EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.4.2023.
COM(2023) 186 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2021. O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 300/2008 O ZAJEDNIČKIM PRAVILIMA U PODRUČJU ZAŠTITE CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA
1.1.
UVOD
U skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 300/2008 Komisija svake godine Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama podnosi izvješće kojim ih obavješćuje o primjeni te uredbe i o njezinu učinku na poboljšanje zaštite zračnog prometa.
Komisija je 2021. nastavila jačati pravila o zaštiti zračnog prometa, pri čemu je posebnu pozornost posvetila razmatranju učinka pandemije bolesti COVID-19 na provedbu postojećih i novih pravila o zaštiti zračnog prometa. Kad je riječ o zaštiti zračnog prometa, cilj Komisije za vrijeme pandemije bio je dvojak: prvo, pobrinuti se da sigurnost ne bude ugrožena jer bi sigurnosni incident uz zdravstvenu i gospodarsku krizu bio iznimno štetan. Drugo, stvoriti čvrstu osnovu za postupni nastavak poslovanja i vratiti povjerenje javnosti u promet te istodobno osigurati da sigurnost i zaštita ostanu na najvišoj razini.
2.2.
ZA BOLJU, INOVATIVNIJU I OTPORNIJU POLITIKU ZAŠTITE ZRAČNOG PROMETA EU-a
Komisija je 2020. pokrenula pregled stanja i stratešku raspravu o mogućim sljedećim koracima za sustav zaštite zračnog prometa EU-a radi razmatranja strateške vizije budućnosti zaštite zračnog prometa. Iako su aktivnosti povezane s pregledom stanja i raspravom kasnile zbog prioriteta povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, 2021. ponovno su se nastavile. To uključuje doprinos različitih radnih skupina u područjima sigurnosti koja se temelji na procjeni rizika, kulture sigurnosti i sveobuhvatnog pristupa, inovacija i standarda zaštite zračnog prometa. Komisija namjerava dovršiti taj rad početkom 2023. tako što će iznijeti prijedloge za daljnje korake u smislu mogućih konkretnih mjera i odluka.
3.3.
INSPEKCIJSKI NADZORI I DRUGE AKTIVNOSTI PRAĆENJA USKLAĐENOSTI
2.23.1
Općenito
Uredbom (EZ) br. 300/2008 nastoje se spriječiti djela nezakonitog ometanja civilnog zrakoplova radi zaštite osoba i robe. Iako se tom uredbom od država članica zahtijeva da redovito prate usklađenost provedbe zajedničkih osnovnih standarda zaštite zračnog prometa u zračnim lukama, kod zračnih prijevoznika i drugih subjekata te da osiguraju brzo otkrivanje i ispravljanje propusta, uloga koju je zakonodavac dodijelio Komisiji jest praćenje djelotvorne provedbe tog pravnog zahtjeva u državama članicama EU-a/EGP-a
.
Člankom 15. Uredbe (EZ) br. 300/2008 od Komisije se zahtijeva da obavlja inspekcijski nadzor te da, prema potrebi, daje preporuke za poboljšanje zaštite zračnog prometa. Kako bi se ispunio taj cilj praćenja, Komisijin sustav nadzora obuhvaća aktivnosti država članica koje se odnose na uspostavu, održavanje i primjenu djelotvornog nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa i djelotvornog nacionalnog programa kontrole kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa.
U tu je svrhu Komisija uspostavila dvoslojni sustav praćenja usklađenosti, tj. svoje inspekcijske nadzore upotpunjene ocjenjivanjem godišnjih izvješća država članica o nacionalnim aktivnostima praćenja.
Stopa usklađenosti utvrđena za vrijeme inspekcijskih nadzora Komisije od 2010. ostala je stabilna na oko 80 %. Međutim, ta relativno stabilna stopa ne znači da države članice nisu pojačale svoje aktivnosti jer su se s godinama znatno pooštrili i zahtjevi u području zaštite zračnog prometa, osobito u područjima kao što su zaštita zračnog tereta, zaštitni pregled tekućina, raspršivača i gelova ili otkrivanje tragova eksploziva.
2.33.2
Učestalost i opseg inspekcijskih nadzora
Komisija provodi inspekcijske nadzore uprava za zaštitu zračnog prometa država članica („nadležna tijela”) te inspekcijske nadzore zračnih luka, operatora i subjekata koji primjenjuju standarde zaštite zračnog prometa.
Broj, učestalost i opseg tih inspekcijskih nadzora utvrđeni su strategijom Glavne uprave za mobilnost i promet za praćenje provedbe standarda zaštite zračnog prometa EU-a. Njome se uzimaju u obzir opseg zračnog prometa u svakoj državi članici, reprezentativni uzorak vrste operacija zračne luke, standard provedbe propisa o zaštiti zračnog prometa, rezultati prethodnih inspekcijskih nadzora Komisije, ocjene godišnjih izvješća država članica o kontroli kvalitete, sigurnosni incidenti (djela nezakonitog ometanja), razine prijetnje te drugi čimbenici i procjene.
Kako bi Komisija dobila odgovarajuća jamstva o razini usklađenosti država članica, primjenjuje se višegodišnji pristup praćenju. Stoga se dokazi o primjeni Uredbe (EZ) br. 300/2008 i njezinih provedbenih propisa od svake države članice pribavljaju svake dvije godine, inspekcijskim nadzorom nad nadležnim tijelom ili barem jednom zračnom lukom predmetne države članice.
Osim toga, dokazi o primjeni zajedničkih osnovnih standarda o zaštiti zračnog prometa pribavljaju se svakih pet godina odabirom barem 15 % svih zračnih luka u EU-u obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 300/2008, uključujući najveću zračnu luku po broju putnika u svakoj državi članici. Inspekcijski nadzori koje Komisija provodi u odabranim zračnim lukama snažan su pokazatelj ukupne razine usklađenosti u svakoj državi članici.
2.43.3
Postupci i metodologija za inspekcijske nadzore
Uredbom Komisije (EU) br. 72/2010 utvrđuju se postupci za provođenje inspekcija Komisije u području zaštite zračnog prometa. Među ostalim, sadržava odredbe o stručnoj osposobljenosti i ovlastima inspektora Komisije.
Metodologija za provođenje tih inspekcijskih nadzora razvijena je u bliskoj suradnji s tijelima za zaštitu zračnog prometa država članica i temelji se na provjeri djelotvorne provedbe mjera zaštite.
2.53.4
Inspekcijski nadzori koje provodi Komisija
Komisija je 2021. nastavila provoditi inspekcijske nadzore unatoč ograničenjima kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19. U tom su se razdoblju primjenjivali novi pristupi, uključujući inspekcijske nadzore nad nadležnim tijelima koji se provode na daljinu na temelju dokumentacije. Fizičke aktivnosti inspekcijskog nadzora nad zračnim lukama na licu mjesta nastavile su se u listopadu 2021.
Za provedbu inspekcijskog nadzora Komisija je raspolagala timom od sedam inspektora za zaštitu zračnog prometa zaposlenih u punom radnom vremenu, uz podršku osamdesetak nacionalnih revizora koje su predložile države članice i koji su se za sudjelovanje u inspekcijskim nadzorima Komisije kvalificirali osposobljavanjem koje im je osigurala Komisija.
Osim toga, zahvaljujući znatnom broju nacionalnih revizora koji sudjeluju u inspekcijskim nadzorima Komisije osiguran je sustav stručnog pregleda te je omogućeno širenje metodologija i primjera najbolje prakse u svim državama članicama i pridruženim zemljama.
1.1.13.4.1
Inspekcijski nadzori nad nacionalnim nadležnim tijelima
Cilj je inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima provjeriti imaju li države članice potrebne alate, među ostalim nacionalni program kontrole kvalitete, pravne ovlasti i prikladna sredstva, za primjerenu provedbu zakonodavstva EU-a u području zaštite zračnog prometa.
Komisija je 2021. nastavila svoj šesti ciklus inspekcijskih nadzora nad nadležnim tijelima provedbom osam inspekcijskih nadzora. Rezultati su pokazali potrebu za dodatnim djelovanjem država članica, posebno u sljedećim područjima: programi zaštite zračnih luka, operatora i subjekata koji još uvijek nisu bili potpuno usklađeni s propisima, metodologija potrebna za obavljanje inspekcijskih nadzora i elementi koje treba uključiti u izvješća o praćenju usklađenosti, minimalna učestalost za audite zaštite i inspekcijske nadzore i, ako je potrebno ili primjenjivo, pravilne procjene rizika kako bi se utvrdile mjere zaštite ili određena izuzeća. Osim toga, neke države članice nisu dovoljno redovito pratile nacionalne i/ili strane zračne prijevoznike i neke subjekte odgovorne za zaštitu zračnog prometa.
Međutim, većina država članica u kojima je 2021. proveden inspekcijski nadzor uskladila je nacionalne programe zaštite zračnog prometa sa zakonodavstvom EU-a, dodijelila svojim nadležnim tijelima potrebne provedbene ovlasti za praćenje i provedbu svih zahtjeva iz Uredbe i njezinih provedbenih akata, stavila na raspolaganje dostatan broj revizora za obavljanje aktivnosti praćenja usklađenosti te provela većinu zahtjeva povezanih s osposobljavanjem u području zaštite.
2.1.13.4.2
Početni inspekcijski nadzori nad zračnim lukama
Cilj je inspekcijskih nadzora nad zračnim lukama provjeriti prati li nadležno tijelo na odgovarajući način djelotvornu provedbu mjera zaštite zračnog prometa te je li sposobno brzo otkriti i otkloniti potencijalne nedostatke. U oba slučaja svaki nedostatak koji utvrde inspektori Komisije mora se otkloniti u određenom roku. Izvješća o inspekcijskim nadzorima razmjenjuju se među svim državama članicama.
Nakon dvanaeste godine provedbe Uredbe (EZ) br. 300/2008 rezultati inspekcijskog nadzora odražavaju trud nadležnih tijela i industrije. Većina zahtjeva za zaštitu provedena je pravilno. Međutim, u trima početnim inspekcijskim nadzorima nad zračnim lukama provedenima 2021. ukazalo se na poteškoće s kojima su se suočili operatori zračnih luka u djelotvornoj provedbi nekih mjera, primjerice kontrole pristupa i zaštitnog pregleda ručne prtljage.
3.1.13.4.3
Naknadni inspekcijski nadzori
U skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 72/2010 Komisija rutinski provodi ograničeni broj naknadnih inspekcijskih nadzora. Takvi se inspekcijski nadzori zakazuju ako je za vrijeme početnog inspekcijskog nadzora utvrđeno više ozbiljnih nedostataka, ali i na temelju slučajnog uzorka kako bi se provjerilo imaju li nadležna tijela potrebne ovlasti da zahtijevaju otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku. Budući da su inspekcijski nadzori na licu mjesta bili privremeno obustavljeni do jeseni 2021., te je godine proveden samo jedan naknadni inspekcijski nadzor.
2.63.5
Ocjenjivanje godišnjih izvješća država članica o kontroli kvalitete
U točki 18. Priloga Uredbi (EZ) br. 300/2008 od država članica zahtijeva se da jedanput godišnje podnesu izvješće Komisiji o mjerama koje su poduzele za ispunjavanje svojih obveza iz te uredbe te o stanju u području zaštite zračnog prometa u zračnim lukama koje se nalaze na njihovu državnom području.
Uz njezine redovite inspekcijske nadzore ocjenjivanje tih izvješća alat je koji Komisiji omogućuje pomno praćenje provedbe opsežnih nacionalnih mjera kontrole kvalitete. Time se omogućuje i brzo otkrivanje i ispravljanje nedostataka u svim državama članicama.
Ocjenjivanje obuhvaća analizu redovitog praćenja zračnih luka, zračnih prijevoznika i drugih subjekata odgovornih za zaštitu zračnog prometa te vremena koje su revizori proveli na terenu, opsega i učestalosti prikladne kombinacije aktivnosti praćenja usklađenosti, nacionalne razine usklađenosti, naknadnih aktivnosti i primjene provedbenih ovlasti.
Pandemija bolesti COVID-19 znatno je utjecala na sposobnost država članica da 2021. obavljaju svoje redovne aktivnosti kontrole kvalitete koje se provode na licu mjesta u zračnim lukama i na lokacijama drugih operatora.
Stoga je ocjenjivanje godišnjih izvješća za 2021. koje je provela Komisija bilo usmjereno na uobičajene alate za kontrolu kvalitete koje su države članice mogle upotrebljavati u kombinaciji s evaluacijom i procjenom alternativnih i dodatnih aktivnosti praćenja usklađenosti provedenih u razdoblju najstrožeg ograničenja kretanja. Komisija je napomenula da, iako su neke države članice mogle u potpunosti ispuniti svoje obveze kontrole kvalitete koristeći se uobičajenom metodologijom i alatima, većina njih u velikoj je mjeri iskoristila alternativne i dodatne aktivnosti. To je pridonijelo ostvarivanju zadovoljavajućih rezultata.
U ocjeni godišnjih izvješća potvrđen je velik trud koji su sve države članice uložile da bi njihov sustav zaštite zračnog prometa bio pod stalnim nadzorom kombinacijom pregleda internetski dostavljene dokumentacije i, ako je moguće, ciljanih aktivnosti na licu mjesta. Nisu otkriveni nikakvi nedostaci ili slabosti zbog kojih bi trebalo poduzeti daljnje mjere.
Komisija je državama članicama poslala službenu sveobuhvatnu evaluaciju u kojoj je, prema potrebi, navela prijedloge kako poboljšati ili bolje prilagoditi nacionalne mjere.
2.73.6
Procjene zračnih luka trećih zemalja
U uobičajenim okolnostima procjene se provode u kontekstu sustava jednokratnog zaštitnog pregleda (OSS) uspostavljenih između EU-a i trećih zemalja kako bi se potvrdilo da su standardi provedbe određenih mjera zaštite i dalje jednakovrijedni onima koji se primjenjuju u okviru zakonodavstva EU-a u području zaštite zračnog prometa. To 2021. nije bilo moguće zbog pandemije.
2.83.7
Predmeti iz članka 15. i sudski postupak
Ako su nedostaci utvrđeni u provedbi mjera zaštite u zračnoj luci toliko ozbiljni da znatno utječu na ukupnu razinu zaštite civilnog zračnog prometa u Uniji, Komisija će aktivirati članak 15. Uredbe Komisije (EU) br. 72/2010. To znači da se sva ostala nadležna tijela upozoravaju na situaciju te da je potrebno razmotriti kompenzacijske mjere u pogledu letova iz predmetne zračne luke. Nijedan takav predmet nije pokrenut 2021.
Komisija ima i mogućnost pokretanja postupka zbog povrede, posebno u slučaju duljeg neotklanjanja nedostataka ili njihova ponavljanja. Nijedan takav postupak nije pokrenut 2021.
4.4.
ZAKONODAVNI OKVIR I DOPUNSKI ALATI
2.94.1
Zakonodavni okvir
Civilno zrakoplovstvo i dalje je omiljena meta neprijateljskih aktera, pa je za suzbijanje te prijetnje nužno provoditi proporcionalne mjere zaštite utemeljene na riziku. Komisija i države članice stoga moraju neprestano prilagođavati mjere ublažavanja rizika kako bi ostvarile najvišu razinu sigurnosti i istovremeno umanjile negativne učinke tih mjera na operacije.
Provedbena uredba (EU) 2015/1998 izmijenjena je u veljači 2021. Provedbenom uredbom (EU) 2021/255. Potonja sadržava odredbe o proširenju primjenjivosti alternativnih i ubrzanih postupaka vrednovanja zaštite zračnog prometa EU-a za operatore na koje utječe pandemija bolesti COVID-19 koji sudjeluju u lancu opskrbe Unije iz trećih zemalja te se njome uvode pravila o prethodnoj dostavi ranih informacija o teretu (PLACI) i osigurava fleksibilnost za postupak ugradnje opreme sustava za otkrivanje eksploziva (EDS) standarda 3.
2.104.2
Baza podataka Unije o sigurnosti lanca opskrbe
Komisija je u studenome 2021. počela upotrebljavati novu poboljšanju verziju baze podataka Unijeo sigurnosti lanca opskrbe. Baza podataka jedini je zakonski alat koji se upotrebljava pri prihvaćanju pošiljki od drugog reguliranog agenta ili poznatog pošiljatelja. Ista baza podataka uključuje i popis odobrene zaštitne opreme u civilnom zračnom prometu s oznakom „pečat EU-a”.
Krajem 2021. ta baza podataka sadržavala je 20 000 zapisa o reguliranim agentima, poznatim pošiljateljima, neovisnim ocjenjivačima, zračnim prijevoznicima ACC3, reguliranim dobavljačima te reguliranim agentima i poznatim pošiljateljima iz trećih zemalja. Ciljana dostupnost baze podataka od 99,7 % ostvarena je 2021.
2.114.3
Prethodna dostava ranih informacija o teretu (PLACI)
Prva faza novog carinskog sustava kontrole uvoza (ICS2) koja se temelji na zahtjevima prethodne dostave ranih informacija o teretu za poštanske pošiljke i žurne pošiljke u svrhu analize sigurnosnih rizika zračnog tereta i pošte pokrenuta je 15. ožujka 2021.
U skladu sa zahtjevima PLACI-ja gospodarski subjekti odgovorni za unos pošiljki u carinsko područje Unije carinskim službama EU-a dostavljaju elektroničkim putem pojedinosti o svim pošiljkama koje se nalaze na letu iz lokacija u trećim zemljama za EU, a carinska tijela na prvoj točki ulaska u EU analiziraju te podatke za potrebe zaštite civilnog zračnog prometa.
Rezultat analize rizika u okviru postupka prethodne dostave ranih informacija o teretu (PLACI) može biti takav da zahtijeva provedbu posebnih mjera zaštite zračnog prometa za ublažavanje rizika. Njih moraju primijeniti gospodarski subjekti koji sudjeluju u lancu opskrbe EU-a iz trećih zemalja prije utovara pošiljke na let za EU. Komisija je u siječnju 2021. organizirala drugu zajedničku radionicu s tijelima za zaštitu zračnog prometa i nacionalnim carinskim tijelima radi promicanja neometane provedbe postupka PLACI.
5.5.
ISPITIVANJA, SASTANCI I NOVE INICIJATIVE
2.125.1
Ispitivanja
„Ispitivanje” u smislu zakonodavstva za zaštitu zračnog prometa EU-a provodi se kad se država članica dogovori s Komisijom da će na ograničeno razdoblje upotrebljavati određena sredstva ili metode koje nisu predviđene zakonodavstvom umjesto jedne od predviđenih zaštitnih kontrola, pod uvjetom da navedeno ispitivanje ne utječe negativno na ukupnu razinu zaštite. Tijekom 2021. nisu provedena ni pokrenuta nikakva ispitivanja.
2.135.2
Sastanci
Komisija je u listopadu 2021. organizirala drugi virtualni sastanak radne skupine za kibersigurnost u zračnom prometu na kojem su se okupila tijela država članica nadležna za zaštitu zračnog prometa i provedbu Direktive NIS te dionici. Komisija smatra da razmjena iskustava i primjera najbolje prakse unutar takve radne skupine može uvelike pridonijeti provedbi i daljnjem poboljšanju složenog regulatornog okruženja kibersigurnosti u zračnom prometu. Postoji i velik interes da se u obzir uzmu posebnosti zrakoplovnog sektora i da se razmotri na koji bi se način sektorske i horizontalne aktivnosti mogle međusobno nadopunjavati te pritom izbjeći preklapanje i nepotrebno opterećenje javnih uprava i industrije.
Kako bi državama članicama dala povratne informacije o inspekcijskim nadzorima, promicala transparentnost i uskladila metodologije praćenja usklađenosti, Komisija je u prosincu 2021. organizirala godišnji sastanak i osposobljavanje nacionalnih inspektora za zaštitu zračnog prometa (AVSEC), koji su održani virtualno.
Komisija je zajedno s Europskom konferencijom civilnog zrakoplovstva (ECAC) u svibnju 2021. organizirala virtualnu radionicu o utjecaju umjetne inteligencije na zaštitnu opremu u zračnom prometu. Cilj te radionice bio je pridonijeti zajedničkom dogovoru okupljanjem međunarodnih stručnjaka, praktičara i krajnjih korisnika u području umjetne inteligencije te pripremiti daljnji rad, posebno u području automatskog otkrivanja zabranjenih predmeta.
2.145.3
Nove inicijative
Ostvaren je napredak u razvoju novih tehnologija zaštite zračnog prometa. Posebno se radilo na razradi standarda otkrivanja za zaštitnu opremu radi otklanjanja novih prijetnji, osobito prijetnji od kemijskih tvari. U tu svrhu postoji izvrsna suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i drugim međunarodnim partnerima. Međutim, pandemija bolesti COVID-19 nepovoljno je utjecala na tu suradnju jer fizički sastanci nisu bili mogući, a ta aktivnost zahtijeva razmjenu klasificiranih podataka u sigurnom okruženju.
6.6.
SLUČAJEVI POJAVE PRIJETNJE I IZGLEDI ZA BUDUĆNOST
2.156.1
Općenito
Međunarodni džihadistički terorizam i dalje je velika prijetnja EU-u, koju treba pomno pratiti
. Unatoč globalnim nastojanjima da se ograniče izvori financiranja terorista, terorističke organizacije i dalje imaju pristup velikim gotovinskim pričuvama
za financiranje svojih aktivnosti i propagande. Zračni promet i dalje je važna meta njihovih potencijalnih napada i sposobne su razviti inovativne načine skrivanja eksploziva. Očekuju se daljnji razvoj prijetnji i izazova u području zaštite zračnog prometa te sve veća raznolikost načina napada. Komisija i države članice kontinuirano procjenjuju druge potencijalne prijetnje, kao što su kemijski, biološki, radiološki i nuklearni (KBRN) materijali. Posebna pozornost i dalje se pridaje unutarnjim prijetnjama i domaćem terorizmu. S druge strane u središte pozornosti došle su i druge prijetnje i sredstva napada. Zone sukoba i dalje će za teroriste biti okruženje koje im nudi priliku da nabave sofisticiraniju vojnu opremu i iskoriste blaže mjere zaštite zračnog prometa.
Komisija je zajedno s relevantnim agencijama održavala stalan dijalog, uz redovito praćenje, o novim sigurnosnim prijetnjama zračnom prometu, uključujući prijetnje hibridne prirode, s državama članicama i drugim dionicima radi izgradnje znanja i kapaciteta za reagiranje na te prijetnje i djelotvorno upravljanje rizikom.
2.166.2
Kibersigurnost
Budući da se zračni promet sve više oslanja na informacijske tehnologije i digitalne operativne sustave, kibersigurnost postaje sve važnija. Kibernapadi usmjereni na promet mogli bi imati pogubne posljedice i dovesti do znatnih gospodarskih poremećaja. To je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da su različiti kiberincidenti u 2021. pokazali ranjivost sektora. U svojim nastojanjima da prometni sektor i povezanu infrastrukturu učini otpornijima Komisija je potvrdila da će EU ažurirati i poboljšati postojeći sigurnosni okvir, uključujući sredstva za borbu protiv kiberprijetnji, u okviru sveukupnog skupa postojećih propisa kojima se uređuje to pitanje. U području kibersigurnosti ukazuje se na brojne konkretne probleme, uključujući mnoštvo aktera i motivacija (osim terorističkih skupina). Komisija je i u tom području donijela mjere s obzirom na sve više štetnih namjera i povećanu sposobnost neprijateljskih trećih strana. Stanje u zračnom prometu naglašava potrebu za osiguravanjem najviše razine dosljednosti između horizontalnih i sektorskih pravila. Komisija smatra da je nužno izbjeći udvostručavanje i opterećenje operatora i javnih uprava.
2.176.3
Bespilotne letjelice
Nezakonita upotreba sustava bespilotnih zrakoplova (UAS), poznatijih kao bespilotne letjelice, može omesti operacije zračnih luka te ugroziti zrakoplove i osobe u njima. EASA je u ožujku 2021. uz potporu Komisije izdala smjernice za pomoć zrakoplovnim operatorima i nacionalnim tijelima u upravljanju incidentima s bespilotnim letjelicama u zračnim lukama i oko njih. Komisija je 22. travnja 2021. donijela regulatorni okvir za koncept upravljanja europskim bespilotnim prometom (U-space)
, koji će tijelima olakšati razlikovanje kooperativnih i nekooperativnih bespilotnih letjelica. Komisija podržava i inovativne projekte kao što su Skyfall ili Courageous za testiranje obrane od sustava bespilotnih zrakoplova. Povećanje otpornosti sustava i sposobnosti obrane od sustava bespilotnih zrakoplova isto je tako sastavni dio „Strategije za dronove 2.0”, koju je Komisija donijela u studenome 2022.
2.186.4
Zone sukoba
U okviru sustava obavješćivanja za zone sukoba redovito su se provodile zajedničke procjene rizika, uz određena praktična ograničenja zbog pandemije bolesti COVID-19, kojima je upravljala integrirana skupina EU-a za procjenu rizika u području zaštite zračnog prometa. Cilj je tog postupka pravodobna razmjena informacija o procjeni rizika povezanih sa zonama sukoba kako bi se pridonijelo ublažavanju rizika. U hitnim slučajevima organiziraju se izvanredni sastanci.
Komisija je 2021. pokrenula postupak preispitivanja s državama članicama koje su zastupljene u skupini i EASA-i o tome kako dodatno pojednostavniti postupak procjene rizika povezanih sa zonama sukoba. Rezultat su bila bolje definirana pravila kojima se uređuju izdavanje informativnih biltena EASA-e o zonama sukoba (CZIB-i) i informativnih obavijesti EASA-e, olakšavanje njihova širenja i posebni postupci za hitne slučajeve.
Integriranim postupkom procjene rizika u području zaštite zračnog prometa EU-a osigurava se i sposobnost procjene rizika te podupire postupak donošenja odluka (ublažavanje rizika) u području standarda sigurnosti zračnog tereta i zaštite zračnog prometa.
7.7.
MEĐUNARODNI DIJALOG
2.197.1
Općenito
Komisija je nastavila pridonositi poboljšanju sigurnosti zračnog prometa u cijelom svijetu. To je činila suradnjom s međunarodnim tijelima, kao što je Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), i ključnim trgovinskim partnerima te bliskom suradnjom s državama članicama kako bi uskladila stajališta EU-a. Komisija je vodila i bilateralne dijaloge s određenim trećim zemljama, primjerice sa SAD-om, Kanadom, Australijom, Singapurom i Ujedinjenom Kraljevinom.
2.207.2
Međunarodna tijela
EU je aktivno sudjelovao kao promatrač na godišnjem sastanku Odbora za zaštitu zračnog prometa ICAO-a (AVSECP/32), koji je virtualno održan od 31. svibnja to 4. lipnja 2021. Glavni je rezultat bio dogovor o prijedlogu Izmjene 18. Priloga 17. (Zaštita) Čikaškoj konvenciji.
2.217.3
Treće zemlje
U kontekstu odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama cilj je Skupine za suradnju u području zaštite prijevoza (TSCG) EU-a i SAD-a poticati suradnju u nekoliko područja od zajedničkog interesa. Ona osigurava kontinuirano funkcioniranje sustava jednokratnog zaštitnog pregleda (OSS) i uzajamno priznavanje odgovarajućih sustava za zračni teret i poštu EU-a i SAD-a. Tim se inicijativama štedi vrijeme, smanjuju troškovi i pojednostavnjuje poslovanje zračnih prijevoznika. Zbog ograničenja u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 tijekom 2021. nije održan nijedan službeni sastanak skupine TSCG. Međutim, EU i Uprava za sigurnost prometa SAD-a održavali su kontakte virtualnim putem tijekom cijele godine.
U skladu s pravom Unije Komisija je sklopila sporazume kojima se standardi zaštite koji se primjenjuju u nekim trećim zemljama ili zračnim lukama trećih zemalja priznaju kao jednakovrijedni standardima EU-a. Nisu uspostavljeni novi sustavi OSS-a 2021. Kad je riječ o Izraelu, svi razvojni projekti u zračnoj luci Ben Gurion u Tel Avivu, uključujući ulaganje u tehnologiju za zaštitni pregled koja je potrebna za sustav OSS-a, odgođeni su zbog negativnih financijskih posljedica pandemije bolesti COVID-19. U tijeku su tehničke rasprave između Komisije i Japana o sustavu OSS-a.
Od 1. siječnja 2021. Ujedinjena Kraljevina više nije dio EU-a. Međutim, zadržan je sustav OSS-a s Ujedinjenom Kraljevinom, od čega imaju koristi zračne luke, zračni prijevoznici i putnici u EU-u.
Kad je riječ o izgradnji kapaciteta, projekt „Zaštita civilnog zračnog prometa u Africi, Aziji i na Bliskom istoku” (CASE II), koji provodi ECAC, nastavio se 2021.
Međutim, provedba projektnih aktivnosti bila je znatno otežana pandemijom bolesti COVID-19, zbog čega su rezultati uglavnom bili ograničeni na aktivnosti na internetu, uključujući regionalne radionice i određene međudržavne aktivnosti osposobljavanja. Opći je cilj projekta CASE II suprotstaviti se prijetnjama terorizma civilnom zračnom prometu uspostavom partnerstava s državama iz triju regija kako bi se ojačali njihovi sustavi zaštite zračnog prometa
.
8.8.
ZAKLJUČCI
Pandemija bolesti COVID-19 nastavila je snažno utjecati na sve uobičajene aktivnosti Komisije i država članica 2021. Uobičajeni inspekcijski nadzori na licu mjesta mogli su se nastaviti tek u listopadu 2021., a prije njih su se od ožujka 2020. provodile samo procjene nadležnih tijela na temelju dokumentacije. Zbog istog razloga posljedice su se osjetile i u međunarodnoj suradnji u zaštiti zračnog prometa.
Međutim, Komisija sa zadovoljstvom napominje da se tijekom pandemije bolesti COVID-19 uvidjela važnost održavanja djelotvornih mjera zaštite, među ostalim kao ključnog čimbenika na kojem se temelji oporavak sektora. Nadalje, zapažena je u kontekstu dramatičnih promjena u potražnji za zračnim prijevozom i pitanja radne snage.
Komisija kontinuirano razmatra kako bi se postojeći okvir za zaštitu zračnog prometa mogao dodatno poboljšati u budućnosti. U tu svrhu razmatra načine za povećanje njegove učinkovitosti, održivosti i fleksibilnosti, a da se pritom ne dovedu u pitanje dosad postignute visoke razine zaštite.