REZOLUCIJA (EU) 2023/1830 EUROPSKOG PARLAMENTA

od 10. svibnja 2023.

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2021., dio V. – Revizorski sud

EUROPSKI PARLAMENT,

—	uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2021., dio V. – Revizorski sud,

—	uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0081/2023),

budući da je Europski revizorski sud („Revizorski sud”) vanjski revizor Unije kojemu je povjereno da kroz neovisan, stručan i učinkovit revizijski rad procijeni ekonomičnost, djelotvornost, učinkovitost, zakonitost i pravilnost djelovanja Unije s ciljem poboljšanja odgovornosti, transparentnosti i financijskog upravljanja, čime se jača povjerenje građana i djelotvorno odgovara na trenutačne i buduće izazove s kojima se Unija suočava;

budući da, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 287. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), od zaključenja financijske godine 1987. neovisni vanjski revizor svake godine obavlja reviziju računovodstvene dokumentacije o prihodima i rashodima Revizorskog suda, i da se od izvješća za financijsku godinu 1992. izvješća vanjskog revizora objavljuju u Službenom listu Europske unije;

budući da Revizorski sud za svoje upravljanje odgovara proračunskim tijelima podnošenjem godišnjeg izvješća svojeg glavnog tajnika o radu, čija je svrha u skladu s člankom 74. stavkom 9. Financijske uredbe pružiti informacije o upravljanju resursima, uključujući sustave, te o učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole Revizorskog suda;

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te primjenom koncepata izrade proračuna na temelju uspješnosti kao i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

E.	budući da Revizorski sud transparentnim i neovisnim djelovanjem doprinosi demokratskom nadzoru, javnoj raspravi i dobrom financijskom upravljanju Unije;

budući da je Revizorski sud zauzeo stajalište prema kojem bi za procjenu upravljanja Unijom, njezine odgovornosti i transparentnosti te kvalitete i pouzdanosti dostavljenih informacija i podataka o provedbi politika Unije bilo najbolje da Revizorski sud bude ovlašten za reviziju svih institucija, tijela, ureda i agencija Unije osnovanih Ugovorima ili na temelju njih te svih međuvladinih struktura od ključne važnosti za funkcioniranje Unije; budući da bi Revizorski sud stoga pozdravio svaku inicijativu kojom bi mu se povjerio širi mandat;

konstatira da je proračun Revizorskog suda obuhvaćen naslovom 7. višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) „Europska javna uprava”, koji je 2021. iznosio ukupno 10,7 milijardi EUR (5,9 % rashoda Unije); napominje da proračun Revizorskog suda čini oko 1,5 % ukupnih rashoda Unije u području administracije, što je manje od 0,1 % ukupnih rashoda Unije;

napominje da Revizorski sud navodi da njegov dugogodišnji rad upućuje na to da su naslovom 7. VFO-a općenito obuhvaćeni niskorizični rashodi;

svjestan je da godišnju računovodstvenu dokumentaciju Revizorskog suda revidira neovisni vanjski revizor kako bi se primjenjivala ista načela transparentnosti i odgovornosti koja Revizorski sud primjenjuje na subjekte svojih revizija; sa zadovoljstvom ističe da vanjski revizor pri obavljanju revizije Revizorskog suda nije utvrdio nijedno sporno pitanje;

Proračunsko i financijsko upravljanje

konstatira da je konačni proračun Revizorskog suda za 2021. iznosio 153 721 727 EUR, što je blago povećanje od 0,97 % u odnosu na proračun za 2020. koji je iznosio 152 237 000 EUR, uglavnom zbog usklađivanja plaća;

primjećuje visoku razinu izvršenja proračuna od 96,65 % u odnosu na 95,70 % tijekom 2020. i da su plaćanja činila 94,45 % ukupnih obveza, u usporedbi s 94,12 % tijekom 2020.; ističe da je prosječno vrijeme plaćanja 2021. iznosilo 10,7 dana, a udio elektroničkih računa 19 %, u usporedbi s 11 % tijekom 2020.;

napominje da su odobrena sredstva prenesena u 2021. iznosila 8 242 668 EUR, što je činilo 5,55 % ukupnih obveza u odnosu na 8 565 175 EUR i 5,88 % tijekom 2020.; primjećuje da su automatski prijenosi odobrenih sredstava iz 2020. u 2021. doveli do stope iskorištenosti od 91,70 % tijekom 2021. u usporedbi s 92,24 % tijekom 2020.;

napominje da je 2021. pandemija bolesti COVID-19 utjecala na aktivnosti Revizorskog suda, te je stoga za određene proračunske linije smanjena upotreba odobrenih sredstava, dok su za druge proračunske linije zbog zdravstvene krize bili potrebni dodatni rashodi; napominje da je, u skladu s tim, Revizorski sud tijekom 2021. izvršio 30 prijenosa proračunskih sredstava u ukupnom iznosu od 4 397 588 EUR u cilju preraspodjele sredstava za financiranje specifičnih potreba;

primjećuje da su se dodatni rashodi 2021. u usporedbi s 2020. odnosili na opremanje prostora (+ 294,55 %), sigurnost (+ 167,55 %), IT (+ 12,34 %) te tehničku opremu i instalacije (+ 31,85 %), dok su uštede ostvarene zbog smanjenih troškova za službena putovanja (– 48,83 %), publikacije (– 41,29 %), zajedničke usluge usmenog prevođenja i konferencija (– 61,54 %) i pravnu službu (– 75 %); naglašava da je stopa iskorištenosti odobrenih sredstava za službena putovanja osoblja 2021. iznosila 25,03 % konačnih odobrenih sredstava, u odnosu na 23,94 % tijekom 2020., zbog toga što revizori nisu mogli putovati zbog pandemije bolesti COVID-19; podsjeća da Revizorski sud poduzima sve moguće mjere kako bi zajamčio da se odobrena sredstva za službena putovanja upotrebljavaju strogo u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

Unutarnje upravljanje, uspješnost i unutarnja kontrola

podsjeća na strategiju Revizorskog suda za razdoblje 2021. – 2025. i naglašava da je Revizorski sud pojačao napore kako bi na najbolji način iskoristio suvremenu tehnologiju i nove tehnike u području revizije i tako pružio brojnije i kvalitetnije informacije za proces utvrđivanja odgovornosti; pozdravlja sposobnost Revizorskog suda da obavlja revizije na terenu, unatoč ograničenjima putovanja i javnozdravstvenim mjerama koje su u velikoj mjeri utjecale na terenske revizije, te činjenicu da je povećana primjena revizije na daljinu omogućila konstruktivnu interakciju s dionicima i pravodobno dostavljanje rezultata; ističe interes Parlamenta za djelotvorno i pravodobno praćenje provedbe strategije Suda za razdoblje 2021. – 2025. kako bi se zajamčila usklađenost s najvišim standardima transparentnosti i odgovornosti te pružila djelotvorna služba za javnu reviziju u Uniji; smatra da takvo praćenje zahtijeva izradu pokazatelja uspješnosti i definiranje ključnih etapa i mjerljivih ishoda u okviru izrade akcijskih planova predviđenih strategijom te periodičnog izvješćivanja o napretku postignutom u provedbi strategije, uključujući preispitivanje u sredini programskog razdoblja i stručnu ocjenu;

10.

primjećuje da je 2021. u terenskom revizijskom radu provedeno ukupno 1 156 dana, u odnosu na 1 817 dana tijekom 2020. i 6 109 tijekom 2019.; napominje da je količina glavnih postignutih rezultata ostala nepromijenjena ili se u nekim slučajevima povećala u odnosu na prethodne godine; tako je na primjer Revizorski sud 2021. izdao 256 preporuka, u odnosu na 189 preporuka 2020., objavio sedam godišnjih izvješća 2021., što je isti broj kao i 2020., objavio 27 tematskih izvješća u usporedbi s njih 26 tijekom 2020.; da se broj mišljenja smanjio s njih 11 tijekom 2020. na dva tijekom 2021., dok je 2021. objavljeno pet pregleda, što je smanjenje u odnosu na 2020. kada ih je objavljeno šest;

11.

pozdravlja postupak unutarnjeg promišljanja pokrenut kako bi se utvrdila poboljšanja u svrhu postizanja cilja pripreme i sastavljanja tematskih izvješća u roku od 13 mjeseci, uz bolje utvrđivanje ili smanjenje opsega revizije, intenzivnije praćenje napretka u reviziji, smanjenje trajanja internog procesa pregleda s nepromijenjenom razinom kvalitete, kao i skraćivanje ili ukidanje roka za dostavu izvješća prije i poslije sastanaka revizijskih vijeća, kad god je to moguće;

12.

primjećuje da je Revizorski sud u srpnju 2021. usvojio svoj razvojni plan za razdoblje 2021. – 2025. u cilju bolje upotrebe tehnologije i podataka u reviziji, s naglaskom na povećanu upotrebu podataka i postavljanje ciljeva za predmetno razdoblje koji se odnose na primjenu tehnologije za potporu revizijskim ciljevima Revizorskog suda; pozdravlja osnivanje tima specijaliziranog za podatke i tehnologiju u području revizije (DATA), koji se sastoji od stručnjaka, službenika specijaliziranih za podatke i revizora u području IT-a, radi pružanja potpore revizorskim timovima i provedbu digitalizacije revizijskog rada Revizorskog suda; podržava znatne napore koje je Revizorski sud uložio kako bi poboljšao svoje IT kapacitete za provođenje naprednih analiza podataka;

13.

cijeni pristup Revizorskog suda koji je svoju strategiju utemeljio na analizi trendova, procjeni rizika i prioriteta institucijskih dionika i subjekata revizije; smatra da bi dijalog između Revizorskog suda i Parlamenta radi utvrđivanja tema od interesa i prioriteta trebalo pojednostavniti i koordinirati kako bi se zajamčila dosljednost i odgovarajuća pokrivenost dogovorenih glavnih pitanja, izbjegavajući pritom udvostručavanje ili preklapanje; svjestan je da Revizorski sud potpuno neovisno odlučuje o svojem programu rada, iako uzima u obzir doprinos koji Parlament daje preko Konferencije predsjednika odbora; smatra da bi program rada Revizorskog suda trebao biti osmišljen na način da pruža djelotvorniju analizu, posebno za neke utvrđene prioritete, kako bi mu se u budućnosti pružila veća fleksibilnost u pogledu važnih zadataka povezanih s Mehanizmom za oporavak i otpornost; podsjeća da se resursi Revizorskog suda ne bi trebali upotrebljavati za povećanje broja tematskih izvješća, već za stavljanje većeg naglaska na tematska izvješća povezana s trenutačnim stanjem i izazovima u Europi, kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost, instrument Next Generation EU (NGEU), borba protiv pandemije bolesti COVID-19 i upravljanje carinama;

14.

potvrđuje da je Revizorski sud proveo analizu procjene potreba te da je zatražio povećanje broja revizorskih radnih mjesta za 2023. i istodobno popunio dodatnih 20 radnih mjesta koja su odobrena u planu radnih mjesta za 2022. kako bi se više posvetio instrumentu Next Generation EU (NGEU); uviđa da će rad na NGEU-u dovesti do dodatnog radnog opterećenja za Revizorski sud, koji je izrazio namjeru da svoj rad posebno usmjeri na Mehanizam za oporavak i otpornost; duboko žali zbog toga što se odredbama o proračunskom nadzoru koje je Vijeće predvidjelo u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Revizorskom sudu ne daju dovoljne revizijske ovlasti u pogledu rashoda država članica;

15.

smatra da bi Revizorski sud trebao pružati djelotvorniju analizu drugih institucija Unije jer su one važan dio postupka davanja razrješnice; mišljenja je da bi se revizijom naslova „Europska javna uprava”, iako je riječ o rashodima koji se smatraju niskorizičnima i za koje dosad nije utvrđena stopa pogreške iznad praga značajnosti, tijelu nadležnom za davanje razrješnice pružile relevantnije informacije nego što je to slučaj sada kad bi se provodila uz drukčiji pristup, koji ne bi nužno podrazumijevao zasebnu procjenu svake godine za svaku instituciju;

16.

potvrđuje da promjene povezane sa sljedećim VFO-om, Mehanizmom za oporavak i otpornost i instrumentom NGEU uključuju financiranje i upotrebu proračuna Unije, uključujući nove oblike vlastitih sredstava, uz znatno prebacivanje naglaska s pravila o prihvatljivosti koja se temelje na usklađenosti na aspekte koji se temelje na uspješnosti za mnoga područja politika; shvaća da će Revizorski sud kontinuirano razvijati svoj revizijski pristup i metodologiju kako bi pružio snažna jamstva i u tom promjenjivom scenariju;

17.

potiče Revizorski sud da poveća svoj doprinos borbi protiv prijevara na štetu proračuna Unije, ne samo utvrđivanjem i prijavljivanjem nedostataka zbog kojih su programi koje financira Unija podložni prijevarama, već i uzimanjem u obzir trenutačne rasprave među različitim akterima koji su dio Unijine strukture za borbu protiv prijevara te intenziviranjem revizijskog rada u suradnji s tijelima zaduženima za otkrivanje prijevara, redovitom procjenom aktivnosti takvih tijela i pružanjem povratnih informacija tijelu nadležnom za davanje razrješnice u vezi s njegovom analizom;

18.

pohvaljuje što je Revizorski sud u skladu sa svojom strategijom predan iznošenju preporuka o troškovnoj učinkovitosti kako bi doprinio smanjenju birokracije; ističe da preporuke Revizorskog suda o povećanju učinkovitosti postupaka, primjeni najbolje prakse, poboljšanju koordinacije, uspostavi standardnih procesa, sprečavanju prekomjerne regulacije te pojednostavnjenju i digitalizaciji, posebno služe ostvarivanju tog cilja;

19.

ističe da je Revizorski sud 2021. preporučio razvoj kapaciteta za analizu i koordinaciju na razini Unije radi bolje koordinacije procjena rizika te razvoja i održavanja baza podataka o rizicima na razini Unije koje mogu upotrebljavati države članice; ističe važnost potpore koju Revizorski sud pruža naporima koji se ulažu u učinkovite kapacitete za rudarenje podataka kako bi se provela analiza podataka na razini Unije i utvrdili rizici relevantni za Uniju; podržava potporu koju Revizorski sud daje državama članicama u pogledu povećanja učinkovitosti i djelotvornosti javnih uprava utvrđivanjem regulatornih i administrativnih prepreka te poboljšanjem okvira za razmjenu informacija između Unije i država članica; poziva Revizorski sud da utvrdi zahtjeve potrebne za jednostavno i interoperabilno prikupljanje, obradu i pohranu podataka potrebnih za reviziju upotrebe javnih sredstava u državama članicama;

20.

poziva Revizorski sud da nastavi ulagati napore u rješavanje pitanja zelenog označivanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te da procijeni taj mehanizam u pogledu njegova doprinosa ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana u području klimatske politike i usklađenosti s tim ciljevima te napominje da se u te napore ubraja nedavna objava tematskih izvješća i mišljenja o načelu „nenanošenja bitne štete” i primjeni taksonomije EU-a; poziva Revizorski sud da uključi posebne zadatke procjene doprinosa i učinka ciljeva digitalizacije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u odnosu na digitalnu strategiju Unije i digitalnu transformaciju; zabrinut je zbog činjenice da Komisija sve do 21. veljače 2023. nije utvrdila jasnu metodologiju za kvantificiranje financijskog učinka nezadovoljavajućeg postizanja jedne ili više ključnih etapa na kojima se temelje plaćanja;

Ljudski resursi, ravnopravnost i dobrobit osoblja

21.

napominje da je na kraju 2021. Revizorski sud imao 853 stalna i privremena radna mjesta (isto kao i prethodnih godina), od kojih je 527 bilo u revizijskim vijećima, uključujući 104 radna mjesta u uredima članova, te da je osim toga zapošljavao 92 ugovorna djelatnika i 25 upućenih nacionalnih stručnjaka, u odnosu na 2020. kada je bilo zaposleno 83 ugovornih djelatnika i 15 upućenih nacionalnih stručnjaka;

22.

primjećuje da je na Revizorskom sudu 2021. zabilježeno 955 ekvivalenata punog radnog vremena, od čega je njih 749 (što odgovara 79 %) radilo na provedbi revizijskih zadataka;

23.

prima na znanje da su 2021. pokrenute značajne mjere kako bi se osigurali resursi za reviziju NGEU-a, s naglaskom na interni poziv na iskaz interesa objavljen u rujnu 2021. i poziv za upućene nacionalne stručnjake objavljen u listopadu 2021., i da je priveden kraju odabir za popis uspješnih kandidata s kojeg će se zaposliti 20 dodatnih privremenih djelatnika, pri čemu se očekuje da će postupak stvarnog zapošljavanja na tih 20 privremenih radnih mjesta biti zaključen u prvom tromjesečju 2023.;

24.

primjećuje da je na dan 31. prosinca 2021. stopa popunjenosti radnih mjesta na Revizorskom sudu iznosila 97,3 % (od 853 stalna i privremena radna mjesta nepopunjena su i oglašena za zapošljavanje bila 23 radna mjesta) u odnosu na 97,2 % na kraju 2020.; cijeni kontinuirane napore koji se ulažu u održavanje visoke razine zapošljavanja, koji su 2021. doveli do zapošljavanja 80 novih djelatnika, od čega 16 dužnosnika, 21 privremenog djelatnika, 30 ugovornih djelatnika i 13 upućenih nacionalnih stručnjaka;

25.

napominje da se i dalje vodi računa o održavanju rodne ravnoteže, pri čemu žene čine 50,76 % dužnosnika i 60,82 % privremenih djelatnika, a blizu su tih razina i u kategorijama ugovornih djelatnika (47,83 % žena) i upućenih nacionalnih stručnjaka (48 % žena); cijeni dobru rodnu ravnotežu na rukovodećim mjestima, pri čemu žene drže 13 od 28 radnih mjesta voditelja ureda i 4 od 10 radnih mjesta ravnatelja, ali i primjećuje da ravnoteža još nije postignuta jer žene čine tek 18 od ukupno 50 rukovoditelja;

26.

žali zbog toga što rodna ravnoteža ne postoji među članovima Revizorskog suda; podsjeća da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti Unije koja je utvrđena člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji; ističe da bi rodna ravnopravnost trebala zauzimati važno mjesto ne samo u svim politikama Unije nego i u unutarnjem ustroju njezinih institucija; neprihvatljivom smatra činjenicu da je na Revizorskom sudu kroz povijest od 116 članova na toj funkciji bilo tek 16 žena; priznaje, međutim, da je sadašnji kolegij bliži postizanju rodne ravnoteže jer od 27 članova njih 10 čine žene;

27.

shvaća da je postizanje rodne ravnoteže zahtjevan zadatak jer su za imenovanje članova odgovorne isključivo države članice te sa žaljenjem napominje da 13 država članica za svog člana Revizorskog suda nikada nisu nominirale ženu; međutim, poziva Revizorski sud da provede analizu svog cjelokupnog sastava i o rezultatima obavijesti Vijeće i relevantne države članice kako bi se pri donošenju odluka o imenovanju uzela u obzir rodna ravnoteža; ponovno apelira na postizanje rodne ravnoteže i potiče nacionalna tijela da kandidiraju osobe različitog spola kako bi se postigla što veća rodna ravnoteža među članovima Revizorskog suda;

28.

žali zbog toga što Vijeće opetovano imenuje članove Revizorskog suda čiju je kandidaturu odbacio Parlament; ističe da bi se procjena Parlamenta o prikladnosti kandidata za Revizorski sud trebala smatrati obvezujućom;

29.

pozdravlja činjenicu da su 2021. doneseni nova strategija i akcijski plan za raznolikost i uključivanje za razdoblje 2021. – 2025. te primjećuje da nova politika uključuje kriterij za procjenu uspješnosti rukovodećeg kadra u pogledu njihove sposobnosti da njeguju uključivo upravljanje i promiču raznolikost i uključivost te ravnotežu između poslovnog i privatnog života; pohvaljuje to što je 2021. jedan član Suda prvi put imenovan ambasadorom za osobe s invaliditetom i što je pod njegovim pokroviteljstvom organiziran tjedan senzibilizacije o invaliditetu radi promicanja uključive kulture;

30.

pozdravlja sveobuhvatan skup pokazatelja uspješnosti i ciljnih vrijednosti usvojenih za praćenje inicijativa Revizorskog suda u području raznolikosti i uključivosti kao i anketu o jednakim mogućnostima i sudjelovanju osoblja; napominje da rezultati ankete upućuju na to da se većina osoblja pozitivno izrazila o razini osnaživanja, potpore i povjerenja;

31.

pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud 14. listopada 2021. potpisao Povelju o raznolikosti Lëtzebuerg, tekst dogovoren na nacionalnoj razini za sve organizacije u Luksemburgu koje se žele obvezati na promicanje raznolikosti i upravljanje raznolikošću s pomoću konkretnih mjera;

32.

napominje da geografska ravnoteža među osobljem Revizorskog suda još nije postignuta, što pokazuje da Revizorski sud ima poteškoća u privlačenju ljudi da rade (i žive) u Luksemburgu zbog, među ostalim, visokih troškova života; cijeni to što je Revizorski sud počeo promicati pozive na iskaz interesa na digitalnim novinskim portalima i internetskim stranicama za zapošljavanje u državama članicama koje su nedovoljno zastupljene na Revizorskom sudu i kontaktom s relevantnim uredima članova za ciljane države članice; prima na znanje i proaktivan pristup Revizorskog suda u pokretanju pitanja nekonkurentnih plaća kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje; potiče Revizorski sud da se obrati nacionalnim tijelima preko stalnih predstavništava država članica pri Uniji, da se intenzivnije koristi društvenim mrežama za promicanje natječaja za slobodna radna mjesta i da sudjeluje na sajmovima poslova i sličnim događanjima u nedovoljno zastupljenim državama članicama kako bi se Revizorski sud promicao kao poslodavac; podržava njegovo sudjelovanje u Europskoj akademskoj mreži kao alatu za privlačenje talenata u institucije Unije sa sjedištem u Luksemburgu kroz zajedničke projekte usmjerene na sveučilišta;

33.

napominje da je 2021. službenom liječniku Revizorskog suda prijavljeno sedam slučajeva izgaranja na poslu, što Revizorski sud smatra vrlo visokom brojkom koju povezuje s izvanrednim radnim i životnim uvjetima tijekom pandemije bolesti COVID-19; napominje da je Revizorski sud proveo anketu kako bi razumio kako je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 utjecala na osoblje i pokrenuo komunikacijsku kampanju usmjerenu na promicanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života; cijeni to što je, među ostalim brojnim inicijativama, pokrenuta proširena psihološka potpora za članove osoblja;

34.

pozdravlja program Revizorskog suda za dobrobit djelatnika nazvan „Povratak u ured”, kojim se obuhvaća mentalna, fizička i socijalna potpora i koji je prilagođen posebnostima hibridnog poslovnog i privatnog života, s ciljem sprečavanja izgaranja na poslu i povećanja otpornosti; cijeni to što je Revizorski sud podržao pravo djelatnika na isključivanje uvođenjem tzv. „online radnog vremena” izvan kojeg se ne očekuje da će osoblje raditi ili biti dostupno, osim u hitnim slučajevima ili uz prethodni dogovor;

35.

napominje da kadrovska politika Revizorskog suda uključuje mehanizam protiv uznemiravanja koji se temelji na mreži potpore u okviru koje se koordinira rad povjerljivih savjetnika, liječnika, izravno nadređenih rukovoditelja, službe za mirenje i kadrovske službe; ponovno poziva Revizorski sud da nastavi raditi na poboljšanju alata za prijavu uznemiravanja i unutarnjeg etičkog okvira i prati razvoj događaja u tom području; svjestan je da je Revizorski sud svoju posljednju politiku protiv uznemiravanja usvojio 2017.; potiče Revizorski sud da ažurira tu politiku, čije je preispitivanje pokrenuto 2021., kako bi se veći naglasak stavio na prevenciju, senzibilizaciju i koordinaciju različitih aktera uključenih u pružanje potpore te kako bi se uspostavio jasniji postupak prijavljivanja i komunikacijski pristup;

36.

prima na znanje odluku o hibridnom radu donesenu u studenome 2021. i napominje da radni uvjeti uključuju intervale rada i fleksibilno radno vrijeme; primjećuje da je rad na daljinu moguć najviše 10 dana mjesečno;

37.

podsjeća na iskustvo stečeno na temelju nepravilnosti koje se vezuju za bivšeg člana Karela Pinxtena tijekom njegova rada na Revizorskom sudu, u vezi s kojim nije bilo moguće poduzeti nikakve mjere kako bi se na sveobuhvatan način popravila financijska i reputacijska šteta nanesena Revizorskom sudu i Uniji u cjelini jer ne postoji pravna osnova za povrat plaće g. Pinxtena za dane kada je izbivao s posla zbog sudjelovanja na službenim putovanjima koja nisu bila povezana s njegovim obnašanjem dužnosti i za druge neopravdane izostanke; naglašava da je, kako je Sud EU-a naveo u svojoj presudi od 30. rujna 2021. (1), nejasnoća internih pravila pogodovala njegovu neprimjerenom ponašanju i da je ono bilo moguće zbog nedostataka u uspostavljenim kontrolama; prima na znanje mjere koje je Revizorski sud poduzeo po tom pitanju u suradnji s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), ukidanjem imuniteta i uspješnim okončanjem postupka iz članka 286. stavka 6. UFEU-a; naglašava da bi Revizorski sud trebao učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi spriječio ponavljanje sličnih slučajeva u budućnosti te stoga snažno podržava Revizorski sud i predano surađuje s njim u procesu nužne prilagodbe njegovih internih pravila; napominje da bi Revizorski sud trebao djelovati kao zaštitnik financija Unije i da bi trebao primjenjivati najviše etičke standarde, posebice u pogledu obnašatelja visokih dužnosti u institucijama Unije;

38.

napominje da se do 2020. popis nazočnih upotrebljavao samo na nekoliko fizičkih sastanaka kolegija članova Revizorskog suda unatoč tome što je Parlament uputio dodatne zahtjeve; napominje da je Odlukom Revizorskog suda br. 21-2021 predviđeno da se sudjelovanje članova mora evidentirati u obliku popisa nazočnih i na drugim sastancima te ponavlja isti zahtjev kao i svake godine od razrješnice za 2017. da se popis nazočnih proširi kako bi obuhvatio radne dane, službena putovanja, dopuste i opravdane izostanke kako bi se dobio točan pregled rada članova i imao alat za proaktivno sprečavanje mogućih slučajeva izostajanja s posla; ističe da članovi Suda imaju obvezu u potpunosti se posvetiti ispunjavanju svojeg mandata; prima na znanje da je popis nazočnih članova za 2021. stavljen na raspolaganje članovima Odbora Parlamenta za proračunski nadzor u siječnju 2022.; ponavlja svoj zahtjev da mu se dostavljaju godišnji ažurirani podaci o popisu nazočnih kako bi se oni mogli uzeti u obzir tijekom postupka davanja razrješnice;

39.

sa zadovoljstvom konstatira da je Revizorski sud nakon preporuka koje je iznio Parlament u svoj izmijenjeni Kodeks ponašanja sadašnjih i bivših članova Revizorskog suda objavljen 2. svibnja 2022. uključio novi članak 10. stavak 1. u kojem se navodi da „Članovi Suda predano rade na obavljanju funkcije za koju su dobili mandat. Borave u mjestu u kojem Sud ima sjedište.”; smatra da je ta izmijenjena odredba u skladu s tumačenjem Parlamenta, načelom dobrog financijskog upravljanja i etičkim standardima koji se očekuju od Revizorskog suda; napominje da trenutačno svi članovi Suda imaju primarno boravište u Luksemburgu;

40.

prima na znanje da se naknada za nastanjenje za članove Revizorskog suda dodjeljuje pod uvjetom da član Revizorskog suda pruži dokaz da je promjena mjesta boravišta bila potrebna za preuzimanje dužnosti kako bi se poštovalo načelo iz članka 20. Pravilnika o osoblju; shvaća da je upravljanje svim financijskim pravima osoblja i članova Revizorskog suda, uključujući naknadu za nastanjenje, delegirano Komisijinom Uredu za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu (PMO), koji traži potrebnu popratnu dokumentaciju i provjerava njezinu valjanost; prima na znanje da je PMO na zahtjev Revizorskog suda 2021. proveo ex post kontrolu naknade za nastanjenje i da je o rezultatima izvijestio Revizorski sud navevši da 2021. nisu utvrđene nikakve nepravilnosti;

41.

primjećuje skup pravila i uvjete korištenja koje je Revizorski sud nedavno usvojio za uređenje privatne upotrebe službenih vozila; razumije da su članovi Revizorskog suda sada obvezni pokriti stvarne troškove upotrebe automobila koji nisu povezani sa službenim putovanjima i pokriti druga putovanja povezana s obavljanjem dužnosti ako prekorače standardni broj kilometara odobren za tu vrstu upotrebe; zabrinut je zbog toga što je novi sustav uveden tom odlukom zbunjujući i da nije vidljivo da donosi veću administrativnu učinkovitost, kao što se tvrdi; ponavlja svoje mišljenje izraženo u prethodnim rezolucijama o razrješnici da bi se vozni park trebao koristiti isključivo u svrhe obavljanja službenih dužnosti članova; napominje da u različitim institucijama Unije postoje različita pravila za upotrebu službenih automobila bez ikakvog očitog opravdanja; poziva Komisiju da predloži zajednička pravila za upotrebu službenih automobila za sve institucije Unije;

42.

smatra da su službena putovanja ključna kako bi se ispunila uloga Revizorskog suda i omogućilo njegovim članovima da djeluju kao predstavnici Revizorskog suda u svojim matičnim zemljama; pozdravlja činjenicu da Revizorski sud na svojim internetskim stranicama objavljuje informacije o službenim putovanjima njegovih članova, ali ustraje u tome da je neobjavljivanje informacija o službenim putovanjima na internetskim stranicama osim na vrlo ograničeno vrijeme u suprotnosti sa standardima transparentnosti i odgovornosti koji se očekuju od Revizorskog suda; isto tako ponavlja svoj poziv na transparentnost u pogledu svrha i troškova službenih putovanja na Revizorskom sudu i traži od Revizorskog suda da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o slučajevima u kojima su ex ante i ex post kontrolama otkrivene nepravilnosti; odbacuje procjenu i odluku Revizorskog suda da se ne pridruži registru transparentnosti Unije i potiče Revizorski sud da ponovno razmotri to pitanje te ponovno apelira na Revizorski sud da se pridruži registru transparentnosti Unije, što ni na koji način neće stajati na putu njegovoj potpunoj neovisnosti;

43.

pozdravlja odluku da se službena putovanja članova ne objavljuju samo za tekuću godinu, ali i podsjeća na važnost objavljivanja cjelokupnog plana aktivnosti članova, uključujući njihove javne i službene obveze;

44.

poziva Revizorski sud da se pobrine za to da se postojećim pravilima može spriječiti svaka moguća zlouporaba putnih naloga koja bi mogla dovesti u pitanje integritet, neovisnost i objektivnost njegovih članova; posebno traži da se jasno odrede zadaće i odgovornosti tijekom službenih putovanja kako bi se izbjegao svaki oblik mogućeg neprimjerenog ponašanja;

45.

skreće pozornost Revizorskog suda na preporuku Službe Revizorskog suda za unutarnju reviziju (IAS) iz 2021. da se osigura da PMO provodi djelotvorne provjere rashoda u vezi sa službenim putovanjima, i to pravilnom primjenom vodiča Revizorskog suda za službena putovanja, te da olakša provedbu novih odluka o upravljanju voznim parkom i njegovoj upotrebi, pravila o troškovima reprezentacije, pravila o profesionalnom osposobljavanju i Kodeksa ponašanja sadašnjih i bivših članova Revizorskog suda pružanjem dodatnih smjernica svim uključenim akterima;

46.

primjećuje da je Revizorski sud 2021. zaposlio 55 stažista i da su svi primili mjesečnu naknadu osim jednog koji nije ispunjavao uvjete jer je ta osoba sudjelovala u stažiranju u okviru sveučilišnog programa; poziva Revizorski sud da poduzme odgovarajuće korake kako bi se osiguralo da svi njegovi stažisti dobiju primjerenu naknadu;

Etički okvir i transparentnost

47.

pozdravlja tekući proces reforme u kojem Revizorski sud uzima u obzir preporuke iz prethodnih rezolucija o razrješnici, a koje su usmjerene na određene aspekte financijskog upravljanja, transparentnosti i etičkog ponašanja;

48.

smatra da je u skladu s ulogom i važnošću Revizorskog suda, kao neovisnog vanjskog revizora Unije i zaštitnika financija Unije, potrebno da tijelo nadležno za davanje razrješnice raspolaže nizom vrlo strogih kriterija procjene, kao i da Revizorski sud ima obvezu djelovanja u skladu s najvišim mogućim standardima; u tom pogledu naglašava, kao što je to bio slučaj i u prethodnim rezolucijama o razrješnicama, da vrhovne revizijske institucije kao što je Revizorski sud moraju zadovoljavati visoke standarde i da stoga moraju djelovati kao uzorne organizacije te ulijevati povjerenje i kredibilitet, za što je potrebno da vodeći kadar vlastitim postupcima djeluje kao primjer drugima; u tom pogledu pozdravlja da su članovi za predsjednika Revizorskog suda odabrali osobu koja pruža dodatna jamstva zbog svojeg bogatog iskustva rada u europskim institucijama i u području revizije upravljanja financijskim sredstvima Unije;

49.

u pogledu Odbora za etička pitanja Revizorskog suda i postupka njegova imenovanja prima na znanje da je unutarnjim postupcima Revizorskog suda predviđeno da predsjednik Revizorskog suda ima pravo predložiti kandidate kolegiju; konstatira da se odluka kolegija o imenovanju članova u Odbor za etička pitanja donosi većinom glasova; nadalje ističe da su, u skladu s člankom 285. UFEU-a, članovi Suda potpuno neovisni i da stoga mora biti potpuno neovisan i Odbor za etička pitanja; ponovno poziva Revizorski sud da preispita pravila za imenovanje i sastav Odbora za etička pitanja; ponovno traži od Odbora za etička pitanja Revizorskog suda da izvijesti o glavnim nalazima izvješća unutarnjeg revizora o etici, što je već zatraženo za razrješnice za 2020. i 2019.;

50.

ponavlja da bi, iako se izmijenjenim Kodeksom ponašanja sadašnjih i bivših članova Revizorskog suda izričito utvrđuje obveza podnošenja godišnje izjave o financijskim interesima, Revizorski sud trebao ojačati postojeći sustav kako bi se osiguralo da njegovi članovi djeluju u skladu s najvišim standardima etičkog ponašanja te etičkim vrijednostima i načelima koja se moraju poštovati, kao što su integritet, neovisnost, objektivnost, profesionalno ponašanje, dostojanstvo, predanost i lojalnost;

51.

napominje da se potporna struktura za etičko savjetovanje sastoji od Odbora za etička pitanja, etičkih savjetnika, portala za transparentnost i tima za osposobljavanje, kojima je povjerena izrada programa osposobljavanja koji se sastoji od tečaja, konferencija i radionica na temu etike te koji je usmjeren na senzibiliziranje i posebno osposobljavanje povjerljivih savjetnika o temama povezanima s uznemiravanjem; primjećuje da je na tečajevima osposobljavanja posvećenima etici, koji su obvezni za nove zaposlenike zajedno s tečajevima o jednakim mogućnostima i borbi protiv uznemiravanja, sudjelovao 131 zaposlenik i da se ti tečajevi nadopunjavaju posebnim radionicama za rukovodeći kadar te etičke i povjerljive savjetnike;

52.

zna da je Revizorski sud 2021. započeo postupak ažuriranja svojeg etičkog okvira za osoblje; prima na znanje da je evaluaciju etičkog okvira Revizorskog suda proveo vanjski konzultant čije su se preporuke iz 2022. temeljile na anketi provedenoj među osobljem, radionicama s osobljem, razgovorima s rukovodećim kadrom i pregledu dokumenata; shvaća da je ažuriranje etičkih smjernica Revizorskog suda prva mjera koja se treba poduzeti nakon analize, nakon čega treba uslijediti ažuriranje pravila o zviždačima;

53.

pozdravlja ažuriranje Kodeksa ponašanja sadašnjih i bivših članova Revizorskog suda kao odgovor na primjedbe Parlamenta iz prethodne razrješnice; naglašava da se, na temelju preporuka Parlamenta, Kodeksom ponašanja članovima uvodi obveza boravišta u mjestu u kojem se nalazi sjedište Revizorskog suda, uređuju ugovorni odnosi između njegovih članova i osoblja te ograničavaju mogućnosti političkog angažmana članova; posebno pozdravlja činjenicu da se novim člankom 12. stavkom 2. članovima izričito zabranjuje obnašanje počasnih neplaćenih dužnosti u političkim organizacijama, čime se jamči potpuna neovisnost članova Revizorskog suda;

54.

primjećuje da je, kad je riječ o politici borbe protiv prijevara, Služba za unutarnju reviziju 2021. zaključila da ne postoji dokument u kojem je objedinjena politika Revizorskog suda o borbi protiv prijevara i da ne postoji strategija za borbu protiv prijevara na razini čitavog Revizorskog suda;

55.

ističe da Služba za unutarnju reviziju, kad je riječ o unutarnjim kontrolama koje se upotrebljavaju za sprečavanje i otkrivanje unutarnjih prijevara, smatra da je potreban strukturiraniji pristup u pogledu njihova dokumentiranja, povezanosti s procjenama rizika te resursima namijenjenima upravljanju rizikom od prijevara i njegovoj učinkovitosti; poziva Revizorski sud da djeluje u skladu s preporukom Službe za unutarnju reviziju i pošalje jasniju poruku o ulozi Revizorskog suda u borbi protiv prijevara;

56.

poziva na to da se više ne koriste usluge vanjskih poduzeća koja, prema podacima Sveučilišta Yale (2), još uvijek posluju u Rusiji;

Digitalizacija, kibersigurnost i zaštita podataka

57.

konstatira da je konačni proračun za IT za 2021. iznosio 9 141 000 EUR, uključujući prijenose, u odnosu na 2020. kada je ta brojka iznosila 10 093 000 EUR i 2019. kada je iznosila 8 085 000 EUR; ističe da su i 2020. i 2021. povećanja za redovitu petogodišnju zamjenu informatičke opreme za pohranu na Revizorskom sudu i za ulaganja u prilagodbu Revizorskog suda hibridnom radu bila opravdana;

58.

slaže se da je digitalna transformacija transverzalan proces na razini cijele organizacije koji se 2021. realizirao u nekoliko inicijativa, uključujući razvoj tehnologija s hibridnim korisničkim iskustvom, nadogradnju sustava Revizorskog suda za pohranu podataka, migraciju centra za oporavak od katastrofa i jačanje sigurnosti IT sustava;

59.

prima na znanje napore koje je Revizorski sud uložio i 2021. kako bi se prilagodio promjenjivim radnim uvjetima, potičući digitalnu transformaciju revizijskog rada i unapređenje tehnologije i prakse u cijeloj organizaciji kako bi nastavio djelovati kao djelotvorna javna revizijska služba u Uniji; svjestan je da za daljnji napredak u tom smjeru Komisija ili države članice moraju staviti na raspolaganje potrebne podatke u traženom obliku; poziva Komisiju da potiče države članice da rade na postizanju veće interoperabilnosti;

60.

razumije da se i 2021., uzimajući u obzir ograničenja uvedena zbog pandemije bolesti COVID-19, cjelokupni revizijski proces u velikoj mjeri provodio digitalno, što je obuhvaćalo pripremu revizije, prikupljanje dokaza i raspravne postupke, te da su službena putovanja u države članice zamijenjene videopozivima koji su prema potrebi uključivali usmeno prevođenje na daljinu;

61.

cijeni važne ključne etape koje su obilježile digitalno okruženje Suda 2021., kao što je uvođenje usluga robotske automatizacije procesa, koje su uvedene kako bi se smanjio repetitivni rad revizorskih timova s niskom dodanom vrijednošću, automatizacija revizije nad izvršnim agencijama u okviru redovnog revizijskog procesa i uvođenje potpuno novog sustava za upravljanje prijevodima koji se temelji na oblaku;

62.

pozdravlja dovršetak provedbe plana za kibersigurnost za razdoblje 2018. – 2021. i donošenje novog plana za kibersigurnost za sljedeće tri godine (2022. – 2024.), kojim se predviđa postupni prelazak na arhitekturu nultog povjerenja u skladu s odredbama iz Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije; napominje da 2021. nije otkriven nijedan značajan uspješan kibernapad na Revizorski sud i priznaje važnost suradnje Revizorskog suda s timom za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija (CERT-EU); poziva Revizorski sud da i dalje posvećuje visoku razinu pozornosti kiberprijetnjama i informacijskoj sigurnosti, posebno zato što se broj ozbiljnih kibernapada posljednjih godina znatno povećao, zbog čega su sve institucije Unije privlačne mete potencijalnih napadača; potiče Revizorski sud da redovito provodi procjene rizika svoje IT infrastrukture;

63.

napominje da je Revizorski sud 2021. bio suorganizator službenog otvorenja Europskog mjeseca kibersigurnosti i da je službenica Revizorskog suda za raznolikost i uključivanje koordinirala jedno od glavnih predavanja na otvorenju posvećeno ženama u području kibersigurnosti, na kojem je raznolika skupina žena različitih profila razmjenjivala stajališta o motivaciji žena da se pridruže području kibersigurnosti i tehnologije;

64.

napominje da je 2021. donesena odluka o povećanju proračunskih linija za ulaganja u opremu i usluge koje su uglavnom povezane s hibridnim radom i digitalizacijom te da su dodatna odobrena sredstva iskorištena i za jačanje kapaciteta Revizorskog suda za kiberobranu, ulaganje u novi sustav upravljanja prijevodima i novi sustav upravljanja dionicima te provedbu Unijina rješenja za elektroničko potpisivanje;

65.

pozdravlja odluku o uvođenju besplatnih softvera otvorenog koda kao ključnog alata za rad Revizorskog suda, kao što su Linux kao operativni sustav za nekoliko poslužitelja IT infrastrukture, softver otvorenog koda Belenios koji se upotrebljava kao sustav za tajno glasovanje te softver Nagios koji upotrebljavaju operativni IT timovi Revizorskog suda; prima na znanje da Revizorski sud upotrebljava softver otvorenog koda NextCloud za razmjenu dokumentacije sa subjektima revizije u okviru sustava ECAFiles koji radi u skladu s najvišim sigurnosnim standardima i standardima zaštite osobnih podataka;

66.

pozdravlja provedbu sporazuma o obradi podataka kad god podatke obrađuju treće strane, a Revizorski sud kao voditelj obrade mora osigurati usklađenost s člankom 29. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i zadržati potpunu kontrolu nad postupcima obrade; prima na znanje sustavno savjetovanje sa službenikom Revizorskog suda za zaštitu podataka o pitanjima povezanima s obradom podataka te tehničkim i organizacijskim mjerama;

Zgrade i sigurnost

67.

cijeni pristup Revizorskog suda da se prije donošenja odluka o inicijativama u području obnove zgrada savjetuje s osobljem i predstavnicima; potiče Revizorski sud da u takvim inicijativama vodi računa o potrebama osoba s invaliditetom te fizičkoj i digitalnoj pristupačnosti;

68.

napominje da radovi na obnovi zgrade K2 napreduju u skladu s planom, da su četvrti i peti kat dovršeni krajem prosinca 2021. i da su u potpunosti upotrebljivi, da su radovi na drugom i trećem katu napredovali, a napredovala je i zamjena uređaja za grijanje, klimatizaciju i ventilaciju; primjećuje da je, nakon što je 2019. s fasade zgrade K1 otpao stakleni element i nakon što su prenesena odgovarajuća proračunska sredstva, upravni odbor Revizorskog suda donio odluku o postavljanju zaštitnih folija na fiksne staklene elemente te da su povezani radovi 90 % dovršeni;

Okoliš i održivost

69.

pozdravlja činjenicu da je 2021. objavljeno prvo izvješće Revizorskog suda o održivosti, sastavljeno u skladu sa standardima Globalne inicijative za izvješćivanje, što je uslijedilo nakon što je u strategiji Revizorskog suda za razdoblje 2021. – 2025. održivost prepoznata kao međusektorsko pitanje;

70.

poziva Revizorski sud da donese strukturirani plan mobilnosti koji obuhvaća dijeljenje automobila, parkirna mjesta za bicikle i punjače za električne baterije te da istraži mogućnost izračuna ugljičnog proračuna za troškove službenih putovanja kako bi se prijevozno sredstvo biralo na temelju učinka, kao i troškova; pohvaljuje Revizorski sud zbog postavljanja mjesta za punjenje električnih i hibridnih automobila u svojim prostorijama;

71.

naglašava da se ukupna potrošnja energije u razdoblju 2014. 2021. smanjila za 24 %, ali se od 2020. do 2021. povećala za 0,8 % zbog prekomjerne potrošnje uzrokovane dugotrajnom upotrebom ventilacijskih sustava u kontekstu preventivnih mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19; poziva Revizorski sud da osigura ugradnju solarnih ploča na krovove svojih zgrada;

72.

svjestan je da godišnja procjena emisija stakleničkih plinova Revizorskog suda za 2021., u okviru koje se prate njegovi napori za smanjenje ugljičnog otiska, upućuje da su ukupne emisije iznosile 7 578 tona ekvivalenta CO2 u usporedbi s 10 699 tona ekvivalenta CO2 iz 2014. (polazišna vrijednost) i napominje da je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova od 3 121 tona ekvivalenta CO2 tijekom tog razdoblja;

73.

ističe da je proizvodnja otpada u razdoblju 2019. – 2021. smanjena za 62 %, a u razdoblju 2020. – 2021. za 18,7 %, da je 2021. stopa recikliranja dosegnula 59 %, a stopa sortiranja 82 % te da je sustav prikupljanja kišnice, s ukupnim kapacitetom skladištenja od 95 m3 koji se uglavnom upotrebljava za održavanje zelenih površina, pridonio smanjenju ukupne potrošnje vode;

74.

napominje da je Revizorski sud suvoditelj projektne skupine „Priprema za buduće rizike i klimatsku krizu: je li došlo vrijeme da revizori sagledavaju i dugoročnu perspektivu?”, kao i član mreže poduzeća i organizacija osnovanih u Luksemburgu (Inspiring More Sustainability (IMS) Luxembourg) koji su angažirani u području društveno odgovornog poslovanja;

75.

cijeni napredak postignut u pogledu smanjenja potrošnje papira i potiče Revizorski sud da se dodatno osloni na iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19 kako bi se smanjila potrošnja papira;

Međuinstitucijska suradnja

76.

smatra da je u skladu s misijom Suda potrebno ojačati koordinaciju s Parlamentom i Vijećem, da je potreban konstruktivan odnos s Komisijom kao glavnim subjektom revizije i bliža suradnja s državama članicama, kako s vladama, posebno s obzirom na njihovu ključnu ulogu u zaštiti financijskih interesa Unije, tako i s nacionalnim parlamentima i drugim vrhovnim revizijskim institucijama;

77.

prima na znanje potpisivanje novog trostranog sporazuma između Revizorskog suda, Komisije i Europske investicijske banke („EIB”) u studenome 2021.; pozdravlja činjenicu da se sporazumom omogućuje bolji pristup i racionalizacija revidiranih dokumenata EIB-a, ali i dalje žali zbog činjenice da sporazum ne nudi opsežno rješenje na koje je Parlament pozvao; svjestan je da Revizorski sud nema ovlasti za reviziju operacija u kojima se upotrebljavaju isključivo vlastita sredstva EIB-a; ponavlja da se očekuje da će Europski revizorski sud imati puni pristup svim informacijama povezanima s operacijama EIB-a koje su namijenjene isključivo provedbi politika Unije; slaže se s Revizorskim sudom da bi budući pravni akti Unije kojima se EIB-u daju ovlasti za provedbu politika Unije trebali uključivati sveobuhvatan i jasan mandat kojim se Revizorski sud u skladu s Ugovorima ovlašćuje za reviziju aspekata uspješnosti svih aktivnosti koje se provode na temelju takvih pravnih akata te za potpuni pristup svim dokumentima koje smatra potrebnima u tu svrhu; poziva Komisiju da dobije mišljenje Revizorskog suda prije predlaganja takvih pravnih akata;

78.

prima na znanje potpisivanje memoranduma o razumijevanju između Revizorskog suda i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) u pogledu angažmana revizora s Revizorskog suda na kratkoročnim zadacima kako bi se podržao rad Odbora revizora ESM-a, kao stručnjaka u tom području;

79.

pozdravlja potpisivanje radnog dogovora s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), kojim se pruža strukturirani okvir za suradnju i omogućuje Revizorskom sudu da predmete izravno proslijedi EPPO-u; priznaje važnost intenzivnog dijaloga s OLAF-om koji je 2021. doveo do brzog pokretanja istraga u šest predmeta nakon što je Revizorski sud proslijedio relevantne informacije; ističe važnost snažnije suradnje između Revizorskog suda, EPPO-a, OLAF-a i Europskog ombudsmana kako bi se izbjeglo udvostručavanje istraga te naglašava potrebu za raspravom o područjima od zajedničkog interesa;

80.

primjećuje da je Revizorski sud aktivan član Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i jedan od 30 osnivača Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI), europskog regionalnog ogranka INTOSAI-ja; napominje da Revizorski sud surađuje s drugim vrhovnim revizijskim institucijama i međunarodnim revizijskim organizacijama bilateralno, kao što je to slučaj s vrhovnim revizijskim institucijama 27 država članica, i multilateralno, odnosno u okviru Kontaktnog odbora vrhovnih revizijskih institucija Europske unije, te da Revizorski sud također pruža potporu vrhovnim revizijskim institucijama zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u Uniji; cijeni činjenicu da je Revizorski sud jedan od 25 članova Svjetskog foruma za glavne državne revizore (GALF) čiji je cilj jačanje revizijskih aktivnosti učlanjenih vrhovnih revizijskih institucija, rješavanje globalnih i strateških pitanja te davanje doprinosa zajednici INTOSAI-ja;

81.

napominje da Revizorski sud potiče međuinstitucijsku suradnju i da se koristi sporazumima o razini usluga kako bi optimizirao upotrebu resursa i ostvario uštede te pritom iskoristio specifično stručno znanje partnera; primjećuje da se u sporazume o razini usluga ubrajaju i jedan sporazum s PMO-om kojim je obuhvaćeno upravljanje mirovinama, službenim putovanjima, financijskim pravima i plaćama, jedan sporazum koji se odnosi na pružanje kadrovskih usluga i drugi sporazumi koji se odnose na usmeno i pismeno prevođenje te publikacije; napominje da se izmjenama može proširiti područje primjene sporazuma o razini usluga te da je to bio slučaj 2021. u vezi s pružanjem usluga sigurnosne provjere ljudskih resursa nakon donošenja Odluke Revizorskog suda br. 41/2021 o sigurnosnim pravilima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (EUCI) (4);

82.

pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud član organizacije „Bridge Forum Dialogue”, foruma sa sjedištem u Luxembourgu čiji je cilj potaknuti raspravu o pitanjima koja se odnose na Europu te okupiti nadnacionalne institucije i agencije, nacionalne institucije, civilno društvo i akademsku zajednicu.

Komunikacija

83.

proračun namijenjen za komunikacijske i promotivne aktivnosti 2021. iznosio je 205 000 EUR, dok je 70 000 EUR od početnog proračuna u visini od 275 000 EUR tijekom godine preneseno u druge proračunske linije; primjećuje da je stopa potrošnje dosegnula 73,9 % (151 562 EUR);

84.

pozdravlja objavu Zbirke revizija o odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 u srpnju 2021. koju je sastavio Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija Europske unije i u kojoj se pružaju informacije o utjecaju pandemije i odgovoru na nju na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini te pokretanje nove rubrike posvećene informacijama o bolesti COVID-19 na internetskim stranicama Kontaktnog odbora kako bi se olakšalo pravodobno i kontinuirano informiranje o relevantnim revizijama koje provode vrhovne revizijske institucije Unije;

85.

cijeni to što je 2021. objavljen komunikacijski plan o raznolikosti i uključivosti koji sadržava informacije o komunikacijskim ciljevima Revizorskog suda, ciljanoj publici, dionicima, porukama, kanalima i praćenju;

86.

potiče Revizorski sud da surađuje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka kako bi se iskoristile dvije platforme društvenih mreža otvorenog koda, EU-Voice i EU video, koje su pokrenute kao javni pilot-projekt za promicanje upotrebe besplatnih društvenih mreža otvorenog koda; nadalje potiče Revizorski sud da kao alternativu vrlo velikim internetskim platformama koristi decentralizirane društvene mreže, kao što je platforma Mastodon;

87.

ponavlja svoj poziv Revizorskom sudu da pojača svoje komunikacijske napore kako bi ojačao svoju vezu s građanima podržavanjem veće transparentnosti u njegovu djelovanju, intenziviranjem upotrebe digitalnih tehnologija i provođenjem komunikacijske strategije koja omogućuje ispravnu percepciju i razumijevanje uloge Revizorskog suda i načina na koji se on uklapa u viziju Unije te kojom se povećava vidljivost Revizorskog suda u različitim državama članicama.

(1) Presuda Suda (puni sastav) od 30. rujna 2021., Europski revizorski sud/Karel Pinxten, C-130/19, ECLI:EU:C:2021:782.

(2) https://som.yale.edu/story/2022/over-1000-companies-have-curtailed-operations-russia-some-remain

(3) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(4) SL L 256, 19.7.2021., str. 106.