EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.3.2023.
COM(2023) 165 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Sigurna i održiva opskrba kritičnim sirovinama kao potpora usporednoj tranziciji
I.Uvod
EU je započeo ambicioznu industrijsku transformaciju kako bi ostvario zelenu i digitalnu tranziciju. Osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama u središtu je političkih prioriteta EU-a za usporednu tranziciju. Od ključne je važnosti i za povećanje sigurnosnih kapaciteta u obrambenom i svemirskom sektoru 1 .
U prognostičkoj studiji koju je objavila Komisija ocjenjuju se buduće potrebe EU-a za kritičnim sirovinama i moguća uska grla u lancima opskrbe u ključnim strateškim tehnologijama i sektorima. Predviđa se nezapamćeno povećanje potražnje za ključnim materijalima potrebnima za uspješnu usporednu tranziciju. Na primjer, očekuje se da će se potražnja za metalima rijetkih zemalja za kopnene i odobalne vjetroturbine povećati 4,5 puta do 2030., odnosno 5,5 puta do 2050. Isto tako, predviđa se da će se potražnja za litijem za baterije koje napajaju naša električna vozila povećati 11 puta do 2030., odnosno 17 puta do 2050. Analiza je pokazala da EU uvelike ovisi o vrlo ograničenom broju dobavljača za sve strateške tehnologije u više faza njihovih lanaca opskrbe, a za neke tehnologije u cijelom lancu vrijednosti.
Potražnja za kritičnim sirovinama nikad nije bila veća, a u sljedećem bi se desetljeću mogla deseterostruko povećati. Međutim, na lanac opskrbe tih sirovina izložen je povećanim geopolitičkim, okolišnim i socijalnim rizicima i problemima.
Industrija kritičnih sirovina nije jednostavna, a neke vrste projekata smatraju se visokorizičnim ulaganjima, posebno projekti u fazama istraživanja i vađenja. Osim geoloških čimbenika, postoje i velike prepreke ulasku na tržište, visoki kapitalni troškovi i s tim povezani rizici. Prije svega, dugotrajni i neizvjesni postupci izdavanja dozvola imaju velik odvraćajući učinak. Od početka projekta do trenutka kad materijali postanu dostupni na tržištu može proći puno vremena.
Većinu kritičnih sirovina proizvodi samo nekoliko dobavljača, a EU se u velikoj mjeri oslanja na uvoz. Prekomjerna ovisnost o jednom dobavljaču mogla bi poremetiti čitave lance opskrbe, posebno s obzirom porast mjera ograničenja izvoza i drugih restriktivnih trgovinskih mjera u kontekstu sve jačeg globalnog natjecanja. Nezakonita agresija Rusije na Ukrajinu primjer je toga kako nepouzdani dobavljači mogu iskoristiti takvu ovisnost i pretvoriti je u oružje.
EU nije jedini koji se suočava s tim problemima. Prelazak na nultu neto stopu emisija i digitalno gospodarstvo zajednički je interes globalne zajednice. Zemlje kao što su Kina, Japan, Sjedinjene Američke Države ili Južna Koreja poduzele su mjere za osiguravanje opskrbe, preradu i rafiniranje kritičnih sirovina kako bi smanjile svoju ovisnost o strateškim sirovinama. Resursima bogate zemlje koje proizvode kritične sirovine pokušavaju privući partnere s kojima bi mogle raditi na održivom lokalnom razvoju svojih lanaca vrijednosti kritičnih sirovina.
U Komisijinoj inicijativi o sirovinama iz 2008. 2 već je utvrđena strategija za rješavanje pitanja pristupa sirovinama u EU-u. Na temelju toga u Akcijskom planu iz 2020. 3 predstavljene su konkretne mjere za povećanje otpornosti i otvorenu stratešku autonomiju EU-a 4 . U planu REPowerEU u okviru vanjskog djelovanja EU-a u području energetike predložene su konkretne mjere za osiguravanje pristupa kritičnim sirovinama radi ubrzanja energetske tranzicije 5 .
Međutim, situacija se promijenila i moramo napraviti još više. Stoga Komisija predlaže sveobuhvatan pristup kojim bi se povećala i ubrzala opskrba primarnim i sekundarnim sirovinama u EU-u. U okviru pojačanog međunarodnog angažmana s partnerima ćemo raditi na diversifikaciji i integraciji održivih lanaca opskrbe i vrijednosti. U cilju izgradnje uzajamno korisnih dugoročnih odnosa sa zemljama bogatima resursima, EU će graditi partnerstva koja koriste objema stranama i komplementarna su sa strategijom Global Gateway. Osim što bi trebala pridonijeti diversifikaciji lanca opskrbe sirovinama u EU-u, ta bi partnerstva ujedno trebala povećati održivost i dodanu vrijednost proizvodnje u tim resursima bogatim zemljama u razvoju i zemljama u usponu.
EU bi trebao u što većoj mjeri koristiti svoje rezerve i razvijati aktivnosti istraživanja, vađenja, rafiniranja, prerade i recikliranja kod kuće, uz potpuno poštovanje prirodnih ekosustava. Time će se Europi omogućiti da ojača industrijske kapacitete na otvoren način koji pogoduje trgovini i uz primjenu visokih okolišnih i socijalnih standarda te će se stvoriti uvjeti za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i poticanje rasta uz istodobno povećanje naše otvorene strateške autonomije.
U skladu s Akcijskim planom za kružno gospodarstvo iz 2020. 6 EU intenzivnije radi na povećanju resursne učinkovitosti i prelasku s linearnog na kružno gospodarstvo, prije svega ekološkim dizajnom, recikliranjem i pronalaženjem zamjena kako bi proizvodi postali maksimalno resursno i energetski učinkoviti. To će pomoći da se smanji potreba za kritičnim sirovinama bez ugrožavanja dostupnosti, učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti proizvoda te omogućiti recikliranje i ponovnu uporabu kritičnih sirovina u novim proizvodima.
EU ipak nikad neće biti neovisan kad je riječ o opskrbi kritičnim sirovinama i nastavit će se oslanjati na uvoz za većinu svoje potrošnje.
Stoga treba ojačati globalni angažman, razvijati i diversificirati ulaganja, proizvodnju i trgovinu s pouzdanim partnerima te raditi na tome da smanji svoju ovisnost o maloj skupini dobavljača i ranjivost koja iz tog proizlazi. EU će te ciljeve nastojati ostvariti u suradnji s trećim zemljama u okviru uzajamno korisnih partnerstava kako bi se promicao njihov održiv ekonomski razvoj te istodobno uspostavili sigurni, otporni, cjenovno pristupačni i dovoljno diversificirani lanci vrijednosti za EU. To je u interesu i partnera EU-a jer se time povećava dodana vrijednost EU-a u tim partnerstvima. Na primjer, u slučaju poremećaja u partnerskim zemljama veći kapacitet EU-a omogućio bi mu da pruži snažniju potporu svojim partnerima i smanji probleme u globalnoj opskrbi.
Naše inicijative za kritične sirovine odraz su te ambicije i temelje se na tri stupa, koji se međusobno dopunjuju:
(1)razvoj lanca vrijednosti kritičnih sirovina u EU-u;
(2)jačanje diversifikacije opskrbe i sklapanje uzajamno korisnih partnerstava radi potpore globalnoj proizvodnji;
(3)poticanje održive nabave i promicanje kružnosti.
II.Razvoj lanca vrijednosti kritičnih sirovina u EU-u
II.1. Uredba o kritičnim sirovinama
Predloženom uredbom 7 utvrđuje se opći cilj osiguravanja pristupa EU-a sigurnoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama i propisuju mjere za jačanje kapaciteta EU-a u cijelom lancu vrijednosti. Kako bi mjere iz te uredbe bile usmjerene na najrelevantnije sirovine, utvrđen je popis strateških sirovina. Uredba sadržava mjere za cijeli lanac vrijednosti kako bi se do 2030. kapaciteti EU-a približili ili dosegnuli najmanje 10 % domaće potražnje za kritičnim sirovinama kad je riječ o rudarstvu i vađenju (ako postoje dovoljne rezerve u EU-u), najmanje 40 % kad je riječ o preradi i rafiniranju i najmanje 15 % kad je riječ o recikliranju. Postizanje tih udjela uvelike bi pridonijelo potrebnoj diversifikaciji, kojom bi se osiguralo da se do 2030. ni iz jedne pojedinačne treće zemlje ne uvozi više od 65 % godišnje Unijine potrošnje nijedne kritične sirovine za bilo koju relevantnu fazu prerade.
Predloženi popisi kritičnih i strateških sirovina 8 priloženi toj uredbi preispitivat će se i prema potrebi ažurirati najmanje svake četiri godine. Mjere EU-a temeljit će se na tim popisima. Za izgradnju unutarnjih kapaciteta EU-a najprije treba steći uvid u to koji su resursi dostupni tako da se barem svakih pet godina osmisle istraživački programi u EU-u i osuvremeni geološko znanje.
EU će ojačati svoj lanac vrijednosti strateških sirovina odabirom i provedbom strateških projekata koji će obuhvaćati cijeli lanac vrijednosti, uključujući recikliranje, te pridonijeti povećanju kapaciteta EU-a. Strateški projekti osobito će imati koristi od pojednostavnjenih postupaka izdavanja dozvola. Takvi strateški projekti mogli bi se provoditi i u trećim zemljama.
Neke su države članice već preispitale i modernizirale svoje okvire za sirovine, rudarstvo i izdavanje dozvola. Komisija potiče sve države članice da procijene trebaju li ažurirati svoje nacionalne i podnacionalne okvire kako bi oni podupirali siguran i održiv lanac vrijednosti kritičnih sirovina. Države članice potiču se da povećaju učinkovitost izdavanja dozvola i za projekte u području kritičnih sirovina koji nisu strateški projekti. Države članice pozivaju se i da donesu nacionalne programe namijenjene povećanju kružnosti lanaca vrijednosti kritičnih sirovina, među ostalim za oporabu kritičnih sirovina iz rudarskog otpada.
Države članice mogu poduzeti i mjere za usavršavanje i osposobljavanje administrativnog osoblja kako bi se pojednostavnili postupci izdavanja dozvola, pri čemu mogu iskoristiti mogućnosti potpore EU-a za administrativne kapacitete kao što je Instrument za tehničku potporu 9 . Potrebno je uzeti u obzir i druge mjere za poboljšanje administrativnih kapaciteta, kao što su digitalni alati i jednostavniji radni postupci. Kako bi se olakšala razmjena informacija, države članice mogle bi uspostaviti dobrovoljne platforme za tijela koja izdaju dozvole na kojima bi se pružali primjeri najbolje prakse ili tehnička potpora.
Potrebno je nastaviti s radom na otvorenim pitanjima osviještenosti i prihvaćanja u javnosti. Tome mogu pridonijeti učinkoviti i opsežni postupci javnog savjetovanja te transparentna i stalna komunikacija s dionicima, među ostalim s autohtonim narodima i, prema potrebi, širom javnosti.
Uredbom se uspostavlja i mehanizam za koordinaciju praćenja lanaca opskrbe kritičnim sirovinama. Komisija će zajedno s državama članicama testirati otpornost strateških lanaca opskrbe sirovinama.
Uredbom su predviđene mjere za smanjenje rizika za sigurnost opskrbe koji bi mogli narušiti funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uključujući mjere koordinacije strateških zaliha strateških sirovina i olakšavanje, na primjer, zajedničke nabave strateških sirovina u Uniji. Te će se mjere pomno koordinirati s prognostičkim analizama i detaljnim ocjenama lanaca opskrbe tehnologijom koje će provoditi Komisija.
Odbor u kojem će se okupiti najbolji dostupni stručnjaci iz Europske komisije i država članica bit će zadužen za analizu i praćenje tržišta, procjene rizika, savjetovanje o strategijama ublažavanja rizika, pomoć u strateškim projektima, olakšavanje strateškog stvaranja zaliha i periodične rasprave o strateškim partnerstvima.
II.2. Financijska potpora
Strateškim projektima bit će potrebna i odgovarajuća financijska sredstva. U skladu s pravilima tržišnog natjecanja, u Uredbi se predlaže povezivanje država članica i Komisije s relevantnim financijskim institucijama radi rasprave o privatnim izvorima financiranja, postojećim financijskim instrumentima i fondovima EU-a te kako bi se olakšalo sklapanje ugovora o otkupu.
Komisija će s partnerima u provedbi programa InvestEU raditi na povećanju potpore ulaganjima u skladu sa zajedničkim ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/523 10 i Uredbi, među ostalim uspostavom operacija mješovitog financiranja. Savjetodavni centar InvestEU može pridonijeti povećanju broja održivih projekata. Od ključne su važnosti privatna ulaganja poduzeća, financijskih ulagača i otkupljivača.
U skladu s Uredbom o taksonomiji 11 Komisija je ovlaštena sastaviti popis okolišno održivih djelatnosti utvrđivanjem kriterija tehničke provjere za svaki okolišni cilj u delegiranim aktima. Nastavno na predstojeći delegirani akt o okolišu koji će obuhvaćati recikliranje, Komisija će od Platforme za održivo financiranje 2.0 zatražiti da, nadovezujući se na rad započet u okviru Platforme 1.0, razvije taksonomske kriterije za rudarstvo i rafiniranje koje će Komisija razmotriti i naknadno donijeti.
Samo privatno financiranje možda neće biti dovoljno, a za učinkovitu provedbu projekata u cijelom lancu vrijednosti kritičnih sirovina mogla bi biti potrebna javna potpora, među ostalim u obliku državne potpore. Kad je riječ o nacionalnim sredstvima, okvirom za državne potpore pružaju se brojne mogućnosti za poticanje privatnih ulaganja i za učinkovitu provedbu projekata u području kritičnih sirovina. Osim toga, Komisija je nedavno prilagodila pravila o državnim potporama kako bi državama članicama pružila dodatnu fleksibilnost pri dodjeli potpora, među ostalim za proizvodnju i recikliranje kritičnih sirovina povezanih s ključnim tehnologijama s nultom neto stopom emisija. Cilj je dodatno ubrzati i pojednostavniti postupak, uz lakše izračune, jednostavnije postupke i brža odobrenja, a istodobno spriječiti poremećaje na jedinstvenom tržištu i zadržati kohezijske ciljeve.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øs Europskom investicijskom bankom (EIB) i drugim partnerima u provedbi programa InvestEU raditi na povećanju ulaganja u lanac opskrbe kritičnim sirovinama, među ostalim uspostavom operacija mješovitog financiranja, poticanjem partnera na izgradnju unutarnjih sposobnosti za poticanje financiranja ulaganja u sirovine i procjenom prepreka ulaganjima u tu industriju,
Øzatražiti od Platforme za održivo financiranje 2.0 da razvije taksonomske kriterije za rudarstvo i rafiniranje.
II.3. Normizacija
Komisija je u veljači 2023. donijela Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju. Jedan od njegovih strateških prioriteta razvoj je europskih normi u području istraživanja, vađenja, rafiniranja i recikliranja kritičnih sirovina koje bi jačale lanac vrijednosti i otpornost EU-a. Nadalje, tehničke zahtjeve za obradu, uključujući oporabu, recikliranje i pripremu za ponovnu uporabu kritičnih sirovina, treba poduprijeti normizacijskim aktivnostima. Time bi se osigurala dosljedna primjena tehničkih pravila u cijelom EU-u.
Na međunarodnoj razini europska normizacija odvija se u kontekstu rastuće globalne konkurencije. Europski stručnjaci i nacionalna tijela za normizaciju već daju važan doprinos radu Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), a trebali bi preuzeti još aktivniju ulogu u povezanom radu na utvrđivanju međunarodnih normi kako bi se osiguralo da tehničke norme o kritičnim sirovinama odražavaju načela i vrijednosti EU-a na kojima je zasnovano relevantno zakonodavstvo EU, kao i međunarodne obveze. Komisija će olakšati komunikaciju i koordinaciju među državama članicama, tijelima za normizaciju i sektorima u EU-u radi razmjene resursa za potporu međunarodnim postupcima normizacije.
U skladu sa strategijom EU-a za normizaciju i Programom rada Unije za europsku normizaciju Komisija će:
Øosigurati da u rad foruma na visokoj razini o europskoj normizaciji bude uključeno i područje kritičnih sirovina, što je ključno za otporno jedinstveno tržište,
Øpodupirati razvoj europskih normi za industrijske procese povezane s kritičnim sirovinama koji se upotrebljavaju u usporednoj tranziciji, među ostalim za aktivnosti kružnosti.
II.2. Posjedovanje potrebnih vještina
Kako je utvrđeno u Programu vještina iz 2020., EU-u je, kako bi zadržao konkurentnost, potrebna radna snaga s odgovarajućim vještinama za zelenu i digitalnu tranziciju. U Europi se ne mogu uspostaviti odgovarajući lanci vrijednosti kritičnih sirovina bez odgovarajućeg razvoja vještina (geolozi, metalurški i strojarski inženjeri, rudari, subjekti koji se bave sortiranjem i recikliranjem, visokotehnološka zanimanja relevantna za taj sektor itd.). S obzirom na transformaciju vještina, u kojoj će kružnost imati istaknutiju ulogu, primjerice u lancu vrijednosti i preradi baterija, potrebe za prekvalifikacijom sve su veće. Osim horizontalnih mjera utvrđenih u Programu vještina iz 2020., za uspjeh lanaca vrijednosti kritičnih sirovina u EU-u bit će potrebne posebne sektorske politike u području vještina.
Države članice snažno se potiču da iskoriste dostupne instrumente EU-a kao što su Europski socijalni fond plus (ESF+), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i mehanizam za pravednu tranziciju (JTM) kako bi financirale mjere obrazovanja i osposobljavanja namijenjene usavršavanju radne snage u cijelom lancu vrijednosti kritičnih sirovina i time smanjile nedostatak odgovarajućeg kadra zabilježen u regijama EU-a 12 . Inicijativa za talente s deep tech kvalifikacijama, za koju su izdvojena sredstva u kontekstu novog europskog programa za inovacije, pridonijet će i potrebnoj transformaciji vještina pionirskim programom čiji je cilj tijekom sljedeće tri godine osposobiti milijun osoba u europskim deep tech područjima.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øs dionicima i javnim tijelima u okviru Pakta EU-a za vještine uspostaviti veliko partnerstvo za vještine u području kritičnih sirovina radi provedbe učinkovitih aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja u cijelom lancu vrijednosti,
Øpredložiti osnivanje akademije za sirovine u okviru akademija za nultu neto stopu emisija kako bi se razvili i ponudili programi osposobljavanja i obrazovanja za prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage te unaprijedio lanac vrijednosti kritičnih sirovina u Europi.
II.6. Istraživanje i inovacije
Istraživanje i inovacije u lancu vrijednosti kritičnih sirovina ključni su za razvoj znanja, inovativnih rješenja i visoko održivih procesa te za istraživanje, vađenje, preradu, rafiniranje, recikliranje, resursno učinkovit dizajn, uporabu i pronalaženje zamjena. Na primjer, u vjetroelektranama bi se trajni magneti od rijetkih zemalja mogli zamijeniti drugim komponentama kao što su multipolarni sinkroni generatori. Slično tomu, kovine platinske skupine koje se upotrebljavaju kao katalizatori u gorivnim ćelijama mogle bi se djelomično ili potpuno zamijeniti drugim kovinama, kao što su nitridi, karbidi ili kalkogenidi. Razvoj naprednih materijala posebno je važan za pronalaženje zamjena za kritične sirovine. Rezultate istraživanja u tim područjima bi trebalo uključiti i u buduće norme.
U svakom od tih dijelova lanca vrijednosti postoje problemi koje treba riješiti povezani s geološkim uvjetima, karakteristikama mineralizacije, kemijskim svojstvima, primjenama te energetskom, okolišnom i socijalnom učinkovitošću. U tom su pogledu potrebna istraživanja u području kritičnih i nekritičnih sirovina kako bi se riješili problemi opskrbe i smanjio rast potražnje u EU-u. Mjerama u svim navedenim dijelovima lanca vrijednosti diversificirat će se nabava u EU-u i osigurati njezina održivost.
U okviru programa rada Obzora Europa (2021.–2024.) EU je predvidio financiranje projekata istraživanja, vađenja, prerade i ponovne uporabe, recikliranja i oporabe u iznosu od 470 milijuna eura.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øpoticati uvođenje i prihvaćanje postojećih i novih otkrića u području istraživanja i inovacija putem Europskog vijeća za inovacije i Europskog instituta za inovacije i tehnologiju u skladu s novim europskim programom za inovacije,
Øpredstaviti koordinirani plan djelovanja s državama članicama o naprednim materijalima, među ostalim radi zamjene kritičnih sirovina, kako bi se osigurala ulaganja u istraživanje i inovacije koja su razmjerna izazovima,
Ørazviti strateški plan provedbe u okviru postojećeg foruma dionika koji će usmjeravati prioritete EU-a u području istraživanja i inovacija u nadolazećim godinama.
III.Jačanje diversifikacije opskrbe i sklapanje uzajamno korisnih partnerstava radi potpore globalnoj proizvodnji
EU će se nastaviti oslanjati na uvoz sirovina da bi ostvario usporednu tranziciju i povećao obrambene sposobnosti. Već se aktivno radi na brojnim instrumentima za olakšavanje trgovine, ulaganja i suradnje kojima bi se stvorile mogućnosti na globalnoj razini, a time i povećala sigurnost i cjenovna pristupačnost kritičnih sirovina. S obzirom na trenutačne probleme, da bi ti instrumenti imali konkretan učinak, zainteresirane partnerske zemlje trebale bi ih uvesti istovremeno. Potrebno je težiti sinergiji različitih dostupnih instrumenata kako bi se osigurao dosljedan pristup i postigli djelotvorni rezultati u što kraćem roku, posebno u kontekstu strategije Global Gateway i njezine provedbe, koristeći pritom financijske instrumente i instrumente politike EU-a i njegovih država članica. Radi bolje koordinacije međunarodnih aktivnosti EU-a osnovat će se posebna radna skupina za vanjske aktivnosti u području kritičnih sirovina koja će surađivati s postojećim relevantnim sustavima, prvenstveno onima koji su povezani sa strategijom Global Gateway.
III.1. Klub za kritične sirovine: suradnja sa zainteresiranim partnerima
Pristup sigurnoj, cjenovno pristupačnoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama zajednički je interes mnogih partnera i ključna tema u brojnim međuvladinim forumima (kao što su G7, G20, Međunarodna agencija za energiju i Međunarodna agencija za obnovljivu energiju) i inicijativama, kao što su Partnerstvo za sigurnost minerala 13 , ili strateškim partnerstvima s trećim zemljama. Osim toga, međunarodna suradnja ključna je za suzbijanje tržišne dominacije nekolicine i postizanje održivosti.
EU bi trebao dopuniti i proširiti te različite mjere osnivanjem Kluba za kritične sirovine koji bi povezao potrošačke zemlje i zemlje bogate resursima radi promicanja sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama. EU bi se trebao pridružiti partnerima u promicanju pouzdane, komercijalne, transparentne i za okoliš pogodne opskrbe kritičnim sirovinama. Konkretno, Klub za kritične sirovine trebao bi poticati održiva ulaganja u proizvođačke zemlje i omogućiti im da napreduju u lancu vrijednosti.
Klub bi bio otvoren zainteresiranim stranama sličnih stavova koje su spremne razviti sljedeće mjere na temelju dogovorenog skupa načela:
·jačanje praćenja razvoja tržišta i razmjene znanja,
·poboljšavanje istraživanja,
·unapređenje poticajnog okruženja pogodnog za održiva ulaganja,
·skraćivanje vremena potrebnog da investicijski projekti dođu na tržište,
·olakšavanje pristupa tržištu putem regulatorne suradnje,
·suradnja na promicanju radničkih prava i društveno odgovornih praksi u lancima opskrbe kritičnim sirovinama,
·promicanje prekogranično kružnog i održivog gospodarstva i jačanje visokokvalitetnih kapaciteta za recikliranje,
·poticanje inovacija u sektoru radi stvaranja novih rezervi,
·osiguravanje učinkovitog i koordiniranog pristupa pripremi i odgovoru na krizu.
Komisija će započeti razgovore s potencijalnim partnerima koji su zainteresirani za osnivanje tog kluba. Pregovori između EU-a i SAD-a o ciljanom sporazumu o kritičnim mineralima najavljeni 10. ožujka 2023. bit će osnova za proširenje Kluba za kritične sirovine.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øosnovati Klub za kritične sirovine s partnerima kako bi se ojačali lanci opskrbe i diversificirala nabava te će stupiti u kontakt sa svim potencijalnim partnerima u tom savezu.
III.2. Sporazumi o trgovini i ulaganjima kojima se osigurava okvir i pokretanje druge generacije sporazumâ o olakšavanju održivih ulaganja
EU je 9. prosinca 2022. zaključio pregovore o modernizaciji postojećeg Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea. Taj sporazum sadržava posebno poglavlje o energiji i sirovinama, koje će pridonijeti osiguravanju boljeg pristupa održivim ulaganjima u kritične sirovine kao što je litij i razvoju zelenoga gospodarstva u Čileu, posebno kad je riječ o energiji iz obnovljivih izvora i vodiku.
Budući da je za djelatnosti vađenja i rafiniranja potreban znatan kapital, gospodarskim subjektima potrebno je poslovno okruženje u zemljama bogatima resursima koje pogoduje ulagačima, predvidljivo je i stabilno. Nadovezujući se na postojeće multilateralne, plurilateralne i bilateralne okvire, EU će nastaviti razvijati mjere za postizanje tog cilja.
Prvo, Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i njezini multilateralni i plurilateralni sporazumi pružaju opći okvir i osnovu za jamčenje transparentnosti, predvidljivosti i pravne sigurnosti, primjerice odredbama koje se odnose na carine, nediskriminaciju ili zabranu ograničenja izvoza. Trenutačno se pregovara o plurilateralnom sporazumu o „olakšavanju ulaganja u razvoj”, kojim bi se potaknula ulaganja u zemljama u razvoju, među ostalim u sektoru kritičnih sirovina, primjerice osiguravanjem javnih i lako dostupnih informacija i skraćivanjem postupaka dobivanja javnih dozvola i odobrenja.
Drugo, EU koristi svoje bilateralne sporazume za produbljivanje trgovinskih i investicijskih veza u cijelom svijetu i diversifikaciju lanaca opskrbe, među ostalim u kontekstu lanaca opskrbe kritičnim sirovinama, čime se povećava otpornost gospodarstva EU-a.
EU već ima najveću mrežu trgovinskih sporazuma u svijetu. Nedavni sporazumi s Meksikom, Ujedinjenom Kraljevinom, Novim Zelandom i Čileom 14 sadržavaju posebno poglavlje o energiji i sirovinama. U tijeku su i pregovori s Australijom i Indonezijom, koje imaju znatne rezerve sirovina ključnih za energetsku tranziciju, kao što su elementi rijetkih zemalja i nikal.
Komisija će zajedno s partnerima istražiti kako poduprijeti razvoj kapaciteta te zemlje za vađenje, preradu i recikliranje. Komisija će u tekućim pregovorima rješavati pitanja sirovina, kao što su predvidljivi postupci procjene učinka ili nediskriminacijski tretman ulagača u trećim zemljama, te će razmotriti treba li ponovno pregovarati o nekim postojećim sporazumima kako bi se postrožila pravila o trgovini sirovinama i ulaganjima u njih. Posebna pozornost posvetit će se afričkim zemljama s velikim potencijalom za opskrbu sirovinama i daljnju integraciju u lance vrijednosti kritičnih sirovina na obostranu korist, među ostalim zemljama s kojima su sklopljeni sporazumi o gospodarskom partnerstvu.
Komisija će posebnu pažnju posvetiti i održivim ulaganjima te je odlučna unaprijediti sporazume o olakšavanju održivih ulaganja 15 . Sporazumi o olakšavanju održivih ulaganja druge generacije sadržavat će i odredbe o održivom razvoju i dodatne odredbe o energiji i sirovinama te će omogućiti dijaloge u cilju podupiranja industrijskih projekata i stvaranja lokalne vrijednosti uspostavom sektorskih prioriteta i modaliteta za uključivanje privatnog sektora. EU je nedavno zaključio pregovore o sporazumu o olakšavanju održivih ulaganja s Angolom 16 . S Nigerijom se trenutačno razmatraju mogućnosti takvog sporazuma, a moguće je da će se takvi pregovori pokrenuti i s drugim zemljama.
Na kraju bi trebalo podsjetiti na to da se na veliku većinu uvoza kritičnih sirovina u EU (92 % vrijednosti) ne plaćaju uvozne carine, zahvaljujući nultoj carini u okviru tretmana najpovlaštenije nacije ili trgovinskim sporazumima na snazi. Preostali uvoz kritičnih sirovina podliježe naplati carine u rasponu od 2 do 7 % za neprerađene proizvode (npr. neprerađeni magnezij: 5 %) i od 3 do 9 % za manji broj prerađenih proizvoda (npr. prerađeni galij: 3 %). Komisija će pomno pratiti učinak carina na sposobnost uvoza kritičnih sirovina i ispitati zahtjeve za suspenziju carina s obzirom na ciljeve olakšavanja diversifikacije kritičnih sirovina i smanjenja naše ovisnosti.
Komisija će učiniti sljedeće:
Ønastaviti podržavati i pridonositi jačanju WTO-a, među ostalim pregovorima o plurilateralnom sporazumu o olakšavanju ulaganja u razvoj,
Øiskoristiti svoju sve širu mrežu sporazuma o olakšavanju održivih ulaganja i sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi podupirala razvoj prerađivačkih kapaciteta trgovinskih partnera EU-a i gradila uzajamno korisna partnerstva, kao što su partnerstva s Čileom i Australijom,
Øpomno pratiti učinak carina na sposobnost uvoza kritičnih sirovina i ispitati zahtjeve za suspenziju carina.
III.3. Bilateralna strateška partnerstva kako bi se mogućnosti ulaganja pretvorile u gospodarsku stvarnost
S obzirom na hitnu potrebu za povećanjem proizvodnje kritičnih sirovina u cijelom svijetu, EU će pojačati suradnju s trećim zemljama poticanjem održivih ulaganja u lance vrijednosti kritičnih sirovina i druge komponente niže u lancu vrijednosti te pretvaranjem gospodarskih prilika u uzajamno korisne situacije. Strateška partnerstva u lancima vrijednosti sirovina važno su sredstvo poboljšanja takve suradnje.
Strateškim partnerstvima promiče se održivi rast te se pridonosi otpornim lancima vrijednosti sirovina i industrijskim lancima vrijednosti. U konačnici, partnerstva potiču integraciju industrijskih lanaca vrijednosti i lanaca vrijednosti sirovina EU-a i partnerskih zemalja. Ta partnerstva imaju sljedeće ciljeve:
i. integrirati EU-ove lance vrijednosti sirovina s lancima vrijednosti partnerske zemlje, što uključuje suradnju na utvrđivanju strateških projekata u području istraživanja i inovacija koji su prihvatljivi na temelju Uredbe te na razmjeni znanja i tehnologija povezanih s održivim istraživanjem, vađenjem, preradom i recikliranjem kritičnih sirovina, pronalaženjem zamjena za kritične sirovine i praćenjem rizika za sigurnost opskrbe;
ii. poboljšati regulatorne okvire EU-a i partnerskih zemalja, kao i kapacitete za provedbu relevantnih pravila;
iii. promicati uzajamne industrijske i gospodarske koristi povećanjem dodane vrijednosti u proizvodnji u trećim zemljama;
iv. razvijati i poboljšavati međunarodne standarde, među ostalim kako bi se osiguralo da se njima pruža visoka razina zaštite okoliša i socijalne zaštite te da se podupiru obveze povezane s klimom i okolišem;
v. mobilizirati financijska sredstva za razvoj infrastrukture potrebne za lanac vrijednosti sirovina;
vi. surađivati na jačanju otpornosti i održivosti lanaca opskrbe kritičnim sirovinama;
vii. poboljšati osposobljavanje i vještine povezane s lancem vrijednosti kritičnih sirovina.
Kad je riječ o zemljama u razvoju, partnerstva se temelje na stvaranju vrijednosti unutar zemlje te im pomažu da napreduju u lancu vrijednosti u okviru strategije Global Gateway.
Svako partnerstvo temelji se na planu s dogovorenim konkretnim mjerama u okviru svakog stupa. Provedba plana prati se na godišnjoj osnovi te se prema potrebi može ažurirati novim mjerama. Partnerstva i pripadajući planovi razvijaju se i provode u okviru pristupa „Tim Europa”, koji obuhvaća države članice te njihovu industriju i institucije.
Prvo strateško partnerstvo uspostavljeno je 2021. u okviru Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade (CETA). Već je rezultiralo EU-ovim ulaganjima u Kanadi u području katodnih aktivnih materijala i ugovornim otkupom litija, nikla i kobalta za baterije, kao i kanadskim ulaganjima u EU-u povezanima s kritičnim sirovinama.
2021. potpisano je i partnerstvo s Ukrajinom. Ukrajina je važan globalni dobavljač titanija i potencijalni je izvor više od dvadeset kritičnih sirovina za EU. U okviru partnerstva 2022. potpisan je Memorandum o razumijevanju između Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Ukrajinske geodetske uprave.
U studenome 2022. Komisija je potpisala strateška partnerstva s Kazahstanom i Namibijom.
Dosad su dogovorena strateška partnerstva sa zemljama s kojima je EU proveo pregovore o sporazumu o trgovini i ulaganjima ili sklopio takav sporazum. Takvi sporazumi i strateška partnerstva zapravo se dopunjuju jer nude politički okvir i konkretnu bilateralnu suradnju u području kritičnih sirovina. Za zemlje koje s EU-om nisu sklopile sporazum o trgovini i ulaganjima Komisija će u pregovorima o memorandumu o razumijevanju kojim se uspostavlja partnerstvo promicati cilj nenarušene trgovine i ulaganja. Uredbom se predviđa osnivanje Odbora za kritične sirovine koji će povremeno raspravljati o strateškim partnerstvima u suradnji sa strukturama strategije Global Gateway.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øraditi na proširenju mreže strateških partnerstava za sirovine,
Øpromicati cilj nenarušene trgovine i ulaganja u okviru tih partnerstava.
III.4. Global Gateway – uzajamno koristan pristup u kojem EU prednjači
EU će podupirati ulaganja u infrastrukturne projekte relevantne za naše lance opskrbe kritičnim sirovinama kako bi se povećala integracija globalne opskrbe i međunarodnih lanaca vrijednosti te pridonijelo diversifikaciji. Global Gateway bit će sredstvo za pomoć partnerskim zemljama u konkretnim projektima u području infrastrukture i povezivosti, među ostalim poticanjem i iskorištavanjem konkretnih ulaganja privatnog sektora u čitavom lancu vrijednosti kritičnih sirovina.
Mnogi najbogatiji izvori kritičnih sirovina na svijetu nalaze se na tržištima u nastajanju i u gospodarstvima u razvoju. Sektor sirovina važan je za mnoge partnerske zemlje EU-a iz gospodarske perspektive i perspektive zapošljavanja, a EU je odlučan pomoći svojim partnerskim zemljama da steknu bolji položaj u lancu vrijednosti. Primjenom pristupa „Tim Europa” između EU-a, njegovih država članica i drugih relevantnih aktera (kao što su institucije za financiranje razvoja, Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj) te stvaranjem sinergija s europskim privatnim sektorom neki projekti povezani s kritičnim sirovinama definirat će se kao prioriteti u okviru strategije Global Gateway 17 . U suradnji s tim partnerima projekti u području sirovina osmislit će se na način kojim se povećava dodana vrijednost unutar zemlje. Time će se ciljanim partnerskim zemljama osigurati visokokvalitetna i opsegom prilagođena ponuda EU-a u okviru koje će se interesi partnerâ uskladiti s interesima EU-a te će se pridonijeti smanjenju globalnog investicijskog jaza u globalnim lancima opskrbe kritičnim sirovinama, a istodobno će se poticati konkurentnost, održivost i sigurnost. Prednost bi se dala zemljama s kojima je EU uspostavio strateška partnerstva.
U kontekstu promicanja održivosti i klimatske politike u lancu opskrbe sirovinama glavni su ciljevi strategije Global Gateway otvaranje održivih radnih mjesta i promicanje dostojanstvenog rada. Ulaganja moraju aktivno pridonositi tim ciljevima. To obuhvaća uzimanje u obzir ne samo specifičnih poteškoća koje pripadnici osjetljivih skupina imaju s ulaskom na tržište rada, nego i ozbiljnih problema kao što je dječji rad. S obzirom na poznate slabe točke i poteškoće prisutne u ekstraktivnim industrijama, EU će posebnu pozornost posvetiti pružanju potrebne potpore tijelima trećih zemalja u kojima se provode projekti povezani s kritičnim sirovinama kako bi se ojačali kapaciteti za dobro upravljanje i transparentne poslovne prakse u tom sektoru. Pritom će im EU nastojati pomoći u jačanju zakonodavnog i provedbenog okvira radi poduzimanja mjera ublažavanja kako bi se što više smanjili negativni učinci koje aktivnosti vađenja, rafiniranja i/ili prerade imaju na lokalne zajednice ili na klimu i okoliš. Usmjeravanje programâ strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) na razvoj vještina potrebnih za popunjavanje radnih mjesta otvorenih zahvaljujući intervencijama u području kritičnih sirovina još je jedan važan stup intervencije EU-a.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øpodupirati projekte s partnerskim zemljama u području održivih lanaca vrijednosti sirovina u okviru strategije Global Gateway, pri čemu će se posebna pozornost posvećivati okolišnim, socijalnim i upravljačkim standardima te lokalnoj dodanoj vrijednosti.
III.5. Smanjenje rizika ulaganja u inozemstvu
Osim jamstava za ulaganje u okviru Europskog fonda za održivi razvoj plus, EU će nastojati pojednostavniti pristup financiranju trgovine za ulaganja u lance opskrbe kritičnim sirovinama na globalnoj razini. Niz agencija država članica za kreditiranje izvoza 18 ima programe za smanjenje rizika ili instrumente za potporu ulaganjima u inozemstvu kojima se osigurava uvoz kritičnih sirovina za otkupljivače u predmetnoj državi članici.
Sveobuhvatna strategija EU-a za izvozne kredite, na kojoj se trenutačno radi, može pridonijeti jačanju djelovanja država članica maksimalnim povećanjem utjecaja EU-a i učinkovitosti pružene službene potpore, osobito u slučajevima u kojima se subjekti iz EU-a natječu s akterima iz trećih zemalja.
Time će se poboljšati koordinacija između vanjskih financijskih instrumenata kojima se upravlja na razini EU-a, posebno financiranja klimatskih i razvojnih ciljeva, te instrumenata relevantnih financijskih institucija država članica, uključujući agencije za kreditiranje izvoza, posebno u kontekstu strategije Global Gateway.
Mogući instrument EU-a za izvozne kredite mogao bi dopuniti djelovanje postojećih agencija za kreditiranje izvoza na razini država članica, povećati ukupni učinak EU-a u tom području i omogućiti upotrebu službene potpore za izvozne kredite za iskorištavanje ključnih politika EU-a, među ostalim u području kritičnih sirovina. Naposljetku, EU podupire rad na uvođenju poticaja u međunarodni okvir kojim se uređuje službena potpora za izvozne kredite u okviru aktualnog procesa modernizacije pravila Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima, ugrađenog u OECD. Ti bi poticaji omogućili agencijama za kreditiranje izvoza da povoljnijim uvjetima podupiru transakcije koje uključuju kritične sirovine za tehnologije koje znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øpoticati pojačanu koordinaciju između institucija za financiranje razvoja i agencija za kreditiranje izvoza u pogledu projekata povezanih sa sirovinama kako bi se primijenili novi kombinirani instrumenti i zajamčile sinergije, počevši od pilot-projekata u strateškim partnerskim zemljama,
Øraditi u okviru OECD-a na poboljšanju dogovorâ te surađivati s državama članicama EU-a na uspostavi instrumenta EU-a za izvozne kredite radi, među ostalim, potpore lancima opskrbe kritičnim sirovinama u inozemstvu.
III.6. Borba protiv nepoštenih trgovinskih praksi i stroža provedba
Pozornost brojnih država danas je usmjerena na razvoj sektora kritičnih sirovina, što je često potaknuto industrijskim i geopolitičkim ciljevima. OECD je utvrdio da postoji više od 18 000 zabrinjavajućih mjera koje u različitim fazama utječu na trgovinu kritičnim sirovinama 19 . Budući da će se potražnja za kritičnim sirovinama u budućnosti povećavati, učestalost i učinak takvih mjera vjerojatno će se povećavati ukorak s povećanjem potražnje ako se ne bude globalno radilo na poboljšanju situacije.
To bi moglo ugroziti sigurnost opskrbe ili stvoriti nejednake uvjete koji narušavaju konkurentnost poduzeća, ne samo za EU nego i za sve zemlje koje ovise o uvozu tih materijala. No trgovinska ograničenja dovode i do neučinkovitosti. Na primjer, ograničenja izvoza kao sredstvo za poticanje lokalne prerade minerala u konačnici se ne isplate 20 .
Komisija stoga financiranjem baze podataka OECD-a o ograničenjima izvoza 21 ulaže znatne napore u postizanje transparentnosti u pogledu politika kojima se narušava tržišno natjecanje u sektoru sirovina. To je ključan prvi korak u povećanju globalne osviještenosti o spornim politikama u tom području, posebno u vezi s kritičnim sirovinama potrebnima za energetsku tranziciju, s ciljem rješavanja tih pitanja u okviru WTO-a.
EU je već koristio mogućnosti rješavanja sporova u području kritičnih sirovina. Na primjer, EU je 2012. bio uspješan u arbitražnom postupku protiv Kine, koja je morala ukinuti svoja ograničenja na izvoz elemenata rijetkih zemalja 22 . EU je nedavno dobio i spor u okviru WTO-a protiv Indonezije zbog ograničenja na izvoz nikla 23 .
Rezultati EU-a u otklanjanju nepoštenih praksi ne mogu se dovesti u pitanje. Komisija će još intenzivnije tražiti poštovanje pravila kako bi pronašla rješenje za sve veće poteškoće u tom sektoru te će odlučno raditi na problemu mjera ograničavanja izvoza koje trgovinski partneri poduzimaju u pogledu ruda, sekundarnih sirovina ili otpada koji sadržava kritične sirovine. Osim toga, Komisija će nastaviti štititi tržište EU-a primjenom svojih instrumenata trgovinske zaštite ako činjenično stanje to opravdava, pri čemu će u potpunosti poštovati svoje međunarodne i unutarnje pravne obveze.
Ako Komisija zaprimi propisno obrazložene pritužbe u tom smislu, ta zaštita može obuhvaćati pokretanje ispitnih postupaka kako bi se odredilo treba li poduzeti mjere trgovinske zaštite kako bi se zaštitile rudarska i prerađivačka industrija kojima bi nepošteni uvoz mogao onemogućiti da se etabliraju u EU-u. U takvim bi slučajevima trebalo pažljivo razmotriti širi gospodarski interes EU-a kako bi se osiguralo da mjere trgovinske zaštite ne nanesu nerazmjernu štetu interesima drugih industrija na kraju proizvodnog lanca ili ne stvore poremećaje u lancima opskrbe kritičnim sirovinama.
Nadalje, u određenim slučajevima izravna strana ulaganja ulagača iz trećih zemalja mogu predstavljati rizik za sigurnost ili javni poredak u EU-u upravo zato što bi mogla utjecati na opskrbu ključnim ulaznim materijalima, uključujući sirovine. Okvir EU-a za provjeru izravnih stranih ulaganja 24 pruža okvir na razini EU-a putem kojeg Europska komisija i države članice mogu koordinirati mjere za zaštitu sigurnosti i/ili javnog poretka EU-a ako ih izravna strana ulaganja ugrožavaju. To može obuhvaćati analizu mogućih učinaka takvih ulaganja na opskrbu ključnim ulaznim elementima, uključujući sirovine.
Komisija će putem glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila učiniti sljedeće:
Ønastaviti s pojačanim radom na provedbi i izvršenju relevantnih pravila WTO-a i trgovinskih sporazuma EU-a, posebno mjera kojima se ograničava pristup kritičnim sirovinama,
Øispitati je li potrebno poduzeti mjere trgovinske zaštite kako bi se zaštitila rudarska industrija i prerađivačka/reciklažna industrija.
IV.Promicanje održivosti i kružnosti u cijelom lancu vrijednosti
Povećanje sigurnosti i cjenovne pristupačnosti opskrbe kritičnim sirovinama mora ići ruku pod ruku s pojačanim naporima za ublažavanje svih negativnih učinaka, unutar EU-a i u trećim zemljama, u pogledu radničkih prava, ljudskih prava i zaštite okoliša. Napori za poboljšanje održivog razvoja lanaca vrijednosti kritičnih sirovina također pružaju priliku za promicanje ljudskih prava, rješavanja sukoba i regionalne stabilnosti. To je dio obveza koje je EU preuzeo u smislu razvoja uzajamno korisnih rješenja s partnerima i potpore njihovim održivim tranzicijama. Budući da su kritične sirovine uglavnom kovine, moguće ih je reciklirati. Time se otvara potencijal za prelazak na istinski kružno gospodarstvo u kontekstu zelene tranzicije. Recikliranje bi moglo postati još važnije, uz znatne koristi u pogledu sigurnosti opskrbe, smanjenja negativnih posljedica vađenja i stvaranja gospodarske vrijednosti. Međutim, stope recikliranja većine kritičnih sirovina danas su i dalje niske, a kapaciteti, sustavi i tehnologije za recikliranje često nisu primjereni specifičnostima tih materijala.
EU bi stoga trebao na unutarnjoj razini ubrzati postizanje učinkovitog korištenja resursa, posebno uvođenjem zahtjeva za ekološki dizajn i brzim donošenjem Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode.
Potrebno je više raditi i na postizanju kružnosti kritičnih sirovina u širem smislu, kako unutar EU-a tako i na međunarodnoj razini. Cilj EU-trebao bi biti osigurati da EU može recikliranjem interno proizvesti sekundarne materijale koji pokrivaju najmanje 15 % njegove godišnje potrošnje, kako je definirano u Uredbi.
IV.1. Nastavak kontinuiranog rada EU-a na održivosti
Tijekom posljednjih nekoliko godina EU ima sve važniju ulogu u podupiranju i poticanju poduzećâ na odgovorno poslovanje. EU je uveo opsežnu kombinaciju dobrovoljnih i obveznih mjera radi promicanja društveno odgovornog poslovanja/odgovornog poslovnog ponašanja te provedbe vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i UN-ova Programa održivog razvoja do 2030.
U tu je svrhu EU u srpnju 2021. donio Smjernice o dužnoj pažnji kako bi poduzećima iz EU-a olakšao rad na uklanjanju rizika od prisilnog rada u njihovu poslovanju i lancima opskrbe, u skladu s međunarodnim standardima 25 . Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti 26 propisuje da sva velika trgovačka društva i sva trgovačka društva uvrštena na burzu, kao i neka trgovačka društva izvan EU-a koja prelaze određene pragove za prihode ostvarene u EU-u, moraju izvješćivati o svojim rizicima i učincima u pogledu održivosti u skladu sa standardima EU-a za izvješćivanje o održivosti koje će donijeti Komisija.
Još jedan važan primjer relevantnih mjera EU-a su načela EU-a za održive sirovine i Uredba o baterijama 27 . Nadalje, Uredbom o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima 28 promiče se obvezna dužna pažnja u lancu opskrbe kao sredstvo utvrđivanja rizika od doprinosa oružanim sukobima i drugim povezanim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u lancima vrijednosti kositra, tantala, volframa i zlata (3TG). Uredba se temelji na međunarodnim standardima utvrđenima u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji 29 i obuhvaća uvoznike 3TG-a iz EU-a. Zahtjevi u pogledu dužne pažnje neizravno utječu i na talionice i rafinerije (u EU-u) koje posluju u lancima opskrbe uvoznika 3TG-a iz EU-a.
Komisija je iznijela i nekoliko zakonodavnih prijedloga relevantnih za održivu nabavu kritičnih sirovina. Ti prijedlozi obuhvaćaju Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje 30 , Prijedlog uredbe o prisilnom radu 31 , Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode 32 , prijedloge direktive o izmjeni Okvirne direktive o vodama, direktive o podzemnim vodama i direktive o standardima kvalitete okoliša 33 te prijedlog revizije Direktive o industrijskim emisijama 34 .
Na multilateralnoj i plurilateralnoj razini EU prepoznaje važnost međunarodno dogovorenih standarda kojima se poduzećima osigurava predvidljivost. Mjere odgovornog poslovnog ponašanja uključene su u sva poglavlja o trgovini i održivom razvoju upućivanjem na međunarodne standarde. EU je aktivan i u radu međunarodnih tijela kao što su WTO, OECD, Međunarodna organizacija rada (ILO) i Ujedinjeni narodi (UN) u području održivosti. EU će popratnim mjerama u najvećoj mogućoj mjeri podupirati poštovanje zakonodavstva EU-a o održivosti u našim partnerskim zemljama.
U kontekstu Kluba za kritične sirovine EU će s njegovim članovima surađivati na razvoju međunarodnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih načela. Ta bi okolišna, socijalna i upravljačka načela mogla pak utrti put razvoju međunarodnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih normi, po mogućnosti u okviru međunarodnih tijela kao što su ISO, ILO, UN ili OECD te, kad god je to moguće, na temelju postojeće međunarodne inicijative. To obuhvaća ljudska prava, uključujući radnička prava navedena u vodećem načelu UN-a br. 12.
Postoji i nekoliko međunarodnih inicijativa usmjerenih na industriju kojima se želi postići održivo rudarenje i proizvodnja sirovina 35 .
Kad je riječ o kritičnim sirovinama sa znatnim ekološkim otiskom, Uredbom se predviđa mogućnost uvođenja budućih zahtjeva o transparentnosti utvrđivanja ekološkog otiska određenih sirovina ako je to potrebno za postizanje okolišnih ciljeva EU-a. Ti bi zahtjevi prošli temeljitu procjenu učinaka, uključujući savjetovanja s dionicima i trećim zemljama, te bi se njima uzele u obzir znanstveno utemeljene metode procjene, relevantni međunarodni standardi i moguće negativne posljedice na trgovinske tokove.
IV.2. Proaktivno korištenje naših trgovinskih sporazuma za potporu održivom razvoju
Na bilateralnoj razini svi nedavno sklopljeni sporazumi o trgovini i ulaganjima obuhvaćaju ambiciozno poglavlje o trgovini i održivom razvoju. Cilj je tih poglavlja osigurati da gospodarski rast ide ruku pod ruku sa zaštitom ljudskih prava, dostojanstvenog rada, klime i okoliša. Poglavljima o trgovini i održivom razvoju trgovinske partnere obvezuje se na pridržavanje međunarodnih sporazuma i standarda te se uspostavlja bliska suradnja među partnerima u području društveno odgovornog poslovanja. Komisija je nedavno objavila komunikaciju 36 u kojoj se utvrđuje kako dodatno povećati doprinos trgovinskih sporazuma održivom razvoju. Nadalje, neka nedavno zaključena poglavlja u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini sadržavaju posebne odredbe o održivosti. Naposljetku, kako je prethodno navedeno, održivost je utvrđena kao cilj i u strateškim partnerstvima.
IV.3. Kružnost
Stopa recikliranja većine kritičnih sirovina zasad je vrlo niska. Povećanje stope recikliranja otpada koji sadržava kritične sirovine, ali i promicanje učinkovite upotrebe i zamjene kritičnih sirovina barem u srednjoročnom razdoblju nudi velik potencijal za smanjenje ovisnosti, izgradnju lanaca vrijednosti i otvaranje radnih mjesta na lokalnoj razini (npr. u industriji recikliranja, u istraživanjima o zamjeni, u servisima).
Slijedeći primjer industrije u nastajanju za recikliranje sirovina za baterije u Europi, potrebno je podupirati druge tehnologije recikliranja kritičnih sirovina u okviru programa Obzor Europa i u sinergiji s programima istraživanja i inovacija država članica te im olakšati prelazak iz laboratorija u fazu komercijalizacije.
Iako su neki čimbenici specifični za svaku sirovinu i njezinu primjenu, postoje određeni zajednički problemi, kao što je činjenica da proizvodi često nisu osmišljeni tako da omogućuju jednostavno uklanjanje ili pristup dijelovima s puno kritičnih sirovina (kao što su trajni magneti od rijetkih zemalja) te da ne postoji dovoljno informacija o prisutnosti i kemijskom sastavu njihovih dijelova. Osim toga, ciljano prikupljanje, obrada i recikliranje proizvoda i dijelova s puno kritičnih sirovina nisu dovoljno razvijeni. Zajednička rješenja za te probleme razvit će se na razini EU-a.
Gospodarska održivost ključni je problem za određene postupke recikliranja, posebno kad je riječ o recikliranju kritičnih sirovina, u kojima su postupci odvajanja općenito složeniji i mogu se oporabiti manje količine nego u slučaju obojenih kovina. Sve veća dostupnost otpada koji se može reciklirati, napredak u tehnologijama recikliranja i novi poslovni modeli trebali bi u narednim desetljećima smanjiti troškove, a povećanje cijena primarnih sirovina i određena spremnost na plaćanje manjeg ekološkog otiska trebali bi dodatno smanjiti razliku u održivosti. Međutim, s obzirom na njihovu inovativnu prirodu i vanjske učinke potrošnje primarnih sirovina na okoliš, projektima recikliranja potrebna je znatna financijska potpora.
Također je važno da ne postoji nepotrebno opterećenje za prijevoz otpada i sekundarnih sirovina unutar EU-a. Novim pravilima za prijevoz otpada, koja je Komisija predložila 2021., olakšat će se slanje otpada na recikliranje. To će se postići digitalizacijom i jednostavnijim postupcima.
Trebalo bi što više raditi na inicijativama za kružnost na međunarodnoj razini, zajedno s našim trgovinskim partnerima, primjerice u okviru strateških partnerstava ili sporazumâ o slobodnoj trgovini. Područja suradnje uključuju regulatornu suradnju i stvaranje integriranog tržišta za materijale koje treba reciklirati.
Komisija će učiniti sljedeće:
Øu lipnju 2023. predložiti reviziju Direktive o otpadnim vozilima kako bi se njome obuhvatili posebni zahtjevi za konstrukciju i obradu vozila na kraju životnog vijeka, s naglaskom na oporabi kritičnih sirovina,
Ødržavama članicama dati preporuke za mjere usmjerene na male elektroničke uređaje za široku potrošnju s puno kritičnih sirovina kako bi se poboljšali povrat i preuzimanje rabljenih i otpadnih mobilnih telefona, tableta i prijenosnih računala,
Ø2024. predložiti uvrštavanje oznaka otpada za litij-ionske baterije i međutokove otpada („crne mase”) na Europski popis otpada kako bi se osiguralo njihovo pravilno recikliranje u EU-u,
Øu okviru provedbe zakonodavstva EU-a o ekološkom dizajnu 37 sustavno uzimati u obzir zahtjeve o učinkovitosti i informiranju za nove proizvode i opremu, čime će se promicati zamjena kritičnih sirovina i osigurati da ih se može ukloniti, reciklirati ili ponovno upotrijebiti,
Øuskladiti primjenjiva pravila za gospodarenje otpadom za određene tokove otpada sa znatnim potencijalom za oporabu kritičnih sirovina i procijeniti integraciju proizvoda s puno kritičnih sirovina u zakonodavstvo EU-a o otpadu, koji trenutačno nisu obuhvaćeni, kao što su vjetroturbine,
Øpreispitati Direktivu o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi 38 kako bi se, među ostalim, oprema s puno kritičnih sirovina obuhvatila odredbama koje se odnose na zahtjeve o informiranju i na ciljeve oporabe,
Ømobilizirati do 200 milijuna eura za stavljanje u pogon deset dodatnih centara za kružnost kako bi se znatno povećali oporaba i recikliranje sirovina u cijeloj Uniji.
V.Zaključak
EU mora osigurati održivu, cjenovno pristupačnu i diversificiranu opskrbu kritičnim sirovinama kako bi uspio u zelenoj i digitalnoj tranziciji, koja je usko povezana s pravednom tranzicijom, te kako bi zajamčio svoju sigurnost i obranu. To mora učiniti radi dugoročne konkurentnosti i održavanja svoje otvorene strateške autonomije u geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja i predstavlja sve veće izazove.
To se može postići samo usklađenim unutarnjim i vanjskim aktivnostima: jačanjem domaćih mjera i jačanjem međunarodnog angažmana kako bi se razvila partnerstva s trećim zemljama od kojih svi imaju koristi. To je jedini način da zelena i digitalna tranzicija postanu stvarnost za sve.
To je posebno istaknuto u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Plan za ključne tehnologije za sigurnost i obranu (COM(2022) 61 final).
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Inicijativa za sirovine: zadovoljavanje ključnih potreba za rastom i radnim mjestima u Europi (COM(2008) 699 final)
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti” (COM(2020) 474 final)
Vidjeti i COM(2021) 750 „Izvješće o strateškim predviđanjima 2021. – Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a”, u kojem je „osiguravanje i diversifikacija opskrbe kritičnim sirovinama” navedeno kao jedan od deset stupova otvorene strateške autonomije Europe.
Zajednička Komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Vanjsko djelovanje EU-a u području energetike u svijetu koji se mijenja (SWD(2022) 152 final)
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: Za čišću i konkurentniju Europu (COM(2020) 98 final).
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (COM(2023) 160 final).
Strateške sirovine su sirovine od velike strateške važnosti koje karakterizira potencijalno znatna razlika između globalne ponude i predviđene potražnje i čiju je proizvodnju relativno teško povećati.
Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).
Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.).
Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.–43.).
Iskorištavanje talenata u europskim regijama – vidjeti https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_23_145
SAD je 2022. pokrenuo Partnerstvo za sigurnost minerala u okviru kojeg bi skupina zemalja sličnih stavova razmjenjivala informacije o kritičnim sirovinama u trećim zemljama, pronalazila mogućnosti ulaganja i zajedničkog ulaganja u projekte rudarstva, rafiniranja i recikliranja po visokim okolišnim, socijalnim i upravljačkim standardima u partnerskim i „ciljnim” zemljama.
Čile je jedan od najvećih svjetskih proizvođača litija.
Sporazum o olakšavanju ulaganja obuhvaća olakšavanje svih vrsta ulaganja, u svim sektorima gospodarstva i u svim fazama ulaganja – od pokretanja do redovitog poslovanja – a trebao bi koristiti i poduzećima iz EU-a i lokalnim poduzetnicima jer mu je cilj postići predvidljivost i transparentnost regulatornog okvira, racionalizaciju postupaka izdavanja odobrenja, uspostavu središnjica kao namjenskih prvih kontaktnih točaka između ulagača i uprave te uključivanje dionika kao što su nevladine organizacije, poslovne organizacije i organizacije poslodavaca te trgovci.
Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_6136.
Poznati programi su sljedeći: Njemačka (https://www.agaportal.de/en/ufk-garantien/grundlagen-ufk/grundzuege-ufk); Švedska (https://www.ekn.se/en/magazine/guarantees/sweden-secures-supply-of-strategic-raw-materials/); Francuska (https://www.bpifrance.com/products/strategic-project-insurance/); Finska (https://www.finnvera.fi/eng/products/export-credit-guarantees/raw-material-guarantee).
Vidjeti https://www.oecd.org/trade/topics/trade-in-raw-materials/.
Fliess, B., E. Idsardi i R. Rossouw (2017), Export controls and competitiveness in African mining and minerals processing industries, OECD Trade Policy Papers, br. 204, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/1fddd828-en.
Dostupno na https://qdd.oecd.org/subject.aspx?Subject=ExportRestrictions_IndustrialRawMaterials.
Vidjeti WTO DS431 Kina – Mjere povezane s izvozom elemenata rijetkih zemalja, volframa i molibdena, dostupno na https://www.wto.org/english/tratop_e/dispu_e/cases_e/ds431_e.htm
Vidjeti WTO DS 592 Indonezija – Mjere povezane sa sirovinama, dostupno na https://www.wto.org/english/tratop_e/dispu_e/cases_e/ds592_e.htm
Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79I , 21.3.2019., str. 1.–14.).
Smjernice o dužnoj pažnji za poduzeća iz EU-a radi uklanjanja rizika od prisilnog rada u njihovu poslovanju i lancima opskrbe – dostupno na https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2021/july/tradoc_159709.pdf.
Direktiva (EU) 2022/2464 od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (SL L 322, 16.12.2022., str. 15.–80.).
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i otpadnim baterijama, stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ i izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 (COM(2020) 798 final).
Uredba (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (SL L 130, 19.5.2017., str. 1.–20.).
Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, https://www.oecd.org/daf/inv/mne/OECD-Due-Diligence-Guidance-Minerals-Edition3.pdf .
Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022) 71 final).
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije (COM(2022) 453 final).
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i otpadnim baterijama, stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ i izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 (COM(2020) 798 final).
Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja i Direktive 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike (COM(2022) 540 final).
Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) i Direktive Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (COM(2022) 156 final).
Vidjeti pregled daljnjih inicijativa naveden u: IEA, I. (2021.), The role of critical minerals in clean energy transitions. World Energy Outlook Special Report, str. 240.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Snaga trgovinskih partnerstava: zajedno za zeleni i pravedan gospodarski rast (COM(2022) 409 final).
Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom i Komisijin Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode (COM(2022) 142 final).
Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.–71.).