EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2023.

COM(2023) 461 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Polugodišnje izvješće o provedbi operacija uzimanja zajmova, upravljanja dugom i povezanog davanja zajmova u skladu s člankom 12. Provedbene odluke Komisije C(2022)9700

































1. siječnja 2023. – 30. lipnja 2023.

Sadržaj

1.Uvod

2.Provedba operacija uzimanja zajmova u prvoj polovini 2023.

3.Trošak financiranja i salda likvidnosti

4.Ostale prekretnice u prvoj polovini 2023.

5.Mjere za daljnji razvoj ekosustava obveznica EU-a

6.Izgledi za izdavanje za drugu polovinu 2023.

7.Zaključak

Prilog: EU-ova strategija financiranja – ciljevi, sredstva i pokazatelji provedbe

1.Uvod

Komisija već više od 40 godina uzima zajmove u ime Europske unije. Zbog provedbe opsežnih programa, kao što su SURE 1 , NextGenerationEU i instrument makrofinancijske pomoći + za Ukrajinu, u posljednje tri godine korjenito se izmijenila prisutnost EU-a na europskim tržištima kapitala i način na koji EU koristi ta tržišta. Nepodmirene obveze EU-a koje proizlaze iz izdavanja obveznica trenutačno iznose nešto više od 400 milijardi EUR, od čega je oko 370 milijardi EUR izdano nakon 2020.

Komisiji je trebala potpuno nova taktika za uspješno financiranje izdavanja obveznica tih razmjera. Kad je uspostavila program NextGenerationEU, osmislila je diversificiranu strategiju financiranja po uzoru na strategije najvećih državnih izdavatelja europodručja. U skladu s najboljom praksom tih izdavatelja, u diversificiranoj strategiji financiranja upotrebljavaju se različiti instrumenti financiranja (obveznice EU-a i kratkoročne obveznice EU-a) i tehnike financiranja (sindiciranja i dražbe) kako bi se zadovoljile dugoročne i kratkoročne potrebe za financiranjem.

Područje primjene diversificirane strategije financiranja prošireno je u prosincu 2022. kako bi Komisija prednosti te fleksibilnije i troškovno učinkovitije strategije upravljanja dugom iskoristila i za instrument makrofinancijske pomoći + za Ukrajinu i druge potencijalne buduće programe uzimanja i davanja zajmova, odnosno kako bi se uveo jedinstven pristup financiranju za sve EU-ove programe uzimanja i davanja zajmova. Komisija u okviru tog jedinstvenog pristupa financiranju izdaje obveznice EU-a s jedinstvenom oznakom umjesto zasebno označenih izdanja po politici, kao što je to bio slučaj u prošlosti.

U ovom polugodišnjem izvješću sastavljenom u skladu s člankom 12. Provedbene odluke Komisije C(2022) 9700 daje se pregled prvih šest mjeseci provedbe jedinstvenog pristupa financiranju. U njemu se ne ocjenjuje način na koji su primici iskorišteni, među ostalim za zelene rashode, jer će to biti predmet zasebnih izvješća u skladu s uredbama za svaki pojedini instrument. Razmatraju se i mjere koje Komisija poduzima za daljnji razvoj ekosustava obveznica EU-a kako bi se povećala njihova likvidnost i postigao tržišni tretman koji odražava iznose izdanja i kreditnu snagu EU-a. Konačno, u njemu se iznose izgledi za izdavanje obveznica EU-a u drugoj polovini 2023.

U Prilogu ovom izvješću predstavljena je i sveobuhvatna strategija upravljanja dugom kojom se Komisija vodi pri primjeni jedinstvenog pristupa financiranju. Komisija ju je oblikovala kao odgovor na preporuku Europskog revizorskog suda (Revizorski sud) da oblikuje takvu strategiju i odredi pokazatelje za praćenje njezine primjene. Ciljevi i sredstva na kojima se strategija temelji navedeni su u Prilogu, zajedno s pokazateljima koje će Komisija upotrebljavati za praćenje njezine primjene.

Polugodišnje izvješće dio je redovitog informiranja Parlamenta i Vijeća, kojim se osigurava transparentnost i odgovornost u provedbi EU-ovih operacija upravljanja dugom. Budući da diversificirana strategija financiranja postaje glavni pristup EU-a operacijama uzimanja i davanja zajmova na temelju Financijske uredbe, ovo izvješće i sva buduća izvješća pripremat će se u skladu s člankom 220.a Financijske uredbe, kojim se propisuje redovito i sveobuhvatno obavješćivanje o svim aspektima EU-ove strategije uzimanja zajmova i upravljanja dugom.

2.Provedba operacija uzimanja zajmova u prvoj polovini 2023.

Komisija je u prvoj polovini 2023. nastavila primjenjivati jedinstveni pristup financiranju radi djelotvornog i učinkovitog prikupljanja sredstava na tržištima. Tako je unatoč volatilnosti tržišta uspjela na vrijeme ispuniti sve obveze isplate u okviru instrumenta NextGenerationEU i instrumenta makrofinancijske pomoći +. Isto tako, iznosi i dospijeća izdanja ostali su unutar unaprijed zadanih parametara, a uvjeti financiranja bili su u skladu s uvjetima izdavatelja EU-ove veličine i povoljnog rejtinga. U odjeljcima u nastavku navode se neki od ključnih elemenata Komisijinih operacija uzimanja i davanja zajmova u prvoj polovini 2023. Dodatne pojedinosti o primjeni Komisijine strategije financiranja u tom razdoblju navedene su u Prilogu.

Izvršenje plana financiranja za prvu polovinu 2023.

Komisija je u prosincu 2022. najavila plan financiranja za razdoblje od siječnja do kraja lipnja 2023. Bio je to prvi plan financiranja koji nije obuhvaćao samo instrument NextGenerationEU, nego i druge programe uzimanja i davanja zajmova, ponajprije instrument makrofinancijske pomoći + za Ukrajinu.

Komisija je u prvoj polovini 2023. najavila dugoročne operacije financiranja u vrijednosti do 80 milijardi EUR i naposljetku izdala 78 milijardi EUR u obveznicama EU-a, s prosječnim dospijećem od oko 14 godina. Kombinirala je sindiciranja (60 %) i dražbe (40 %). Ukupno 15 transakcija raspoređeno je na razdoblje od svih šest mjeseci kako bi se zajamčila redovita prisutnost na tržištu. U prvoj polovini 2023. provedeno je više transakcija nego u drugoj polovini 2022. jer je ciljna vrijednost financiranja bila veća u prvoj polovini 2023. (do 80 milijardi EUR u prvoj polovini 2023., u usporedbi s 50 milijardi EUR u drugoj polovini 2022.). Iznos transakcija u prosjeku je bio niži zbog otežanih i nestabilnih tržišnih uvjeta u prvoj polovini 2023.

Nakon transakcija provedenih u prvih šest mjeseci 2023., ukupni nepodmireni iznos obveznica EU-a dosegnuo je nešto više od 400 milijardi EUR, od čega je više od 44 milijarde EUR prikupljeno izdavanjem zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU. U prvoj polovini 2023. Komisija je prikupila 7 732 milijarde EUR zamjenjivim izdanjima dviju postojećih zelenih obveznica. Te dvije transakcije povećale su nepodmireni iznos tih dviju obveznica te time pridonijele razvoju vrlo likvidne krivulje zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU u okviru programa koji bi mogao postati najveći program zelenih obveznica u svijetu.

U prvoj polovini 2023. Komisija je također na dražbama organiziranima dvaput mjesečno izdala tromjesečne i šestomjesečne obveznice EU-a da bi zadovoljila potrebe za kratkoročnim financiranjem, pri čemu je nepodmireni iznos kratkoročnih obveznica EU-a na kraju lipnja 2023. bio 18,7 milijardi EUR. Na 12 dražbi izdane su 24 kratkoročne obveznice EU-a prosječne pojedinačne vrijednosti od oko 1 milijarde EUR.

Isplate

Zahvaljujući tim transakcijama EU je uspio nesmetano financirati planove za oporavak i otpornost država članica pravodobnom isplatom primitaka. Komisija je izvršila sve isplate državama članicama u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost odmah po dospijeću, u prosjeku unutar šest radnih dana od odobrenja isplate. Nije bilo kašnjenja.

U prvoj polovini 2023. Komisija je državama članicama isplatila 14,7 milijardi EUR u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, od čega 12,7 milijardi EUR u obliku bespovratne pomoći i 2,0 milijarde EUR u obliku zajmova. Komisija je osim toga u prvoj polovini 2023. prenijela 6,9 milijardi EUR u proračun EU-a kao doprinos programima kao što su Obzor Europa, fond InvestEU, ReactEU, Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu (RescEU), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Fond za pravednu tranziciju.

Sveukupno, od početka primjene instrumenta NextGenerationEU u ljeto 2021. Komisija je stavila na raspolaganje 184,2 milijarde EUR: 153,4 milijarde EUR u obliku bespovratne pomoći i zajmova za države članice (106,3 milijarde EUR bespovratne pomoći i 47,1 milijarda EUR zajmova) u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost te 30,9 milijardi EUR za druge programe potrošnje financirane iz instrumenta NextGenerationEU.

Osim tih isplata za instrument NextGenerationEU, Komisija je u prvoj polovini 2023. isplatila 9 milijardi EUR Ukrajini u okviru programa makrofinancijske pomoći +, što je financirano izdavanjem obveznica na temelju jedinstvenog pristupa financiranju. Komisija je sveukupno u prvoj polovini 2023. isplatila oko 30 milijardi EUR za instrument NextGenerationEU i program makrofinancijske pomoći + Ukrajini. Na tempo isplata u okviru instrumenta NextGenerationEU utjecala je činjenica da države članice trenutačno revidiraju planove za oporavak i otpornost. U skladu s pravnim okvirom države članice mogu zatražiti dodatne zajmove do kolovoza 2023., a Komisija mora dodijeliti preostalih 30 % bespovratne pomoći i dodatnih zajmova do kraja 2023. Ujedno se moraju uzeti u obzir novi prioriteti plana REPowerEU i s time povezana dodatna sredstva. Sve države članice stoga su prionule revidiranju planova kako bi ispoštovale zakonske rokove i uzele u obzir nove prioritete.

Potražnja ulagatelja i likvidnost na sekundarnom tržištu

Unatoč volatilnosti kamatnih stopa u predmetnom razdoblju, transakcije su i dalje imale jaku tržišnu potporu te su sindicirane transakcije u prvoj polovini 2023. premašile ponudu za od 6 do 15 puta. EU ima uravnoteženu i diversificiranu bazu ulagatelja, u kojoj su dobro zastupljene različite vrste ulagatelja iz cijelog svijeta 2 .

Ta se velika potpora odražava u činjenici da su premije za nova izdanja 3 koje ulagatelji traže kao ustupak kad EU izdaje obveznice sindiciranjem stalno niske. U predmetnom su razdoblju premije za nova izdanja bile nešto niže nego u drugoj polovini 2022. Prosječni iznos premije za nova izdanja za operacije financiranja u prvoj polovini ove godine iznosio je nešto manje od 2 bazna boda, pri čemu je najmanja vrijednost bila 1 bazni bod, a najveća 3 bazna boda. Taj relativno skroman ustupak u pogledu cijene pri izdavanju odražava činjenicu da je EU u cijelom razdoblju ostao redovit i predvidljiv izdavatelj. U kombinaciji s kontinuirano velikom potražnjom ulagatelja to je znak da tržišta imaju povjerenje u EU i jamstvo da EU i dalje može uspješno plasirati obveznice.

Tromjesečni prihodi od obveznica EU-a i europskih državnih obveznica na sekundarnom tržištu (% nepodmirenog iznosa)

Izvor: Europska komisija, na temelju podataka društva Bloomberg.

Napomena: tržište europskih državnih obveznica (EGB) ovdje uključuje državne izdavatelje europodručja, Europski fond za financijsku stabilnost i Europski stabilizacijski mehanizam (ESM).

Podaci za to tržište nisu bili dostupni za prvo tromjesečje 2023.

Kad je riječ o nepodmirenim iznosima, likvidnost obveznica EU-a na sekundarnom tržištu i dalje je slična likvidnosti zabilježenoj na tržištima europskih državnih obveznica. U prvoj polovini 2023. likvidnost se povećala intenzivnim korištenjem postojećih linija financiranja: 70 % financiranja mobilizirano je na taj način. Usto su uvedene nove linije financiranja kako bi služile kao nove referentne linije na tržištu.

3.Trošak financiranja i salda likvidnosti

Trošak financiranja

U prvoj polovini 2023. troškovi upravljanja kamatama i dugom porasli su u skladu s općim tržišnim uvjetima. Procjenjuje se da je trošak financiranja 4 za razdoblje od siječnja do lipnja 2023. gotovo 3,2 %, u usporedbi s 2,6 % u prethodnom semestru.

Povećanje kamatnih stopa od početka 2022. za sve izdavatelje, pa i za EU, jedno je od najvećih zabilježenih na financijskim tržištima u prethodnim desetljećima. Kamatne stope za desetogodišnje obveznice EU-a povećale su se s 0,09 % u lipnju 2021., kad je izdana prva desetogodišnja obveznica instrumenta NextGenerationEU, na 1,53 % u svibnju 2022., 2,82 % u studenome 2022. i 3,05 % za posljednje izdanje u lipnju 2023. Slična povećanja zabilježena su za državne izdavatelje europodručja s visokim rejtingom. Primjerice, kamatne stope desetogodišnjih njemačkih državnih obveznica porasle su s oko –0,20 % u lipnju 2021. na gotovo 1,0 % u svibnju 2022., 2,56 % na kraju prosinca 2022. i 2,39 % u lipnju 2023. Kako bi reagirala na rekordno naglo povećanje troškova uzimanja zajmova, Komisija je u okviru preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. u sredini provedbenog razdoblja predložila uspostavu posebnog mehanizma isključivo namijenjenog za pokrivanje prekoračenja troškova kamata 5 .

Unatoč povećanoj likvidnosti, visokoj kreditnoj sposobnosti i stalnoj ponudi obveznica EU-a prinosi tih obveznica stalno su viši od prinosa obveznica velikih državnih izdavatelja. Prinosi obveznica EU-a razlikuju se od prinosa obveznica velikih državnih izdavatelja ponajviše zbog standardne tržišne prakse da se cijena obveznica EU-a određuje na temelju krivulje ugovora o razmjeni. Nedavna Bruegelova analiza 6 pokazala je da je određivanje cijena usporedbom s ugovorima o razmjeni glavni razlog za većinu premija koje, za razliku od izdavatelja europskih državnih obveznica, plaćaju EU i drugi izdavatelji obveznica čija se cijena određuje na sličan način, a ima naznaka da to utječe na čak 90 % premija.

Kretanja krivulje ugovora o razmjeni u odnosu na cijene obveznica velikih državnih izdavatelja ovisi o brojnim tehničkim i strukturnim čimbenicima koji nisu povezani s temeljnom kvalitetom obveznica ni učinkovitošću EU-ova programa izdavanja. Glavni od tih čimbenika je sklonost ulagatelja etabliranim državnim obveznicama koje se lako i jeftino mogu iskoristiti kao kolateral, koja je još izraženija u razdobljima tržišnog stresa. Ti su čimbenici bili itekako prisutni krajem prvog tromjesečja, nakon previranja u bankarskom sektoru u SAD-u i nakon što je banka UBS preuzela banku Credit Suisse u Europi 7 . Sa smanjenjem straha od financijske nestabilnosti, razlika u prinosu između obveznica lokalnih vlasti i nadnacionalnih obveznica (SSA) te europskih državnih obveznica vratila se na razine zabilježene početkom semestra. Razlika u prinosu između desetogodišnjih obveznica EU-a i desetogodišnjih njemačkih obveznica 30. lipnja 2023. iznosila je 62 bazna boda, što znači da se smanjila u odnosu na najvišu razinu od 83 bazna boda u ožujku 2023. te da je u skladu s razinama zabilježenima početkom semestra.

Kako bi se cijene obveznica EU-a uskladile s osnovnim iznosima, likvidnošću i kreditnom sposobnošću programa, Komisija poduzima mjere (vidjeti odjeljak 5.) za stvaranje uvjeta koji bi omogućili da se obveznicama EU-a trguje i njihova cijena određuje na sličan način kao u slučaju obveznica velikih, likvidnih državnih izdavatelja. Postizanje tog cilja ovisi i o tome hoće li sudionici na tržištu prilagoditi svoju praksu i ocjenu obveznica EU-a. Unatoč ohrabrujućim znakovima pomaka, taj bi proces mogao potrajati.

Upravljanje likvidnošću

Komisija je održala redovitu i predvidljivu prisutnost na financijskim tržištima u skladu s planom financiranja najavljenim u prosincu 2022., s planiranim datumima dražbi i sindiciranja. Međutim, novčani odljevi bili su sporiji nego što se izvorno planiralo, zbog čega je u prvoj polovini 2023. u prosjeku bilo više novčanih sredstava, prosječno 36,8 milijardi EUR u usporedbi s 25,1 milijardom EUR u prethodnom semestru. Komisija je izdavanjem kratkoročnih obveznica smanjila novčani priljev kako bi osigurala stalnu prisutnost na tržištu i što više ograničila povećanje novčanih salda.

Viši iznosi likvidne imovine nisu doveli do značajnih troškova za poduprte programe. Od siječnja do lipnja 2023. troškovi držanja novčanih sredstava iznosili su 23,3 milijuna EUR. Ti će se troškovi krajem 2023. proporcionalno razdijeliti među proračunom EU-a i korisnicima zajmova.

4.Ostale prekretnice u prvoj polovini 2023.

Europski revizorski sud 12. lipnja 2023. objavio je nalaze svojeg tematskog izvješća o operacijama upravljanja dugom u okviru instrumenta NextGenerationEU. U tom je izvješću Revizorski sud procijenio je li Komisija uspostavila djelotvorne sustave za upravljanje dugom nastalim radi financiranja instrumenta NextGenerationEU. U izvješću se daje sveobuhvatan pregled uspostave i dosadašnjeg vođenja EU-ovih operacija financiranja, uz korisne preporuke za buduće mjere.

Revizorski sud je zaključio da je: „Komisija u kratkom roku osmislila sustav upravljanja dugom kojim je omogućeno pravodobno pozajmljivanje financijskih sredstava potrebnih za primjenu instrumenta ,NextGenerationEU’ (…)” te da su „(…) troškovi zaduživanja odgovarali tržišnom položaju Komisije. Komisija je ispunila i sve ključne regulatorne zahtjeve u pogledu dužničkog portfelja i upravljanja rizicima.”

U izvješću se iznosi i pet preporuka za daljnja poboljšanja Komisijina upravljanja dugom: i. uspostava zasebne službe za analizu, upravljanje rizicima i izvješćivanje (engl. middle office), ii. jačanje uloge glavnog službenika za rizike, iii. provedba strategije radne snage, iv. utvrđivanje jasnih ciljeva u pogledu upravljanja dugom i povezanih pokazatelja i v. osiguranje dosljednosti dokumenata za internu upotrebu.

Preporuke Revizorskog suda koristan su doprinos Komisijinim nastojanjima da poboljša svoj položaj na tržištima kapitala (vidjeti odjeljak 5.). Komisija je već poduzela mjere za pravodobnu provedbu tih preporuka.

Ovim se izvješćem već odgovara na četvrtu preporuku Revizorskog suda, u kojoj se poziva na oblikovanje sveobuhvatne strategije upravljanja dugom na kojoj će se temeljiti Komisijina primjena jedinstvenog pristupa financiranju. U Prilogu ovom izvješću opisuje se takva strategija upravljanja dugom, počevši od glavnih ciljeva na kojima se temelji, kao i načini na koje Komisija primjenjuje svoje ključne instrumente. Strategija je potkrijepljena nizom pokazatelja za praćenje njezine primjene. U budućim će se izdanjima ti pokazatelji ažurirati i ispitati.

5.Mjere za daljnji razvoj ekosustava obveznica EU-a

Uvođenje jedinstvenog pristupa financiranju u siječnju 2023. ključna je prekretnica u izgradnji čvrstog okvira za što učinkovitije zadovoljavanje EU-ovih potreba za financiranjem. Taj pristup Komisiji omogućuje da sva izdanja poduzetno i koherentno isplanira, realizira i o njima komunicira, u skladu sa zajedničkim okvirom za rizik, usklađenost i upravljanje za sve operacije uzimanja zajmova.

Ipak, unatoč procesu preobrazbe EU-a kao izdavatelja i postupnim promjenama tretmana obveznica EU-a 8 , tretman i cijena obveznica EU-a na tržištima i dalje se temelje na krivulji ugovora o razmjeni. Kako bi olakšala prelazak na metodu određivanja cijena koja je primjerenija osnovnim značajkama EU-ovih izdanja, Komisija nastoji raznim mjerama utjecati na razvoj i likvidnost obveznica EU-a.

Kako bi olakšala trgovanje obveznicama EU-a na sekundarnom tržištu, Komisija će u četvrtom tromjesečju 2023. uspostaviti okvir za informiranje ulagatelja o ponudbenim cijenama vrijednosnih papira EU-a. Primarni trgovci u EU-u objavljivat će ponudbene cijene na najčešće korištenim trgovinskim platformama, čime će se poboljšati utvrđivanje cijena vrijednosnih papira EU-a i smanjiti neizvjesnost izvršenja transakcija za trgovce i ulagatelje. Taj će sustav kotacija ulagateljima pokazati da su tržišne cijene vrijednosnih papira EU-a istaknute na platformama za trgovanje pouzdane i da se primarni trgovci u EU-u s njima slažu. Odluka Komisije o uspostavi mreže primarnih trgovaca izmijenjena je kako bi se uveli ti novi aranžmani. Oni će početi proizvoditi učinke na jesen i od sljedeće će godine biti dio sustava za odabir primarnih trgovaca kojima će se dodijeliti mandati glavnih voditelja i suvoditelja.

Osim toga, Komisija je započela s pripremama za uspostavu repo mehanizma kojim će se sudionicima na tržištu olakšati trgovanje njezinim obveznicama. Komisija će u okviru repo mehanizma privremeno staviti na raspolaganje svoje vrijednosne papire i time pomoći primarnim trgovcima u EU-u da osiguraju likvidnost obveznicama u EU-a. Komisija prvo treba steći i izgraditi kapacitete za uspostavu takvog repo mehanizma, koji će biti funkcionalan sredinom 2024.

Komisija i dalje aktivno surađuje sa sudionicima na tržištu kako bi utvrdila najdjelotvorniji način za daljnje poboljšanje likvidnosti obveznica EU-a te kako bi se njima trgovalo i njihovu cijenu određivalo na sličan način kao u slučaju europskih državnih obveznica. Komisija je u tu svrhu u lipnju 2023. provela prvu anketu među ulagateljima u kojoj je zatražila njihovo mišljenje o ulozi indeksa europskih državnih obveznica kao referentnih vrijednosti u njihovim odlukama o ulaganju i o važnosti uključivanja obveznica EU-a u takve indekse. Komisija nastavlja tražiti načine za unapređenje korištenja obveznica EU-a kao kolaterala u bilateralnim osiguranim transakcijama.

Napreduje se i u uspostavi EU-ove usluge izdavanja, koja će zaživjeti početkom siječnja 2024. Uvođenjem te usluge Komisija će prijeći s korištenja sustava namire koji uključuje komercijalne pružatelje usluga namire na infrastrukturu za namiru koja se temelji na Eurosustavu za obveznice EU-a izdane nakon tog datuma. Obveznice EU-a namirene korištenjem EU-ove usluge izdavanja bit će integrirane u infrastrukturu za plaćanja i namire koja se temelji na Eurosustavu (sustav Target/Target2S) kao europske državne obveznice, pa će ih biti lakše iskoristiti kao kolateral u Eurosustavu.

6.Izgledi za izdavanje za drugu polovinu 2023.

Komisija je 28. lipnja 2023. objavila polugodišnji plan financiranja za razdoblje od srpnja do kraja prosinca 2023. U drugoj polovini 2023. Komisija namjerava izdati obveznice EU-a u vrijednosti od 40 milijardi EUR i nadopuniti ih kratkoročnim obveznicama EU-a. Komisija će ta sredstva iskoristiti za financiranje instrumenta NextGenerationEU (uključujući moguća plaćanja u okviru plana REPowerEU) i makrofinancijske pomoći + za Ukrajinu. Moguća su i daljnja izdavanja u okviru postojećih programa makrofinancijske pomoći i Europskog stabilizacijskog mehanizma, ali u znatno manjem opsegu.

Iako će novo izdavanje u okviru instrumenta za financiranje Ukrajine uključivati dodatna izdanja radi dodjele dodatnih zajmova toj zemlji, s njim će se započeti tek 2024., nakon što se donesu propisi o uspostavi tog instrumenta.

Ciljna vrijednost financiranja za drugu polovinu 2023. odgovara potrebama za isplatom raznih korisnika, ponajprije država članica EU-a u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Države članice trenutačno revidiraju planove za oporavak i otpornost kako bi uzele u obzir revidiranu dodjelu bespovratne pomoći, prema potrebi zatražile dodatne zajmove ili prilagodile planove novim prioritetima i dodatnim mogućnostima financiranja u okviru plana REPowerEU. U tom će kontekstu izdavanje obveznica u vrijednosti od 40 milijardi EUR omogućiti EU-u da prikupi potrebna sredstva, a ujedno zadrži redovitu prisutnost na tržištu u drugoj polovini godine.

7.Zaključak

Komisija je zahvaljujući jedinstvenom pristupu financiranju u prvih šest mjeseci 2023. prikupila gotovo 80 milijardi EUR za instrument NextGenerationEU i instrument makrofinancijske pomoći + za Ukrajinu po stopama razmjernima svojem položaju na tržištu. Do 30. lipnja 2023. zahvaljujući jedinstvenom pristupu financiranju prikupljeno je gotovo 250 milijardi EUR za financiranje instrumenta NextGenerationEU i instrumenta makrofinancijske pomoći + za Ukrajinu. Dostupnost znatnih sredstava u drugoj polovini godine, zajedno s privremenim usporavanjem isplata dok države članice revidiraju planove za oporavak i otpornost, odražava se u manjoj razini programiranih izdavanja obveznica (40 milijardi EUR) u drugoj polovini godine.

Kamatne stope su u prvoj polovini 2023. neznatno porasle, i to ne samo za EU, nego za sve (državne) izdavatelje. Međutim, taj je rast bio sporiji nego prošle godine i stope su se počele stabilizirati jer sudionici na tržištima vjeruju da su središnje banke završile s povećanjem kamatnih stopa koje je bilo potrebno da se obuzda inflacija. U istom je razdoblju zabilježena znatna volatilnost kao odgovor na promjenjiva tržišna očekivanja o daljnjim povećanjima kamatnih stopa. Unatoč volatilnosti tržišta potražnja ulagatelja za obveznicama EU-a u tom je razdoblju bila velika i kontinuirana.

Zbog tržišne prakse da se cijene obveznica EU-a određuju na temelju krivulje ugovora o razmjeni EU je plaćao premiju višu od kamatnih stopa koje su plaćali izdavatelji europskih državnih obveznica. To je pogoršalo već postojeće povećanje tržišnih stopa. Novi jedinstveni pristup financiranju za izdavanje obveznica EU-a važan je pomak u konsolidaciji tržišne prisutnosti EU-a. Međutim, Komisija poduzima dodatne mjere kako bi potaknula da se cijena obveznica EU-a određuje na isti način kao cijena obveznica državnih izdavatelja s visokim rejtingom, kako bi smanjila premiju koju plaća na svoja izdanja. Te mjere uključuju sustav kotacija koji će biti funkcionalan ujesen i uspostavu repo mehanizma (sredinom 2024.). Komisija usto potiče unapređenje korištenja obveznica EU-a kao kolaterala na tržištu i njihovo uključivanje u indekse tržišta državnih obveznica.

Zaključci i preporuke tematskog izvješća Revizorskog suda o operacijama upravljanja dugom u okviru instrumenta NextGenerationEU koristan su doprinos Komisijinim nastojanjima da poboljša položaj EU-a na tržištima kapitala europodručja. Komisija je već poduzela mjere da pravodobno provede te preporuke, a kao prvi korak u Prilogu ovom izvješću opisuje s time povezane ciljeve i pokazatelje.

Prilog: EU-ova strategija financiranja – ciljevi, sredstva i pokazatelji provedbe

Svrha ovog Priloga

U ovom su Prilogu izneseni glavni ciljevi kojima se Komisija vodi pri primjeni diversificirane strategije financiranja na sve EU-ove programe uzimanja i davanja zajmova (tj. jedinstveni pristup financiranju). Predstavljen je skup pokazatelja za praćenje provedbe ključnih aspekata strategije, a to su izdavanje obveznica i kratkoročnih obveznica, upravljanje likvidnošću i komunikacija.

Ciljevi EU-ova financiranja

Komisija je na temelju pravnog okvira EU-a ovlaštena uzimati zajmove na međunarodnim tržištima kapitala u ime EU-a za provedbu određenih programa EU-a. U propisima o uspostavi tih programa utvrđeni su iznosi i rokovi u kojima treba prikupiti te iznose, kao i pravila o korištenju primitaka. Komisija pri prikupljanju sredstava u skladu s tim okvirom nastoji ispuniti dva glavna cilja:

·djelotvornost: omogućiti EU-u da ispuni obveze u okviru odgovarajućih programa financijske pomoći kad dospiju na naplatu,

·učinkovitost: postići najpovoljnije financijske uvjete za EU u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju:

I.dobrim planiranjem i nesmetanim izvršenjem transakcija;

II.postizanjem najboljih uvjeta u prevladavajućim tržišnim okolnostima;

III.pri čemu se poštuju granice sposobnosti podnošenja rizika proračuna EU-a utvrđene na temelju dostupnog proračunskog pokrića za relevantne operacije i okvir za upravljanje rizikom za EU-ove aktivnosti financiranja, u skladu s Komisijinom politikom na visokoj razini u pogledu rizika i usklađenosti 9 . 

Kako bi postigla te ciljeve, Komisija je 2021. uvela diversificiranu strategiju financiranja za instrument NextGenerationEU (Provedbena odluka Komisije C(2021) 2502), kako je opisano u glavnom izvješću.

Glavni je cilj ostvariti i održati potpunu i vrlo likvidnu krivulju prinosa za sva referentna dospijeća te na taj način ulagateljima staviti na raspolaganje dostupnu i pouzdanu financijsku imovinu za ulaganje i trgovanje. Time se postižu najpovoljniji uvjeti financiranja za EU kao izdavatelja i ujedno omogućuje primjereno upravljanje povezanim rizicima.

Sredstva za postizanje ciljeva

Komisija u primjeni pristupa financiranju nastoji najbolje iskoristiti sve elemente pod svojom kontrolom kako bi postigla glavne ciljeve učinkovitosti i djelotvornosti. Ti elementi uključuju pet glavnih dimenzija:

a)program obveznica EU-a: Komisija izdaje obveznice svih referentnih dospijeća uzduž krivulje (do 30 godina). Pri odabiru prikladnih dospijeća mora osigurati da posljedične buduće razine povrata sredstava ostanu unutar gornjih granica manevarskog prostora u proračunu EU-a i da ne ugroze EU-ov kreditni rejting. Pomno prati i sklonosti ulagatelja i profil nepodmirenih obveznica te redovito tržištu nudi obveznice raznolikih dospijeća. Komisija obveznice izdaje sindiciranim transakcijama i dražbama. Značajke tih dvaju formata se razlikuju, ali za uspješnu provedbu programa financiranja potrebna je njihova primjerena kombinacija. Kad se program izdavanja ustali, dražbe bi se trebale razvijati i s vremenom koristiti za izdavanje obveznica u sličnoj mjeri kao što to čine državni izdavatelji istog ranga kao EU, pri čemu bi trebalo voditi računa o tržišnim uvjetima i potrebama za financiranjem;

b)program kratkoročnih obveznica EU-a: Komisija provodi program kratkoročnih obveznica EU-a koji EU-u osigurava pristup tržištu novca (dražbe, dospijeće od najviše godinu dana). Taj je program jedan od ključnih alata za upravljanje rizicima, kojim se održava dostatna razina novčanih sredstava u svakom trenutku i zadovoljavaju nepredvidive potrebe financijskog tržišta ili potrebe za financiranjem;

c)upravljanje likvidnošću: Komisija oprezno pristupa unutarnjem upravljanju novčanim tokovima, pa se sve obveze plaćanja ispunjavaju na vrijeme i izbjegava manjak likvidnosti. Nastoji i upravljati saldima likvidnosti na temelju predviđenih isplata kako bi ta salda bila usklađena s potrebama i kako bi se ograničili s njima povezani stvarni ili oportunitetni troškovi;

d)mreža primarnih trgovaca: za uspješnu primjenu strategije financiranja potrebna je potpora snažne mreže primarnih trgovaca koja može distribuirati izdanja globalnoj bazi ulagatelja te upravljati financijskim rizicima povezanima s dražbama i sindiciranjima. Komisija nastoji da mreža primarnih trgovaca ostane otvorena kako bi u njoj mogle sudjelovati razne financijske institucije. Ujedno želi održati tržišno natjecanje i iskoristiti vještine unutar te skupine za uspješnu provedbu i razvoj strategije financiranja, uključujući potporu likvidnosti izdanja EU-a na sekundarnom tržištu;

e)komunikacija s raznim tržišnim dionicima i sličnim izdavateljima: Komisija redovito, pravodobno i otvoreno komunicira sa sudionicima na tržištu, što je čini pouzdanim i sigurnim izdavateljem. Komisija stoga transparentno komunicira o aspektima svojih planova financiranja i izvršenju transakcija financiranja. Glavni su element te komunikacije šestomjesečni planovi financiranja, u kojima se objavljuju ciljani iznosi i datumi sindiciranja i dražbi za sljedećih šest mjeseci. Dosljednom i djelotvornom komunikacijom o svojim aktivnostima kao redovitog, velikog izdavatelja EU želi produbiti bazu ulagatelja i proširiti je (geografski). Komisija proaktivnim upravljanjem odnosima s ulagateljima gradi i održava povjerenje svoje baze ulagatelja te stječe dobar uvid u njihove potrebe.

Provedba navedenih aktivnosti podupire se skupom kontrola, koji se sastoji od dvije organizacijski neovisne „linije obrane”. One omogućuju učinkovito izvršenje i namiru transakcija te usmjeravaju ponašanje svih strana uključenih u provedbu programa. Ex ante i ex post kontrolama osigurava se i da se obveznice EU-a izdaju u skladu s pravilima o upravljanju te vodeći računa o prevladavajućim tržišnim uvjetima.

Završna razmatranja

Ključne poluge programa omogućuju EU-u da najbolje iskoristi svoj visoki kreditni rejting, a ulagateljima osigura redovita i predvidljiva izdanja velikog opsega. S pomoću te platforme EU privlači brojne ulagatelje koji nisu skloni riziku, a imaju velike potrebe za ulaganjem, kao i ulagatelje čije su potrebe za ulaganjem uvjetovane propisima (središnje banke, riznice banaka, upravitelji imovinom, mirovinski fondovi i društva za osiguranje).

U tablici 1 predstavljeni su određeni pokazatelji koji se mogu uzeti u obzir pri praćenju Komisijine provedbe pet ključnih elemenata EU-ova pristupa financiranju, a time i njezina napretka u postizanju glavnih ciljeva djelotvornosti i učinkovitosti. Komisija će o tim pokazateljima izvijestiti u polugodišnjem izvješću o provedbi operacija uzimanja zajmova, upravljanja dugom te povezanih operacija davanja zajmova u skladu s člankom 12. Provedbene odluke Komisije C(2022) 9700 i spomenuti sva važna zabilježena kretanja.

Vještim provođenjem tih aktivnosti Komisija može postići troškovno najučinkovitije rezultate izdavanja u ime korisnika, uključujući proračun EU-a, iz kojeg se pokrivaju troškovi bespovratne pomoći koja se financira zajmovima. Trošak financiranja izdanja EU-a, izračunan na temelju ponderiranog prosjeka transakcija financiranja, pretežno ovisi o čimbenicima izvan kontrole EU-a, prvenstveno stopama na širem tržištu, ali trenutačno i o kretanju krivulje ugovora o razmjeni u odnosu na tržišnu stopu. Na apsolutni trošak financiranja operacija EU-a stoga uglavnom utječu drugi čimbenici osim učinkovite i djelotvorne primjene jedinstvenog pristupa financiranju. Međutim, stalna djelotvorna provedba važna je za EU-ov položaj na tržištu i njegova nastojanja da se postupci za trgovanje obveznicama EU-a i određivanje njihove cijene postupno više usklade s postupcima za likvidne izdavatelje europskih državnih obveznica. Zato se smatra da trošak nije primjeren pokazatelj za ocjenu Komisijina korištenja sredstava pod njezinom kontrolom za postizanje glavnih ciljeva učinkovitosti i djelotvornosti.

Iako način na koji Komisija upotrebljava poluge koje su joj dostupne u okviru financijske strategije ne može utjecati na informacije o iznosima i troškovima, to su očito bitni pokazatelji za razumijevanje razvoja programa financiranja. Komisija će stoga uključiti informacije o ukupnim iznosima i prosječnim troškovima financiranja u polugodišnja izvješća.

Podsjeća se da je opseg planiranih operacija uzimanja zajmova i upravljanja dugom utvrđen u Komisijinoj godišnjoj odluci o uzimanju zajmova i popratnim polugodišnjim planovima financiranja, čime se ograničava ukupna izloženost proračuna EU-a i korisnika zajmova 10 .

Tablica 1: Pokazatelji provedbe za korištenje sredstava za postizanje Komisijinih ciljeva učinkovitosti i djelotvornosti

Sredstva		Pokazatelj	Vrijednost u prvoj polovini 2023. (ako nije drukčije navedeno)	Primjedbe o provedbi u prvoj polovini 2023.
1)Provedba programa obveznica EU-a	a)Redovito izdavanje uzduž krivulje Redovito izdavanje obveznica EU-a (i zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU) svih dospijeća uzduž krivulje (do 30 godina) kako bi se raznim vrstama ulagatelja pružile prilike za ulaganje radi održavanja velike potražnje ulagatelja, a time i fleksibilnosti određivanja iznosa izdanja i dospijeća pojedinačnih transakcija na temelju tržišnih uvjeta.	I.Podjela programa izdavanja po dospijeću	1–4 godine: 22 % 4–8 godina: 15 % 8–12 godina: 17 % 12–17 godina: 11 % 17–23 godine: 16 % 23–31 godina: 19 %	Komisija je u prvoj polovini 2023. redovito izdavala obveznice različitih dospijeća kako bi svi segmenti krivulje EU-a ostali likvidni. Transakcije financiranja raspoređene su tijekom cijelog semestra kako bi se zajamčila redovita prisutnost na tržištu. U predmetnom je semestru provedeno više transakcija nego u prethodnom zbog: a) ciljne vrijednosti financiranja za prvu polovinu 2022. od najviše 80 milijardi EUR (u usporedbi s 50 milijardi EUR u prvoj polovini 2022.) i b) nižeg prosječnog iznosa transakcija zbog otežanih i nestabilnih tržišnih uvjeta u razdoblju kad je sastavljen plan financiranja za prvu polovinu 2023. Izdavale su se obveznice svih referentnih razreda dospijeća, ali u prosjeku s laganim naglaskom na dugoročni dio krivulje (uz prosječno dospijeće izdanja od 13,5 godina) zbog potrebe da se povrati sredstava rasporede tijekom vremena, ali i veće potražnje ulagatelja za dugoročnim obveznicama EU-a. Izdavale su se i zelene obveznice, ali u manjoj količini nego u prošlom semestru, u skladu s kumulativnim zelenim rashodima koje su prijavile države članice i odgovarajućom prilagodbom izdavanja zelenih obveznica tim rashodima.
		II.Pravodobna raspodjela izdanja	7 sindiciranja i 8 dražbi obveznica, odnosno 2–3 izdanja mjesečno
		III.Zelena izdanja 11	Oko 8 milijardi EUR u okviru zamjenjivih izdanja obveznica koje dospijevaju 2048. odnosno 2033.
	b)Postizanje primjerene ravnoteže dražbi i sindiciranja Dobro uravnotežena primjena raznih tehnika financiranja, ovisno o ukupnim iznosima izdanja i tržišnim uvjetima, radi upravljanja rizicima povezanima s izvršenjem, povećanja likvidnosti sekundarnog tržišta i smanjenja troškova uzimanja zajmova	IV.Podjela dražbi i sindiciranja u %	Oko 40 % obveznica izdano je na dražbama	U prvoj polovini 2023. udio obveznica koje je Komisija izdala na dražbama iznosio je 40 %, što je više nego u prethodnim financijskim semestrima. To je u skladu s ciljem da se proširi primjena te tehnike i ujedno uzmu u obzir specifičnosti tržišta (npr. apsorpcijska sposobnost tržišta) i potrebe za izdavanjima (npr. mogućnost zamjenjivog izdavanja postojećih obveznica na dražbama ili potreba za izdavanjem novih linija sindiciranjem).
	c)Uvođenje velikih i likvidnih referentnih obveznica Zamjenjivo izdavanje obveznica EU-a kako bi se nepodmireni iznosi različitih linija doveli na razine slične velikim i likvidnim referentnim linijama	I.Izdavanje novih obveznica i zamjenjivo izdavanje	·18 milijardi EUR u okviru izdavanja novih obveznica ·60,2 milijarde EUR u okviru zamjenjivih izdanja	Vodeći računa o likvidnosti svojih vrijednosnih papira, Komisija je u transakcijama iskoristila postojeće linije financiranja: 70 % financiranja mobilizirano je na taj način. Nove linije financiranja uvedene su kako bi služile kao nove referentne linije na tržištu ondje gdje je to bilo potrebno i na temelju preporuka primarnih trgovaca EU-a. U predmetnom su semestru izdane nove trogodišnje, desetogodišnje i petnaestogodišnje obveznice. Zbog toga se do kraja semestra prosječni nepodmireni iznos po obveznici povećao za oko 4 milijarde EUR na više od 13 milijardi EUR, čime se povećala njihova likvidnost.
	d)	II.Brzina zamjenjivog izdavanja novih obveznica 12	2 mjeseca
	e)	III.Prosječni iznos nepodmirenih obveznica 13	13–14 milijardi
	f)	IV.Prihodi u odnosu na iznose izdanja	Oko 80 % u drugoj polovini 2022.
	g)	V.Apsolutni prihodi	241 milijarda EUR u drugoj polovini 2022. u usporedbi s 236 milijardi EUR u prvoj polovini 2022.
	d)Upravljanje profilom dospijeća izdanja obveznica EU-a vodeći računa o: ·privremenom dodatnom manevarskom prostoru (za uzimanje zajmova za instrument NextGenerationEU) i trajnom manevarskom prostoru (za instrument makrofinancijske pomoći +) u proračunu EU-a, ·budućim povratima isplaćenih sredstava u pojedinoj godini, ·stabilnim budućim potrebama za refinanciranjem, ·potrebi da se zaštiti rejting EU-a kako bi troškovi uzimanja zajmova dugoročno bili niski, a potražnja osnovne baze ulagatelja visoka.	I.Prosječno dospijeće izdanja	13–14 godina	Prosječno dospijeće izdanja obveznica u prvoj polovini 2023. bilo je 13–14 godina. To je u skladu s Komisijinim ciljem da se profil povrata sredstava rasporedi tijekom vremena i da se privuku novi ulagatelji za transakcije na primarnim tržištima. Prosječno je dospijeće bilo manje od maksimalnog prosječnog dospijeća od 17 godina utvrđenog u godišnjoj odluci o uzimanju zajmova za 2023. Prosječno vrijeme do dospijeća nepodmirenog duga bilo je stabilno (oko 12 godina), uglavnom zbog prethodnih izdanja. I refinanciranje je ostalo stabilno, što je odraz prošlih izdanja i s njima povezanog profila povrata sredstava.
2)		II.Prosječno vrijeme do dospijeća nepodmirenog duga	Oko 12 godina
3)		III.Kratkoročno refinanciranje, tj. postotak nepodmirenih zaliha dugoročnih i kratkoročnih obveznica s dospijećem u sljedećih 12 mjeseci	Manje od 10 %
4)		IV.Srednjoročno refinanciranje, tj. postotak nepodmirenih zaliha dugoročnih i kratkoročnih obveznica s dospijećem u sljedećih 5 godina	Manje od 30 %
5)Provedba programa kratkoročnih obveznica EU-a	Redovito izdavanje kratkoročnih obveznica EU-a s dospijećem od najviše godinu dana na dražbama kako bi se privukli dodatni ulagatelji (ili dodatni portfelji postojećih ulagatelja) i olakšalo upravljanje likvidnošću	I.Nepodmireni iznosi kratkoročnih obveznica EU-a	15–20 milijardi EUR	Komisija je održala izdavanja u okviru programa kratkoročnih obveznica EU-a na najnižoj razini s obzirom na niske potrebe za likvidnošću i dostatno dugoročno financiranje. Održavale su se dvije dražbe mjesečno, samo da se pokriju povrati sredstava. Nepodmireni dug u okviru programa kratkoročnih obveznica EU-a u predmetnom je razdoblju stoga ostao stabilan i iznosio oko 15–20 milijardi EUR.
6)		II.Broj dražbi kratkoročnih obveznica EU-a	12
7)Upravljanje likvidnošću	Upravljanje likvidnošću s obzirom na obveze plaćanja, potrebe za isplatom i trošak držanja novčanih sredstava, vodeći računa o prevladavajućim tržišnim uvjetima.	I.Broj neizvršenih plaćanja zbog manjka likvidnosti	0	Komisija je uspješno ispunila potrebe za isplatom i u predmetnom semestru nije bilo neizvršenih namira.
8)Mreža primarnih trgovaca	Privlačenje raznih financijskih institucija koje odlučno podupiru izdanja EU-a	I.Broj institucija koje su preuzele obveze osiguranja za transakcije u proteklih šest mjeseci	19	Primarni trgovci EU-a nastavili su podupirati Komisiju, a njihova rotacija u okviru sindiciranja pomogla je Komisiji da najbolje iskoristi sve banke koje ispunjavaju uvjete za članstvo u sindikatu.
9)Komunikacija s raznim tržišnim dionicima i sličnim izdavateljima	Održavanje i izgradnja povjerenja baze ulagatelja, sudionika na tržištu i sličnih izdavatelja kako bi se potaknula potražnja za dužničkim instrumentima EU-a te poboljšalo razumijevanje dinamike na tržištu i potreba ulagatelja u EU-u	I.Odstupanja od prethodno objavljenih rokova za objavu planova financiranja	Nije bilo odstupanja.	Komunikacija Komisije s tržištima bila je redovita i predvidljiva, u skladu s ranijim najavama. Nije bilo odstupanja od izvorne ciljne vrijednosti financiranja najavljene u predmetnom semestru. Komisija je redovito objavljivala statističke podatke o ulagateljima, koji su ostali stabilni, a njezina diversificirana baza ulagatelja nastavila je rasti.
		II.Odstupanja od iznosa najavljenih u planu financiranja	Manje od 2 milijarde EUR ili manje od 2 %
		III.Statistički podaci o distribuciji ulagatelja	Po vrsti: upravitelji fondova 31,4 %, riznice banaka 30,3 %, središnje banke/službene institucije 16,4 %, fondovi za osiguranje i mirovinski fondovi 14,7 %, banke 5,2 %, fondovi za ograničavanje rizika 2,0 % Po zemlji/regiji: Ujedinjena Kraljevina 21,0 %, Njemačka 12,9 %, Francuska 12,9 %, Beneluks 9,7 %, nordijske zemlje 8,7 %, Italija 8,4 %, azijsko-pacifička regija 5,5 %, Pirenejski poluotok 9,6 %, ostatak EU-a 7,0 %, ostatak Europe 2,2 %, Sjeverna i Južna Amerika 0,4 %, Bliski istok i Afrika 1,5 %

(1) Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE).

(2) Izdanja EU-a dosad su privukla više od 1 600 ulagatelja iz 70 zemalja. Oko 65 % ulagatelja nalazi se u EU-u, više od 20 % međunarodni su ulagatelji koji posluju u Ujedinjenoj Kraljevini, a ostatak su drugi međunarodni ulagatelji uglavnom sa sjedištem u Aziji. Gotovo 70 % izdanih obveznica EU-a kupili su ulagatelji koji posluju po načelu „kupi i drži” (tj. upravitelji fondova, društva za osiguranje, mirovinski fondovi i središnje banke). Baza ulagatelja diversificirana je i s obzirom na raznolikost dospijeća. Središnje banke i riznice banaka (koje obično ulažu u obveznice s dospijećem do 10 godina) kupile su oko 45 % obveznica EU-a na primarnim tržištima, a mirovinski fondovi i društva za osiguranje (koji daju prednost dospijeću duljem od 10 godina) gotovo 15 %.

(3) Premija za nova izdanja premija je koju izdavatelj plaća kako bi uvjerio ulagatelje da njegove obveznice kupe na primarnom umjesto na sekundarnom tržištu.

(4)  Nastali troškovi kamata dodjeljuju se proračunu i državama članicama koje primaju zajmove u skladu s metodologijom utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2021/1095 i Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2022/9701 koja ju je zamijenila. U toj se metodologiji razlikuju tri kategorije troškova: i. trošak financiranja isplata bespovratne pomoći i zajmova izračunan za šestomjesečna razdoblja, ii. trošak držanja likvidne imovine i upravljanja likvidnošću i iii. administrativni troškovi.

(5)  Za više informacija vidjeti: Dokumenti (europa.eu)

(6)   EU borrowing costs: Drivers and dynamics in times of rising rates (europa.eu)

(7)  Strategija manje rizičnih ulaganja obično znači velika ulaganja u tradicionalno sigurniju imovinu, kao što su državne obveznice, zbog čega se razlika u prinosu između obveznica lokalnih vlasti i nadnacionalnih obveznica u odnosu na europske državne obveznice povećava.

(8) Na primjer, obveznice EU-a su prema ESB-ovu okviru kontrole rizika kreditnih operacija od 29. lipnja 2023. ponovno u prvoj kategorije korektivnih faktora, u kojoj su i dužnički instrumenti koje izdaju središnje države.

(9)   Politika na visokoj razini u pogledu rizika i usklađenosti za instrument NextGenerationEU (europa.eu)  

(10)   C_2022_9702_F1_COMMISSION_IMPLEMENTING_DECISION_EN_V7_P1_2416109.PDF (europa.eu)

(11) Za dodatne informacije o zelenim obveznicama instrumenta NextGenerationEU vidjeti pregled podataka o takvim obveznicama: Pregled (europa.eu)

(12) Na temelju prosječnog broja mjeseci između novog i prvog zamjenjivog izdanja ako se uzmu u obzir nove linije za koje su tijekom predmetnog semestra realizirana zamjenjiva izdanja.

(13)  Nepodmirene obveznice u odnosu na broj obveznica na kraju semestra. Temelji se na obveznicama izdanima u okviru diversificirane strategije financiranja.