EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.6.2023.
COM(2023) 356 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU
Prvo dvogodišnje izvješće o provedbi globalnog pristupa istraživanju i inovacijama
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.6.2023.
COM(2023) 356 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU
Prvo dvogodišnje izvješće o provedbi globalnog pristupa istraživanju i inovacijama
1.Uvod
U globalnom kontekstu obilježenom sve izraženijim geopolitičkim napetostima, pa stoga i većom fragmentacijom svjetskih lanaca opskrbe, Europska unija suočava se s izazovom diversifikacije i zamjene izvora opskrbe kritičnim sirovinama i čistom energijom. Treba povećati i svoje kapacitete za tehnološku suverenost u bliskoj suradnji s pouzdanim partnerima te tako osigurati otvorenu stratešku autonomiju.
U industrijskom planu u okviru zelenog plana 1 potvrđuje se potreba za znatnim povećanjem tehnološkog razvoja, proizvodnje i uvođenja proizvoda i energije s nultom neto stopom emisija u narednom desetljeću. Europa je predvodnik u području inovacija te ima vodeće svjetske znanstvenike i istraživače. Na temelju tih prednosti Komisija surađuje s partnerima na razvoju i primjeni tehnologija s nultom neto stopom emisija primjenjujući otvoren, ali odlučan pristup.
Komisija je u Komunikaciji o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama 2 predstavila strategiju za produbljenje međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija na temelju otvorenosti i poštovanja temeljnih prava i vrijednosti. Vijeće je ponovno potvrdilo predanost EU-a otvorenosti međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija uz istodobno nastojanje da se ostvare ravnopravni uvjeti i uravnotežena uzajamna otvorenost 3 , dok je Europski parlament istaknuo potrebu za razvojem multilateralne suradnje utemeljene na pravilima, u kojoj bi istraživanje i inovacije trebali imati ključnu ulogu 4 .
Komunikacija o globalnom pristupu provodi se prilagođavanjem bilateralne suradnje s pojedinačnim zemljama te ostvarivanjem uzajamne otvorenosti i ravnopravnih uvjeta. Njome se istodobno podupiru multilateralna partnerstva kako bi se pronašla nova rješenja za globalne izazove i povećala otpornost EU-a. Od ključne je važnosti za Global Gateway 5 , strategiju EU-a za poticanje globalnih ulaganja u digitalizaciju, klimu i energiju, prijevoz, zdravlje, obrazovanje i istraživanje.
Ovo je prvo dvogodišnje izvješće u kojem se analizira napredak u ostvarivanju ciljeva Komunikacije o globalnom pristupu. U njemu se daje prikaz položaja EU-a u međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija u različitim tematskim područjima. Razmatra se i znanstvena diplomacija radi daljnje integracije globalnog pristupa istraživanju i inovacijama u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a 6 .
2.Potvrda predanosti EU-a međunarodnoj otvorenosti i temeljnim vrijednostima u istraživanju i inovacijama
|
EU je razvio zajednički skup načela i vrijednosti za istraživanje i inovacije te pokrenuo multilateralni dijalog s partnerskim zemljama i međunarodnim forumima o vrijednostima i načelima za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija. EU je ponovno potvrdio svoju obvezu da bude primjer u očuvanju otvorenosti međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija, ali i poduzima restriktivne mjere kad je to potrebno. Uspješno je proveo nove odredbe o pridruživanju trećih zemalja programu Obzor Europa. |
2.1. Vrijednosti i načela u međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija
U Komunikaciji o globalnom pristupu navodi se da bi o temeljnim vrijednostima i načelima na kojima počiva međunarodna suradnja u području istraživanja i inovacija trebalo raspraviti s međunarodnim partnerima putem multilateralnog dijaloga. Taj je pristup Vijeće potvrdilo u trima skupovima zaključaka Vijeća koji se odnose na istraživanje i inovacije 7 , a potvrđen je i u Deklaraciji iz Marseillea 8 o međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija. Komisija je 8. srpnja 2022. održala virtualni uvodni sastanak o multilateralnom dijalogu, kojemu su prisustvovali predstavnici iz 46 zemalja 9 te nekoliko međunarodnih organizacija i europskih organizacija dionika.
Dijalog se provodi na radionicama koje se primarno bave vrijednostima i načelima za istraživanje i inovacije 10 kako bi se raspravilo o zajedničkoj terminologiji, razmijenila iskustva o praktičnoj provedbi i utvrdili uspješni primjeri iz prakse. Na raspravama se analiziraju i nadograđuju Pakt za istraživanje i inovacije u Europi 11 te rad u međunarodnim forumima kao što su G7, G20, Globalno istraživačko vijeće, OECD i UNESCO. Rezultati radionica konsolidirat će se na sastancima o pregledu stanja koji će se održati 2023. i ministarskom događanju 2024. uz predviđeno sudjelovanje predstavnika zemalja i organizacija koje sudjeluju u multilateralnom dijalogu.
EU je posebno aktivan i u obrani akademske slobode, u prvom redu putem projekta Inspireurope+, koji se financira aktivnostima Marie Skłodowska-Curie u okviru programa Obzor Europa. Cilj projekta olakšati je transnacionalnu suradnju jačanjem i širenjem dobre prakse u pružanje potpore istraživačima koji su u opasnosti zbog, primjerice, posljedica pandemije bolesti COVID-19, nasilnog preuzimanja Afganistana koje je proveo de facto talibanski režim ili unutarnje represije u Rusiji ili prisilnog napuštanja Rusije kao posljedica protivljenja njezinu agresivnom ratu protiv Ukrajine 12 .
EU ima predvodničku ulogu u promicanju i donošenju praksi otvorene znanosti u okviru inicijativa za međunarodnu suradnju, kao što je europski oblak za otvorenu znanost. Inicijativa europski oblak za otvorenu znanost dio je i biregionalne i bilateralne suradnje, kao što je istraživanje potencijalnih poveznica s Afričkom platformom za otvorenu znanost. EU supredsjeda posebnom radnom skupinom G7 te tako pridonosi i međunarodnom usklađivanju i suradnji u području otvorene znanosti. Potrebno je daljnje međunarodno usklađivanje politika, pravila i aktivnosti za otvorenu razmjenu znanstvenih spoznaja i istraživačkih podataka te za vodeća načela o promjenama vrednovanja istraživanja, primjerice u okviru Koalicije za unapređenje vrednovanja istraživanja.
Znanstvena diplomacija 13 danas ima sve veću ulogu zbog brojnih čimbenika kao što su: sve složeniji globalni izazovi, pritisci na globalna dobra, utjecaj novih tehnologija, globalni sigurnosni kontekst, osobito ruski agresivni rat protiv Ukrajine, te težnja za otvorenom strateškom autonomijom i tehnološkim suverenitetom EU-a. Aktivnosti znanstvene diplomacije u EU-u i dalje su uglavnom neusklađene te bez sinergije i pristupa na razini EU-a 14 .. Takvi nedostaci dovode do nastanka slabosti u izrazito nestabilnom geopolitičkom, znanstvenom i tehnološkom okruženju, pri čemu drugi međunarodni akteri mnogo ciljanije primjenjuju znanstvenu diplomaciju.
Vijeće je u svojim zaključcima o globalnom pristupu i o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom (EIP) također pozvalo Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da razviju europski program znanstvene diplomacije. Za vrijeme rasprava održanih u okviru Podskupine Foruma EIP-a za globalni pristup i s različitim skupinama dionika utvrđena su četiri stupa znanstvene diplomacije 15 te se na toj osnovi nastavljaju rasprave unutar institucija EU-a i s relevantnim dionicima.
2.2. Međunarodna dimenzija programa Obzor Europa i njegova politika pridruživanja
Međunarodna suradnja u području istraživanja i inovacija ključna je za osiguravanje pristupa talentima, znanju, infrastrukturi i tržištima u cijelom svijetu, djelotvorno suočavanje s globalnim izazovima i provedbu globalnih obveza. EU je glavni katalizator za internacionalizaciju istraživanja i inovacija, pri čemu Obzor Europa, okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije, privlači vrhunske istraživače, inovatore i poduzeća koja se temelje na znanju 16 .
Otvorenost prema svijetu zaštitni je znak programa Obzor Europa. Projekti suradnje mogu uključivati partnere iz cijelog svijeta. Osim nekoliko slučajeva, partneri iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom automatski ispunjavaju uvjete za dobivanje sredstava EU-a, dok se od industrijaliziranih zemalja općenito očekuje da same osiguraju financiranje projekata.
U prva dva dvogodišnja programa rada Obzora Europa (za razdoblja 2021.–2022. i 2023.–2024.) putem približno 21 % svih zajedničkih istraživačkih tema aktivno se poticala međunarodna suradnja. Pokrenute su i posebne inicijative za suradnju s Afrikom i južnim mediteranskim zemljama. Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie najizraženija su međunarodna komponenta programa Obzor Europa 17 te su ključne za uspostavu međunarodnih partnerstava između organizacija za istraživanje i inovacije. Među pojedinačnim istraživačima odabranima za postdoktorske stipendije u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie njih 38 % dolazi iz trećih zemalja 18 . Misije programa Obzor Europa, utemeljene među ostalim na UN-ovim ciljevima održivog razvoja, imaju izraženu međunarodnu dimenziju 19 (vidjeti odjeljak 4.).
EU je na temelju programa Obzor Europa nastavio financirati transnacionalni pristup istraživačkoj infrastrukturi, među ostalim i onoj kojom upravlja Zajednički istraživački centar (JRC) Komisije 20 , za korisnike iz trećih zemalja. EU promiče međunarodne pristupne programe u okviru Skupine viših dužnosnika G7 za globalnu istraživačku infrastrukturu 21 . Komisija i države članice poduprle su 2022. Deklaraciju iz Brna 22 , čiji je cilj poticanje globalnog ekosustava istraživačke infrastrukture.
Dok su se prethodnim okvirnim programima mogle pridružiti susjedne zemlje Europske unije, program Obzor Europa prvi put nudi mogućnost pridruživanja trećih zemalja iz cijelog svijeta koje imaju dobre kapacitete u području znanosti, tehnologije i inovacija 23 te dijele zajedničke vrijednosti s EU-om. Novi Zeland prva je zemlja izvan neposredne blizine EU-a s kojom su završeni pregovori o pridruživanju u prosincu 2022. Pregovori s Kanadom su u tijeku, a početak pregovora s Republikom Korejom najavljen je na sastanku na vrhu EU-a i Koreje u svibnju 2023. Razmatra se i moguće pokretanje pregovora s Japanom.
Kad je riječ o susjedstvu EU-a, u Obzoru Europa potvrđuje se da se programu mogu pridružiti treće zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora, zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, kao i zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva. Programu se dosad pridružilo već 16 zemalja: Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Farski Otoci, Gruzija, Island, Izrael, Kosovo*, Republika Moldova, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija, Tunis, Turska i Ukrajina 24 . EU nadalje surađuje s Ujedinjenom Kraljevinom na završetku postupka pridruživanja, a u tijeku su i službeni pregovori s Marokom.
3.Uravnoteženje globalnog pristupa EU-a istraživanju i inovacijama: ususret ravnopravnim uvjetima i uzajamnosti
|
EU je utvrdio zajedničke obveze s prioritetnim partnerima, kao što su Sjedinjenje Američke Države (SAD), Kanada, Japan, Indija, južne mediteranske zemlje i Afrička unija, za provedbu okvirnih uvjeta kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i promicale zajedničke vrijednosti (za više pojedinosti vidjeti odjeljak 5.). Komisija je provela članak 22. stavke 5. i 6. Uredbe o programu Obzor Europa 25 kako bi zaštitila stratešku imovinu, interese, autonomiju ili sigurnost EU-a. Razvila je smjernice o vanjskom uplitanju, vodeća načela za vrednovanje znanja, kodeks dobre prakse u upravljanju intelektualnom imovinom i kodeks prakse za normizaciju 26 . |
Pandemija bolesti COVID-19 i brze promjene geopolitičke situacije razotkrile su ozbiljne rizike povezane s ovisnošću EU-a u nekoliko strateških sektora 27 . Stoga je potrebno obratiti pažnju na raspodjelu tehnoloških kapaciteta među najvećim gospodarskim akterima 28 . Za tehnološki suverenitet potrebne su znanstvene spoznaje nužne za stvaranje, rad i razumijevanje ključnih tehnologija te pristup komponentama i materijalima nužnima za prijenos tehnologija iz laboratorija na tržište 29 .
U skladu s člankom 22. stavkom 5. Uredbe o programu Obzor Europa sudjelovanje se može ograničiti na pravne subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili u određenim pridruženim ili ostalim trećim zemljama kako je utvrđeno u programu rada radi zaštite strateške imovine, interesa, autonomije ili sigurnosti EU-a. Ograničenja se mogu primijeniti i na subjekte koji imaju poslovni nastan u prihvatljivim zemljama, ali su pod izravnom ili neizravnom kontrolom neprihvatljive zemlje ili subjekta s poslovnim nastanom u neprihvatljivoj zemlji. U skladu s člankom 22. stavkom 5. sudjelovanje je bilo ograničeno za 49 tema u programu rada za razdoblje 2021.–2022. te za 31 temu u programu rada za razdoblje 2023.–2024., što je činilo 4 % odnosno 3,5 % proračuna tih programa rada 30 . Odredbe članka 22. stavka 5. primjenjivale su se na teme kvantnih istraživanja, svemira i kritičnih sirovina. Primjena članka 22. stavka 5. iznimna je i propisno opravdana.
Ako je to primjereno i propisno opravdano, člankom 22. stavkom 6. Uredbe o programu Obzor Europa dopušta se uvođenje dodatnih kriterija prihvatljivosti kako bi se uzeli u obzir posebni zahtjevi politike ili karakter i ciljevi aktivnosti. Komisija je primijenila taj članak na treće zemlje ako se smatralo da nisu uspostavljeni okvirni uvjeti za osiguravanje ravnopravnih uvjeta za suradnju u području istraživanja i inovacija.
Kako bi se osiguralo da su aktivnosti koje se provode u okviru programa Obzor Europa usklađene s primjenjivim sigurnosnim propisima u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe o programu Obzor Europa, Komisija je provela postupak sigurnosne provjere projekata koji uključuju osjetljive ili klasificirane informacije, odnosno informacije ili materijale koji podliježu nacionalnim sigurnosnim ograničenjima. Zbog trenutačne geopolitičke situacije povećala se potreba za postupkom sigurnosne provjere projekata u okviru programa Obzor Europa.
Komisija je objavila smjernice za rješavanje pitanja vanjskog uplitanja u istraživanje i inovacije 31 . U tom se dokumentu navode primjeri najbolje prakse za pružanje potpore ustanovama visokog obrazovanja i istraživačkim organizacijama u EU-u u zaštiti akademske slobode, integriteta i institucionalne autonomije, kao i rezultata istraživanja i imovine. U okviru Radne skupine SIGRE G7 32 Komisija je zajedno s partnerima istomišljenicima razvila zajednička načela sigurnosti istraživanja.
Kako bi se povećala vrijednost ostvarena spoznajama, Vijeće je donijelo Preporuku o vodećim načelima za vrednovanje znanja 33 . Potrebno je informirati znanstvenu zajednicu o upravljanju intelektualnom imovinom, uključujući prava intelektualnog vlasništva, kako bi se promicala djelotvorna upotreba i primjena znanja te olakšali pristup imovini zaštićenoj pravima intelektualnog vlasništva i njezina razmjena. Radi poticanja suradnje u području globalnih normi Komisija može nastaviti pojačanu koordinaciju s partnerima istomišljenicima u skladu s preporukama Komisije o kodeksu dobre prakse u upravljanju intelektualnom imovinom i kodeksu prakse za normizaciju 34 .
4.Udruživanje snaga na svjetskoj razini za zajedničko suočavanje s globalnim izazovima
4.1.Predvođenje globalne suradnje prema pravednoj zelenoj tranziciji
|
EU je pridonio donošenju globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga/Montreala na Konferenciji UN-a o bioraznolikosti (COP 15) održanoj 18. prosinca 2022. i dogovoru o Ugovoru UN-a o otvorenom moru na Međuvladinoj konferenciji o morskoj bioraznolikosti područja izvan nacionalne jurisdikcije održanoj 4. ožujka 2023. Potpisao je Deklaraciju Sveatlantskog saveza za istraživanje oceana i inovacije o jačanju suradnje u području istraživanja Atlantika i 3. zajedničku ministarsku izjavu o znanosti na području Arktika o daljnjem podupiranju istraživanja Arktika. Povećao je i svoje sudjelovanje u Misiji za inovacije te je nastavio promicati svoju vodeću ulogu u podupiranju multilateralne suradnje u području istraživanja i inovacija kako bi se pronašla znanstveno utemeljena rješenja za održivo upravljanje zemljištem, oceanima i tlom, poljoprivredne i prehrambene sustave, učinkovitost resursa i kružno gospodarstvo, politike u području biogospodarstva, klime, šumarstva i bioraznolikosti te promatranje Zemlje. Komisija je uspostavila međunarodnu platformu za upravljanje znanjem za razmjenu informacija o normama, smjernicama i mogućnostima financiranja u okviru inicijative „novi europski Bauhaus”. |
Kako bi se ostvario europski zeleni plan, daljnji znanstveni napredak ključan je za zaštitu i obnovu prirodnog kapitala, dekarbonizaciju gospodarstva i industrije kemikalijama i materijalima koji su sigurni i održivi po dizajnu, sprečavanje i smanjenje onečišćenja, modernizaciju infrastrukture i povećanje njezine otpornosti, zaštitu javnog zdravlja i dobrobiti te projektiranje održivih prehrambenih i vodnih sustava. U okviru svojih aktivnosti poticanja pravedne, zelene i uključive tranzicije te u skladu sa strategijom Global Gateway 35 i drugim međunarodnim obvezama EU je također pružio potporu partnerskim zemljama u pristupanju podacima o okolišu te praćenju i izvješćivanju o napretku putem inicijativa za poboljšanje znanja i povećanje kapaciteta te jačanje poveznica između znanosti i politike.
U Zajedničkoj komunikaciji o međunarodnom upravljanju oceanima 36 istaknuta je potreba za proširenjem znanja o oceanima radi zaštite oceana i održivog upravljanja njima. Imajući na umu taj cilj, Komisija je u ime EU-a potpisala političku deklaraciju 37 o osnivanju novog Sveatlantskog saveza za istraživanje oceana i inovacije s Argentinom, Brazilom, Kanadom, Cabo Verdeom, Marokom, Južnom Afrikom i SAD-om. S obzirom na međunarodne razmjere misije Obnova naših oceana i voda do 2030. programa Obzor Europa, aktivnosti međunarodne suradnje provode se u okviru Atlantsko-arktičkog svjetionika i Mediteranskog svjetionika misije, kao i s crnomorskim partnerskim zemljama.
Komisija je u okviru Misije za inovacije 38 promicala ubrzavanje prelaska na čistu energiju u skladu s europskim zelenim planom. Komisija kao suvoditeljica misije za čisti vodik namjerava povećati troškovnu konkurentnost čistog vodika smanjenjem njegovih ukupnih troškova i razvojem najmanje 100 dolina vodika u svijetu do 2030. Preko misije za klimatski neutralne i pametne gradove u okviru programa Obzor Europa Komisija je i suvoditeljica misije za urbane tranzicije za suradnju s 300 gradova u svijetu na jačanju njihovih vizija postizanja nulte neto stope emisija, prilagodbu aktivnosti i ubrzavanje provedbe.
Komisija je na multilateralnoj razini pružila potporu oblikovanju politika koja se temelji na dokazima, oblikovala planove i pridonijela radu brojnih organizacija, među ostalim: Skupine za promatranje Zemlje na boljoj upotrebi europskih sredstava za promatranje Zemlje (kao Copernicus), Međunarodnog foruma za biogospodarstvo i drugih multilateralnih foruma za suradnju na biogospodarstvu, Međuvladinog panela o klimatskim promjenama na klimatologiji, Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti 39 na bioraznolikosti, Međunarodnog panela za resurse i Globalnog saveza za kružno gospodarstvo i učinkovito iskorištavanje resursa 40 , inicijative UN-a o prehrambenim sustavima i UN-ova Globalnog partnerstva za tlo u okviru misije Plan za tlo za Europu programa Obzor Europa.
U okviru inicijative „novi europski Bauhaus” Komisija je uspostavila međunarodnu platformu za upravljanje znanjem za razmjenu informacija o normama, smjernicama i mogućnostima financiranja radi integracije dimenzija održivosti, uključenosti i estetike/kvalitete iskustva u zgrade i javne prostore. Određene inicijative otvorene su subjektima iz trećih zemalja pod različitim uvjetima sudjelovanja: zajednica inicijative „novi europski Bauhaus”, laboratorij za novi europski Bauhaus, nagrade za novi europski Bauhaus i mogućnosti financiranja novog europskog Bauhausa u okviru programâ EU-a 41 .
4.2.Promicanje digitalne tranzicije
|
EU je intenzivirao zajedničke istraživačke aktivnosti posebno u područjima ključnih digitalnih tehnologija te pametnih mreža i usluga, među ostalim donošenjem Jedinstvenog temeljnog akta o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa 42 . Razvio je međunarodna digitalna partnerstva s Latinskom Amerikom, Japanom, Republikom Korejom i Singapurom u skladu s Komunikacijom o digitalnom kompasu za 2030. 43 (vidjeti i odjeljak 5.). |
EU je uspješan u industrijskom istraživanju i razvoju, posebno u automobilskom sektoru, sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije te zdravlja, i ima dugu tradiciju kvantnih istraživanja i robotike. Unatoč uspjehu u području napredne proizvodnje i naprednih materijala, potrebno je smanjiti stratešku ovisnost u ključnim tehnološkim područjima i lancima vrijednosti, kao što su umjetna inteligencija, velika količina podataka, računalstvo u oblaku, kibernetička sigurnost, sigurna komunikacija, robotika i mikroelektronika. Regulacija digitalnih tehnologija, upravljanje njima i njihova normizacija bit će ključni čimbenici maksimalnog iskorištavanja digitalnih mogućnosti uz istodobno smanjenje problema ili prijetnji koje oni predstavljaju 44 .
EU podupire zemlje u razvoju i zemlje u usponu, posebno u Africi, poticanjem digitalne povezivosti putem paketa za digitalno gospodarstvo koji se financiraju iz inicijativa Tim Europa 45 . Ti su paketi osmišljeni tako da promiču antropocentrični model digitalnog razvoja. EU pruža i veću potporu projektima za uvođenje širokopojasne mreže i povezivosti te je uspostavio regionalne podatkovne centre za pružanje usluga u svemiru u Africi, Latinskoj Americi i na Karibima te u Aziji, u skladu sa strategijom Global Gateway 46 . Napredak je ostvaren i u uspostavljanju regionalnih ogranaka platforme Digitalizacija za razvoj (D4D) 47 , i to u Africi, Latinskoj Americi i na Karibima te u Aziji i na Pacifiku. Uspostavom digitalnog saveza s latinoameričkim i karipskim zemljama 2023. EU je učvrstio biregionalno digitalno partnerstvo za rješavanje digitalnog jaza i postizanje uključive digitalne transformacije u regiji.
Uspostavom partnerstava i koalicija sa zemljama istomišljenicama EU može oblikovati etičke, sigurne i uključive međunarodne tehnološke norme 48 . EU na globalnoj razini usmjerava međunarodne rasprave o zaštiti podataka (Opća uredba o zaštiti podataka, Akt o upravljanju podacima), ekonomiji platformi (Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnim tržištima), antropocentričnoj i pouzdanoj umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) te pravima i slobodama na internetu (Akt o slobodi medija, Deklaracija o budućnosti interneta, Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima). Vodi pregovore u okviru multilateralnih tijela 49 kako bi poboljšao globalno funkcioniranje digitalnog gospodarstva i isticao vrijednosti EU-a u cijelom svijetu. Promiče globalan, otvoren, stabilan i siguran kibernetički prostor, koji se temelji na poštovanju međunarodnog prava te neobvezujućih normi, pravila i načela odgovornog ponašanja država.
4.3.Jačanje suradnje u zdravstvu na svjetskoj razini
|
Komisija je donijela Strategiju EU-a za globalno zdravlje i prvo izvješće o stanju pripravnosti u području zdravlja te time pridonijela srednjoročnom i dugoročnom programu za zdravstvenu sigurnost, pripravnost i jačanje zdravstvenog sustava. Komisija je preko Koordinacijskog odbora za ispitivanja promicala međunarodnu koordinaciju europskih platformi za ispitivanja koje financira EU. Nastavila je suradnju s inicijativom za brz pristup opremi za borbu protiv bolesti COVID-19 (ACT-A), financirala je istraživanje bolesti COVID-19 i drugih zaraznih bolesti te pružila potporu Koaliciji za inovacije u području pripravnosti za epidemije (CEPI). EU je pokrenuo treći program partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija (EDCTP) kao zajedničko poduzeće u okviru programa Obzor Europa radi suzbijanja zaraznih bolesti i hitnih javnozdravstvenih situacija u supsaharskoj Africi. |
U Strategiji EU-a za globalno zdravlje 50 utvrđuje se da su, uz digitalizaciju i kvalificiranu radnu snagu, istraživanje i inovacije neophodni čimbenici za poticanje boljeg zdravlja. Ta je strategija bila popraćena prvim izvješćem o stanju pripravnosti u području zdravlja 51 , u kojem se naglašava napredak ostvaren u područjima pripravnosti i odgovora, uključujući međunarodnu suradnju u istraživanju i inovacijama, od početka pandemije bolesti COVID-19, pri čemu se posebna pozornost posvećuje medicinskim protumjerama.
Komisija je u okviru europskih partnerstava i međunarodnih saveza 52 nastavila suradnju s inicijativom za brz pristup opremi za borbu protiv bolesti COVID-19 (ACT-A) 53 te s međunarodnim organizacijama za financiranje istraživanja i inovacija u području zdravstva unutar i izvan Europe koje dijele njezine svjetonazore. Intenzivirala je pripreme za novo europsko partnerstvo s međunarodnim partnerima 54 i nastavila podupirati međunarodne angažmane na regionalnoj razini, kao što je inicijativa EU-Africa PerMed između EU-a i afričkih zemalja 55 .
EDCTP3 za globalno zdravlje treći je program partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija, a uspostavljen je kao zajedničko poduzeće u okviru programa Obzor Europa 56 . Cilj je tog zajedničkog poduzeća, čiji broj članova raste, a trenutačno uključuje 15 europskih zemalja i 25 afričku zemlju, ubrzati klinički razvoj novih ili poboljšanih zdravstvenih tehnoloških proizvoda za identifikaciju, liječenje i sprečavanje bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih zaraznih bolesti, uključujući nove bolesti i bolesti koje se ponavljaju, u supsaharskoj Africi. Korisnici svih bespovratnih sredstava za EDCTP3 za globalno zdravlje moraju osigurati da su proizvodi ili usluge razvijeni na temelju kliničkih studija raspoloživi, cjenovno pristupačni i dostupni javnosti pod pravednim i razumnim uvjetima.
4.4.Promicanje inovacija
U Komunikaciji o globalnom pristupu uviđa se važnost međunarodne suradnje u području inovacija i promiču se obostrano korisna međunarodna inovacijska partnerstva sa zemljama i regijama koje nude uzajamnu otvorenost za poduzetništvo i ulaganja, primjerice s dionicima u SAD-u (Silicijska dolina) i Africi (program za inovacije AU-a i EU-a).
Međunarodna dimenzija novog europskog programa za inovacije 57 pridonosi poticanju, privlačenju i zadržavanju talenata u cijelom svijetu te uključivanju ključnih međunarodnih partnera u provedbu relevantnih inicijativa. Za to je potreban poboljšan okvir za privlačenje stranih poduzetnika, uključujući povoljniji tretman vlasničkog kapitala, pojednostavnjene postupke uvrštenja, više raspoloživog kapitala institucionalnih ulagača i više prilika za žene u području poduzetničkog ulaganja.
Globalni utjecaj EU-a u području inovacija dodatno je ojačan aktivnostima Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), koji je nedavno ažurirao svoj strateški okvir 58 kako bi ga uskladio s Komunikacijom o globalnom pristupu. Istodobno, Europsko vijeće za inovacije (EIC) promiče svoj program prekomorskih sajmova, kojim korisnicima EIC-a pomaže da svoju strategiju komercijalizacije promiču na stranim tržištima i iskoriste poslovne mogućnosti na najpopularnijim međunarodnim sajmovima.
5.Prilagođavanje suradnje s prioritetnim zemljama i regijama
|
Više od 20 % tema programa Obzor Europa bilo je posebno usmjereno na međunarodnu suradnju radi jačanja sinergija s drugim programima EU-a, posebno Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI). Komisija se zbog posljedica ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine usredotočila na posebne mjere potpore Ukrajini te olakšala njezino sudjelovanje u programu Obzor Europa i Euratomu, uključujući otvaranje ureda programa Obzor Europa u Kijivu. Sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između EU-a i Ukrajine produljen je 2022. te je na snazi od 8. studenoga 2019. u trajanju od pet godina. Prvi put su svi partneri sa zapadnog Balkana pridruženi programu Obzor Europa. Odnosi su usmjereni na provedbu programa za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje, mlade i sport na zapadnom Balkanu 59 . Na temelju tekućih rasprava o zajedničkom planu suradnje EU-a i Kine u području znanosti, tehnologije i inovacija EU i Kina surađivat će na dvjema vodećim istraživačkim inicijativama u područjima od zajedničkog interesa uz ograničen pristup aktivnostima povezanima s inovacijama. EU je zajedno s Afričkom unijom (AU) izradio nacrt zajedničkog programa za inovacije AU-a i EU-a te podržao ministarsku deklaraciju Unije za Mediteran. U okviru programa Obzor Europa pokrenuo je posebnu Inicijativu za Afriku i Inicijativu za Mediteran s ukupnim ulaganjima EU-a u iznosu od oko 300 milijuna EUR za svaku od njih. EU je intenzivirao bilateralne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama u okviru Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a, s Kanadom, Novim Zelandom i Republikom Korejom, posebno u okviru pregovora o pridruživanju programu Obzor Europa, s Japanom, među ostalim u kontekstu japanskog predsjedanja skupinom G7 2023., te s Indijom osnivanjem Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i Indije. Komisija je nastavila s provedbom strateškog plana EU-a i CELAC-a 60 za znanost, tehnologiju i inovacije za razdoblje 2021.–2023. te će u drugoj polovini 2023. raspravljati o budućoj suradnji. EU je podržao i plan djelovanja za provedbu strateškog partnerstva ASEAN-a i EU-a za razdoblje 2023.–2027. te se obvezao poticati suradnju u indo-pacifičkoj regiji, među ostalim s Australijom, Republikom Korejom, Novim Zelandom i Singapurom. |
5.1.Jačanje suradnje s industrijaliziranim trećim zemljama i gospodarstvima u usponu
Suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama znatno je ojačana u skladu s ambicijom utvrđenom u Komunikaciji o globalnom pristupu i Zajedničkoj komunikaciji o novoj strategiji EU-a i SAD-a za globalne promjene 61 . Na sastanku na vrhu EU-a i SAD-a održanom u lipnju 2021. službeno je osnovano Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a (EU-US TTC), što je dovelo do osnivanja novih i aktivnih radnih podskupina za utvrđivanje normi, kvantnu tehnologiju i umjetnu inteligenciju te istraživanje u području klime i čiste tehnologije. Aktivna radna podskupina za elektromobilnost i interoperabilnost s pametnim mrežama u okviru radne skupine EU-US TTC-a za klimu i čistu tehnologiju pripremila je preporuke za javnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila.
U skladu s višedimenzionalnim pristupom iz Zajedničke komunikacije „EU i Kina – strateški pregled” 62 Komisija se još više zauzela za ponovno određivanje postavki suradnje s Kinom u području istraživanja i inovacija. U tijeku su razgovori o zajedničkom planu buduće suradnje EU-a i Kine u području znanosti, tehnologije i inovacija, među ostalim i o okvirnim uvjetima. Opseg suradnje EU-a i Kine u području istraživanja i inovacija u skladu je s činjenicom da je sistemsko suparništvo dobilo na važnosti i da rasprave o planu ukazuju na pozitivne rezultate u pogledu okvirnih uvjeta za istraživanje 63 , ali nije ostvaren napredak kad je riječ o okvirnim uvjetima za inovacije 64 . Shodno tome, u programu rada Obzora Europa za razdoblje 2023.–2024. suradnja EU-a i Kine u području istraživanja i inovacija nastavlja se u okviru dvaju vodećih istraživačkih inicijativa, od kojih se jedna odnosi na hranu, poljoprivredu i biotehnologiju, a druga na klimatske promjene i bioraznolikost. Međutim, s obzirom na znatnu zabrinutost zbog upotrebe intelektualnog vlasništva nastalog u okviru programa Obzor Europa, primjenjuje se članak 22. stavak 6. Uredbe o programu Obzor Europa kako bi se spriječilo sudjelovanje kineskih subjekata u inovacijskim aktivnostima 65 .
Suradnja s Kanadom, Australijom i Novim Zelandom nastavila se u zajedničkim prioritetnim područjima, kao što su zdravlje te zelena i digitalna tranzicija. Komisija je u skladu sa strategijom EU-a za suradnju s indo-pacifičkom regijom sklopila međunarodna digitalna partnerstva 66 s Japanom, Republikom Korejom i Singapurom. Suradnja s Indijom pojačala se osnivanjem Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i Indije 67 , koje će se usredotočiti na digitalne tehnologije te tehnologije zelene i čiste energije, kao i na trgovinu i otporne lance vrijednosti. Indija je ujedno pristala uspostaviti mehanizam sufinanciranja za specifične teme u programu rada Obzora Europa za razdoblje 2023.–2024.
U okviru suradnje EU-a i Brazila u području istraživanja i inovacija bilateralni znanstveni i tehnološki sporazum produljen je na pet godina te je potpisan administrativni aranžman s trima brazilskim agencijama za financiranje istraživanja radi uspostave mehanizma sufinanciranja brazilskih subjekata koji sudjeluju u programu Obzor Europa. Bilateralna suradnja EU-a i Meksika omogućila je uspostavu mehanizma „Puerta Horizonte Europa-Mexico” radi podupiranja i sufinanciranja meksičkog sudjelovanja u programu Obzor Europa te se očekuje da će se 2023. s Argentinom potpisati administrativni aranžman o Copernicusu. Bilateralni sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između EU-a i Čilea automatski je produljen do 2027.
5.2.Integracija suradnje u susjedstvu EU-a
Provedba programa za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje, mlade i sport na zapadnom Balkanu dobro je napredovala. Cilj je programa poticati znanstvenu izvrsnost i reformirati obrazovne sustave u regiji, čime bi se stvorile mogućnosti za mlade i pridonijelo sprečavanju odljeva mozgova. Prvi su put svi partneri sa zapadnog Balkana pridruženi programu Obzor Europa.
Na prvoj ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o istraživanju i inovacijama usvojena su tri plana u području istraživanja i inovacija, za zdravlje, klimatske promjene i energiju iz obnovljivih izvora 68 . Na temelju programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023.–2024. pokrenuta je Inicijativa za Mediteran, koja je usmjerena na klimatske promjene i energiju iz obnovljivih izvora te potiče sudjelovanje subjekata s poslovnim nastanom u južnim mediteranskim zemljama. Suradnja u području istraživanja i inovacija nastavlja se putem Mediteranskog svjetionika misije Obnova naših oceana i voda do 2030. u okviru programa Obzor Europa, inicijative BlueMed, partnerstva za održivo plavo gospodarstvo i Partnerstva za istraživanje i inovacije na mediteranskom području (PRIMA) 69 .
S obzirom na ruski agresivni rat protiv Ukrajine pokazalo se da je regionalna suradnja u području istraživanja i inovacija u okviru Istočnog partnerstva važnija nego ikad u promicanju vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u regiji. Dimenzijom istraživanja i inovacija Istočnog partnerstva nastoje se povećati inovacijski kapaciteti partnerskih zemalja tako da ih se potpunije integrira u sustave EU-a za istraživanje i inovacije s obzirom na europsku perspektivu Gruzije, Moldove i Ukrajine.
Nastavlja se suradnja sa Švicarskom i Ujedinjenom Kraljevinom u području istraživanja i inovacija, pri čemu bi se, kad je riječ o potonjoj zemlji, mogućnosti suradnje dodatno poboljšale nakon završetka postupka njezina pridruživanja programu Obzor Europa.
5.3.Produbljivanje partnerstava EU-a s Afrikom, Latinskom Amerikom i Karibima te jugoistočnom Azijom
Komisija je ispunila preuzetu obvezu jačanja potpore suradnji s Afrikom u području istraživanja i inovacija izradom nacrta zajedničkog programa za inovacije AU-a i EU-a zajedno s Komisijom Afričke unije (AU) i državama članicama. Program je potvrđen u završnoj deklaraciji sa šestog sastanka na vrhu čelnika država i vlada EU-a i AU-a u veljači 2022., bio je predmet rasprave u dijalogu s dionicima u studenome 2022. te je odobren na sastanku visokih dužnosnika 4. svibnja 2023. Nakon uspješne Inicijative za Afriku u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2021.–2022. Komisija je u programu rada Obzora Europa za razdoblje 2023.–2024. donijela novu Inicijativu za Afriku II 70 . Osim toga, uspostavila je platformu znanja za Afriku 71 za pristup podacima i informacijama o društvenom, gospodarskom i okolišnom razvoju Afrike kao potpori integriranoj analizi za oblikovanje politika.
Paketom ulaganja Afrika–Europa u okviru strategije Global Gateway, koji je najavljen na prethodno navedenom šestom sastanku na vrhu EU-a i AU-a, podupiru se program za inovacije AU-a i EU-a, regionalni centri izvrsnosti za zelenu tranziciju u supsaharskoj Africi, promatranje Zemlje i svemirske tehnologije te ulaganja u obrazovanje i digitalnu povezivost 72 . Vodeće inicijative razvijaju se u skladu s prioritetima NDICI-ja 73 , kao što su vodeća inicijativa EU-a i AU-a za podatke, Afričko-europski most za digitalne inovacije, kabel EurAfrica Gateway za povezivanje afričkih obala te buduća mreža optičkih kabela za poboljšanje regionalne digitalne infrastrukture u zapadnoj, istočnoj i južnoj Africi. Drugi su primjeri inicijative Tima Europa za proizvodnju lijekova, cjepiva i zdravstvene tehnologije te pristup njima, za spolno i reproduktivno zdravlje i prava u supsaharskoj Africi, za zdravstvenu sigurnost/„Jedno zdravlje”, digitalno zdravstvo i ustanove javnog zdravstva.
Kad je riječ o Zajednici latinoameričkih i karipskih država (CELAC), težište je na provedbi strateškog plana EU-a i CELAC-a za znanost, tehnologiju i inovacije za razdoblje 2021.–2023. 74 Prvi sastanak na vrhu čelnika država i vlada EU-a i CELAC-a u osam godina održat će se 17. i 18. srpnja 2023., a slijedit će ga sastanak viših dužnosnika zajedničke inicijative EU-a i CELAC-a u području istraživanja i inovacija u drugoj polovini 2023., čime će se postaviti temelji za ministarski sastanak o istraživanju i inovacijama.
U zajedničkoj izjavi čelnika 75 na komemorativnom sastanku na vrhu EU-a i ASEAN-a održanom 14. prosinca 2022. pozvalo se na produbljenje suradnje u području obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija. Potvrđen je i plan djelovanja za razdoblje 2023.–2027. za provedbu strateških partnerstava ASEAN-a i EU-a 76 s težištem na zelenim tehnologijama, svemiru i morskim područjima kao prioritetima suradnje u području istraživanja i inovacija. EU je najavio da će se na temelju pristupa Tim Europa i u okviru strategije Global Gateway u regiji ASEAN-a uvesti 10 milijardi EUR vrijedan paket ulaganja, koji će pridonijeti ostvarenju ciljeva EU-a u indo-pacifičkoj regiji.
5.4.Posljedice ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine
Ruski agresivni rat protiv Ukrajine povreda je međunarodnog prava i njome se podrivaju europska i globalna sigurnost i stabilnost. EU je odlučio da više neće surađivati s ruskim subjektima u području istraživanja i inovacija. Ruski javni subjekti isključeni su iz sudjelovanja u sadašnjim ili budućim projektima 77 . Sankcijama i mjerama svi pravni subjekti s poslovnim nastanom u Rusiji, u Bjelarusu ili na državnom području Ukrajine koje nije pod vladinom kontrolom isključuju se iz sudjelovanja u programu u bilo kojem obliku. Međutim, fizičke osobe s poslovnim nastanom u Rusiji, Bjelarusu ili na državnom području Ukrajine koje nije pod vladinom kontrolom i dalje mogu sudjelovati u aktivnostima Marie Skłodowska-Curie, čime se omogućuje održavanje međuljudskih kontakata s ruskom i bjeloruskom znanstvenom zajednicom. U tom se kontekstu uvažava situacija ruskih i bjeloruskih znanstvenika koji su se našli u poteškoćama jer se protive ratu ili režimu, u skladu s priopćenjem ministara znanosti skupine G7 iz lipnja 2022. 78
Komisija se usredotočila na uspostavu posebnih mjera potpore Ukrajini 79 te je olakšala sudjelovanje Ukrajine u pozivnim natječajima programa Obzor Europa i Euratoma. Posebnim programom stipendiranja MSCA4Ukraine podupiru se raseljeni istraživači iz Ukrajine i omogućuje im se da svoje istraživačke aktivnosti nastave u EU-u. Sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između EU-a i Ukrajine produljen je 2022. za pet godina s retroaktivnim učinkom od 8. studenoga 2019. Komisija će u skladu s razvojem političke situacije nastaviti koordinaciju s državama članicama te se zalagati za ulogu istraživanja i inovacija u političkim i operativnim okvirima povezanima s oporavkom i obnovom Ukrajine, kako je istaknuto i u priopćenju ministara znanosti i tehnologije zemalja G7 u svibnju 2023. 80
6.Zaključci
Prvo dvogodišnje izvješće o provedbi globalnog pristupa istraživanju i inovacijama pokazuje da je EU ostvario znatan napredak u provedbi aktivnosti utvrđenih u Komunikaciji o globalnom pristupu i u jačanju položaja Europe u svijetu. EU je očuvao otvorenost međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija te je poticao multilateralni dijalog o vrijednostima i načelima. Uspješno je proveo nove odredbe o pridruživanju trećih zemalja programu Obzor Europa. S međunarodnim partnerima razvio je zajedničke obveze te tako pomogao u oblikovanju globalnog upravljanja. Odlučno je štitio svoju stratešku imovinu, interese, autonomiju i sigurnost te jačao otvorenu stratešku autonomiju EU-a. Svoju vodeću ulogu u poticanju multilateralne suradnje u području istraživanja i inovacija koristio je za pronalaženje znanstveno utemeljenih rješenja za promicanje pravedne zelene i digitalne tranzicije, zdravstvene sigurnosti, pripravnosti i odgovora na krize te je razvijao međunarodna partnerstva kako bi smanjio stratešku ovisnost u ključnim tehnološkim područjima i lancima vrijednosti. Uspostavio je međunarodna inovacijska partnerstva sa zemljama i regijama koje nude uzajamnu otvorenost za poduzetništvo i ulaganja.
U kontekstu složenog geopolitičkog okruženja koje se dinamično razvija i otežano je ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine globalni pristup istraživanju i inovacijama pokazao je svoju djelotvornost i važnost te je i dalje prikladan strateški okvir za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija. Znanost i tehnologija imaju sve važniju ulogu u vanjskoj politici. Mora se težiti postizanju većih sinergija s vanjskim djelovanjem EU-a, posebno u okviru strategije Global Gateway. Trebalo bi i dodatno razmotriti kako poticati znanstvenu diplomaciju u Europi. Naposljetku, Komisija će nastaviti pratiti provedbu Komunikacije o globalnom pristupu te će izvijestiti Vijeće i Europski parlament u drugom dvogodišnjem izvješću, predviđenom za 2025.
COM(2023) 62 final.
COM(2021) 252 final.
Zaključci Vijeća o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama, 28. rujna 2021., dokument 12301/21.
Rezolucija o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama, 6. travnja 2022., 2021/3001(RSP).
Zajednička komunikacija Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Europske investicijske banke, Global Gateway, JOIN(2021) 30 final.
Vidjeti točku 34. Zaključaka Vijeća o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama.
Zaključci Vijeća o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama od 28. rujna 2021., dokument 12301/21, o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom (EIP) od 26. studenoga 2021., dokument 14308/21, i o načelima i vrijednostima za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija od 10. lipnja 2022., dokument 10125/22.
Konferenciju u Marseilleu o globalnom pristupu istraživanju i inovacijama organiziralo je francusko predsjedništvo Vijeća te je održana 8. ožujka 2021. Rezultirala je donošenjem Deklaracije predsjedništva o međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija .
To su države članice EU-a, pridružene zemlje programa Obzor Europa i zemlje koje su s EU-om sklopile sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji.
Riječ je o vrijednostima i načelima navedenima u Zaključcima vijeća od 10. lipnja 2022., dokument 10125/22. Radionice zajednički osmišljavaju i organiziraju države članice i/ili međunarodni partneri i organizacije dionika u bliskoj suradnji s Podskupinom Foruma EIP-a za globalni pristup.
Preporuka Vijeća (EU) 2021/2122 od 26. studenoga 2021. o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi.
Više informacija: Inspireurope+ .
Ovdje se pod znanstvenom diplomacijom podrazumijeva izravna ili neizravna primjena znanosti, znanstvenih dokaza i znanstvene suradnje za unapređenje diplomatskih ciljeva. Taj pojam uključuje znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, kao i društvene i humanističke znanosti.
Tools for an EU Science Diplomacy (Alati za znanstvenu diplomaciju EU-a), Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.
Primjena znanstvene diplomacije za svladavanje geopolitičkih izazova u fragmentiranom, multipolarnom svijetu, stvaranje strateške, djelotvornije i otpornije europske diplomacije na temelju znanstvenih dokaza i predviđanja, jačanje znanstvene diplomacije u delegacijama i veleposlanstvima EU-a i država članica te poticanje globalnih aktivnosti znanstvene diplomacije, izgradnja kapaciteta za europsku znanstvenu diplomaciju.
Europska komisija, Procjena učinka priložena Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata, SWD(2018) 307.
Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie čine oko 50 % ukupnih sudjelovanja organizacija iz trećih zemalja u programu Obzor Europa. Više od 50 % ukupnih sudjelovanja mnogih zemalja u projektima programa Obzor Europa odvija se putem aktivnosti Marie Skłodowska-Curie: SAD (77,5 %), Argentina (76,5 %), Indonezija, Singapur, Novi Zeland (75 %), Japan (66,7 %), Australija (62,2 %), Čile (57,1 %), Kanada (54,1 %).
Na temelju prvih podataka iz programa Obzor Europa. Osim toga, Komisija je pokrenula posebnu mjeru za poticanje međunarodne suradnje u aktivnostima Marie Skłodowska-Curie ( MSCAdvocacy ) , u okviru koje se procjenjuju, primjerice, okvirni uvjeti za suradnju u osposobljavanju i mobilnosti istraživača sa zemljama koje na snazi imaju bilateralni sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji s EU-om.
Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013, vidjeti njezin članak 8.
Vidjeti: Otvoren pristup istraživačkoj infrastrukturi JRC-a (europa.eu).
GSO – Skupina viših dužnosnika (GSO) za globalnu istraživačku infrastrukturu (gsogri.org) .
Deklaracija iz Brna o poticanju globalnog ekosustava istraživačke infrastrukture (icri2022.cz) .
Upućuje se na treće zemlje koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 16. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) 2021/695 od 28. travnja 2021. o uspostaviprograma Obzor Europa.
* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
Ukrajina je također povezana s programom Euratoma za istraživanja i osposobljavanje.
Uredba (EU) 2021/695 od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Obzor Europa.
Preporuka Komisije (EU) 2023/498 od 1. ožujka 2023. o Kodeksu prakse za normizaciju u europskom istraživačkom prostoru i Preporuka Komisije (EU) 2023/499 od 1. ožujka 2023. o Kodeksu dobre prakse u upravljanju intelektualnom imovinom za vrednovanje znanja u europskom istraživačkom prostoru.
Vidjeti, među ostalim: EU research and innovation and the invasion of Ukraine: Main channels of impact (Istraživanje i inovacije u EU-u i invazija na Ukrajinu: glavni kanali utjecaja) (europa.eu) .
Crespi, F., Caravella, S., Menghini, M., i Salvatori, C. (2021.). European Technological Sovereignty: An emerging framework for policy strategy (Europski tehnološki suverenitet: novi okvir za političku strategiju). Intereconomics, 56(6), 348.–354.
Edler, J., Blind, K., i Frietsch, R. (2020.). Technological Sovereignty: From Demand to Concept (Tehnološki suverenitet: od zahtjeva do koncepta). Dostupno na: https://www.isi.fraunhofer.de/en/presse/2020/presseinfo-11-Technologiesouveraenitaet.html .
Osim toga, Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC) iskoristilo je članak 22. stavak 5. u jednoj aktivnosti u svojem programu rada za 2023., jednoj aktivnosti u svojem programu rada za 2022. i dvjema aktivnostima u svojem programu rada za 2021.
Europska komisija, Tackling R&I foreign interference (Rješavanje pitanja vanjskog uplitanja u istraživanje i inovacije), 14. siječnja 2022. To se pitanje rješava i u okviru aktivnosti mreže EU-a za razmjenu znanja o Kini.
Radna skupina G7 za sigurnost i integritet globalnog istraživačkog ekosustava, Common values and principles on research security and research integrity (Zajedničke vrijednosti i načela za sigurnost i integritet istraživanja), lipanj 2022.
Preporuka Vijeća (EU) 2022/2415 od 2. prosinca 2022. o vodećim načelima za vrednovanje znanja.
Primjerice, na temelju međunarodne suradnje u području normi strukturnog inženjerstva u skladu s eurokodovima mogu se unaprijediti regulatorni kapaciteti i kvaliteta infrastrukture.
Zajednička komunikacija Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Europske investicijske banke, Global Gateway, JOIN(2021) 30 final.
Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Utvrđivanje smjera za održiv plavi planet”, Zajednička komunikacija o planu EU-a za međunarodno upravljanje oceanima JOIN(2022) 28 final.
Misija za inovacije ključan je međunarodni forum koji okuplja zemlje odgovorne za 90 % javnih sredstava za inovacije.
Komisija će poduprijeti i uspostavu Službe za potporu globalnom znanju.
Na petoj Skupštini UN-a za okoliš donesena je povijesna rezolucija kojom su stvoreni uvjeti za globalni pravno obvezujući sporazum o onečišćenju plastikom.
Novi europski Bauhaus: atraktivan, održiv, zajedno (europa.eu) .
Uredba Vijeća (EU) 2021/2085 od 19. studenoga 2021. o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 219/2007, (EU) br. 557/2014, (EU) br. 558/2014, (EU) br. 559/2014, (EU) br. 560/2014, (EU) br. 561/2014 i (EU) br. 642/2014 (SL L 427, 30.11.2021., str. 17.).
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće, COM(2021) 118 final.
Cagnin, C., Muench, S., Scapolo, F., Störmer, E., Vesnic-Alujevic, L. Shaping and securing the EU’s open strategic autonomy by 2040 and beyond (Oblikovanje i osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a do 2040. i nakon toga). Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2021.
U inicijativi Tim Europa udružuju se resursi EU-a, država članica, financijskih institucija i privatnog sektora.
Proširenje programa BELLA (izgradnja poveznica između Europe i Latinske Amerike) ili centri Copernicus u latinoameričkim zemljama i na Filipinima jasni su primjeri.
Zaključci Vijeća o digitalnoj diplomaciji EU-a, dokument 11406/22.
Npr. G7, G20, OECD, Međunarodna telekomunikacijska unija, Međunarodna organizacija za normizaciju, Međunarodna elektrotehnička komisija, Institut inženjera elektrotehnike i elektronike.
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7153
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7154
Posebno: neslužbena mreža čelnika međunarodnih organizacija za zdravstvena istraživanja, Globalna istraživačka suradnja za pripravnost na zarazne bolesti, Globalni savez za kronične bolesti, Međunarodni konzorcij za istraživanje rijetkih bolesti i Međunarodni konzorcij za personaliziranu medicinu. Komisija je pružila potporu i inicijativi za informacije o epidemiji iz otvorenih izvora (EIOS).
https://www.who.int/publications/m/item/act-accelerator-outcomes-report--2020-22
Uključujući Zajedničku programsku inicijativu za borbu protiv antimikrobne otpornosti i novo buduće europsko partnerstvo za borbu protiv antimikrobne otpornosti, Zajedničku programsku inicijativu za borbu protiv neurodegenerativnih bolesti, europski zajednički program za rijetke bolesti i novo buduće europsko partnerstvo za rijetke bolesti.
Cilj projekta EU-Africa PerMed jest izgraditi poveznice između Europe i Afrike u području personalizirane medicine.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Novi europski program za inovacije, COM(2022) 332 final.
20190605-gb57-17-strategic_framework_for_eit_community_global_outreach_activities.pdf (europa.eu)
CELAC je Zajednica latinoameričkih i karipskih država.
Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću, Nova strategija EU-a i SAD-a za globalne promjene, JOIN(2020) 22 final.
Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću, EU i Kina – strateški pregled, JOIN(2019) 5 final.
Uključuju otvorenu znanost, etičnost i integritet istraživanja, mobilnost istraživača i rodnu ravnopravnost u području istraživanja i inovacija.
Uključuju prava intelektualnog vlasništva, prednormativno istraživanje, ocjenu sukladnosti i normizaciju, pristup javnoj nabavi, poštene i transparentne regulatorne okvire.
Inovacijske aktivnosti one su aktivnosti koje su na visokoj razini tehnološkog razvoja i bliže tržištu.
Ključne teme obuhvaćene područjem primjene svakog partnerstva: otpornost lanca opskrbe poluvodičima, 5G/6G, kibernetička sigurnost, regulacija platformi, podataka i umjetne inteligencije, digitalna trgovina, digitalni identitet i digitalni potpisi, smanjenje nedostatka digitalnih vještina i digitalna uključenost.
EU – Indija: novo Vijeće za trgovinu i tehnologiju (europa.eu) .
UfM-Ministerial-Declaration-RI-EN-270622.pdf (ufmsecretariat.org) .
Vidjeti: http://www.bluemed-initiative.eu/ , https://bluepartnership.eu/ i PRIMA: Partnerstvo za istraživanje i inovacije na mediteranskom području (prima-med.org) .
Primjerice, Komisija je nastavila razvijati dugoročno zajedničko partnerstvo EU-a i Afričke unije za istraživanje i inovacije u području energije iz obnovljivih izvora i proširila njegovo područje primjene na vodik iz obnovljivih izvora.
Digitalna povezivost odnosi se na povezivanje Europe i Afrike podmorskim kabelima, afričkih regija glavnim optičkim mrežama i nepokrivenih regija satelitskom komunikacijom te na pružanje potpore ekosustavima digitalnih inovacija u regiji.
Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa.
Plan of Action to Implement the ASEAN-EU Strategic Partnership (2023-2027).pdf (europa.eu) .
Otkazano je 117 sudjelovanja ruskih subjekata (javnog sektora ili povezanih s javnim sektorom), uglavnom na temelju petog paketa sankcija, vidjeti članak 5.l Uredbe Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 1.). Tim se člankom predviđaju određena izuzeća, primjerice u području svemirske i nuklearne suradnje. Otkazano je 37 bjeloruskih sudjelovanja u programu Obzor Europa 2022. na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2021/1986 od 15. studenoga 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 765/2006 o mjerama ograničavanja u odnosu na Bjelarus .
Microsoft Word – G7 Science Ministers Declaration_20220613 (bundesregierung.de) .
Inicijativa ERA4Ukraine daje pregled svih postojećih aktivnosti na europskoj i nacionalnoj razini, uključujući MSCA4Ukraine , ponude za posao Europskog istraživačkog vijeća i program stipendiranja JRC-a i EUI-ja (Europski sveučilišni institut) .
https://www8.cao.go.jp/cstp/kokusaiteki/g7_2023/230513_g7_communique.pdf