plovila i dopuniti ga digitalno umreženim vrhunskim pomorskim platformama, uključujući mornaričke platforme bez posade, kako bi se poboljšale sposobnosti prevencije i odgovora,
·jačati kapacitete partnerskih zemalja povezanih s informiranošću o stanju u pomorstvu u okviru projekata GoGIN i CRIMARIO, među ostalim daljnjom operacionalizacijom alata za informiranost o stanju u pomorstvu (YARIS, IORIS i SHARE.IT) u koordinaciji sa satelitskim uslugama programa Copernicus.
4.Upravljanje rizicima i prijetnjama
U skladu sa Strateškim kompasom, EU i njegove države članice poboljšat će kolektivnu sposobnost obrane svoje sigurnosti i povećati otpornost i pripravnost na izazove pomorske sigurnosti, uključujući hibridne prijetnje i kiberprijetnje. S koordiniranim civilnim i vojnim kapacitetima, EU i njegove države članice trebali bi moći brzo reagirati.
Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša među glavnim su političkim prioritetima EU-a, što je vidljivo iz brojnih tematskih ili zemljopisnih strategija u okviru njegova vanjskog djelovanja, kao što su Global Gateway ili Strategija za suradnju u indo-pacifičkoj regiji, te iz diplomatskog djelovanja i klimatske diplomacije EU-a.
EU je već poduzeo važne korake za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i poduzet će daljnje mjere u pogledu problema koji su povezani s klimatskim promjenama, uništavanjem okoliša i sigurnošću. Visoki predstavnik i Komisija predstavit će sredinom 2023. zajedničku komunikaciju o povezanosti klimatskih promjena, uništavanja okoliša te sigurnosti i obrane. Uključivat će, između ostaloga, prijedloge alata za procjenu uzroka i posljedica klimatskih promjena i uništavanja okoliša na pomorski sektor, pomorsku infrastrukturu, kao i na prirodna i umjetna obilježja obalnih područja, među ostalim u pogledu ranog upozoravanja, istraživanja utemeljenog na dokazima i satelitskih snimaka (npr. u okviru programa Copernicus).
Na Arktiku se otapaju ledene kape, morski se led smanjuje, postupno se otvaraju novi plovni putovi te se očekuje da će posljedično povećanje ljudskih aktivnosti stvoriti ili pogoršati prijetnje okolišu i lokalnim zajednicama. U tom pogledu zajednička komunikacija „Veći angažman EU-a za miran, održiv i prosperitetan Arktik” 43 mora se što prije dodatno operacionalizirati, posebno u pogledu plovnih putova s nultom stopom emisija u Arktičkom oceanu, održivog rudarenja ključnih sirovina i održivog razvoja arktičkih regija.
Zaštita kritične infrastrukture u pomorskom dobru i dalje je ključni prioritet. EU bi trebao nadopuniti ulogu država članica u izgradnji otpornosti kritične pomorske infrastrukture kao što su cjevovodi ili podmorski vodovi koji prelaze nacionalne morske granice. Trebao bi poboljšati trenutačne procjene rizika za podmorske vodove i dopuniti ih opcijama odgovora i mjerama ublažavanja na temelju međusektorskog stručnog znanja i kapaciteta. Nužno je pružati kontinuiranu potporu državama članicama u razvoju podvodnih zaštitnih sredstava i rješenja za borbu protiv bespilotnih ronilica. Osim toga, EU bi trebao nastaviti olakšavati koegzistenciju 44 proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na moru i obrambenih aktivnosti 45 , kako se zagovara u strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru 46 .
Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata 47 i revidiranom direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS 2) 48 EU je predvodnik relevantnih promjena, uz sveobuhvatan pravni okvir kojim mu se omogućuje nadogradnja fizičke i kiberotpornosti kritičnih subjekata i infrastrukture. EU bi u tom području trebao pojačati suradnju s ključnim partnerima i relevantnim zemljama koje nisu članice EU-a, posebno putem strukturiranog dijaloga EU-a i NATO-a o otpornosti i radne skupine za otpornost kritične infrastrukture.
EU se suočava s dodatnim izazovom koji predstavljaju velike količine neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) i kemijskog oružja koji potječu iz Prvog i Drugog svjetskog rata u morskim bazenima u okruženju EU-a. Taj je izazov dodatno pogoršan ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, što je dovelo do velikog broja mina prisutnih u Crnome moru. Vrsta, lokacija i količina tih ubojitih sredstava loše su dokumentirani, što predstavlja rizik za pomorsku sigurnost i zaštitu, okoliš (zbog mogućeg ispuštanja kemikalija) i aktivnosti plavog gospodarstva (npr. izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru). EU bi na temelju postojećih uspješnih projekata 49 trebao hitno i na sveobuhvatan način riješiti to pitanje te ublažiti rizik za okoliš povezan s neeksplodiranim ubojitim sredstvima i njihovim odlaganjem. Bit će vrlo važno i sigurno zbrinuti neeksplodirana ubojita sredstva i mine koje se još nalaze u Crnome moru čim to dopuste sigurnosni i politički uvjeti.
Pomorsku sigurnost ugrožavaju i strani akteri zbog rizika povezanih s izravnim stranim ulaganjima u kritičnu infrastrukturu te manipulacije informacijama i uplitanja takvih aktera. Ta će se pitanja rješavati s pomoću relevantnih instrumenata i okvira, npr. izravna strana ulaganja provjerit će se u skladu s relevantnom uredbom 50 .
Komisija i države članice provode procjenu rizika u cilju izrade smjernica za povećanje sigurnosti putničkih brodova u EU-u.
Ključna djelovanja EU-a u području upravljanja rizicima i prijetnjama bit će:
·provedba redovitih, opsežnih taktičkih vježbi na razini EU-a usmjerenih na zaštitu luka i suzbijanje prijetnji kao što su kiberprijetnje i hibridne prijetnje, uz prethodno navedenu godišnju mornaričku vježbu,
·uvođenje sredstava i alata za nadzor (npr. RPAS) i osiguravanje optimalne uporaba postojećih i budućih svemirskih usluga (kao što je promatranje Zemlje) za ophodnju i zaštitu kritične pomorske infrastrukture,
·razvoj planova regionalne suradnje EU-a kako bi se osigurao nadzor podvodne i odobalne infrastrukture,
·razvoj usklađenog okvira za suzbijanje prijetnji koje predstavljaju neeksplodirana ubojita sredstva, aktivno oružje i kemijsko oružje na moru, njihovo praćenje i uklanjanje s pomoću inovativnih tehnologija i uz minimalan utjecaj na okoliš,
·poboljšanje ranog upozoravanja i strateškog predviđanja, među ostalim uporabom svemirskih usluga, u pogledu učinaka klimatskih promjena, posebno porasta razine mora, olujnih udara i uništavanja okoliša,
·osmišljavanje novih i jačanje postojećih procjena rizika, kriznih planova i planova za oporavak od katastrofa (na razini EU-a i na nacionalnoj razini) za luke, obalnu infrastrukturu te za sigurnost putničkih brodova i prijevozne lance/lance opskrbe,
·poticanje razmjene primjera dobre prakse među pomorskim dionicima u pogledu kiberprijetnji i daljnja posvećenost pitanju kibersigurnosti na razini Međunarodne pomorske organizacije (IMO),
·jačanje informiranosti o stanju u pomorstvu na području Arktika, uključujući promatranje iz svemira, nastavak bilateralne suradnje s arktičkim obalnim državama i, prema potrebi, djelovanja u okviru relevantnih multilateralnih foruma kako bi se podržala provedba politike za Arktik 51 ,
·procjena mogućnosti uvođenja projekata povezanih s energijom iz obnovljivih izvora na moru i drugih održivih uporaba u pomorskim područjima koja su namijenjena ili se upotrebljavaju za vojne aktivnosti,
·procjena ulaganja zemalja i subjekata koji nisu članice EU-a u pomorsku infrastrukturu u kontekstu mehanizma za suradnju uspostavljenog Uredbom o provjeri izravnih stranih ulaganja.
5. Jačanje kapaciteta
Radi promicanja svojih interesa u pogledu pomorske sigurnosti, EU bi trebao ubrzati razvoj civilnih i vojnih kapaciteta i prema potrebi uključiti industriju. Istraživanje i razvoj civilnih aspekata europske pomorske sigurnosti uključeni su u klaster „Civilna sigurnost za društvo” programa EU-a Obzor Europa. Sadašnjim i budućim istraživanjem i razvojem poduprijet će se razvoj kapactiteta na razini EU-a, uključujući zaštitu kritične pomorske infrastrukture, upravljanje podvodnim prijetnjama, pripravnost i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, sigurnost pomorskog putničkog prometa i upravljanje neeksplodiranim ubojitim sredstvima, i uključivat će, prema potrebi, industriju.
Države članice trebale bi u području obrane razviti puni spektar pomorskih kapaciteta, uz potpuno iskorištavanje mogućnosti suradnje u okviru povezanih inicijativa EU-a 52 . Prije svega, trebale bi se usredotočiti na jačanje kapaciteta kako bi se osigurala nadmoć EU-a na površini, projicirala snaga na moru, omogućila podvodna kontrola i doprinijelo zračnoj obrani.
Predstojeća revizija plana razvoja sposobnosti 53 temeljit će se i na lekcijama naučenima iz ruske vojne agresije na Ukrajinu. Na primjer, EDA će istražiti ključne tehnologije potrebne za upravljanje rojevima pomorskih bespilotnih ronilica za zaštitu kritične infrastrukture na morskom dnu.
U skladu sa Strateškim kompasom i s koordiniranim godišnjim preispitivanjem u području obrane (CARD) 54 , u okviru nacionalnih i multinacionalnih projekata trebalo bi nastojati prevladati rascjepkanost ključnih sredstava, kao što su plovila veličine topovnjače i sustavi na plovilima, te poboljšati operativnu učinkovitost pojedinačnih platformi. Nekoliko prilika za suradnju utvrđenih u ciklusu CARD-a za 2020. dovelo je do projekata stalne strukturirane suradnje (PESCO) u području pomorskih bespilotnih sustava npr. poluautonomnih površinskih plovila srednje veličine. U okviru Europskog fonda za obranu 55 ocijenit će se istraživački i razvojni projekti, primjerice u pogledu informiranosti o stanju u pomorstvu, kapaciteta pomorskog nadzora, zaštite kritične pomorske infrastrukture i podvodnih kapaciteta.
Ključna djelovanja EU-a za jačanje kapaciteta bit će:
·sastavljanje zajedničkih zahtjeva i koncepata za tehnologiju u obrani, među ostalim za informiranost o stanju u pomorstvu, i na površini i pod vodom,
·izgradnja interoperabilnih bespilotnih sustava za praćenje kritične pomorske infrastrukture i za suzbijanje neprijateljskih rojeva bespilotnih ronilica itd.,
·povećanje modernih kapaciteta protuminskog djelovanja, npr. razvojem koncepta operacija na razini EU-a,
·podupiranje razvoja zajedničkih poboljšanih kapaciteta pomorskih patrolnih zrakoplova,
·osmišljavanje zajedničkih vježbi testiranja i eksperimentiranja radi razvoja budućih, najsuvremenijih pomorskih kapaciteta.
6.Obrazovanje i osposobljavanje
Visoka razina specijaliziranog obrazovanja, osposobljavanja i specijaliziranih vještina nužna je kako bi EU bio spreman suočiti se sa sadašnjim i budućim izazovima u području pomorske sigurnosti. Za suočavanje s novim hibridnim prijetnjama i kiberprijetnjama potrebni su gospodarski subjekti s kvalitetnim digitalnim vještinama i posebnim programima prekvalifikacije i usavršavanja. Rješenjima u obliku razmjene među programima vojne obuke, zajedničkih programa osposobljavanja među mornaricama država članica EU-a i među različitim institucijama poboljšat će se interoperabilnost i pomoći EU-u da na nove prijetnje odgovori učinkovitije, koordiniranije i uključivije.
U okviru Praktičnog priručnika o europskoj suradnji u pogledu funkcija obalne straže izrađen je katalog osposobljavanja koji obuhvaća sve tečajeve koje provode agencije EU-a u svim pomorskim područjima. Priručnik će se redovito ažurirati u skladu s potrebama i kretanjima. Trebalo bi nastaviti s uspješnim projektom Mreže akademija za osposobljavanje europskih funkcija obalne straže (ECGFA NET) i usklađenim tečajem osposobljavanja o funkciji obalne straže, posebno s programom razmjene koji uključuje susjedne zemlje i regionalnu suradnju u okviru posebnog projekta koji provodi EFCA u bliskoj suradnji s EMSA-om i Frontexom. EMSA također razvija tečaj o pomorskoj kibersigurnosti. Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji u Helsinkiju (Hybrid CoE) organizira tečajeve i konferencije o hibridnim prijetnjama koje utječu na pomorstvo. Trebalo bi podupirati rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u sektoru pomorske sigurnosti EU-a promicanjem pristupa žena višem stupnju tehničkog obrazovanja i osposobljavanja.
Europska akademija za sigurnost i obranu (EASO) 56 civilnom i vojnom osoblju pruža osposobljavanje i obrazovanje na razini EU-a u cilju promicanja zajedničkog razumijevanja izazova u području pomorske sigurnosti i informiranja o sve većoj ulozi EU-a u tom području. Uz potporu EASO-a šest europskih pomorskih akademija trenutačno radi na sadržaju zajedničkog međunarodnog pomorskog semestra.
Ključna djelovanja EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja 57 bit će:
·jačanje vještina u području kibersigurnosti, hibridne sigurnosti i sigurnosti povezane sa svemirom podupiranjem novih i postojećih tečajeva osposobljavanja koje nude razne akademske institucije i nadležna nacionalna tijela ili tijela EU-a, kako u civilnim tako i u vojnim područjima,
·provedba ciljanih programa osposobljavanja otvorenih partnerima izvan EU-a radi rješavanja postojećih i novih prijetnji pomorskoj sigurnosti,
·razvoj „međunarodnog pomorskog semestra” u okviru Europske inicijative za razmjenu mladih vojnih časnika (EMILYO) 58 ,
·provođenje civilno-vojnih vježbi na temelju scenarija koji uključuju podijeljenu nadležnost ili zajedničku uporabu kapaciteta.
V.Alati i instrumenti za potporu djelovanju EU-a u području pomorske sigurnosti
Ažuriranu strategiju trebalo bi provesti u duhu integriranog pristupa kako bi se postigle najveće moguće sinergije i uključili komplementarni alati i instrumenti EU-a. To bi trebalo uključivati:
·projekte istraživanja i razvoja u području obrane u okviru Europskog fonda za obranu radi jačanja kapaciteta oružanih snaga država članica EU-a,
·Europski instrument mirovne pomoći kao izvanproračunski mehanizam financiranja za djelovanje EU-a u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike s vojnim i obrambenim implikacijama,
·istraživanja i inovacije EU-a u području civilnih kapaciteta povezanih s pomorskom sigurnošću, posebno u okviru 3. klastera „Civilna sigurnost za društvo” programa EU-a Obzor Europa,
·mogućnosti koje se nude u okviru Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta za upravljanje granicama i vize radi jačanja kapaciteta tijela obalne straže država članica koja obavljaju zadaće izvršavanja zakonodavstva i granične kontrole na moru,
·Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, posebno iskorištavanjem analitičkih kapaciteta i kapaciteta za odgovor te provedbom Preporuke Komisije o ciljevima Unije u pogledu otpornosti na katastrofe;
·program Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju kojim se podupiru međunarodna partnerstva za povećanje pomorske sigurnosti, posebno informiranosti o stanju u pomorstvu,
·Instrument pretpristupne pomoći (2021.–2027.), IPA III, s obzirom na njegovo područje primjene i usmjerenost na zemlje kandidatkinje,
·proračun zajedničke vanjske i sigurnosne politike za financiranje civilnih misija ZSOP-a,
·Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) za financiranje pomorskog nadzora i suradnje u pogledu funkcije obalne straže,
·Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i programe Interreg kojima se podupiru ulaganja u obalne i najudaljenije regije i područja te u zemlje koje s EU-om dijele morske granice,
·fondove za unutarnju sigurnost kojima se financiraju Centar za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama (MAOC-N) i njegove posebne kapacitete razmjene informacija za borbu protiv trgovine drogom na moru.
VI.Daljnji koraci
Komisija i Visoki predstavnik surađivat će s Vijećem na provedbi ove ažurirane strategije u prethodno utvrđenim područjima djelovanja podrobno navedenima u akcijskom planu, nadovezujući se na postignuća EUMSS-a od 2014., koristeći se postojećim instrumentima i politikama te slijedeći opće smjernice Strateškog kompasa.
Komisija i Visoki predstavnik pozivaju države članice da podrže strategiju i akcijski plan. Tri godine nakon što Vijeće potvrdi strategiju, Komisija i Visoki predstavnik Vijeću će podnijeti zajedničko izvješće o napretku s doprinosima država članica.
JOIN(2022) 28 final.
https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2022/702557/EXPO_IDA(2022)702557_EN.pdf
COM(2021) 240 final.
Dokument Vijeća 11205/14 i zaključci Vijeća 10494/18.
Zaključci Vijeća 9946/21.
Zaključci Vijeća 06256/22 i 06255/22.
Dokument Vijeća 7371/22.
Analiza prijetnji EU-a sveobuhvatna je analiza niza prijetnji i izazova s kojima se EU suočava ili bi se mogao suočiti u budućnosti koja se temelji na obavještajnim podacima. Redovito se ažurira i pruža osnovne informacije za razvoj i provedbu Strateškog kompasa za sigurnost i obranu EU-a.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Posebno izvješće o oceanima i kriosferi s obzirom na klimatske promjene (2019.) i izvješće Radne skupine II., Šesto izvješće o procjeni (2022.).
COM(2020) 380 final.
Osobito zabrinjavajući porast smrtnosti kitova u Crnome moru.
2023/C 20/01
COM(2023) 61 final i 2023/C 56/01.
Neeksplodirana ubojita sredstva odnose se na eksplozivno oružje (bombe, projektili, granate, kopnene mine, morske mine, kazetno streljivo i druga streljiva) koje nije eksplodiralo i još uvijek predstavlja opasnost od detonacije, ponekad desetljećima nakon što je upotrijebljeno ili odbačeno.
https://www.wto.org/english/tratop_e/rulesneg_e/fish_e/fish_e.htm
Na primjer, podmorski vodovi i cjevovodi, logistička čvorišta (tj. luke), postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru, odobalne naftne i plinske platforme itd.
Informiranost o stanju u pomorstvu djelotvorno je razumijevanje aktivnosti povezanih s pomorstvom koje bi mogle utjecati na zaštitu, sigurnost, gospodarstvo ili okoliš Europske unije i njezinih država članica. Na temelju jasno definiranih potreba i prava korisnika pomaže tijelima odgovornima za praćenje i nadzor u sprečavanju i sveobuhvatnom upravljanju svim takvim situacijama, događajima i mjerama koji se odnose na pomorsko dobro EU-a. Pomorsko dobro EU-a obuhvaća teritorijalne vode država članica EU-a, isključive gospodarske pojaseve i epikontinentalne pojaseve kako su definirani Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982., te sve pomorske aktivnosti koje se u njima provode, na morskom dnu, pod vodom, na površini i iznad mora, kao što su postrojenja, teret, mala plovila i plovila koja plove pod zastavom EU-a, koja su vlasništvu EU i kojima EU upravlja ili su povezana s njime.
„Integrirani pristup vanjskim sukobima i krizama” temelji se na globalnoj strategiji EU-a iz 2016. (zaključci Vijeća: EUCO 26/16 i 13202/16) i potvrđen je zaključcima Vijeća iz 2018. (5413/18). Njime se utvrđuje okvir za usklađenije i cjelovitije djelovanje EU-a u vanjskim sukobima i krizama te se promiče sigurnost ljudi, čime se povećava i sigurnost EU-a i njegovih građana.
Kao što su sveobuhvatna strategija s Afrikom (JOIN(2020) 4 final), strategija EU-a o Gvinejskom zaljevu (7671/14), strategija EU-a za indo-pacifičku regiju (JOIN(2021) 24 final), politika EU-a o Arktiku (JOIN(2021) 27 final) i strategija o najudaljenijim regijama (COM(2022)).
https://www.diplomatie.gouv.fr/en/french-foreign-policy/europe/news/article/european-maritime-awareness-in-the-soh-emasoh-political-statement-by-the
COM(2022) 303
U ključnim djelovanjima EU-a navedenima pod svakim posebnim ciljem sažeti su važni elementi djelovanja koja su detaljno predstavljena u akcijskom planu.
Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih naroda.
Afrička unija
Pomorska sigurnost već je dugo zajednički prioritet EU-a i ASEAN-a. Suradnja između tih dviju regija usmjerena je na odgovaranje na transnacionalne pomorske prijetnje kao što su piratstvo, krijumčarenje, nezakonito useljavanje, rizici od katastrofa te učinci onečišćenja i klimatskih promjena. Europska unija podupire proces izrade kodeksa ponašanja u Južnom kineskom moru pod vodstvom ASEAN-a; https://euinasean.eu/maritime-cooperation/
Pomorska sigurnost u istočnoj i južnoj Africi i Indijskom oceanu (MASE), Program zaštite luka i sigurnosti plovidbe, Regionalni program za pomorsku sigurnost na području Crvenog mora i CRIMARIO.
Aktivnosti u okviru projekata SWAIMS, PASSMAR i GoGIN.
Centri za objedinjavanje pomorskih informacija nacionalna su ili regionalna tijela koja prikupljaju informacije radi poboljšanja informiranosti o stanju u pomorstvu na određenom zemljopisnom području. EU je 2022. rasporedio svojeg prvog časnika za vezu u centar za objedinjavanje informacija u Singapuru, koji obuhvaća većinu indo-pacifičke regije.
U skladu s Preporukom Vijeća 2023/C 20/01 o koordiniranom pristupu na razini Unije za jačanje otpornosti kritične infrastrukture.
U skladu s Međunarodnim pravilnikom o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora; https://www.imo.org/en/OurWork/Security/Pages/SOLAS-XI-2%20ISPS%20Code.aspx
Pomorski sektori uključuju sigurnost i zaštitu pomorskog prometa, kontrolu ribarstva, pripravnost i odgovor na onečišćenje mora, zaštitu morskog okoliša, carinu, graničnu kontrolu, opće izvršavanje zakonodavstva i obranu.
Npr. Eurosur i SafeSeaNet (operativni sustavi na razini EU-a).
Dokument Vijeća 9946-2021.
SWD(2019) 322 final
Europska komisija financira CRIMARIO s 23 milijuna EUR od 2015. do 2025.
Platforme IORIS i SHARE.IT.
Europska komisija financira GoGIN s 11,5 milijuna EUR (2016.–2023.) i GoGIN II s 5 milijuna EUR (2023.–2025.).
JOIN(2021) 27 final
U skladu s Direktivom o pomorskom prostornom planiranju, 2014/89/EU.
Projekt „Simbioza” koji je u tijeku pod koordinacijom Europske obrambene agencije, sa sredstvima iz programa Obzor 2020.; https://eda.europa.eu/symbiosis
COM(2020) 741 final
Direktiva (EU) 2022/2557.
Direktiva (EU) 2022/2555.
Projekti za uklanjanje kemijskog oružja i konvencionalnog streljiva iz Baltičkog mora, koji se podupiru u okviru programa Interreg koji se financira iz Euopeanskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) – deset godina suradnje u okviru programa Interreg za uklanjanje bačenog streljiva iz Baltičkog mora – Interreg za regiju Baltičkog mora (interreg-baltic.eu).
Uredba (EU) 2019/452.
Join(2021) 27 final.
Plan razvoja sposobnosti, mogućnosti suradnje utvrđene u okviru koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane, stalna strukturirana suradnja i Europski fond za obranu.
Upravljački odbor EDA-e u lipnju 2022. službeno je pokrenuo reviziju plana razvoja sposobnosti.
Prioritetno područje „Europska patrolna površinska plovila”.
Cilj je Europskog fonda za obranu jačati konkurentnost i inovacijski kapacitet obrambene industrije u EU-u. Stoga pridonosi razvoju vojnih sposobnosti država članica.
EASO u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) pruža osposobljavanje i obrazovanje na razini EU-a u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unije (ZSOP). Cilj mu je razviti i promicati zajedničko poimanje ZSOP-a među civilnim i vojnim osobljem te utvrditi primjere dobre prakse povezane s različitim pitanjima ZSOP-a i širiti ih kroz aktivnosti osposobljavanja. Na taj način EASO nadopunjava nacionalna nastojanja u području osposobljavanja i obrazovanja.
Među ostalim u okviru Godine vještina.
http://www.emilyo.eu/ ; EMILYO nije povezan s programom Erasmus+.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 10.3.2023.
JOIN(2023) 8 final
PRILOG
Zajedničkoj Komunikaciji Europskog parlamenta i Vijeća
o ažuriranju Strategije pomorske sigurnosti EU-a i povezanog akcijskog plana „Poboljšana strategija pomorske sigurnosti EU-a za suočavanje s promjenjivim pomorskim prijetnjama”
Akcijski plan 1
Strateški cilj br. 1: Jačanje aktivnosti na moru
|
Ciljevi |
Djelovanja |
Vremenski okvir
|
Predmetni akteri 2 |
|
|
1.1. Proširenje uloge i djelovanja EU-a u morskim bazenima u okruženju EU-a i u prekomorskim područjima |
Jačanje pomorskih operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) EU-a i proširenje koncepta koordinirane pomorske prisutnosti |
|||
|
1.1.1. |
Osigurati pomorske i zračne resurse za pomorske operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (uključujući operacije Atalanta i Irini) koji su navedeni u njihovim zajedničkim izjavama o zahtjevima. |
2025. |
Države članice, ESVD |
|
|
1.1.2. |
Razmatrati nova morska područja od interesa za provedbu koordinirane pomorske prisutnosti na temelju prijedloga ESVD-a. |
Od 2023. |
Države članice, ESVD |
|
|
Razvoj suradnje i sinergija između inicijativa država članica i inicijativa EU-a u području pomorske sigurnosti |
||||
|
1.1.3. |
Jačati suradnju između operacije EUNAVFOR-a Atalanta i Europske misije informiranosti o stanju u pomorstvu u Hormuškom tjesnacu (EMASOH). |
Od 2023. |
Države članice, ESVD |
|
|
1.1.4. |
Osigurati ukupnu usklađenost i koordinaciju djelovanja država članica EU-a s djelovanjima relevantnih službi i agencija Komisije te ljudskih resursa, među ostalim putem koordinirane pomorske prisutnosti. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
1.1.5. |
Podupirati djelovanje s EUROSUR-ovim uslugama spajanja i kapacitetima za razmjenu informacija, kao što su oni dostupni putem CISE-a i IMS-a, te koordinirati aktivnosti praćenja na predgraničnim područjima. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Frontex, EMSA |
|
|
1.1.6. |
Podupirati osmišljavanje tečajeva za operatore pomorskog osoblja (MSCO) u državama članicama omogućavanjem osposobljavanja i pristupa kapacitetima i uslugama EUROSUR-a. |
|||
|
1.1.7. |
Osigurati da djelovanje EU-a na moru i kopnu bude komplementarno s integriranim pristupom EU-a promicanjem veza s međuagencijskom suradnjom u pogledu funkcija obalne straže (trostrani radni dogovor) i konceptom višenamjenske pomorske operacije koji je razvijen u okviru suradnje EU-a u pogledu funkcija obalne straže i koji provode tijela obalne straže u predmetnim morskim bazenima. |
Od 2023., na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EFCA, EMSA, Frontex |
|
|
1.1.8. |
Promicati sinergije, ako je to primjereno i pravno izvedivo, između aktivnosti ZSOP-a i koncepata višenamjenskih pomorskih operacija razvijenih u okviru međuagencijske suradnje u pogledu funkcija obalne straže. |
Od 2023., na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EFCA, EMSA, Frontex |
|
|
U relevantnim morskim bazenima u okruženju EU-a |
||||
|
1.1.9. |
Organizirati godišnju mornaričku vježbu EU-a koja uključuje mornarice i povezana tijela iz što većeg broja država članica radi jačanja pripravnosti i sposobnosti za odgovor na uobičajene prijetnje, kao i na rizike i prijetnje navedene u strateškom cilju br. 4. |
Jednom godišnje, od 2024. |
Države članice, ESVD |
|
|
1.1.10. |
Prema potrebi racionalizirati pomorsku sigurnost u radu na strategijama morskih bazena i makroregionalnim strategijama. |
Od 2023., na kontinuiranoj osnovi |
Službe Europske komisije |
|
|
Arktik |
||||
|
1.1.11. |
Osigurati dostatno satelitsko promatranje novih arktičkih ruta, među ostalim s pomoću kapaciteta programa Copernicus (uključujući usluge praćenja morskog okoliša – CMEMS 3 ), kako bi se poboljšala informiranost o stanju. |
do 2025. |
Službe Europske komisije, EMSA |
|
|
1.1.12. |
Prema potrebi sudjelovati u radu Arktičkog vijeća i povezanih foruma. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, ESVD, službe Europske komisije |
|
|
Atlantski ocean |
||||
|
1.1.13. |
Podupirati operacije suzbijanja trgovine drogom razmjenom informacija i provođenjem zajedničkih operacija, među ostalim u odlaznim zemljama/lukama te odredišnim lukama i lučkim objektima u EU-u. |
Od 2023., na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, MAOC-N, EMSA, Europol |
|
|
Baltičko more |
||||
|
1.1.14. |
Uspostaviti mehanizam u kojem će sudjelovati službe Europske komisije, Vijeće država Baltičkoga mora (CBSS) i HELCOM radi koordinacije znanstvenih aktivnosti, operacija i razmjene podataka u svrhu provedbe akcijskog plana za rješavanje problema neeksplodiranih ubojitih sredstava u Baltičkom moru. |
Do kraja 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
1.1.15. |
Razviti alat na regionalnoj razini koji bi omogućio razmjenu podataka o streljivu, provođenje procjene rizika i utvrđivanje najboljih načina za uklanjanje konvencionalnog i kemijskog streljiva iz Baltičkog mora. |
Do kraja 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
1.1.16. |
Razviti i unaprijediti tehnologije za rješavanje problema neeksplodiranih ubojitih sredstava, i pri tom uključiti i civilne subjekte te promicati veze s industrijom. |
Od 2024., na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
1.1.17. |
Uvesti redovitu kampanju čišćenja područja Baltičkog mora od odbačenog streljiva kako bi se zaštitio morski okoliš, osigurala sigurnost morskih putova i olakšao razvoj pomorskih gospodarskih djelatnosti. |
Od 2024., na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
Crno more |
||||
|
1.1.18. |
Povećati kapacitete za koordinirani odgovor na onečišćenje mora povezano s oružanim sukobima, među ostalim izradom novih kurikuluma za osposobljavanje kako bi se pronašla rješenja za onečišćenja iz različitih izvora, uključujući npr. neeksplodirana ubojita sredstva, mine, curenje nafte, potopljena plovila, onečišćenje bukom itd., koja bi mogla utjecati i na bioraznolikost i ekosustave, koristeći se i zajedničkim pomorskim programom za Crno more i Strateškim programom za istraživanja i inovacije za Crno more (SRIA). |
2023. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA |
|
|
1.1.19. |
Analizirati učinak vojnih aktivnosti u kontekstu rata u Ukrajini na kitove putem rada ASCOBANS-a (Sporazuma o zaštiti malih kitova). |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
1.1.20. |
Nadovezati se na postojeće kapacitete SatCen-a i drugih službi EU-a te ojačati postojeće kapacitete za otkrivanje morskih mina, uključujući one raspoređene u kontekstu ruske vojne agresije na Ukrajinu, koje predstavljaju rizik za pomorski promet i plovidbu. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, SatCen |
|
|
Sredozemlje |
||||
|
1.1.21. |
Jačati kapacitete sredozemnih partnerskih zemalja sličnih stavova i razmjenjivati informacije, prema potrebi, kako bi se poboljšala njihova sposobnost za provedbu graničnih kontrola u cilju otkrivanja i sprečavanja neovlaštenih prelazaka granice i prekograničnih kriminalnih aktivnosti. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, Frontex |
|
|
1.1.22. |
Poboljšati koordinaciju i sinergije između operacije Irini, misije EUBAM Libya i relevantnih europskih agencija. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, Frontex, EMSA |
|
|
1.1.23. |
U skladu s Ministarskom izjavom Unije za Mediteran o održivom plavom gospodarstvu 4 , Mediteranski forum o funkcijama obalne straže osmislit će tečajeve osposobljavanja i olakšati razmjenu informacija, stručnog znanja, tehničke pomoći, osposobljavanja i primjera dobre prakse među zemljama Unije za Mediteran kako bi se suzbile nezakonite aktivnosti na moru. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, Frontex, EMSA, EFCA |
|
|
1.1.24. |
Utvrditi i promicati regionalne aktivnosti za izgradnju pomorskih kapaciteta kako bi se proširili postojeći programi za izgradnju kapaciteta u području pomorske sigurnosti (npr. Rabatski proces) i osmislile slične inicijative s partnerskim zemljama i regionalnim organizacijama. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2024. |
Države članice, ESVD |
|
|
1.1.25. |
Provesti preporuke GFCM-a/program međunarodne inspekcije/pilot-projekte za poboljšanje održivosti ribolovnih resursa i potporu borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, EFCA |
|
|
Sjeverno more |
||||
|
1.1.26. |
Provesti sveobuhvatno mapiranje bazena Sjevernog mora kako bi se provela procjena rizika i utvrdili najbolji načini za uklanjanje konvencionalnog i kemijskog streljiva. |
Do kraja 2025. |
Službe Europske komisije, države članice |
|
|
U područjima u kojima se provodi koordinirana pomorska prisutnost |
||||
|
1.1.27. |
Ojačati borbu protiv nezakonitih i nedozvoljenih aktivnosti na moru, uključujući trgovinu drogom, u okviru koordinirane pomorske prisutnosti |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, ESVD |
|
|
Gvinejski zaljev |
||||
|
1.1.28. |
Nastaviti podupirati strukturu iz Yaoundéa za pomorsku sigurnost, među ostalim putem programa Međuregionalne mreže Gvinejskog zaljeva (GoGIN), i poboljšati vladavinu prava i nacionalne pravne okvire u regiji, među ostalim putem tekućih programa SWAIMS i PASSMAR, do njihova završetka 2024., a zatim putem sljedećeg regionalnog programa za pomorsku sigurnost, kao i putem WeCAPS-a i GoGIN-a. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EMSA |
|
|
1.1.29. |
Jačati usklađenost između djelovanja institucija EU-a i država članica EU-a, posebno provedbom koordinirane pomorske prisutnosti u Gvinejskom zaljevu. |
U tijeku |
Države članice, ESVD |
|
|
Indo-pacifička regija |
||||
|
1.1.30. |
Poboljšati mehanizme za razmjenu informacija i omogućiti povezivanje centara za objedinjavanje pomorskih informacija razvojem i širenjem uporabe regionalne indo-pacifičke platforme za dijeljenje informacija (IORIS) u okviru projekta CRIMARIO i inicijative SHARE.IT. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
||
|
1.1.31. |
Provoditi zajedničke vježbe i pristajanja u luku s indo-pacifičkim partnerima, po mogućnosti koristeći se IORIS-om kao alatom za suradnju. |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
1.1.32. |
Osigurati usklađenost djelovanja država članica EU-a s mjerama relevantnih službi i agencija Komisije i ljudskih resursa, među ostalim putem koordinirane pomorske prisutnosti u sjeverozapadnom Indijskom oceanu. |
Od 2023. |
||
|
1.1.33. |
Pojačati suradnju u području pomorske sigurnosti s međunarodnim i regionalnim organizacijama, posebno s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN), uključujući traženje statusa partnera za dijalog u Udruženju država uz Indijski ocean (IORA). |
Od 2023. |
||
|
1.1.34. |
Nastaviti podupirati strukturu pomorske sigurnosti u zapadnom Indijskom oceanu na temelju programa MASE i Kodeksa ponašanja iz Džibutija u okviru predstojećeg regionalnog programa za pomorsku sigurnost u supsaharskoj Africi. |
Od 2024. |
||
|
1.2. Promicanje poštovanja međunarodnog prava i suzbijanje nezakonitih aktivnosti na moru |
Promicanje usklađenosti s UNCLOS-om i drugim međunarodnim instrumentima povezanima s pomorskom sigurnošću |
|||
|
1.2.1. |
Poticati potpisivanje i ratifikaciju međunarodnih instrumenata povezanih s pomorskom sigurnošću, posebno UNCLOS-a, te promicati usklađenost i razmjenu primjera dobre prakse s obalnim državama i partnerima u provedbi međunarodnog prava relevantnog za pomorsku sigurnost u odgovarajućim forumima. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
1.2.2. |
Surađivati s partnerskim zemljama radi razmjene primjera dobre prakse i mjera za izgradnju povjerenja kako bi se pomoglo u provedbi međunarodnog prava u odnosima s tim partnerskim zemljama. |
Na kontinuiranoj osnovi od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
Promicanje i razvoj aspekata pomorske sigurnosti u pravnim okvirima IMO-a i EU-a |
||||
|
1.2.3. |
Surađivati s partnerskim zemljama radi rješavanja pitanja pomorske sigurnosti osiguravanjem, na primjer, usklađenosti s pravnim instrumentima IMO-a, a posebno radi provedbe Međunarodnog pravilnika o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora (ISPS Pravilnik). |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA |
|
|
1.2.4. |
Promicati i razvijati smjernice Regulatornog odbora Komisije za pomorsku sigurnost, uključujući smjernice o kibersigurnosti, u skladu s propisima IMO-a, radi promicanja funkcija nadzora sigurnosti luka i brodova. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA |
|
|
1.2.5. |
Provoditi i održavati dovoljan broj inspekcijskih pregleda Komisije u području pomorske sigurnosti kao redovitu godišnju aktivnost (za praćenje primjene zakonodavstva EU-a o pomorskoj sigurnosti u državama članicama); nastaviti istraživati načine za poboljšanje pomorske sigurnosti u područjima kao što su putnički brodovi ili kibersigurnost. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA |
|
|
Podupirati suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (NNN), u skladu s konsolidiranim pristupom i primjerima dobre prakse EU-a. |
||||
|
1.2.6. |
Nastaviti podupirati države članice u zajedničkim operacijama i operacijama kontrole ribarstva pri provedbi planova o zajedničkom korištenju sredstava EFCA-e kako bi se omogućila stalna razmjena informacija te obavještajne i kontrolne aktivnosti planirane na temelju rezultata procjene rizika. |
Na kontinuiranoj osnovi, u tijeku |
Države članice, službe Europske komisije, EFCA, EMSA |
|
|
1.2.7. |
Promicati međuagencijsku suradnju, uključujući razmjenu podataka, kako bi se poboljšalo praćenje, kontrola i nadzor te pružila potpora tijelima nadležnima za ribarstvo (uključujući nacionalne i regionalne centre za praćenje ribarstva) u provedbi primjenjivog regionalnog i nacionalnog zakonodavstva. |
U tijeku |
Države članice, službe Europske komisije, EFCA, EMSA, Frontex |
|
|
1.2.8. |
Podupirati obalne i pomorske snage država članica u pružanju usluga u relevantnim područjima konvencija RFMO-a kako bi se osigurala sigurnost i zaštita pomoraca, ribarskih plovila i flota (npr. od piratstva) i kako bi se učinkovitije kontrolirali i suzbili prisilni rad i teški oblici kršenja prava radnika na moru. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
1.2.9. |
Poduzeti mjere za kontrolu i suzbijanje prisilnog rada i teških oblika kršenja prava radnika na moru. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
Jačanje nadzora državnih granica i suzbijanje prekograničnih kriminalnih aktivnosti kao što su krijumčarenje migranata ili robe te trgovina ljudima, s naglaskom na udaljene dijelove EU-a koji su posebno pogođeni migracijskim pritiskom |
||||
|
1.2.10. |
Osmisliti dosljedan i čvrst odgovor kako bi se suzbila instrumentalizacija migracija morskim putem te kako bi se odvratile, razbile i kazneno gonile kriminalne mreže koje krijumčare migrante i trguju ljudima. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, Frontex, Europol, Eurojust |
|
|
1.2.11. |
Iskorištavanjem potpune provedbe Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži 5 i strukturirane suradnje među relevantnim akterima (npr. Europol, Interpol, UNODC i MAOC-N) te u cilju podupiranja aktivnosti Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, poboljšati analizu rizika kako bi se utvrdila pomorska područja i luke koje treba nadzirati, kao i plovila i zrakoplovi koje treba pratiti, u svrhu borbe protiv nezakonitog useljavanja ili prekograničnih kriminalnih aktivnosti i mreža. |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA, Frontex |
|
|
1.2.12. |
Izraditi i održavati sliku stanja u EU-u, uključujući predgranično područje, na temelju razmjene informacija, analize rizika te proaktivnog zračnog nadzora i ophodnji. |
Od 2024. |
Države članice, Frontex |
|
Strateški cilj br. 2: Suradnja s partnerima
|
Ciljevi |
Djelovanja |
Vremenski okvir
|
Predmetni akteri |
|
|
2.1. Poticanje suradnje sa strateškim partnerima sličnih stavova |
Poticanje suradnje sa strateškim partnerima sličnih stavova |
|||
|
2.1.1. |
Povećati sudjelovanje EU-a u mehanizmu zajedničke informiranosti o stanju i izbjegavanja kolizija u pomorstvu. Sudjelovati u radu skupine G7++FOGG (Prijatelji Gvinejskog zaljeva) i njezinih radnih podskupina. Sudjelovati u radu mehanizma zajedničke informiranosti o stanju i izbjegavanja kolizija u Gvinejskom zaljevu i njegovih radnih podskupina. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, ESVD, službe Europske komisije |
|
|
2.1.2. |
Poboljšati dijalog i suradnju s trećim zemljama i međunarodnim partnerima u pitanjima pomorske sigurnosti koja su od zajedničkog interesa, kao što su nadzor i zaštita kritične pomorske infrastrukture. |
Od 2023. |
Države članice, ESVD, službe Europske komisije |
|
|
2.1.3. |
Podupirati partnerske zemlje u izgradnji njihovih sposobnosti za pomorsko upravljanje, vladavinu prava te njihovih vojnih i pomorskih kapaciteta, među ostalim primjenom Europskog instrumenta mirovne pomoći. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
Poboljšanje suradnje i povećanje operativne interakcije sa svim partnerima na moru |
||||
|
2.1.4. |
Rasporediti časnike za vezu EU-a u regionalne centre za objedinjavanje pomorskih informacija u pomorskim područjima od interesa kako bi se olakšala razmjena informacija i suradnja između EU-a i njegovih partnera te, prema potrebi, ocijenila izvedivost izravnog povezivanja tih centara za objedinjavanje s relevantnim sustavima pomorskog nadzora EU-a. |
Od 2023. |
Države članice, ESVD |
|
|
2.1.5. |
Promicati uporabu platformi IORIS/YARIS u pomorskim snagama država članica raspoređenima u okviru CMP-a za vanjsku komunikaciju i u vježbama s obalnim državama i partnerima. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, ESVD, EDA |
|
|
2.1.6. |
Uvesti civilne alate za suradnju između pomorskih operacija koje provode države članice EU-a i agencije EU-a. |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EDA, EMSA, Europol |
|
|
Uključivanje pomorske sigurnosti u odnose s partnerskim zemljama i regionalnim organizacijama |
||||
|
2.1.7. |
Razvijati veze s partnerskim zemljama i regionalnim organizacijama sudjelovanjem u zajedničkim projektima povezanima s pomorskom sigurnošću i zaštitom, prema potrebi. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
2.1.8. |
Razviti suradnju među obalnim stražama u okviru postojećih ili budućih radnih dogovora i sporazuma o statusu s partnerskim zemljama, među ostalim za jačanje ophodnji morskih granica i predgraničnih područja. |
Od 2023. |
Države članice, ESVD, Frontex |
|
|
2.2. Rad s partnerima izvan EU-a na jačanju pomorskog nadzora |
Rad s partnerima izvan EU-a na interoperabilnim rješenjima za razmjenu informacija o pomorskom nadzoru |
|||
|
2.2.1. |
Podupirati zemlje obuhvaćene Kodeksom ponašanja iz Džibutija osnivanjem nacionalnih centara za razmjenu pomorskih informacija i poboljšanjem njihovih kapaciteta pomorskog nadzora. |
Obuhvatiti 50 % zemalja do kraja 2024. i 100 % do kraja 2026. |
Službe Europske komisije, ESVD |
|
|
2.2.2. |
Poboljšati razmjenu informacija s partnerskim zemljama u okviru EUROSUR-a i aktivacijom posebnih slika stanja (članak 27. Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži 2.0). |
Do kraja 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EDA, Frontex |
|
|
Jačanje strukture pomorske sigurnosti i međuagencijske suradnje u morskim bazenima i na morskim područjima od strateškog interesa |
||||
|
2.2.3. |
Podupirati izgradnju pomorskih kapaciteta i poboljšati informiranost o stanju u pomorstvu u indo-pacifičkoj regiji u okviru programa MASE, do njegova završetka u prosincu 2023., a zatim u okviru sljedećeg regionalnog programa za pomorsku sigurnost, koji počinje 2024., te programâ CRIMARIO, uključujući platformu IORIS. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Službe Europske komisije, ESVD |
|
|
2.2.4. |
Podupirati provedbu strukture pomorske sigurnosti iz Yaoundéa u regiji Gvinejskog zaljeva putem Međuregionalne mreže Gvinejskog zaljeva, posebno platforme YARIS. |
Službe Europske komisije, ESVD |
||
|
2.3. Jačanje bilateralne i multilateralne suradnje |
Jačanje bilateralne i multilateralne suradnje |
|||
|
2.3.1. |
Na temelju zajedničkih izjava produbiti dijalog s NATO-om o aspektima pomorske suradnje (u okviru zajedničkog skupa prijedloga koje su podržali EU i NATO). |
Od 2023. |
Države članice, ESVD, EDA |
|
|
2.3.2. |
Jačati suradnju s konvencijama IMO-a i regionalnim konvencijama o moru kako bi se suzbile prijetnje namjernih protuzakonitih djelovanja koja bi mogla utjecati na brodove i luke na globalnoj razini. |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA, HELCOM, OSPAR, Barcelonska konvencija |
|
Strateški cilj br. 3: Preuzimanje vodeće uloge u informiranosti o stanju u pomorstvu
|
Ciljevi |
Djelovanja |
Vremenski okvir
|
Predmetni akteri |
|
|
3.1. Poboljšanje informiranosti EU-a o stanju u pomorstvu |
Osiguravanje sigurne i brze razmjene informacija među svim povezanim sektorima i sustavima na području cijelog EU-a i EFTA-e |
|||
|
3.1.1. |
Pokrenuti operativnu fazu CISE-a, uključujući primjenu zaštićene mreže CISE-a. |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA 6 |
|
|
3.1.2. |
Poticati države članice u okviru određenih tijela obalne straže i vojnih tijela da se pridruže zajednici CISE-a. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Službe Europske komisije, EMSA |
|
|
3.1.3. |
Upotrebljavati CISE za razmjenu informacija o pomorskom nadzoru, jačanje otpornosti i zaštitu kritične pomorske infrastrukture (npr. podmorski vodovi, cjevovodi i postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru). |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, EDA, SatCen |
|
|
3.1.4. |
Razmotriti uporabu CISE-a za razmjenu informacija u kontekstu međuagencijske suradnje, kao nadopunu postojećim mrežama. |
Na kontinuiranoj osnovi, čim se pokrene CISE |
Države članice, EFCA, EMSA i Frontex ECGFF |
|
|
3.1.5. |
Istražiti mogućnost uvođenja programa informiranosti o stanju u pomorstvu za potrebe obrane, uz istodobno osiguravanje usklađenosti s relevantnim civilnim dionicima. |
Do 2024. |
Države članice, EDA |
|
|
Jačanje razmjene informacija između civilnih i vojnih pomorskih tijela |
||||
|
3.1.6. |
Ojačati MARSUR i osigurati razmjenu operativnih informacija između mreže MARSUR i CISE-a (uključujući povjerljive podatke i one koji to nisu). |
Kraj 2024. |
Službe Europske komisije, EMSA, EDA, SatCen, države članice |
|
|
Poboljšanje pomorskog nadzora i razmjene informacija korištenjem svemirskih kapaciteta, RPAS-a i drugih tehnologija u nastajanju, među ostalim i za zaštitu vanjskih granica EU-a |
||||
|
3.1.7. |
Omogućiti razmjenu relevantnih informacija između svemirskih kapaciteta i instrumenata za pomorski nadzor, uključujući CISE i MARSUR. |
Kraj 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA, EDA, ESA, SatCen |
|
|
3.1.8. |
U potpunosti iskoristiti postojeće i buduće kapacitete i usluge svemirskih programa EU-a, uključujući komponentu za promatranje Zemlje (Copernicus, uključujući uslugu praćenja morskog okoliša – CMEMS), Galileo (i njegov sustav za odgovor na prijetnje) i EGNOS te IRIS 7 , među ostalim za potrebe pomorskog nadzora, praćenja morskog okoliša i klimatskih promjena. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EMSA, EFCA, SatCen |
|
|
3.1.9. |
Promicati svemirsko istraživanje i inovacije za primjene u pomorskom nadzoru, među ostalim sudjelovanjem ključnih aktera i industrije, zajedno sa Satelitskim centrom EU-a i strateškim programom istraživanja u području sigurnosti programa Copernicus. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA, Frontex, SatCen |
|
|
3.1.10. |
Poboljšati integraciju svemirske tehnologije s daljinski upravljanim zrakoplovnim sustavima, kao i radarskim postajama, pomorskim patrolnim zrakoplovima i pomorskim sredstvima (s posadom i bez posade) uporabom inovativnih alata otpornih na kibernapade. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, EMSA, Frontex, SatCen |
|
|
3.1.11. |
Pojačati nadzor obalnih i odobalnih patrolnih plovila te ga dopuniti digitalno umreženim vrhunskim pomorskim platformama, uključujući platforme bez posade. |
Provedba pilot-projekta do 2025. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EDA, Frontex |
|
|
3.1.12. |
U državama članicama sustavno primjenjivati inovativna rješenja (tehnologiju i znanje) koja proizlaze iz istraživanja i inovacija u području civilne sigurnosti EU-a koji se odnose na pomorsku sigurnost, a financiraju se u okviru poziva na podnošenje prijedloga povezanih sa sigurnošću granica i vanjskom sigurnošću u okviru programa Obzor 2020., kao i relevantnih poziva u okviru programa Obzor Europa. |
Od 2023. |
Države članice |
|
|
3.1.13. |
Razmotriti uvođenje stacionarnih radarskih, optičkih satelitskih i hiperspektralnih uređaja na strateškim lokacijama kako bi se državama članicama pomoglo u boljem otkrivanju i prepoznavanju prijetnji pomorskoj sigurnosti. |
Od 2023. |
Države članice |
|
|
3.1.14. |
U okviru Europskog foruma o funkcijama obalne straže i Mediteranskog foruma o funkcijama obalne straže pridonijeti poboljšanju informiranosti o stanju u pomorstvu te jačanju suradnje na razini EU-a i međunarodne suradnje razmjenom primjera dobre prakse. |
Od 2023. |
Države članice, ESVD, službe Europske komisije, EFCA, EMSA, Frontex |
|
|
Razvoj kapaciteta pomorskog nadzora |
||||
|
3.1.15 |
Razvoj projektiranja opreme i sustava, kao što su mala satelitska misija koja će se provesti u okviru konstelacije, obalnih radarskih mreža i polufiksnih platformi na moru bez posade. |
Od 2023. |
Službe Europske komisije, države članice |
|
|
3.1.16. |
Unaprijediti kapacitete pomorskog nadzora razvojem zajedničkog kapaciteta mornaričkog nadzora. |
Od 2024. |
Službe Europske komisije, države članice |
|
|
3.2. Rad s relevantnim partnerima izvan EU-a na interoperabilnim rješenjima za razmjenu informacija o pomorskom nadzoru |
Rad s relevantnim partnerima izvan EU-a na interoperabilnim rješenjima za razmjenu informacija o pomorskom nadzoru |
|||
|
3.2.1. |
Podupirati izgradnju pomorskih kapaciteta i poboljšati informiranost o stanju u pomorstvu u indo-pacifičkoj regiji putem MASE-a, do njegova završetka u prosincu 2023., a zatim putem sljedećeg regionalnog programa za pomorsku sigurnost, koji počinje 2024., kao i programa CRIMARIO, uključujući platformu IORIS. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Službe Europske komisije, ESVD |
|
|
3.2.2. |
Podupirati provedbu strukture pomorske sigurnosti iz Yaoundéa u regiji Gvinejskog zaljeva putem Međuregionalne mreže Gvinejskog zaljeva, posebno platforme YARIS. |
Službe Europske komisije, ESVD |
||
Strateški cilj br. 4: Upravljanje rizicima i prijetnjama
|
Ciljevi |
Djelovanja |
Vremenski okvir
|
Predmetni akteri |
|
|
4.1. Unapređenje informiranosti i pripravnosti za suočavanje s prijetnjama povezanima s klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša
|
4.1.1. |
Jačati kapacitete za koordinaciju i intervenciju u slučaju nezgoda i katastrofa na moru, uzimajući u obzir sustave kojima upravlja EMSA i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu te jačanjem i/ili razvojem integriranog pristupa i brze reakcije kako bi se upravljalo pomorskim nezgodama. |
Do kraja 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EDA, EMSA |
|
4.1.2. |
Povećati znanje o učincima klimatskih promjena, podizanja razine mora, olujnih udara i uništavanja okoliša na pomorsku sigurnost te nastojati odgovoriti na povezane rizike i prijetnje. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Službe Europske komisije, ESVD, države članice, EDA, SatCen |
|
|
4.1.3. |
Poboljšati informiranost o stanju u pomorstvu i rano upozoravanje i strateško predviđanje o učincima klimatskih promjena i uništavanja okoliša na pomorsku sigurnost, među ostalim olakšavanjem prikupljanja i razmjene podataka dobivenih promatranjem oceana. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Službe Europske komisije, ESVD, države članice, EDA, Frontex, SatCen |
|
|
4.1.4. |
Proširiti osposobljavanje i vježbe koje provode nadležna tijela kako bi se osposobilo za pripremu i odgovor na učinke klimatskih promjena i uništavanja okoliša na pomorsku sigurnost. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
4.1.5. |
Pridonijeti razvoju Digitalnog blizanca oceana (DTO), imajući u vidu pomorsku sigurnost, kako bi se odgovorilo na uzajamne učinke pomorske sigurnosti te okoliša i klime koji se mijenjaju. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
4.2. Povećanje otpornosti i zaštite kritične pomorske infrastrukture (npr. plinovoda, električnih/komunikacijskih vodova, luka, odobalnih energetskih objekata, terminala za UPP i plutajućih jedinica za skladištenje i uplinjavanje) i pomorskih resursa |
Jačanje otpornosti i zaštite kritične pomorske infrastrukture i pomorskih resursa, vodeći računa o regionalnim posebnostima i razinama prijetnji, te poticanje država članica da provode zajednička testiranja otpornosti na stres kritične infrastrukture na temelju zajedničkih načela testiranja otpornosti na stres razvijenih na razini Unije |
|||
|
4.2.1. |
Izraditi procjenu rizika i planove za nepredvidive situacije/planove oporavka od katastrofa (na razini EU-a/na nacionalnoj razini) za kritičnu pomorsku infrastrukturu, ne dovodeći u pitanje Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (npr. procjena rizika kritičnih subjekata u prometnom sektoru i podsektoru vodnog prometa). |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EUMSS, EDA, EMSA |
|
|
4.2.2. |
Provoditi testove otpornosti na stres za pomorsku infrastrukturu na temelju Preporuke Vijeća 15623/22, primjenjujući, prema potrebi, standarde metodologije testiranja otpornosti na stres za kritičnu infrastrukturu (CI) razvijene u okviru projekta INFRASTRESS. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, Frontex |
|
|
4.2.3. |
Provoditi redovite i opsežne taktičke pomorske vježbe na razini EU-a usmjerene, među ostalim, na zaštitu luka te rješavanje kiberprijetnji i hibridnih prijetnji, koje bi, prema potrebi, uključivale i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. |
Jednom godišnje |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, ECGFF, EDA, Frontex, ENISA |
|
|
4.2.4. |
Pojačati suradnju među državama članicama, uz potporu relevantnih agencija EU-a, kako bi se utvrdio trajni regionalni plan nadzora za podvodnu i odobalnu infrastrukturu u cilju odvraćanja od terorističkog djelovanja protiv takve infrastrukture. Pojačati suradnju u procjeni incidenata, suradnju između civilnih i vojnih tijela te suradnju u razmjeni sredstava i informacija za zaštitu podvodne i odobalne infrastrukture. |
Od 2024. |
Države članice, EDA, Frontex, EMSA |
|
|
4.2.5. |
Razviti/upotrebljavati specijalizirana plovila i druga sredstva (RPAS, satelitske snimke) za ophodnju i zaštitu kritične pomorske infrastrukture, uključujući višenamjenska istraživačka plovila. |
uporaba postojećih sredstava do kraja 2023.; razvoj drugih sredstava do 2025. |
Države članice, EDA, Frontex, SatCen |
|
|
4.2.6. |
Provoditi studije o zaštiti kritične pomorske infrastrukture, među ostalim kako bi se poduprle relevantne preporuke CARD-a. |
Do 2025. |
Države članice, EDA |
|
|
4.2.7. |
Jačati nadležnosti nacionalnih tijela za sigurnosnu zaštitu brodova i luka u skladu s Konvencijom SOLAS, ISPS Pravilnikom, Uredbom 725/2004 8 i Direktivom 2005/65/EZ 9 . |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, EMSA |
|
|
4.3. Jačanje kibersigurnosti |
Procjena kiberrizika i utvrđivanje odgovarajućih sigurnosnih mjera |
|||
|
4.3.1. |
Razmotriti izradu daljnjih smjernica za pomorski sektor, posebno za luke u kontekstu Direktive NIS 2. |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
4.3.2. |
Proširiti zajedničke kapacitete za kibernadzor za pomorske uprave/tijela obalne straže. Razviti sposobnost pomorskog sektora za suočavanje s kiberprijetnjama poticanjem razmjene primjera dobre prakse i izrade smjernica među akterima u pomorskom sektoru te daljnjim rješavanjem kiberpitanja u području sigurnosti i zaštite na razini Međunarodne pomorske organizacije (IMO). |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
4.3.3. |
Razvijati suradnju u pogledu kibersigurnosti u pomorstvu sa zemljama sličnih stavova koje nisu članice EU-a, na bilateralnoj ili multilateralnoj razini. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ENISA |
|
|
4.3.4. |
Poboljšati otpornost pomorskih uprava održavanjem redovitih tečajeva osposobljavanja za upravljanje kibersigurnosnim krizama i razviti kulturu zajedničke reakcije na incidente, uključujući radiofrekvencijske smetnje. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, ENISA, EMSA, Frontex |
|
|
4.3.5. |
Poboljšati znanje o kibersigurnosti i doraditi cjelovito mapiranje kibersigurnosti u pomorskom prometu kako bi se utvrdile odgovornosti. |
Od 2024. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA, ENISA |
|
|
4.4. Jačanje otpornosti EU-a i poboljšanje odgovora na ometanje informacija i manipulaciju njima te druge hibridne prijetnje povezane s pomorskom sigurnošću |
Otklanjanje ometanja informacija i manipulacije njima te drugih hibridnih prijetnji povezanih s pomorstvom |
|||
|
4.4.1. |
Provoditi protupropagandu povezanu s pomorstvom, među ostalim omogućavanjem delegiranja ovlasti potrebnih za suzbijanje dezinformiranja i provedbu protumjera operativnim tijelima (zapovjednicima operacija). |
Od 2023. |
Države članice, ESVD i pomorske operacije EU-a |
|
|
4.4.2. |
Promicati suradnju obalne straže EU-a u borbi protiv hibridnih prijetnji u području pomorstva. |
Na kontinuiranoj osnovi, od 2023. |
Države članice, EMSA, Frontex, forumi obalne straže |
|
|
4.5. Procjena mogućih sigurnosnih učinaka izravnih stranih ulaganja u pomorsku infrastrukturu |
4.5.1. |
Procijeniti ulaganja subjekata izvan EU-a u pomorsku infrastrukturu u kontekstu mehanizma za suradnju EU-a na temelju Uredbe (EU) 2019/452 10 . |
U tijeku |
Države članice, službe Europske komisije |
|
4.6. Razvoj sveobuhvatnog odgovora na neeksplodirana ubojita sredstva u morskim bazenima u okruženju EU-a |
4.6.1. |
Na temelju pilot-aktivnosti povezanih s neeksplodiranim ubojitim sredstvima provedenih u Baltičkom moru izraditi sveobuhvatan plan za morske bazene u okruženju EU-a radi mapiranja vrste, lokacije i količine neeksplodiranih ubojitih sredstava i kemikalija iz vojnih aktivnosti, u okviru nastojanja da se smanji njihov utjecaj na okoliš, osigura sigurnost morskih putova i olakša razvoj pomorskih gospodarskih aktivnosti. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
4.7. Jačanje aktivnosti pripreme na terorističke napade, nezakonita djela, prijetnje slobodi plovidbe i hibridne prijetnje |
4.7.1. |
Provoditi dovoljno inspekcijskih pregleda u području pomorske sigurnosti i osigurati da su brodovi, luke i lučki objekti u EU-u primjereno osigurani i zaštićeni, u skladu s primjenjivim međunarodnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a. |
U tijeku, jednom godišnje |
Države članice, službe Europske komisije |
|
4.7.2. |
Dovršiti procjenu rizika službi Europske komisije o poboljšanju sigurnosti putničkih brodova radi pronalaženja rješenja za suzbijanje zajedničkih rizika i prijetnji za sigurnost putničkih brodova u EU-u. |
U tijeku |
Službe Europske komisije |
|
|
4.7.3. |
Provesti studiju za mapiranje infrastrukture podmorskih komunikacijskih vodova, povezanih kapaciteta i zalihosti, ranjivosti, prijetnji i rizika za dostupnost usluga, učinka prekida rada podmorskih vodova za države članice i Uniju u cjelini te, prema potrebi, predložiti preporuke kako bi se povećala otpornost/zalihost. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
4.8. Jačanje kapaciteta za doprinos borbi protiv organiziranih i ozbiljnih međunarodnih prijetnji i nezakonitih aktivnosti radi povećanja unutarnje sigurnosti EU-a |
4.8.1. |
Poboljšati i povećati kapacitete država članica, uz potporu predmetnih agencija, za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje nezakonite trgovine koja se odvija pomorskim prijevozom ili na moru (kao što su kaznena djela protiv okoliša, trgovina oružjem i narkoticima, krijumčarenje migranata i trgovanje ljudima, nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov itd.), posebno razvojem djelovanja u okviru EMPACT-a. |
Od 2023. |
Države članice, EFCA, EMSA, Frontex, službe Europske komisije, Europol |
|
4.8.2. |
Istražiti mogućnost daljnje uporabe informacija o putnicima koje pružaju prijevoznici u pomorskom prometu, uzimajući u obzir postojeća međunarodna pravila, pravila EU-a i nacionalna pravila, kako bi se povećala sigurnost na vanjskim granicama i unutar EU-a. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, Frontex, Europol |
|
Strateški cilj br. 5: Jačanje kapaciteta
|
Ciljevi |
Djelovanja |
Vremenski okvir
|
Predmetni akteri |
|
|
5.1. Razvoj kapaciteta potrebnih za osiguravanje nadmoći EU-a na površini |
Jačanje budućih kapaciteta na površini i otklanjanje nedostataka strateških pokretača |
|||
|
5.1.1. |
Provoditi prioritetno područje CARD-a „Europska patrolna površinska plovila”. |
Do 2025. |
Države članice, EDA |
|
|
5.1.2. |
Razviti operativne scenarije za europske pomorske snage u pogledu zaštite snaga i zajedničkih zahtjeva za zaštitu snaga. |
Do 2025. |
Države članice, EDA |
|
|
5.1.3. |
Pokretati aktivnosti za povećanje učinkovitosti sustava za pogon, proizvodnju, skladištenje i upravljanje energijom te logistike primjenom novih tehnologija. |
|||
|
5.1.4. |
Poduprijeti pomorsku vojnu mobilnost odobravanjem tehničkog dogovora za sporazume o izdavanju dozvola za prekogranično kretanje na pomorskom području. |
|||
|
5.1.5. |
Utvrditi zajedničke zahtjeve i specifikacije za buduće sustave bez posade, osiguravajući njihovu interoperabilnost. |
|||
|
5.1.6. |
Na zahtjev država članica pružiti potporu projektima u okviru PESCO-a, uključujući Europsku patrolnu topovnjaču. |
|||
|
5.1.7. |
Poticati razvoj postojećih kapaciteta i nabavu broda prve klase u okviru Europske patrolne topovnjače |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
5.1.8. |
Poticati razvoj postojećih kapaciteta poluautonomnog površinskog broda srednje veličine s modularnim korisnim teretom misije |
Do 2024. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
5.1.9. |
Poticati razvoj budućih pomorskih kapaciteta, tj. funkcionalnih pametnih sustava za buduće pomorske platforme |
Do 2025. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
5.1.10. |
Poticati razvoj postojećeg kapaciteta pomorske suradnje na temelju zajedničkog pomorskog nadzora |
Do 2026. |
Države članice, službe Europske komisije |
|
|
5.2. Jačanje podvodnih kapaciteta |
Jačanje podvodnih kapaciteta EU-a, uključujući protuminsko djelovanje |
|||
|
5.2.1. |
Razviti koncept operacija za protuminsko djelovanje na razini EU-a kako bi se podržao postupak donošenja odluka za sigurnu plovidbu i rad morskih plovila i sustava bez posade, uključujući iskorištavanje mogućnosti iz razvojnih i istraživačkih aktivnosti Europskog fonda za obranu. |
Do 2025. |
Države članice, službe Europske komisije, EDA |
|
|
5.2.2. |
Nastaviti razvijati ciljane projekte u okviru PESCO-a (DIVEPACK, EUNDC i MAS MCM) te iskoristiti potporu koju pružaju suradničko i zajedničko istraživanje i razvoj iz Europskog fonda za obranu i projekata u okviru programa koji mu je prethodio, Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP). |
|||
|
5.2.3. |
Poboljšati protupodmorničko ratovanje jačanjem kapaciteta za otkrivanje podmornica i u pogledu tehnologije i u pogledu postupaka. |
Do 2025. |
Države članice, EDA |
|
|
5.2.4. |
Poticati razvoj tehnologija povezanih s rojevima ili podvodnim zajedničkim djelovanjem vozila sa i bez posade te podvodnim promatranjem, otkrivanjem, pridobivanjem i komunikacijom. |
Od 2023. |
Službe Europske komisije, države članice |
|
|
5.2.5. |
Poticati tehnološki razvoj i rješenja za prvu fazu koncepta detonacije mina na daljinu u okviru protuminskog djelovanja. |
Do 2024. |
Službe Europske komisije, države članice |
|
|
5.2.6. |
Poticati razvoj kapaciteta za zaštitu kritične infrastrukture na morskom dnu te kapaciteta za borbu protiv podvodnih rojeva koji se sastoje od raznih podvodnih bespilotnih ronilica. |
Do 2024. |
Službe Europske komisije, države članice |
|
|
5.2.7. |
Poticati razvoj postojećeg kapaciteta teške višenamjenske bespilotne minolovne ronilice. |
Do 2025. |
Službe Europske komisije, države članice |
|
|
5.3 Pružanje potpore europskim mornaricama i obalnim stražama u razvoju ključnih tehnologija i industrijskih kapaciteta |
Utvrđivanje tehnologija i istraživačkih aktivnosti kao odgovor na potrebe u pogledu kapaciteta, u skladu sa sveobuhvatnim strateškim planom istraživanja EDA-e |
|||
|
5.3.1. |
Promicati istraživanje inovativnih rješenja za proizvodnju, skladištenje, upravljanje i distribuciju električne energije koja je potrebna kako bi se zadovoljila velika potražnja za energijom koju zahtijevaju novi sustavi. |
Do 2025. |
Države članice, službe Europske komisije, EDA |
|
|
5.3.2. |
Povećati autonomnu koordinaciju zajedničkog djelovanja vozila sa i bez posade, uključujući tehnologije rojeva. |
|||
|
5.3.3. |
Osigurati nadzor i zaštitu brzih, otpornih i pouzdanih podvodnih komunikacijskih mreža, uz sudjelovanje industrije i trećih zemalja, prema potrebi. |
|||
|
5.3.4. |
Istraživati i integrirati disruptivne tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, tehnologije velikih podataka i kvantne tehnologije. |
|||
|
5.3.5. |
Istraživati i razvijati zajedničke digitalne arhitekture i infrastrukture brodova. |
|||
|
5.3.6. |
Povećati automatizaciju plovila uvođenjem otpornih automatiziranih platformi i sustava sa smanjenom posadom i sustavima za potporu odlučivanju. |
|||
|
Utvrđivanje i zajedničko rješavanje kritične ovisnosti koje utječu na europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu. |
||||
|
5.3.7. |
Radom na ključnim strateškim aktivnostima informirati i promicati zajedničko poimanje država članica, institucija EU-a i aktera obrambene industrije o postojećim nedostacima u pogledu industrijskih i tehnoloških područja, kao i o nedostatku vještina koji bi mogao ugroziti slobodu djelovanja EU-a. |
|||
|
5.3.8. |
Promicati suradnju među državama članicama razvojem projekata koji se financiraju iz Europskog fonda za obranu i promicati zajedničku nabavu pomorskih kapaciteta, među ostalim u okviru Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave. |
|||
|
Uskladiti aktivnosti mornarice i obalne straže s ciljevima zelenog plana EU-a. |
||||
|
5.3.9. |
Poticati istodobno postojanje projekata povezanih s energijom iz obnovljivih izvora na moru i obrambenih aktivnosti provedbom odgovarajućih rješenja u pomorskim područjima koja su rezervirana ili se upotrebljavaju za vojne aktivnosti, ako je dokazana prikladnost za provedbu projekata povezanih s obnovljivom energijom na moru ili druge održive uporabe. |
Do 2025. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EDA |
|
|
5.3.10. |
Razvijati tehnologije za proizvodnju obnovljive energije (obnovljivo gorivo, motori s mogućnošću naknadne ugradnje, elektrifikacija itd.) koje su prikladne za vojnu uporabu u pomorstvu. |
|||
Strateški cilj br. 6: Obrazovanje i osposobljavanje
|
Ciljevi |
Djelovanja |
Vremenski okvir
|
Predmetni akteri |
|
|
6.1. Razmjena obrazovanja, osposobljavanja i vještina među sektorima, državama članicama i partnerskim zemljama |
6.1.1. |
Nadovezati se na rad agencija (EFCA, EMSA, Frontex) na razvoju kapaciteta i specijaliziranog osposobljavanja u okviru trostranog radnog dogovora kako bi se organiziralo međusektorsko osposobljavanje u pogledu pomorske sigurnosti u područjima koja se tiču izvršavanja zakonodavstva, vojske, granične kontrole, obalne straže, kibersigurnosti, zaštite kritične pomorske infrastrukture itd. |
Od 2023. |
Države članice, EFCA, EMSA, Frontex, ECGFF |
|
6.1.2. |
Promicati sudjelovanje žena u obrazovanju i osposobljavanju u području pomorske sigurnosti. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
6.1.3. |
Poticati suradnju i osposobljavanje, među ostalim u kontekstu ECGFF-a, s centrima koje su akreditirale države članice i NATO te centrima izvrsnosti itd. |
Države članice, ESVD, EFCA, EMSA, Frontex |
||
|
6.1.4. |
Razviti međunarodni vojni pomorski semestar u okviru „Europske inicijative za razmjenu mladih časnika” (EMILYO – Vojni Erasmus 11 ). |
Od 2023. |
Države članice, ESVD (EASO) |
|
|
6.1.5. |
Provoditi zajedničke vježbe s partnerima izvan EU-a kako bi se poboljšala interoperabilnost. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD |
|
|
6.2. Iskorištavanje rada agencija i foruma |
6.2.1. |
Nastaviti ad hoc sudjelovati u vježbi COASTEX u skladu s planiranjem država članica, poboljšati i diversificirati COASTEX te redovito provoditi relevantne aktivnosti u morskim bazenima u okruženju EU-a. |
U tijeku |
Države članice, EFCA, EMSA, Frontex, ECGFF |
|
6.2.2. |
Provoditi aktivnosti izgradnje kapaciteta uz istodobnu provedbu višenamjenskih pomorskih operacija u odabranim morskim bazenima u okruženju EU-a, na zahtjev država članica i na temelju rada EMSA-e, EFCA-e i Frontexa. |
U tijeku |
Države članice, EFCA, EMSA, Frontex |
|
|
6.2.3. |
Podijeliti iskustva stečena u provedbi sektorskog kvalifikacijskog okvira za službenike obalne straže te pružiti smjernice, pomoć i potporu u provedbi primjera dobre prakse, među ostalim u području kibersigurnosti. |
Na kontinuiranoj osnovi |
Države članice, EFCA, EMSA, Frontex |
|
|
6.3. Jačanje vještina i kurikuluma u području kibersigurnosti i hibridne sigurnosti u području pomorstva |
6.3.1. |
Iskoristiti znanje i osposobljavanje koje pruža Centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (HCoE) u Helsinkiju, uključujući njegovo djelovanje u području pomorske sigurnosti, i na temelju Priručnika HCoE-a o hibridnim prijetnjama u području pomorstva 12 . |
U tijeku |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, HCoE |
|
6.3.2. |
Jačati sigurnosne vještine u području kibersigurnosti, hibridne sigurnosti i sigurnosti povezane sa svemirom podupiranjem ciljanih tečajeva osposobljavanja u području vještina povezanih s kibersigurnošću i digitalnih vještina u području pomorstva. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA |
|
|
6.3.3. |
Jačati vještine u području kibersigurnosti i hibridne sigurnosti ciljanim kurikulumima koje će izraditi nadležne institucije i/ili tijela država članica, imajući na umu da su države članice i Europska komisija zadužile EMSA-u da razvije tečaj o pomorskoj kibersigurnosti za 2023. |
Od 2023. |
Države članice, službe Europske komisije, EMSA |
|
|
6.4. Izgradnja kapaciteta |
6.4.1. |
Provoditi ciljane programe osposobljavanja otvorene partnerima izvan EU-a radi rješavanja postojećih i novih prijetnji pomorskoj sigurnosti. |
U tijeku |
Države članice, službe Europske komisije, ESVD, EMSA, Frontex, ECGFF |
|
Promicati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja u partnerskim zemljama kako bi se žene privukle u relevantne sektore, među ostalim na funkcije obalne straže, uključujući relevantne agencije EU-a. |
||||
|
6.4.2. |
Dodatno razviti međunarodni vojni pomorski semestar, uključujući program razmjene mladih časnika. |
Od 2023. |
Države članice, ESVD |
|
|
6.4.3. |
Provoditi civilno-vojne vježbe na temelju scenarija koji uključuju podijeljenu nadležnost ili zajedničku uporabu kapaciteta. |
Od 2023. |
||
POPIS KRATICA
A
ASEAN: Udruženje država jugoistočne Azije
B
C
CARD: koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane
CIS: kritična infrastruktura
CISE: zajedničko okruženje za razmjenu informacija
COM: službe Europske komisije
Copernicus: Europski program za promatranje Zemlje
CRIMARIO: kritični pomorski putovi u Indijskom oceanu
CSDP: zajednička sigurnosna i obrambena politika
D
DTO: digitalni blizanac oceana
E
EBCGA/Frontex: Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu
ECGFA: Europska akademija o funkcijama obalne straže
ECGFF: Europski forum o funkcijama obalne straže
EDA: Europska obrambena agencija
EDIRPA: Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave
EEAS: Europska služba za vanjsko djelovanje
EFCA: Europska agencija za kontrolu ribarstva
EGNOS: Europski geostacionarni navigacijski sustav
EMPACT: Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela
EMSA: Europska agencija za pomorsku sigurnost
ENISA: Agencija Europske unije za kibersigurnost
EU: Europska unija
EUBAM Libya: misija Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama u Libiji
EUMSS: Strategija pomorske sigurnosti Europske unije
EUNAVFOR: pomorske snage pod vodstvom Europske unije
Europol: Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva
EUROSUR: Europski sustav nadzora granica
G
Galileo: europski sustav za satelitsku navigaciju
H
HCoE: Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji, Helsinki
HELCOM: Helsinška komisija – Komisija za zaštitu morskog okoliša Baltičkoga mora
I
IMO: Međunarodna pomorska organizacija
Interpol: Međunarodna organizacija kriminalističke policije
IORA: Udruženje država uz Indijski ocean
ISPS Pravilnik: Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora
Ribolov NNN: nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov
K
M
MAOC (N): Centar za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama
MARSUR: Obrambeni projekt o pomorskom nadzoru
MASE: Program za promicanje regionalne pomorske sigurnosti
MAS MCM: (Polu)autonomni pomorski sustavi za protuminsko djelovanje
MDA: informiranost o stanju u pomorstvu
MedCGFF: Mediteranski forum o funkcijama obalne straže
MS: države članice
MSCO: tečaj za operatore pomorskog osoblja
N
NATO: Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora
Direktiva NIS: Direktiva o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i
informacijskih sustava širom Unije
O
OSPAR: Komisija iz Osla i Pariza
OSRA: sveobuhvatni strateški istraživački program
P
Projekt PASSMAR: Program potpore strategiji pomorske sigurnosti u srednjoj Africi
PESCO: stalna strukturirana suradnja
R
RFMO-i: regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom
RPAS: daljinski upravljani zrakoplovni sustavi
Istraživanje i inovacije: istraživanje i inovacije
S
SAR: aktivnosti traganja i spašavanja
SatCen: Satelitski centar Europske unije
SHADE: mehanizam zajedničke informiranosti o stanju i izbjegavanja kolizija
SOLAS: Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru
Projekt SWAIMS: Potpora integriranoj pomorskoj sigurnosti u zapadnoj Africi
U
UN: Ujedinjeni narodi
UNCLOS: Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora
UNFSA: Sporazum Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima
UNODC: Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal
W
WeCAPS: Jačanje sigurnosti i zaštite luka u zapadnoj i srednjoj Africi
Strategija pomorske sigurnosti Europske unije provodit će se putem ovog akcijskog plana i u okviru integriranog pristupa. Pritom će se koristiti sve dostupne civilne i vojne politike, alati i instrumenti EU-a te koordinirati politike i aktivnosti svih relevantnih aktera na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, jačajući njihove sinergije i komplementarnosti. Promicat će se i dosljednije djelovanje EU-a u vanjskim sukobima i krizama kako bi se povećala sigurnost EU-a i njegovih građana.
Predmetni akteri navedeni u akcijskom planu pridonijet će u skladu sa svojim nadležnostima, odgovornostima i mandatima. Agencije EU-a u ovom akcijskom planu one su koje su utvrđene kao akteri u okviru različitih djelovanja akcijskog plana, a nijednom ulogom koja im je dodijeljena ne dovode se u pitanje postupci i odluke njihovih upravnih odbora u pogledu doprinosa agencija tim djelovanjima. Komisija ili države članice mogu pozvati i druge relevantne agencije EU-a da surađuju u provedbi akcijskog plana. Agencije će sudjelovati u međunarodnom radu preko odgovarajućih službi EU-a („matične glavne uprave”).
https://marine.copernicus.eu/
Članak 71. Ministarske izjave Unije za Mediteran o održivom plavom gospodarstvu: Ministri i ministrice pozdravljaju aktivnu ulogu koju je Mediteranski forum o funkcijama obalne straže preuzeo u jačanju regionalne suradnje i promicanju razumijevanja pomorskih pitanja od zajedničke važnosti i interesa povezanih s prekograničnim i međusektorskim funkcijama obalne straže, i civilnim i vojnim, te pozivaju forum da osmisli aktivnosti osposobljavanja i dodatno olakša razmjenu informacija, stručnog znanja, tehničke pomoći, osposobljavanja i primjera dobre prakse za suzbijanje nezakonitih aktivnosti na moru.
Uredba (EU) 2019/1896.
Operativna faza i vremenski raspored svakog djelovanja navedenog u ovom akcijskom planu podliježu aktivaciji zadaće nakon odobrenja Odbora EMSA-e.
Uredba (EZ) br. 725/2004.
Direktiva 2005/65/EZ.
Uredba (EU) 2019/452.
http://www.emilyo.eu/ ; EMILYO nije povezan s programom Erasmus+.
Priručnik Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji temelj je za relevantna osposobljavanja za države sudionice, subjekte i tvorce politika iz EU-a i NATO-a.