Mišljenje Europskog odbora regija – Preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira sredinom provedbenog razdoblja: regionalno i lokalno gledište

(2023/C 257/03)

Izvjestitelj: Thomas HABERMANN (DE/EPP), predsjednik Okružnog vijeća Okruga Rhön-Grabfeld

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR),

1.

napominje da ruska agresija na Ukrajinu i kontinuirana okupacija ukrajinskih teritorija, kojom se krši međunarodno pravo, uzrokuje ne samo golema razaranja i patnju na terenu već i osjetno utječe na Europsku uniju, njezine države članice te lokalne i regionalne vlasti u ruralnim i urbanim područjima;

2.

napominje isto tako da se Europska unija još nije u potpunosti oporavila od pandemije bolesti COVID-19, koja je već povećala financijsko opterećenje, osobito za lokalne i regionalne vlasti;

3.

ističe da je aktualni višegodišnji financijski okvir (VFO) izrađen prije početka rata u Ukrajini, pandemije bolesti COVID-19, povećanja troškova energije i rasta inflacije. Dvije godine nakon njegova donošenja jasno je da postojeći okvir nije u stanju odgovoriti na trenutačne krize;

4.

u tom kontekstu pozdravlja obvezu Europske komisije da u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o višegodišnjem financijskom okviru provede preispitivanje VFO-a sredinom provedbenog razdoblja te poziva na sveobuhvatnu procjenu njegova područja primjene, uključujući gornje granice proračuna, način njegova funkcioniranja i mjere fleksibilnosti;

5.

ističe važnost horizontalnih načela na kojima se temelje VFO i sve povezane politike EU-a, posebno kada je riječ o ostvarivanju ciljeva Unije u području klime i bioraznolikosti te promicanja rodne ravnopravnosti; ustraje u tome da prilikom preispitivanja ta načela moraju ostati u središtu VFO-a i da se mora ispuniti obveza Unije da osigura uravnotežen, otporan, održiv i socijalno pravedan oporavak za sve, uključujući provedbu revidiranog okvira za klimatske, energetske i okolišne ciljeve Unije do 2030. kako bi EU postigao klimatsku neutralnost do 2050.;

6.

naglašava da konfiguracija VFO-a znatno utječe na razvoj stanja jedinica lokalne i regionalne samouprave te da se velik dio europskih fondova izravno koristi za njihovo jačanje;

7.

ponovno ističe važnost kohezijske politike EU-a za postizanje gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije u svim regijama. Bez tog ključnog stupa europske potpore bio bi ugrožen uspjeh europskog jedinstvenog tržišta. Obvezuje se da će raditi na Savezu za koheziju kako bi se u budućem VFO-u osigurala snažna i poboljšana kohezijska politika koja i dalje ima središnju ulogu u Europi;

8.

napominje da su niske stope apsorpcije kohezijskih fondova EU-a u nekim zemljama uglavnom posljedica kasnog odobrenja programa i činjenice da niz programa potpore EU-a ima različita pravila i da se istodobno primjenjuju različiti rokovi za preuzimanje obveza i plaćanje (npr. Mehanizam za oporavak i otpornost, REACT-EU, Fond za pravednu tranziciju (FPT), strukturni i investicijski fondovi), kao i da su rokovi za planiranje i provedbu naknadno omogućenih interventnih mjera u slučaju krize prekratki; poziva na usklađivanje pravila za razne fondove pod podijeljenim upravljanjem u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama i naglašava da se trenutačno niske stope apsorpcije u nekim programima ne smiju koristiti kao mjerilo za smanjenje sredstava koja su odobrena za tu svrhu;

VFO kojim se podupiru ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini

9.

naglašava da visoka inflacija, troškovi prihvata, skrbi za izbjeglice i njihovu integraciju te nagli porast troškova energije predstavljaju velike izazove i za lokalne i regionalne vlasti. Čak ni u gospodarski razvijenijim državama članicama lokalne i regionalne vlasti često više ne mogu samostalno provoditi potrebna ulaganja. Osim toga, nestašica sirovina, nedostatak vještina i nestabilni lanci opskrbe dodatni su izazovi koji ugrožavaju gospodarsku stabilnost u Europi;

10.

napominje da više od polovine sredstava FPT-a dolazi iz instrumenta NextGenerationEU (NGEU) i da ona neće biti dostupna nakon 2023.; sa zabrinutošću primjećuje da zbog toga u početnim godinama tog potpuno novog fonda vlada golem pritisak u pogledu ulaganja, što ne postoji kod afirmiranih fondova kohezijske politike; poziva na produljenje razdoblja ulaganja sredstava FPT-a iz NGEU-a (npr. produljenjem rokova za preuzimanje obveza) kako se ne bi ugrozio odljev sredstava i kako bi se sredstva FPT-a u potpunosti iskorištavala za učinkovite i održive projekte u skladu s ciljevima europskog zelenog plana;

11.

osim toga, ističe da veliki dio provedbenih propisa donesenih radi ostvarivanja zajedničkih europskih ciljeva iziskuje znatna ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini, što izravno utječe na podnacionalne proračune. To se, među ostalim, odnosi na digitalne ciljeve EU-a, europski zeleni plan i paket „Spremni za 55 %”, u okviru kojeg više od polovine nužnih ulaganja treba provesti na lokalnoj i regionalnoj razini;

12.

poziva na dugo očekivano postupno ukidanje štetnih subvencija i na dosljednost među svim fondovima i programima EU-a u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2027.; naglašava da projekti i programi koji nisu u skladu s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na manje od 1,5 oC ili s ciljem zaustavljanja i preokretanja trenda gubitka bioraznolikosti ne bi trebali biti prihvatljivi za potporu u sljedećem VFO-u;

13.

upozorava da su zbog lošeg proračunskog stanja u mnogim krajevima lokalne i regionalne vlasti preopterećene postojećim obvezama ulaganja i izražava bojazan da će ukupno smanjenje javnih ulaganja ozbiljno ugroziti postizanje paneuropskih ciljeva, kao što su ciljevi europskog zelenog plana, i ugroziti blagostanje građana i ukupni gospodarski potencijal regija i općina;

14.

stoga smatra da u tom kontekstu jačanje samog VFO-a, bez istodobnog povećanja ulagačkih kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti, ne može biti učinkovito; ujedno smatra da je s tim u vezi važno promicati strategije teritorijalnog razvoja (lokalni razvoj pod vodstvom zajednice/integrirana teritorijalna ulaganja), po potrebi putem obvezne upotrebe, kako bi se u planiranje, savjetovanje, provedbu i upravljanje u vezi s fondovima uključile razine upravljanja koje su najbliže građanima;

15.

napominje da, iako europski fondovi mogu znatno doprinijeti podupiranju podnacionalnih vlasti, oni u nekim slučajevima neće biti dovoljni da omoguće potrebna ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini za provedbu europskih propisa;

16.

s tim u vezi ističe da u većini država članica ne postoje mehanizmi na višim razinama vlasti za automatsku i potpunu nadoknadu troškova koje provedba europskih propisa podrazumijeva za lokalne i regionalne vlasti;

17.

smatra da se snažna, konkurentna i održiva Europska unija može postići samo ako sve razine vlasti raspolažu dostatnim, međusobno povezanim i komplementarnim sredstvima; stoga poziva na istinsko preispitivanje VFO-a, u okviru kojeg bi se vodilo računa o novim izazovima i osigurala dodatna sredstva;

18.

smatra da bi u slučaju novih zakonodavnih prijedloga EU-a Komisija trebala procijeniti troškove provedbe na relevantnoj razini, razmotriti postoje li kompenzacijski mehanizmi na nacionalnoj razini i utvrditi u kojoj će mjeri sredstva iz VFO-a doprinijeti kompenzaciji tih troškova; poziva Komisiju i države članice da osiguraju dostatna sredstva za nadoknadu rashoda u slučaju investicijskog jaza kako bi se osigurao sveobuhvatan i dosljedan razvoj;

19.

poziva Europsku komisiju da prije izrade odgovarajućih propisa provede sveobuhvatnu procjenu teritorijalnog učinka kako bi ocijenila te aspekte te da u nju uključi i države članice i regionalna središta;

20.

naglašava da se u Osmom izvješću o koheziji poziva na jačanje procjena teritorijalnog učinka i procjene učinka na ruralna područja kako bi se bolje uzele u obzir potrebe i posebnosti raznih područja EU-a; s tim u vezi upućuje i na mišljenje OR-a „Nenanošenje štete koheziji – međusektorsko načelo koje doprinosi koheziji kao općem cilju i vrijednosti EU-a” (1); poziva proračunsko tijelo da iskoristi preispitivanje VFO-a za to da doda financijska sredstva za financiranje tih procjena teritorijalnog učinka;

VFO kojim se Europsku uniju čini jačom i otpornijom

21.

napominje da je posljednjih godina, kad je izbila kriza, sposobnost Europske unije da odgovori na nju bila ograničena zbog dugotrajnih rasprava o proračunu, financiranja novih mjera i nedostatnosti dostupnih instrumenata za fleksibilnost proračuna; naglašava da je uvjeren da je preispitivanje VFO-a sredinom provedbenog razdoblja dogovoreno radi prilagođavanja tim nepredvidljivim novim izazovima;

22.

smatra da je višegodišnji financijski okvir zastario i da ga je potrebno revidirati;

23.

ističe da su VFO i vlastita sredstva međusobno povezani; potiče Vijeće i Komisiju da se drže plana za uvođenje novih vlastitih sredstava, kako je dogovoreno u pravno obvezujućem Međuinstitucijskom sporazumu potpisanom u prosincu 2020., koji je nužan barem za pokrivanje otplaćivanja instrumenta NextGenerationEU;

24.

pozdravlja činjenicu da će Europska komisija 2023. predstaviti prijedloge za dodatna stvarna vlastita sredstva; naglašava da bi se ti novi prihodi trebali unijeti u proračun EU-a kao nenamjenski prihodi i da bi trebali poslužiti ne samo za refinanciranje duga u okviru instrumenta NextGenerationEU već i za dugoročno jačanje sposobnosti EU-a, država članica te lokalnih i regionalnih vlasti da odgovore na krize u smislu članka 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Trebali bi, na temelju odredaba primarnog zakonodavstva i uz puno poštovanje nadležnosti država članica, poslužiti i za rješavanje hitnih političkih problema u gospodarskom okruženju obilježenom inflacijom i visokim cijenama energije te za smanjenje ovisnosti EU-a o sredstvima koja se temelje na BND-u. U okviru reforme sustava vlastitih sredstava trebalo bi ispitati utjecaj na općine i regije putem procjena teritorijalnog učinka, u potpunosti uzeti u obzir relevantne odredbe Ugovora o EU-u i dodatno ograničiti ovisnost o postojećim vlastitim sredstvima koja se temelje na BND-u;

25.

ističe da bi prije prikupljanja novih vlastitih sredstava trebalo ispitati njihov utjecaj na lokalne i regionalne vlasti, poduzeća i kućanstva u EU-u. Posebno treba uzeti u obzir postojeće sustave oporezivanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se izbjeglo nadmetanje između europske i nacionalne, regionalne ili lokalne razine, ili pak dvostruko oporezivanje. U vezi s tim upućuje i na mišljenje OR-a „Sljedeća generacija vlastitih sredstava za proračun EU-a” (2);

26.

ponavlja svoj poziv iz mišljenja „Osiguravanje učinkovitosti ETS-a i CBAM-a za gradove i regije EU-a” (3) da se dio novih prihoda izravno dodijeli razini odgovornoj za provedbu s time povezanih europskih ciljeva;

27.

smatra da bi VFO trebao doprinijeti decentralizaciji jačanjem otpornosti i sposobnosti lokalnih i regionalnih vlasti za ulaganja na terenu. Objedinjavanje kapaciteta na europskoj razini ne smije biti na štetu otpornosti podnacionalnih vlasti na krize i njihove sposobnosti reagiranja na njih;

28.

poziva Europsku komisiju da analizira moguće modele sudjelovanja u pregovorima, raspodjeli, programiranju i provedbi fondova kohezijske politike (posebno fondova obuhvaćenih Uredbom o zajedničkim odredbama i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj) kako bi se optimiziralo sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u svim fazama upravljanja europskim fondovima u razdoblju od 2028. do 2034. te da prilikom te analize iskoristi iskustva stečena tijekom prve polovine razdoblja primjene VFO-a;

29.

predlaže da se u VFO-u uspostavi središnja i sveobuhvatna pričuva za odgovor na krize koja bi se, ako se ne iskoristi do kraja proračunskog razdoblja, trebala u okviru odgovarajućih fondova upotrijebiti za jačanje sprečavanja kriza na lokalnoj i regionalnoj razini, s produženim rokovima za provedbu već programiranih mjera;

30.

ponavlja da je obnova Ukrajine nužnost i moralna dužnost Europe za koju će na razini cijelog EU-a biti potrebna koordinacija mjera izravne potpore država članica i dodatnih sredstava izvan postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO) (4); to bi se, među ostalim, moglo osigurati daljnjim razvojem mehanizma multilateralne platforme za koordinaciju donatora za Ukrajinu, uz potporu Komisije. Strategija obnove trebala bi u velikoj mjeri slijediti metodologiju kohezijske politike EU-a kako bi se Ukrajina na najbolji mogući način pripremila za pristupanje EU-u i usvajanje pravne stečevine EU-a;

VFO kojim se na odgovarajući način financira provedba europskih mjera

31.

napominje da je Europska komisija u prošlosti redovito predlagala nove mjere i pritom, kad je riječ o financiranju, općenito upućivala na regionalnu politiku ili Mehanizam za oporavak i otpornost, a da nije provjeravala jesu li na temelju predmetnih programa ili planova sredstva za financiranje mjera na terenu uopće dostupna;

32.

u vezi s tim naglašava da su za nove zadaće Europske unije potrebna i nova sredstva te pozdravlja donošenje Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava. Osim toga, poziva Europsku komisiju da u kontekstu novih europskih politika razmotri jesu li u višegodišnjem financijskom okviru dostupna sredstva za tu svrhu i mogu li se ta sredstva u svim državama članicama upotrijebiti za provedbu propisa. Kad je riječ o sredstvima regionalne politike, treba pažljivo provjeriti jesu li postojeća sredstva već rezervirana za drugu svrhu ili je za njihovo korištenje potrebna prilagodba operativnih programa;

33.

poziva na to da VFO bude usklađen s politikama EU-a i da osigurava financijska sredstva potrebna za njihovu provedbu; ističe da preispitivanje VFO-a treba iskoristiti za prilagodbu nedostataka u postojećem višegodišnjem proračunu;

34.

ističe da Europska komisija mora osigurati da Unija u financijskom smislu ispunjava svoje međunarodne obveze u području klime i osigurati financijska sredstva za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama, a posebno osigurati sredstva za Fond za gubitke i štetu dogovoren na zasjedanju COP 27 i relevantne programe u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa;

35.

ističe da OR od svojeg osnutka prije gotovo 30 godina ne prima dovoljno financijskih sredstava u usporedbi s institucijama EU-a koje imaju slične zadaće dodijeljene u okviru primarnog prava; (5) unatoč tome, učinkovito promiče mjere za bolju regulativu i procjene teritorijalnog učinka te jača europsku demokraciju putem izabranih lokalnih i regionalnih predstavnika i predstavnica;

36.

podsjeća da institucijski proračun OR-a za 2022. predstavlja manje od 1 % sredstava proračunske linije 7. proračuna EU-a posvećene europskoj javnoj upravi (6) i da je cilj ulaganja u OR ostvarivati političke prioritete EU-a, imajući na umu da se 70 % propisa EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini te da su lokalne i regionalne vlasti u prosjeku odgovorne za polovinu javnih ulaganja, trećinu javnih rashoda i četvrtinu poreznih prihoda;

37.

stoga naglašava da bi novac poreznih obveznika trebalo u većoj mjeri usmjeriti na poglavlje višegodišnjeg financijskog okvira posvećeno europskoj javnoj upravi (proračunski naslov 7.) kako bi se obnovilo povjerenje i poboljšao dijalog s građanima, posebno posredstvom dviju političkih skupština EU-a koje se sastoje od demokratski izabranih članova i članica – Europskog parlamenta i Europskog odbora regija – uzimajući u obzir visoku razinu povjerenja građana u njihove regionalne i lokalne donositelje odluka te prijedloge s Konferencije o budućnosti Europe (7);

38.

izražava žaljenje zbog toga što konsolidirani prijedlog proračuna za 2024. koji je Europska komisija podnijela u okviru naslova 7. VFO-a posvećenog europskoj javnoj upravi ne sadrži projekciju proračuna OR-a za 2024., koja je velikom većinom glasova usvojena 15. ožujka 2023. (projekt „Iskorištavanje potencijala regionalnih i lokalnih vlasti za jačanje EU-a” ili projekt „Pepeljuga”), osobito s obzirom na posebne okolnosti približavanja europskih izbora 2024., ishode Konferencije o budućnosti Europe i pouke izvučene iz brojnih kriza, u kojima se lokalne i regionalne vlasti još više nalaze „na prvoj liniji obrane”;

VFO kojim se promiče gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

39.

poziva na to da se cjelokupni višegodišnji financijski okvir uskladi s ciljevima članka 174. UFEU-a i da se uravnoteženom raspodjelom sredstava općenito doprinese gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Pritom treba osigurati da i male općine imaju jednak pristup financiranju, posebno pojednostavljenjem postupaka podnošenja zahtjeva i ciljanom potporom Europske unije;

40.

ističe da se ciljevi europske kohezijske politike mogu ostvariti samo ako se stave na raspolaganje sredstva za dugoročna ulaganja. Kohezijska politika pokazala se kao koristan alat za hitan odgovor na nedavne krize zahvaljujući, među ostalim, agilnosti i djelotvornosti načela partnerstva i višerazinskog upravljanja te postojanju specijaliziranog ekosustava upravitelja europskim fondovima na terenu. Međutim podsjeća da se, iako mora postojati određena fleksibilnost, ta sredstva ne smiju upotrebljavati za izravan odgovor na krize, kao što se to činilo posljednjih mjeseci i godina. Potrebno je zajamčiti proračunsku stavku otpornu na krize koja bi upravnim tijelima i korisnicima sredstava omogućavala predvidljiva i dugoročna ulaganja;

41.

naglašava da je iznimno važno da nacionalne omotnice za koheziju, u skladu s pravnim zahtjevima, budu što prije dostupne svim državama članicama kako se ne bi ometala provedba i kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za sve korisnike;

42.

poziva na to da se sva sredstva i dalje raspodjeljuju uz potpuno poštovanje načela partnerstva. Sredstva se mogu najoptimalnije iskoristiti ako se relevantne partnere uključi u utvrđivanje izazova na terenu. Kako bi se osigurala potpuna uključenost, povećala pravna sigurnost za upravna tijela i smanjilo administrativno opterećenje, Europska komisija poziva na to da se što prije izmijeni „Europski kodeks ponašanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova” (8);

43.

smatra da se sustav podijeljenog upravljanja pokazao uspješnim u slučaju strukturnih fondova i da bi ga trebalo zadržati i u budućnosti. On bi se trebao primjenjivati i na nove i na postojeće fondove, a sredstva bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, trebala dodjeljivati na temelju decentraliziranog upravljanja;

44.

u vezi s tim ponovno kritizira činjenicu da sredstva za oporavak nakon krize (NextGenerationEU) formalno nisu dio proračuna i da ta struktura otežava usklađenu upotrebu sredstava. Svi sadašnji i budući fondovi trebali bi biti u potpunosti integrirani u proračun;

45.

poziva na ulaganje većih napora u smanjenje razlika na lokalnoj i regionalnoj razini u Europi, koje su raznim krizama još pogoršane;

46.

naglašava da mnoge regije sa snažnom industrijskom bazom prolaze kroz duboku strukturnu preobrazbu; u vezi s tim poziva na to da se budućom investicijskom i kohezijskom politikom doprinosi toj preobrazbi i da se dotičnim regijama pruža ciljana potpora u procesu zelene, socijalne, demografske i digitalne tranzicije, uz poštovanje načela „nenanošenja štete koheziji” prema kojem „nijedno djelovanje ne bi smjelo ometati proces konvergencije ili doprinositi regionalnim razlikama”;

47.

u tom pogledu, u postupku izrade i provedbe fonda za tranziciju trebalo bi uzimati u obzir ne samo ona područja koja se suočavaju s najvećim izazovima nego i ona koja su na određenoj razini već započela tranziciju. Osim toga, ako lokalne i regionalne vlasti ne budu na odgovarajući način uključene u taj proces, postoji rizik od neuravnotežene dodjele sredstava, bez davanja prednosti razini NUTS 3;

48.

poziva Europsku komisiju da osigura proračunska sredstva za pravednu tranziciju regija s automobilskom industrijom najkasnije pri izradi sljedećeg VFO-a od 2028. nadalje, ali, u idealnom slučaju, već tijekom preispitivanja aktualnog VFO-a sredinom provedbenog razdoblja. S time u vezi, regijama se mora omogućiti fleksibilnost u upotrebi financijskih sredstava jer se izazovi uvelike razlikuju;

VFO kojim se najučinkovitije iskorištavaju postojeća sredstva

49.

stoga poziva Europsku komisiju da ispita kako bi se postojeća sredstva mogla koristiti na najučinkovitiji način. Zahtjevi na europskoj razini trebali bi osigurati da se ne samo proračun Europske unije već i lokalni i regionalni proračuni mogu koristiti na najučinkovitiji mogući način te da nepotrebna birokracija ne otežava korištenje sredstava;

50.

smatra da bi propisi EU-a i njihova nacionalna provedba u državama članicama, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i lokalne samouprave, trebali, kad god je to moguće, lokalnim i regionalnim vlastima davati široko diskrecijsko pravo kako bi se omogućili lokalizirani i praktični pristupi;

51.

upozorava i na izrazitu gustoću i složenost propisa, osobito u području državnih potpora i javne nabave. Znatan dio lokalnih i regionalnih vlasti više nije u mogućnosti u cijelosti samostalno provesti pravnu i tehničku procjenu projekata, nego je primoran tražiti pravne i tehničke savjete od trećih strana. Sredstva dodijeljena u tu svrhu ne mogu se upotrijebiti za ulaganja, čime se znatno smanjuje sposobnost ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti. Poziva zakonodavno tijelo da osigura pojednostavljenje mjera i ističe potrebu za izbjegavanjem prekomjerne regulacije; traže se i financijska sredstva za poboljšanje regionalnih i lokalnih administrativnih kapaciteta;

52.

u vezi s tim napominje i da dugotrajni postupci javne nabave znatno otežavaju provedbu projekata u okviru zadanih rokova ili razdoblja financiranja;

53.

u cilju jačanja konkurentnosti EU-a i njegovih lokalnih i regionalnih vlasti, poziva i na prilagodbu pravila EU-a o državnim potporama kako bi se u svim regijama osigurali ravnopravni uvjeti za ulaganja u buduće tehnologije i njihovu proizvodnju;

54.

smatra da bi trebalo razmotriti i dodatne mogućnosti za pojednostavljenje zahtjeva i upravljanja u području uredaba o strukturnim fondovima. Predlaže da Komisija i države članice utvrde administrativna opterećenja, uzimajući u obzir značajke, razlike i ciljeve regija pri definiranju potpora. Na primjer, trebalo bi poboljšati usklađenost različitih fondova na europskoj razini i njihovu komplementarnost s nacionalnim i regionalnim financiranjem; Također naglašava posebne značajke najudaljenijih regija, ruralnih područja i područja s prirodnim poteškoćama i/ili demografskim izazovima te poziva na predviđanje odstupanja od određenih obveza koje u većini slučajeva mogu učinkovito preuzeti samo korisnici s većim proračunom, boljom opremom i većim brojem stanovnika. Osim toga, trebalo bi i dugoročno predvidjeti fleksibilnu upotrebu sredstava, kao što je bilo omogućeno radi odgovora na pandemiju bolesti COVID-19. To bi, s jedne strane, smanjilo administrativno opterećenje, a s druge strane, od pojednostavnjenja bi koristi posebno imale manje općine i poduzeća;

55.

smatra da bi potencijalni Fond za europsku suverenost, kao odgovor na Zakon SAD-a o smanjenju inflacije, po uzoru na Europski fond za strateška ulaganja trebao podupirati europska poduzeća u obliku jamstava, iskorištavanjem oslobođenih proračunskih sredstava, ali uz poboljšanu geografsku ravnotežu kojom bi se o slabije razvijenim područjima vodilo računa na pravedan i fleksibilan način.

---

(1)  Vidjeti stranicu 16. ovoga Službenog lista.

(2)  Mišljenje Europskog odbora regija – Sljedeća generacija vlastitih sredstava za proračun EU-a (SL C 79, 2.3.2023., str. 99.).

(3)  Mišljenje Europskog odbora regija – Osiguravanje učinkovitosti ETS-a i CBAM-a za gradove i regije EU-a (SL C 301, 5.8.2022., str. 116.).

(4)  Mišljenje Europskog odbora regija – Uloga gradova i regija EU-a u obnovi Ukrajine (SL C 498, 30.12.2022., str. 12.), točka 3.

(5)  „Jačanje demokracije u Europi: oslobađanje potencijala milijun političara i političarki lokalne i regionalne razine”, Europski odbor regija, str. 6.

(6)  154. plenarno zasjedanje OR-a, 15.3.2023. – Dodatak 1., Detaljni nacrt proračuna OR-a za 2024., COR-2023-00005-01-00-NB-REF, str. 9.

(7)  Konferencija o budućnosti Europe, Izvješće o konačnom ishodu, svibanj 2022., čiji prijedlozi uključuju jačanje predstavničke demokracije „ne samo tijekom europskih izbora već i prije nacionalnih, regionalnih i lokalnih izbora” (prijedlog 38.4.), sudjelovanje u pitanjima zdravstvene unije (prijedlog 10.2.) i osnivanje lokalnih vijeća mladih (prijedlog 36.8.).

(8)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).