EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.2.2023.

COM(2023) 61 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Ciljevi Europske unije u pogledu otpornosti na katastrofe: zajednička priprema za buduće krize

I.Europska unija u okruženju novih rizika: priprema za nepoznato

EU se istovremeno suočava s nizom problema i prijetnji, od kojih su se neki do nedavno smatrali nezamislivima. Te probleme treba predvidjeti i bolje se pripremiti na njih. Ruska agresija protiv Ukrajine potresla je kontinent i pokazala da moramo poboljšati sposobnost civilnog sektora za reakcije u hitnim situacijama uzrokovanima namjernim djelovanjem ili prirodnim faktorima u sve nestabilnijem globalnom sigurnosnom kontekstu. Nuklearni rizik, poremećaji u prijevozu, opskrbi energijom i hranom, poremećaji u pružanju zdravstvene skrbi, uništenje zdravstvene infrastrukture te masovna kretanja stanovništva unutar Europe naglašavaju važnost održavanja osnovnih usluga na kojima se temelji naše društvo.

Dok na našim istočnim granicama bjesni rat, EU se i dalje suočava s posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Pandemije su prepoznate kao jedna od glavnih opasnosti u nacionalnim procjenama rizika nekoliko europskih država još i prije pojave bolesti COVID-19. Međutim, utvrđivanje rizika nije dovelo do posebnog planiranja za izvanredne situacije ni napora usmjerenih na prevenciju katastrofa kojima se moglo bolje zaštititi naše građane. Na temelju tih pouka Unija je ojačala svoj okvir za zdravstvenu sigurnost, posebno putem zdravstvene unije EU-a.

Dok rješavamo te krize, znatan učinak klimatskih promjena sve je očitiji u našem svakodnevnom životu i dodatno povećava osjetljivost Europe na krize 1 . U posljednjih 30 godina temperature u Europi povećale su se za dvostruko više od svjetskog prosjeka, najviše od svih svjetskih kontinenata 2 . Taj trend zagrijavanja ima ozbiljne posljedice. Suša je 2022. pogodila gotovo dvije trećine područja EU-a 3 , što je smanjilo riječne tokove, spremnike vode i razine podzemnih voda te utjecalo na zdravstvo, energetski sektor, vodoopskrbu, promet i poljoprivrednu proizvodnju. Toplinski valovi predstavljaju ozbiljnu opasnost za život i zdravlje ljudi. Opetovana dulja razdoblja suše povećavaju zemljopisni opseg, učestalost i intenzitet šumskih požara u cijelom EU-u. Sezona požara 2022. bila je druga najgora u EU-u i zabilježeno je povećanje izgorjelog područja od 250 % u odnosu na prosjek u posljednjih 15 godina 4 . Razorne poplave koje su u srpnju 2021. pogodile nekoliko europskih zemalja jednako su snažan podsjetnik da ekstremni vremenski uvjeti oduzimaju živote, nanose štetu domovima i uzrokuju znatne gospodarske gubitke. Uništavanje okoliša uzrokovano onečišćenjem, krčenjem šuma i drugim ljudskim aktivnostima povećava osjetljivost ekosustava i pojačava učinke klimatskih promjena. Više od polovine država članica EU-a smatra potrese glavnom opasnošću. Ekstremni vremenski uvjeti pogoršavaju seizmičku osjetljivost sve starije europske infrastrukture, uključujući prometnu infrastrukturu, bolnice, vatrogasne postaje te objekte za proizvodnju i distribuciju energije.

Nakon katastrofe civilna zaštita 5 ključna je za pomoć pogođenom stanovništvu. Putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”) 6 EU jača svoju spremnost za hitne situacije na svim razinama. Kad kriza preoptereti kapacitet jedne zemlje, Mehanizam Unije pruža operativnu okosnicu za zajednički europski odgovor unutar Unije (uključujući najudaljenije regije EU-a) i izvan nje. Između 2020. i 2022. Mehanizam Unije aktiviran je više od 320 puta 7 , uključujući više od 100 puta u državama članicama. To je pet puta više od prosjeka iz prethodnih 10 godina.

U kontekstu ruske agresije protiv Ukrajine Mehanizmom Unije pružena je presudna pomoć u okviru najveće i najsloženije operacije civilne zaštite EU-a od njegove uspostave. U okviru mehanizma dostavljeno je više od 80 000 tona nenovčane pomoći Ukrajini i susjednim zemljama u vrijednosti od oko 500 milijuna EUR.

U ranoj fazi pandemije bolesti COVID-19 Mehanizmom Unije uspostavljene su, u okviru rescEU-a 8 , prve strateške zalihe medicinskih materijala, koje su pridonijele spašavanju tisuća života u cijeloj Europi. Uz to, omogućena je repatrijacija više od 100,000 građana EU-a koji su se tijekom pandemije zatekli u inozemstvu i olakšana distribucija 40 milijuna doza cjepiva u 49 zemalja svijeta u skladu sa strategijom EU-a za cjepiva.

Zahvaljujući Mehanizmu Unije zajednička europska solidarnost pomogla je u organiziranju reakcije na velike šumske požare tijekom ljeta 2022.: zrakoplovi i helikopteri mobilizirani su za 38 vatrogasnih operacija EU-a, uz gotovo 400 vatrogasaca i 100 vozila raspoređenih pod zastavom EU-a kako bi se spasili životi i sačuvalo europske šume.

Već više od dva desetljeća Mehanizmom Unije podupire se i dopunjuje rad država članica u području prevencije katastrofa i pripravnosti na njih. S obzirom na dinamičan razvoj rizika potrebno je pojačati takva nastojanja. Djelotvorna prevencija i pripravnost moraju se temeljiti na kvalitetnim predviđanjima i planovima koji prelaze okvir sustava civilne zaštite, obuhvaćaju različite društveno-gospodarske sektore i uključuju našu kulturnu baštinu. Složenost i međuovisnost rizika s kojima se suočava EU ukazuju na važnost utvrđivanja ranjivosti u ključnim sektorima, predviđanja opasnosti i prijetnji te intenzivnijeg zajedničkog djelovanja radi boljeg sprečavanja katastrofa i pripreme za njih.

II.Pet ciljeva u pogledu otpornosti na katastrofe za jačanje ukupne otpornosti EU-a

Konvergencija višestrukih i istodobnih rizika koji se šire preko nacionalnih granica zahtijeva promjenu načina razmišljanja na svim razinama. Utvrđivanje rizika od katastrofa i planiranje na nacionalnoj razini brzo postaju nedovoljni kad su prijetnje, ranjive točke i međuovisnost prekogranične i paneuropske prirode. Potrebno je ne samo uzeti u obzir mjere za pojedinačne sektore nego i primjereno prilagoditi prevenciju i pripravnost preko više sektora, više slojeva i na razini cijele Europe.

 
Stoga su, kako se zahtijeva pravnim okvirom za uspostavu Mehanizma Unije 9 , EU i države članice zajednički utvrdili pet ciljeva u pogledu otpornosti na katastrofe koji se odnose na područja u kojima je potreba za boljom otpornosti Europe na katastrofe i krize najveća. Takvi su ciljevi zajednička osnova za potporu mjerama prevencije i pripravnosti za katastrofe koje mogu imati prekogranične učinke u više zemalja. Navedeni su u preporuci 10 Komisije priloženoj ovoj Komunikaciji. Svakim od tih ciljeva utvrđuje se zajednički program za jačanje ukupnog kapaciteta EU-a za odolijevanje posljedicama budućih katastrofa te za zaštitu građana, sredstava za život i okoliša.

Pet ciljeva je:

1.predviđanje – poboljšanje procjene rizika, predviđanja i planiranja kontrole rizika od katastrofa;

2.priprema – povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika;

3.uzbuna – poboljšanje ranog upozoravanja;

4.odgovor – jačanje kapaciteta za odgovor Mehanizma Unije za civilnu zaštitu;

5.sigurnost – osiguravanje kvalitetnog sustava civilne zaštite.

Slika 1.: Ostvarivanje ciljeva pomaže u poboljšavanju prevencije, pripravnosti i odgovora na katastrofe

Osiguravanje kvalitetnog sustava civilne zaštite Sigurnost Jačanje kapaciteta za odgovor Mehanizma Unije za civilnu zaštitu Odgovor Poboljšanje ranog upozoravanja Uzbuna Povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika Priprema Poboljšanje procjene rizika, predviđanja i planiranja kontrole rizika od katastrofa Predviđanje

Ostvarivanjem ciljeva u pogledu otpornosti na katastrofe podupiru se nastojanja EU-a da otpornost postane nova okosnica za donošenje politika EU-a 11 . Komisijin program strateškog predviđanja i ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe imaju zajednički cilj, a to je stavljanje otpornosti u središte donošenja politika EU-a. I program i ciljevi usmjereni su na predviđanje budućeg razvoja događaja kao temelja za sadašnje odluke, pri čemu se oslanjaju na istraživanja, scenarije, analizu trendova i druge alate za jačanje otpornosti Europe. Stoga će ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe pomoći u provedbi Komisijina programa strateškog predviđanja i pretočiti anticipatorni pristup upravljanju kriznim situacijama u konkretne mjere. Iako primarnu odgovornost snose države članice, potrebno je uključiti sve razine društva i donošenja odluka kako bi se poduprlo djelovanje u području otpornosti.

Otpornost društva ovisi o suradnji niza aktera i civilne zaštite. U nekim slučajevima, kao što su terorizam, rat i druge namjerne prijetnje, ovlasti za mjere prevencije i pripravnosti dio su šireg sustava upravljanja kriznim situacijama svake države članice. To uključuje sigurnosne snage i vojsku. Iako su i dalje specifični za područje civilne zaštite, ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe pomažu dopuniti i poboljšati sposobnosti EU-a za jačanje otpornosti u nekoliko područja.

 
Osnovne usluge kao što su opskrba energijom i vodom, zdravstvena zaštita, prijevoz 12 i telekomunikacije ključne su za osiguravanje dobrobiti ljudi, kao i za sam odgovor na hitne situacije. Te službe moraju biti operativne tijekom i nakon katastrofe. Stoga bi tijela civilne zaštite trebala blisko surađivati u nastojanjima za jačanje otpornosti subjekata koji upravljaju kritičnom infrastrukturom za pružanje osnovnih usluga 13 . Pri mjerama pripravnosti mora se uzeti u obzir i sve veća učestalost kibernapada, uključujući hitne scenarije u kojima kibernapadi ometaju ključne usluge.

Proglašavanjem zdravstvene unije EU-a i osnivanjem tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) povećala se pripravnost za buduće pandemije i druge prijetnje zdravlju koje je potrebno suzbijati na razini Unije. Ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe pomoći će i u prepoznavanju ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju. To uključuje mjere za poboljšanje nadzora i ranog upozoravanja te stvaranje zaliha medicinskih protumjera 14 .

U slučaju trgovinskih ograničenja ili bilo koje druge krize koja utječe na slobodno kretanje robe, usluga i osoba, kao što je bio slučaj tijekom pandemije bolesti COVID-19, predloženi Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve (SMEI) 15 stavlja poseban naglasak na otpornost na katastrofe. Novim instrumentom osigurali bi se slobodan protok i dostupnost robe i usluga bitnih u kriznim situacijama tijekom izvanrednog stanja koje utječe na jedinstveno tržište, čime bi se pružila potpora i radnicima civilne zaštite.

Ulaganjem u otpornost stvaraju se društvene, gospodarske i ekološke koristi koje premašuju troškove neovisno o tome nastupi li katastrofa i kada. Kad ulaganja uključuju značajke „pametne” prevencije, povrat ulaganja je najveći. Takve značajke uključuju, na primjer, sustave ranog upozoravanja na više opasnosti ili prirodna rješenja (zeleni krovovi, ribnjaci, močvarna područja) kako bi se spriječili toplinski otoci, šumski požari i poplave. U Europi, na primjer, sustavi ranog upozoravanja na ekstremne vrućine spašavaju živote i dokazano donose više od 130 EUR koristi za svaki uloženi euro 16 . Jačom sinergijom među zajednicama u području klime, okoliša i civilne zaštite može se potaknuti bolja prevencija i ostvariti koristi za stanovništvo i planet. Ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe olakšat će takve sinergije i pridonijeti ciljevima europskog zelenog plana, posebno u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite i obnove bioraznolikosti.

Kako bi se promicala ulaganja kojima se podupire otpornost, države članice trebale bi iskoristiti široku potporu dostupnu iz financiranja EU-a, kao što su: Mehanizam za otpornost i oporavak, fondovi kohezijske politike, Fond za poljoprivredu i ruralni razvoj, program LIFE, Instrument za tehničku potporu (TSI) i misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Tehnička pomoć iz Mehanizma Unije dostupna je za osmišljavanje „pametnih” ulaganja u prevenciju koja će pomoći u zaštiti građana od katastrofa, prilagodbi klimatskim promjenama, izbjegavanju uništavanja okoliša i unapređenju zelene tranzicije. Privatni građani i poduzeća u EU-u izloženi su gubicima uzrokovanima klimatskim katastrofama. Dijalogom o otpornosti na klimatske promjene 17 utvrđuju se metode za pokrivanje rizika povezanih s klimom, ne primjer osiguranjem. Osim toga, EU-ov sustav klasifikacije održivih ulaganja (taksonomija EU-a) pomaže u usmjeravanju privatnih ulaganja u gospodarske djelatnosti koje doprinose prilagodbi klimatskim promjenama i uključivat će kriterije za upravljanje rizicima od katastrofa koje provode hitne službe. 
 

Otpornost na katastrofe ovisi i o djelotvornom upravljanju krizama. EU ima ključnu ulogu u osiguravanju djelovanja u područjima kao što su međusektorski i prekogranični učinci bolesti COVID-19, ruska agresija protiv Ukrajine te druge krize i izvanredne situacije velikih razmjera. Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) razvio se u EU-ov operativni centar za upravljanje krizama. Sada djeluje s pojačanim anticipatornim i analitičkim kapacitetima, koordinirajući među sektorima i povezujući potražnju s odgovorom država članica, trećih zemalja i aktera iz privatnog sektora. Osim toga djeluje u koordinaciji s mehanizmom Vijeća za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) te s Centrom za odgovor na krize Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) u slučaju sigurnosnih i konzularnih kriza izvan EU-a. Kako bi se suočio s budućim krizama, ERCC će dodatno ojačati svoju ulogu središnje točke u mreži koja povezuje sve aktere u upravljanju krizama uz poštovanje postojećih nadležnosti i u skladu s preporukama iz „Znanstvenog mišljenja o upravljanju krizama 18 ”.

Zbog katastrofa može biti potrebno donošenje izvanrednih hitnih mjera koje, ako su legitiman instrument, moraju biti opravdane, vremenski ograničene i razmjerne. Moraju imati čvrstu pravnu osnovu i omogućiti sustav provjere i ravnoteže kako bi se poštovala vladavina prava.

III.Ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe

Cilj 1.: predviđanje – poboljšanje procjene rizika, predviđanja i planiranja kontrole rizika od katastrofa

Za dobre odluke potrebne su pouzdane i pravodobne informacije. Postojeće mjere prevencije i pripravnosti u okviru Mehanizma Unije trebaju se temeljiti na pretpostavkama na razini Unije koje se upotrebljavaju za određivanje prioriteta kapaciteta i ulaganja na nacionalnoj i europskoj razini. To se posebno odnosi na katastrofe i krize međusektorske i prekogranične prirode, koje postaju sve češće. I Unija i države članice moraju pratiti nove prijetnje i prijetnje u nastajanju te poboljšati razumijevanje njihovih potencijalnih učinaka. Regionalnim pristupom može se dopuniti predviđanje rizika i njihovih mogućih prekograničnih učinaka na nacionalnoj i europskoj razini. Kako bi procjenu budućih rizika pretvorila u informacije koje mogu potaknuti rano djelovanje, Komisija namjerava na razini Unije poboljšati sposobnost izrade scenarija, procjenu rizika, sposobnost predviđanja i planiranje kontrole rizika, s ciljem razvoja preventivnih mjera. 

Slika 2.: 16 opasnosti na temelju kojih će se razviti scenariji katastrofe

Cilj 2.: priprema – povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika

U slučaju katastrofe ljudi na pogođenom području moraju znati kako reagirati kako bi zaštitili vlastiti život i imovinu, kao i živote i imovinu drugih članova zajednice. Budući da je prvi odgovor na katastrofe uvijek na lokalnoj razini, odgovarajuće znanje o tome kako spriječiti katastrofe, pripremiti se i odgovoriti na njih mora doprijeti do svih dijelova stanovništva.

Unatoč tome što rizici i učinci katastrofa mogu biti znatni, oko 60 % stanovništva EU-a danas je svjesno rizika u svojoj regiji, a primijećene su i velike razlike među državama članicama 19 . Svi članovi zajednice, uključujući posebno ranjive osobe, trebali bi biti aktivno uključeni u pripravnost i prevenciju pomažući nadležnim tijelima u utvrđivanju rizika i dopunjavanju znanstvenih spoznaja svojim svakodnevnim iskustvom s područja na kojima žive. Ključno je osigurati da nitko ne bude izostavljen pri promicanju informiranosti o rizicima i mjera za sprečavanje katastrofa kako bi svi građani postali aktivni akteri u otpornom društvu.

Kako bi građani EU-a bili informirani o riziku i pripremljeni, Komisija će podupirati države članice u povećanju ukupne razine informiranosti o rizicima, poboljšanju javnog pristupa informacijama o rizicima od katastrofa u pristupačnom formatu 20 , intenzivnijem donošenju mjera prevencije i pripravnosti na rizike te jačanju kulture sprečavanja rizika među stanovništvom EU-a.

 

 

Cilj 3.: uzbuna – poboljšavanje ranog upozoravanja

Nedavne katastrofe pokazale su da pravodobno upozoravanje lokalnog stanovništva i dalje predstavlja poteškoće. Uspostava djelotvornih institucionalnih mehanizama kojima se osigurava pravodoban prijenos poruka upozorenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini od ključne je važnosti. Komisija namjerava pomoći državama članicama u utvrđivanju i uklanjanju slabih karika u njihovim nacionalnim sustavima ranog upozoravanja. Brz prelazak na takozvanu „prognozu s naglaskom na posljedice”, tj. vrstu poruka vremenskih prognoza koje već upućuju na moguće posljedice teških vremenskih nepogoda, također bi pomogao ugroženim osobama da brže reagiraju.

Pri sastavljanju poruka upozorenja države članice trebale bi uzeti u obzir posebne potrebe osoba u ranjivom položaju, osoba s invaliditetom i djece. Poruke upozorenja trebale bi biti dostupne, jasne i upotrebljive te, u mjeri u kojoj je to moguće, prevedene na nekoliko jezika kako bi se osiguralo da dopru do svih dijelova stanovništva, uključujući turiste, sezonske stanovnike i migrante. Naposljetku, složene prekogranične katastrofe ukazuju na potrebu za opsežnim sustavom ranog upozoravanja na razini Unije. Komisija u suradnji s državama članicama namjerava istražiti kako bi se nacionalna rana upozorenja mogla učiniti dostupnijima svim građanima Unije, uključujući putnike, turiste i zajednice u prekograničnim područjima na cijelom području Unije.

Kako bi poboljšala sustave ranog upozoravanja u EU-u, Komisija namjerava poboljšati sposobnost predviđanja, otkrivanja i praćenja te unaprijediti sustave upozoravanja javnosti.

Cilj 4.: odgovor – jačanje kapaciteta za odgovor Mehanizma Unije za civilnu zaštitu

U kriznoj situaciji hitne službe država članica moraju biti spremne odgovoriti na potrebe stanovništva. Kada je kapacitet zemlje nedovoljan, sredstva i timovi EU-a za odgovor mogu intervenirati kako bi se popunili kritični nedostaci i izbjeglo daljnje pogoršanje stanja. Hitne situacije postaju sve češće, složenije i imaju sve veće razmjere. To znači da će Komisija morati češće mobilizirati kapacitete EU-a iz strateške pričuve sustava rescEU. Stoga se u okviru ovog cilja otpornosti na katastrofe utvrđuju konkretni ciljevi za jačanje sposobnosti EU-a da odgovori na zahtjeve za pomoć u okviru Mehanizma Unije i pomoć državama članicama u odgovoru na buduće krizne situacije. Potrebe EU-a za kapacitetima za odgovor redovito će se preispitivati u okviru izvješća o „manjku kapaciteta”.

Vrsta i broj kapaciteta za odgovor temeljit će se na dokazima i scenarijima iz Cilja 1. – predviđanje, kojima će se EU-u omogućiti da utvrdi zajedničke minimalne potrebe za kapacitetima za odgovor. Cilj 4. – odgovor definira prvi skup konkretnih, kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva uspješnosti za kapacitete, uključujući prometne i logističke kapacitete, u okviru Mehanizma Unije za odgovor na katastrofe i krize koje uključuju poplave, operacije traganja i spašavanja, šumske požare, hitne zdravstvene potrebe te radiološke i nuklearne događaje. Države članice potiču se da zauzvrat pružaju ažurirane informacije povezane sa svojim nacionalnim interventnim planovima koji bi trebali uključivati posebne odredbe za odgovor na utvrđene rizike na razini EU-a. Ovim se ciljem u pogledu otpornosti na katastrofe utvrđuju konkretni ciljevi za osiguravanje sposobnosti Europe da odgovori na zahtjeve za pomoć u okviru Mehanizma Unije u sljedećim hitnim situacijama: šumski požari, poplave, traganje i spašavanje, kemijske, biološke, radiološke i nuklearne („KBRN”) nesreće, i zdravstvene krize.

 

Cilj 5.: sigurnost – osiguravanje kvalitetnog sustava civilne zaštite

Tijela civilne zaštite moraju ostati operativna tijekom i nakon katastrofe, kad su društvu najpotrebnija. Ovim se ciljem nastoji osigurati da ERCC i centri za hitne intervencije tijela civilne zaštite u državama članicama ostanu sposobna za djelovanje u svakom trenutku. Mjere koje treba poduzeti uključuju periodičnu reviziju planova i postupaka za osiguranje kontinuiteta poslovanja te sustavno utvrđivanje i primjenu stečenih iskustava nakon katastrofa.

U trenutačnom okruženju rizika tijela civilne zaštite ne mogu raditi izolirano. Komisija i države članice povećavaju svoju prekograničnu suradnju i suradnju s više dionika u upravljanju izvanrednim situacijama, uključujući operatore ključnih usluga. Kako bi osigurala kontinuitet poslovanja operativnih centara za hitne slučajeve u državama članicama i na razini EU-a, Komisija namjerava poboljšati planove i postupke, međusektorsku i prekograničnu koordinaciju, upravljanje komunikacijom i informacijama te provedbu stečenih iskustava u praksi. 

 

IV.Ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe u kontekstu globalne otpornosti

Katastrofe se ne zaustavljaju na granicama EU-a. Za postizanje otpornosti na katastrofe potrebna su i široka partnerstva s donositeljima odluka i dionicima na globalnoj razini. Stoga je bitna pojačana suradnja u području otpornosti s ključnim partnerima te susjednim i ostalim trećim zemljama. Otpornost subjekata koji upravljaju kritičnom infrastrukturom, kao i sposobnost suzbijanja hibridnih prijetnji i kibernapada, među ostalim promicanjem sinergija sa sedam osnovnih zahtjeva NATO-a za civilnu pripravnost 26 , pridonijet će očuvanju temeljnih europskih vrijednosti. Ciljevima u pogledu otpornosti na katastrofe dopunjuje se i obveza EU-a u okviru Strateškog kompasa za sigurnost i obranu 27 u pogledu poboljšanja civilno-vojne suradnje za potporu civilnim naporima za pomoć u katastrofama.

Regionalnom suradnjom ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe mogu se u drugim dijelovima svijeta promicati kao „model EU-a” za prekogranično upravljanje rizicima, pripravnost na katastrofe i zajednički odgovor. Budući da se članstvo u Mehanizmu Unije širi na zapadni Balkan i susjedstvo, ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe trebali bi postati referentna točka za usmjeravanje i unapređenje političkog dijaloga o upravljanju rizicima od katastrofa, prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti okoliša. Proširenje sustava ranog upozoravanja na globalnoj razini 28 i promicanje strategija financiranja odgovora na rizike od katastrofa te financijska i tehnička pomoć za jačanje sustava civilne zaštite u partnerskim zemljama povećat će otpornost izvan granica EU-a.

 

Ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe također mogu ojačati ulogu EU-a kao pouzdanog i odgovornog globalnog aktera. Doprinijet će prioritetima i ciljevima Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Sastanak na visokoj razini Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku 18. i 19. svibnja 2023. o preispitivanju Okvira iz Sendaija sredinom provedbenog razdoblja bit će prilika za predstavljanje ciljeva i njihovo promicanje na globalnoj razini. Doprinijet će i ciljevima održivog razvoja i provedbi Pariškog sporazuma.

 

V.Pristup koji se razvija – zaključci i sljedeći koraci

Okruženje rizika od katastrofa i dalje će se mijenjati s obzirom na to da njegove sastavnice oblikuju ljudske aktivnosti, globalni trendovi i višestruki šokovi. Stoga bi i ciljevi u pogledu otpornosti na katastrofe trebali ostati dinamični, podvrgnuti se periodičnoj provjeri primjerenosti i s vremenom se razvijati. Za ostvarivanje tih ciljeva potrebna je i znatna trajna predanost država članica kako bi se osiguralo da potiču potrebna ulaganja za jačanje prevencije katastrofa i pripravnosti na njih. Stoga je ključno da Komisija i države članice zajedno redovito preispituju ciljeve u pogledu otpornosti na katastrofe i procjenjuju ostvareni napredak.

Rad na operacionalizaciji preporuka trebao bi započeti 2023. na razini EU-a i na nacionalnoj razini. To će uključivati poduzimanje konkretnih koraka za provedbu predloženih vodećih inicijativa, ali i širenje informacija koje se odnose na ciljeve otpornosti na katastrofe, dopiranje do ključnih dionika u državama članicama i izgradnju djelotvornih veza s inicijativama EU-a i globalnim inicijativama za otpornost.

Tijekom 2024. preporuka o ciljevima u pogledu otpornosti na katastrofe uključivat će podatke iz novih scenarija katastrofa i smjernica iz predstojeće europske procjene klimatskih rizika 29 . Trebalo bi pokrenuti sveobuhvatnu stručnu ocjenu provedbe ciljeva u pogledu otpornosti na katastrofe na razini zemalja. Naposljetku, napredak u provedbi ciljeva preispitat će se i na sljedećem Forumu za civilnu zaštitu 2024.

U širim nastojanjima za jačanje otpornosti Komisija namjerava poduprijeti izgradnju kapaciteta i razmjenu dobre prakse među državama članicama u područjima obuhvaćenima ciljevima u pogledu otpornosti na katastrofe, među ostalim stručnim ocjenama, financijskom i tehničkom pomoći te uz potporu europskih i globalnih partnera. Mreža znanja Unije u području civilne zaštite 30 djelovat će kao jedinstvena kontaktna točka za stručnjake, istraživače i aktere civilnog društva za povezivanje, razmjenu znanja i suradnju u pogledu ciljeva otpornosti na katastrofe.

(1)

Izvješće o stanju klime u Europi, Svjetska meteorološka organizacija 2022.

(2)

 Europska agencija za okoliš: Globalne i europske temperature, 2022.,  https://www.eea.europa.eu/ims/global-and-european-temperatures

(3)

 JRC, Drought in Europe August 2022 (Suša u Europi - kolovoz 2022.) https://edo.jrc.ec.europa.eu/documents/news/GDO-EDODroughtNews202208_Europe.pdf  

(4)

Otkad je 2006. započelo satelitsko bilježenje požara na razini EU-a.

(5)

Civilna zaštita sastoji se od hitne pomoći koja se pruža pod pokroviteljstvom državnih tijela u pripremi za katastrofu u Europi i svijetu ili neposredno nakon nje.

(6)

27 država članica i osam trećih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska) dio su Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Ukrajina i Moldova službeno su zatražile 2022. da postanu države sudionice Mehanizma Unije.

(7)

Iako se aktivacija u Ukrajini 2022. u vezi s ratom računala samo jednom, to uključuje više od 120 ažuriranih zahtjeva za pomoć.

(8)

 Europska civilna zaštita i europske operacije humanitarne pomoći, Informativni članak o rescEU-u, https://civil-protection-humanitarian-aid.ec.europa.eu/what/civil-protection/resceu_en

(9)

Članak 6. stavak 5. Odluke br. 1313/2013/EU.

(10)

Preporuka Komisije o ciljevima Europske unije u pogledu otpornosti na katastrofe, C(2023) 400.

(11)

 Komisija je izradila pregled pokazatelja otpornosti kako bi pružila cjelovitu procjenu otpornosti u EU-u i njegovim državama članicama. Pokazatelji na kontrolnim pločama obuhvaćaju četiri dimenzije: socijalnu i gospodarsku, zelenu, digitalnu i geopolitičku. https://ec.europa.eu/info/strategy/strategic-planning/strategic-foresight/2020-strategic-foresight-report/resilience-dashboards_en  

(12)

 Kako bi ojačala otpornost prometa u EU-u u kriznim vremenima, Komisija je donijela Komunikaciju o Kriznom planu za promet (COM/2022/211 final). Vidjeti i Akcijski plan za vojnu mobilnost 2.0: https://defence-industry-space.ec.europa.eu/action-plan-military-mobility-20_en

(13)

 U skladu s Direktivom (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (SL L 333, 27.12.2022., str. 164.), Direktivom (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive 2016/1148 (SL L 333, 27.12.2022., str. 80.) i Preporukom Vijeća o koordiniranom pristupu Unije jačanju otpornosti kritične infrastrukture (SL C 20, 20.1.2023., str. 1.–11.).

(14)

 Za pregled pripravnosti EU-a za zdravstvene krize vidjeti  https://health.ec.europa.eu/publications/state-health-preparedness-report_en

(15)

COM(2022) 459 final, COM(2022) 461 final i COM(2022) 462 final.

(16)

 Svjetska banka, Economics for Disaster Prevention and Preparedness (Ekonomija za sprečavanje katastrofa i pripravnost). Investments in Disaster Risk Management in Europe Makes Economic Sense (Ulaganja u upravljanje rizicima od katastrofa u Europi ekonomski su opravdana), 2021., https://www.worldbank.org/en/news/feature/2021/06/04/economics-for-disaster-prevention-and-preparedness-in-europe

(17)

  https://climate.ec.europa.eu/eu-action/adaptation-climate-change/climate-resilience-dialogue_en

(18)

 Mehanizam znanstvenog savjetovanja, skupina glavnih znanstvenih savjetnika, strateško upravljanje krizama u EU-u: poboljšanje prevencije kriza, pripravnosti, odgovora i otpornosti EU-a, Ured za publikacije Europske unije, 2022., https://data.europa.eu/doi/10.2777/517560

(19)

 Europska unija, Posebno istraživanje Eurobarometra 511b: civilna zaštita EU-a, 2021., https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2264

(20)

Države članice trebale bi pružati dostupne informacije o riziku od katastrofa u skladu s obvezama Unije u okviru Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Odluka Vijeća od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice (SL L 23, 27.1.2010., str. 35.).

(21)

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. rujna 2022. o posljedicama suše, požara i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta: povećanje napora EU-a u borbi protiv klimatskih promjena (2022/2829 [RSP]).

(22)

Uključujući, među ostalim, „Atlas rizika od suše” koji je u pripremi te bi ga 2023. trebao objaviti Europski opservatorij za otpornost i prilagodbu sušama (EDORA).

(23)

 Uključujući Europsko znanstveno partnerstvo za prirodne opasnosti. Vidjeti: https://civil-protection-humanitarian-aid.ec.europa.eu/what/civil-protection/early-warning-and-information-systems_en  

(24)

Primjer toga je, u području pomorstva, zajedničko okruženje za razmjenu informacija (CISE), koje je trenutačno u izradi.

(25)

 Europska komisija, Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2022.,  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/speech_22_5493  

(26)

 Roepke, W-D., Thankey, H., Resilience, the first line of defence (Otpornost, prva linija obrane), NATO Review, 2019., https://www.nato.int/docu/review/articles/2019/02/27/resilience-the-first-line-of-defence/index.html

(27)

Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti, koji je Vijeće za opće poslove donijelo 21. ožujka 2022. (7371/22).

(28)

U skladu s ciljevima inicijative glavnog tajnika UN-a „Rana upozorenja za sve”.

(29)

  https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/eu-adaptation-policy/key-eu-actions/climate_risk_assessment

(30)

 Europska unija, Mreža znanja Unije u području civilne zaštite,  https://civil-protection-knowledge-network.europa.eu/