Izvjestitelj:

Felipe MEDINA MARTÍN

Odluka Plenarne skupštine	25.1.2023.
Pravna osnova	pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini	26.6.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju	12.7.2023.
Plenarno zasjedanje br.	580
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani)	151/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Cilj je EGSO-a ovim mišljenjem procijeniti utjecaj energetske krize nakon pandemije bolesti COVID-19 i ruske ratne agresije na Ukrajinu na europska poduzeća, njihove radnike i sve europske građane. EGSO napominje da su se u cijelom gospodarstvu pojavili brojni problemi, kao što su neproporcionalno povećanje troškova proizvodnje, reorganizacija lanaca opskrbe, poteškoće u opskrbi hranom i drugom robom, povećanje troškova ulaganja i gubitak kupovne moći europskih kućanstava.

1.2.

EGSO izražava zabrinutost zbog visoke razine inflacije u Europi nastale zbog troškova energije i sirovina, a zatim i cijena usluga i industrijskih proizvoda. Inflacija u Europi na najvišoj je razini od uvođenja eura. EGSO poziva europske institucije da uspostave kontrolne mehanizme kao što su oni utvrđeni u dokumentu Europske organizacije za zaštitu potrošača (BEUC). To bi, na primjer, trebalo uključivati potpunu provedbu mjera navedenih u Nacrtu uredbe Vijeća, u kojem se predviđa važna reforma i restrukturiranje tržišta električne energije. EGSO poziva države članice EU-a da provode već donesene akte EU-a, kao što je paket „Čista energija za sve Europljane”, koji doprinosi ubrzavanju zelene tranzicije i produbljivanju unutarnjeg tržišta.

1.3.

EGSO smatra da je potrebno hitno reformirati revidirani privremeni okvir EU-a za krize s obzirom na golema povećanja troškova uzrokovana ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Osim toga, preporučuje primjenu privremenog okvira za mjere državne potpore u kojem bi se potpore predviđene Uredbom o energetskoj krizi i okvirom za oporavak i otpornost primjenjivale na sve sektore pogođene energetskom krizom, s posebnim naglaskom na ključnim sektorima, kako se ne bi ugrozila sposobnost mnogih poduzeća da prežive i kako bi se izbjegao negativan utjecaj na troškove života potrošača i na njihovu sposobnost svakodnevne nabave osnovnih proizvoda. Osim toga, EGSO ponovno poziva na primjenu takozvanog „zlatnog pravila” kako bi se omogućila potrebna javna ulaganja.

1.4.

EGSO smatra da bi kućanstva i ključni sektori trebali imati koristi od planova za smanjenje učinaka visokih cijena energije. Iako je u nekim sektorima zabilježena vrlo visoka dobit, sa znatnim povećanjem od 26,8 % u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, došlo je do značajnog povećanja broja stečajnih prijava u EU-u sa stopom od 113,1, što je najviša ikad zabilježena razina, prema indeksu koji je Eurostat upotrijebio za mjerenje razine stečaja u EU-u u usporedbi s referentnom vrijednošću 100 u 2015. EGSO poziva Komisiju i države članice da porade na tome da se osigura da kućanstva i ključni sektori mogu kontinuirano nabavljati energiju ako se primjenjuju mjere za smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja. Kako ističe ESB (1), istodobno su neka poduzeća, uglavnom u energetskom sektoru, u sjeni postojeće inflacije povećala svoju dobit. Dobit u tom sektoru nastavila je poticati inflaciju u EU-u i tim se problemom treba pozabaviti.

1.5.

Energetska kriza utjecala je na gospodarstvo u vidu visoke inflacije, slabog gospodarskog rasta, velikog pritiska na javne financije i kupovnu moć kućanstava i poduzeća, kao i u vidu gubitka vanjske gospodarske konkurentnosti. Na temelju preporuka ESB-a EGSO predlaže uspostavu trostrukog zelenog kriterija (engl. Green triple-T) kako bi se osiguralo da buduće intervencije budu prilagođene, ciljane i otporne na tranziciju (engl. tailored, targeted and transition-proof). Neselektivnim cjenovnim mjerama kao što je ograničenje cijena određene hrane dugoročno bi se samo produljilo razdoblje visoke inflacije.

1.6.

Stalna visoka inflacija, posebno u vezi s cijenama energije, uzrokuje opći gubitak kupovne moći europskih radnika i radnica, potrošača i poduzeća, što utječe na životne uvjete mnogih obitelji, domaću potražnju i rast. To, zajedno s održavanjem monetarne politike koja se temelji na povećanju kamata, također negativno utječe na mnoga poduzeća. EGSO smatra da je socijalni dijalog u energetskom sektoru važan za donošenje odgovarajućih odluka na nacionalnoj razini.

1.7

EGSO poziva vlade da potiču provedbu mjera uštede energije i energetske učinkovitosti u poduzećima i kućanstvima koje bi omogućile trajno smanjenje potražnje za energijom. U tom bi pogledu trebalo poticati širenje upotrebe energije iz obnovljivih izvora (uspostavom potrebnih zakonskih i fiskalnih uvjeta, uključujući uvođenje „zlatnog pravila za ulaganja”) kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Trenutačno bi stanje trebalo iskoristiti kao poticaj za ubrzanje dekarbonizacije gospodarstva EU-a. Mjere bi trebale biti popraćene jamstvima da neće doći do delokalizacije, povezanima s financijskom potporom. Vrijeme je da se provedu potrebna ulaganja (i uspostave fiskalni okvirni uvjeti) u europsku energetsku transformaciju kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Osim toga, EGSO smatra da bi trebalo nastaviti s predloženim izmjenama plana REPowerEU kako bi se pojednostavnilo i ubrzalo izdavanje dozvola za postavljanje infrastrukture za energiju iz obnovljivih izvora. U tom kontekstu EGSO potiče EU i države članice da razmotre kako cijena koja se plaća za višak energije unesene u mrežu može omogućiti održiva ulaganja kako bi se maksimalno povećao kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i njezino dijeljenje kad ona premaši vlastite potrebe. Restrukturiranje energetskog tržišta trebalo bi biti u skladu s dugoročnim programom Europske komisije kako bi se izbjegli budući poremećaji u opskrbi energijom i pretjerano visoke cijene.

2.   Opće napomene

2.1.

Val inflacije zahvatio je cijelu Europu, pri čemu se jasno mogu razlikovati dvije faze. Do prve je došlo u razdoblju oporavka nakon ograničenja kretanja stanovništva zbog pandemije bolesti COVID-19. Naglo oživljavanje svih sektora prouzročilo je uska grla u lancima opskrbe zbog kojih su se povećali troškovi sirovina i prijevoza tereta. Cijene sirovina porasle su za 101 % od siječnja 2020. do ožujka 2022. (2), a vozarine za 545 % u istom razdoblju (3).

2.2.

Do druge faze inflacije došlo je zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu u veljači 2022. i rata koji je uslijedio nakon toga. Taj je udarac uglavnom pogodio energente i određene proizvode čiji su glavni dobavljači za EU bile Rusija i Ukrajina, kao što su prirodni plin, pšenica, suncokretovo ulje i gnojiva. Od veljače do travnja 2022. cijene te robe povećale su se za 18,6 %, 16,8 %, 38,6 % odnosno 16,7 % (4). Ti su troškovi u međuvremenu ograničeni, no u ožujku 2023. MMF-ov indeks cijena sirovina bio je za 40,9 % veći nego u siječnju 2020., dok je za troškove prijevoza bio veći za 3,6 %.

2.3.

Ta su se kretanja u svjetskom i europskom gospodarstvu odrazila u obliku inflacije. Godišnja stopa promjene harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) (5) u europodručju dosegnula je u listopadu 11,5 % (Eurostat). To su vrijednosti koje nisu zabilježene od prošlog stoljeća i koje se, unatoč nižim stopama posljednjih mjeseci (u ožujku 2023. stopa je iznosila 8,3 %), vrlo teško smanjuju. Dokaz da cjenovni šok nije prolazne prirode, kako se prvotno mislilo, jest činjenica da je temeljna inflacija (isključujući energiju) u porastu u većem dijelu Europe. To može značiti da ESB-ova monetarna politika ne donosi očekivane rezultate.

3.   Utjecaj inflacije na europsko gospodarstvo

3.1.

EGSO napominje da su se gospodarski izgledi pogoršali nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Očekuje se da će u narednim godinama gospodarski trend (6) biti obilježen usporavanjem u odnosu na 2022., iako se ta predviđanja poboljšavaju iz mjeseca u mjesec. Europska komisija ove je zime procijenila da će rast BDP-a EU-a u cjelini iznositi 0,8 % u 2023. i skromnih 1,6 % u 2024., ali u nedavnoj proljetnoj prognozi ti su postotci povećani na 1,0 % odnosno 1,7 %. Ujedno se očekuje postupno smanjenje inflacije, iako će ono biti sporije nego što se prvotno očekivalo (9,2 % u 2022., 6,7 % u 2023. i 3,1 % u 2024.). Tržište rada bit će pod pritiskom zbog niskog rasta, a javni dug će rasti, između ostaloga zbog brzog rasta kamatnih stopa ESB-a, što će dovesti do pritiska na proračune u većini država članica.

3.2.

Visoka inflacija najviše je pogodila 96,5 milijuna Europljana koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ukupno 41 % ispitanika Eurobarometra navodi cijene, inflaciju i troškove života kao jedan od najvažnijih problema s kojima se suočava njihova zemlja, a slijede zdravstvo (32 %) i gospodarska situacija (19 %).

3.3.

U EU-u je, uslijed donošenja odgovarajućih političkih odluka, došlo do gotovo potpunog prekida opskrbe plinom iz Rusije, a gotovo polovina država članica u većoj je ili manjoj mjeri pogođena smanjenim isporukama. Sve veća inflacija i cijene osnovnih proizvoda, manjak radne snage i poremećaji u globalnim lancima opskrbe negativno utječu na europske lance opskrbe hranom i neprehrambenim proizvodima. Prema gospodarskoj prognozi OECD-a globalni rast naglo će usporiti na oko 2,2 % u 2023.

3.4.

ESB smatra da je povećanje cijena energije odgovorno za dvije trećine razlike u inflaciji u europodručju. Prema navodima Komisije, od 2019. do 2022. povećanje profitnih marži u energetskom sektoru (u kojem su plaće porasle za samo 6 %) iznosilo je 54 %. Opći gubitak kupovne moći europskih radnika i radnica, potrošača i poduzeća ne samo da utječe na životne uvjete mnogih obitelji već bi, ako se ne popravi, mogao utjecati i na domaću potražnju i rast, a time i na druge poslovne sektore, a sve to zbog kontinuirane monetarne politike povećavanja kamatnih stopa. EGSO smatra da je socijalni dijalog u energetskom sektoru važan za donošenje odgovarajućih odluka na nacionalnoj razini.

3.5.

Dok su potrošačke cijene u Europi općenito rasle, plaće su se manje mijenjale, što je smanjilo kupovnu moć europskih građana, posebno onih najranjivijih, koji nemaju sredstva kojima bi se zaštitili od inflacije. Naime, već su uočene promjene u ponašanju potrošača zbog gubitka kupovne moći kućanstava, koja se suočavaju s krizom povećanih troškova života povezanom s naglim porastom iznosa računa za energiju i učinkom inflacije. Instrumenti koje države članice primjenjuju za zaštitu potrošača u ranjivim kućanstvima vrlo su različiti, a u nekim je slučajevima njihova učinkovitost ograničena. Europska komisija trebala bi razmotriti mogućnost uspostave minimalnih standarda koje bi regulatorna tijela i oblikovatelji politika trebali primjenjivati kako bi zaštitili i podržali potrošače u ranjivim kućanstvima.

3.6.

Jedan od sektora koji su najviše pogođeni kombiniranim utjecajem pandemije i rata jest proizvodnja hrane (poljoprivreda, stočarstvo i prehrambena industrija) i njezina distribucija krajnjem potrošaču. Blizina rata i njegov utjecaj na tržišta energije i sirovina uzrokuju razlike u cijenama poljoprivrednih proizvoda između europskih i međunarodnih tržišta, na kojima su najviše porasle europske cijene. Stoga je prema mjesečnom prikazu cijena robe (Commodity price dashboard) iz travnja 2023. stopa rasta cijena većine europskih poljoprivrednih proizvoda viša od stope rasta cijena u svijetu, posebno kad je riječ o mesnim proizvodima. Takva kretanja imaju tri važne posljedice. Prva je da je europsko stanovništvo trenutačno izloženo većoj inflaciji u pogledu svih osnovnih proizvoda. Druga je posljedica gubitak međunarodne konkurentnosti europskih prehrambenih proizvoda, a treća ta da su cijene koje se plaćaju poljoprivrednicima porasle zbog viših troškova proizvodnje.

3.7.

Ruska ratna agresija na Ukrajinu izazvala je goleme probleme u lancu opskrbe hranom. Osim sve većih troškova energije, povećane su cijene ključnih inputa (hrana za životinje, gnojiva) i došlo je do nestašice određenih osnovnih proizvoda (npr. biljnih ulja) potrebnih za održavanje potpuno funkcionalnog lanca opskrbe. Domino-efekt rasta troškova dovodi do odluka o smanjenju proizvodnje gnojiva, što će prouzročiti dodatan porast cijena. Suše tijekom ljeta 2022. i dosadašnje u 2023. u cijeloj Europi uzrokuju znatne cjenovne pritiske zbog smanjenja dostupne ponude.

3.8.

Neki ključni sektori, što uključuje njihova poduzeća i radnike, koji ne mogu zaustaviti svoju djelatnost bez obzira na situaciju, suočavaju se s dvostrukim opterećenjem: manje je potrošača koji su voljni platiti, a troškovi rastu, osobito vrtoglavo visoki računi za energiju. Poduzeća u prehrambenom sektoru pokušala su ograničiti povećanje troškova kako bi osigurala konkurentne cijene za potrošače, a sada se boje potrošačke krize (Hidalgo, M., 2023. (7); Eurocommerce, 2023.). (8)OME Informe Trimestral 2023T3 (bde.es).

da su se marže u prehrambenom lancu smanjile za 25 % od 2021., iz čega je jasno da je kretanje profitnih marži vrlo heterogeno. Kako ističe ESB (9), istodobno su neka poduzeća, uglavnom u energetskom sektoru, u sjeni postojeće inflacije povećala svoju dobit. Dobit u tom sektoru nastavila je poticati inflaciju u EU-u i tim se problemom treba pozabaviti.

3.9.

Španjolska središnja banka (10) upućuje na vrlo pozitivne učinke koje je takozvana „iberijska iznimka” („iberijski mehanizam”) imala na sustav određivanja cijena na tržištu električne energije, a govori se i o pozitivnom, makar ograničenijem, učinku smanjenja PDV-a na cijene hrane i goriva, iako se dodaje da bi mjera manje koštala da je bila usmjerena na pomoć obiteljima s nižim dohotkom. Španjolska središnja banka spominje i pozitivan učinak povećanja minimalne međusektorske plaće, mirovina i minimalnog ključnog dohotka koja je španjolska vlada uvela, a koja su ublažila učinke inflacije na kućanstva s nižim dohotkom.

4.   Utjecaj povećanja troškova energije na profitabilnost europskih poduzeća

4.1.

Veleprodajne cijene električne energije i plina povećale su se do petnaest puta od početka 2021., što je imalo ozbiljne posljedice za potrošače i poduzeća. Europske vlade odgovorile su nizom politika. Jedna vrsta politike usmjerena je na ublažavanje utjecaja povećanih troškova na potrošače i poduzeća. Drugim mjerama nastoji se stabilizirati i smanjiti veleprodajne cijene te osigurati energetsku sigurnost. EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da provedu sveobuhvatnu reformu strukture tržišta električne energije i sustava izračuna cijena električne energije u skladu s mišljenjem TEN/793 (11).

4.2.

Cijene energije mogu utjecati na troškove poduzeća na razne načine. Prvo, troškom same opskrbe električnom energijom, drugo, neizravno, zbog utjecaja na ostatak lanca opskrbe i, treće, u obliku svih financijski posljedica koje iz njih proizlaze. Na primjer, u studiji Španjolske središnje banke objavljenoj ex ante u proljeće 2022. (12) procijenjeno je da bi kumulativno povećanje troškova energije za poduzeća od 25 % utjecalo na smanjenje njihova BDV-a za 1,6 % u 2023. Međutim, to je prosječni učinak. U studiji je utvrđeno da su neki sektori više pogođeni od drugih, a najveće koristi ima industrija nafte i prirodnog plina. Sektori koji će pretrpjeti najveće posljedice jesu ribarstvo i akvakultura, kopneni promet, pomorski promet i promet unutarnjim plovnim putovima, trgovina i popravak motornih vozila, poljoprivreda i stočarstvo, obrazovanje, zračni prijevoz, poslovanje nekretninama, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih derivata, zdravstvene djelatnosti te socijalne i ugostiteljske usluge. Neki od tih sektora u pandemiji su se pokazali kao važni za neometano funkcioniranje gospodarstva EU-a. Mnogi od najviše pogođenih sektora nisu intenzivni korisnici električne energije u svojim proizvodnim aktivnostima, ali jesu veliki potrošači.

4.3.

Osim izravnog i neizravnog učinka na BDV poduzeća (marže), još jedan oblik utjecaja jest financijska ranjivost. U izvješću Španjolske središnje banke navedeni su najviše pogođeni sektori. Postoji skupina posebno ranjivih sektora koji ne bi bili samo prezaduženi, već bi 2023. imali i negativnu profitabilnost: trgovina i popravak motornih vozila, kopneni prijevoz i cjevovodni transport, ribarstvo i akvakultura, poljoprivreda i stočarstvo te proizvodnja tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda.

4.4.

S obzirom na smanjenje uskladištenih zaliha prirodnog plina u Europi – popunjenost skladišta u svibnju 2023. iznosila je 68 % (13) – suočit ćemo se s dodatnim izazovima u upravljanju energetskom politikom. Još uvijek postoji razlika između količina koje su se prethodno isporučivale iz Rusije i količina koje isporučuju alternativni dobavljači te stoga nije vjerojatno da će se cijene ubrzo smanjiti. Ono što se dogodilo jest znatno smanjenje potražnje. Visoke cijene energije dovode do smanjenja konkurentnosti naše industrije i naših lanaca opskrbe, što pak potiče eksternalizaciju aktivnosti izvan teritorija EU-a, čime se smanjuje strateška neovisnost bloka. Posebno je velik utjecaj na kućanstva, osobito ona najranjivija, i raste udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili koji žive u siromaštvu. Taj će se trend nastaviti barem do 2024. (14). EGSO preporučuje niz mjera za rješavanje tih pitanja, među ostalim zajamčene lokacije povezane s financijskom potporom, daljnje mjere potrebne za uštedu energije i energetsku učinkovitost kako bi poduzeća smanjila potražnju, ogromna ulaganja i potrebne fiskalne okvirne uvjete za širenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora radi smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima.

4.5.

Stoga zbog naglog porasta troškova energije mnoga poduzeća i kućanstva sve više zapadaju u situaciju koja bi mogla ugroziti njihov opstanak. Iako je zima bila relativno topla, ne možemo očekivati da će okolišni uvjeti uvijek biti povoljni. Stoga bi trebalo poduzeti posebne mjere za zaštitu posebno ranjivih kućanstava.

4.6.

U slučaju poduzeća, golema povećanja troškova poslovanja u kombinaciji s nesklonošću potrošača da troše u nekim slučajevima dovode i do prisilne delokalizacije. Međutim, to ne mogu učiniti poduzeća koja pružaju osnovne usluge kupcima i ostatku lanca opskrbe i koja ne mogu jednostavno zaustaviti svoje poslovanje zbog povećanja cijena energije.

4.7.

Iako se velik broj sektora i njihovih radnika smatrao ključnim za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, to im je priznanje u trenutačnoj energetskoj krizi potpuno izostalo. Države članice dosad nisu pružile posebnu potporu mnogima od tih sektora. Poduzeća i radnici u tim sektorima uložili su napore kako bi potrošače zaštitili od vlastitih marži i teško im je na kupce prenijeti punu cijenu vrtoglavog povećanja računa za energiju. To nije situacija koja se dugoročno može održati. Isto tako, EGSO smatra da vlade ne štite građane jednakim intenzitetom kao u vrijeme pandemije.

4.8

Mnoga poduzeća puno ulažu u smanjenje potrošnje energije i povećanje kapaciteta za bolji pristup energiji iz obnovljivih izvora. EGSO smatra da poduzeća mogu pridonijeti ubrzanju elektrifikacije prometa i zamjeni plina koji se upotrebljava za grijanje, što im daje ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i ciljevima EU-a u području energije iz obnovljivih izvora do 2030. Međutim, za to će biti potreban povoljan regulatorni okvir, kao što su izdavanje dozvola i borba protiv destimulirajućih cjenovnih mjera za proizvodnju veće količine energije.

4.9.

EGSO naglašava važnost usklađivanja obveza iz plana REPowerEU i obveza povezanih s energetskim svojstvima zgrada s potporom i sposobnošću subjekata da snose troškove znatnih ulaganja koja one podrazumijevaju. Mjere će biti važne za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, ali obveze bi trebale biti povezane s dostupnošću financiranja – i javnog i privatnog. Restrukturiranje energetskog tržišta trebalo bi biti u skladu s dugoročnim programom Europske komisije kako bi se izbjegli budući poremećaji u opskrbi energijom i pretjerano visoke cijene. Trebalo bi razmotriti i osposobljavanje radne snage koja bi bila uključena u taj sektor.

Isto tako, EGSO smatra da bi oba programa ujedno trebala odražavati praktične aspekte povezane s dostupnošću opreme i kvalificirane radne snage, posebno u pogledu obveza postavljanja postaja za brzo punjenje vozila ili infrastrukture za alternativna goriva. Potrebno je osigurati da se sredstva isplaćena u okviru novih prijedloga mogu iskoristiti kako bi se osiguralo da se ta tranzicija može provesti na vrijeme.

---

(1)  Studija ESB-a o inflaciji, 2023.

(2)  MMF-ov indeks cijena sirovina. Dostupno na: https://www.imf.org/en/Research/commodity-prices.

(3)  Freightos Baltic Index. Dostupno na: https://fbx.freightos.com/.

(4)  MMF-ov indeks cijena sirovina. Dostupno na: https://www.imf.org/en/Research/commodity-prices.

(5)  Eurostat. Dostupno na: https://ec.europa.eu/.

(6)  https://economy-finance.ec.europa.eu/economic-forecast-and-surveys/economic-forecasts/spring-2023-economic-forecast-improved-outlook-amid-persistent-challenges_hr.

(7)   Margins and profits of Spanish food retailers in 2022 (Marže i dobit španjolskih trgovaca hranom na malo u 2022.).

(8)  Španjolska vlada nedavno je u svojem prvom izvješću opservatorija za marže objavila

(9)  Studija ESB-a o inflaciji, 2023.

(10)  https://www.bde.es/f/webbe/SES/Secciones/Publicaciones/PublicacionesAnuales/InformesAnuales/22/Files/InfAnual_2022_En.pdf.

(11)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) 2019/943 i (EU) 2019/942 te direktiva (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 radi poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji (COM(2023) 148 final – 2023/0077 (COD)) (SL C 293, 18.8.2023., str. 112.).

(12)  Dostupno na: https://www.bde.es/f/webbde/Secciones/Publicaciones/InformesBoletinesRevistas/InformesEstabilidadFinancera/22/IEF_2022_1_Rec1_4.pdf.

(13)  Informacije su dostupne na: https://agsi.gie.eu/data-overview/eu.

(14)   EIU (2023): Energy crisis will erode Europe’s competitiveness in 2023 (Energetska kriza uništit će konkurentnost Europe u 2023.). Dostupno na: https://www.eiu.com/n/energy-crisis-will-erode-europe-competitiveness-in-2023/.