Izvjestiteljica:

Antje Sabine GERSTEIN

Zahtjev za savjetovanje	Europska komisija, 20.1.2023.
Pravna osnova	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini	29.6.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju	12.7.2023.
Plenarno zasjedanje br.	580
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani)	196/1/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava pristup Europske komisije kojim se kao polazna točka za reviziju Uredbe o označivanju tekstila uglavnom uzimaju mogućnosti novih tehnologija digitalnog označivanja, tehnologija novih vlakana i njihove klasifikacije te novih tehnologija recikliranja, čime se uvažava novi, opsežan regulatorni okvir EU-a za tekstilne proizvode općenito.

1.2.

Potrošači imaju različita očekivanja u pogledu količine detalja koje pružaju oznake na tekstilnim proizvodima. Revizija Uredbe o označivanju tekstila mora zadovoljiti te različite stupnjeve očekivanja pružanjem prije svega osnovnih i lako razumljivih informacija, a istodobno omogućiti daljnji pristup detaljnijim informacijama.

1.3.

Uzimajući u obzir da je tekstilni sektor jedan od najglobaliziranijih sektora, EGSO smatra da je iznimno važno da Europska komisija teži usklađivanju zahtjeva za označivanje na razini EU-a i na globalnoj razini u pogledu oznaka podrijetla, uputa za održavanje, veličine i sirovinskog sastava.

1.4.

EGSO poziva Europsku komisiju da uzme u obzir posebne potrebe MSP-ova u tom sektoru. Kako bi se spriječilo daljnje premještanje proizvodnje i s obzirom na činjenicu da je u tom sektoru u EU-u zaposleno 1,3 milijuna ljudi, novim zahtjevima iz Uredbe o označivanju tekstila mora se pružiti dovoljno fleksibilnosti da se odgovori na potrebe i kapacitete MSP-ova kako radna mjesta i vještine u tom sektoru gospodarstva ne bismo samo zadržali, već kako bismo ih mogli dalje razvijati.

2.   Opće napomene

2.1.

U strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode najavljena je revizija Uredbe o označivanju tekstila (Uredba (EU) 1007/2011 (1)), kojom se zahtijeva da tekstilni proizvodi koji se prodaju na tržištu EU-a nose oznaku na kojoj se jasno utvrđuje sirovinski sastav i navode svi netekstilni dijelovi životinjskog podrijetla. U okviru te revizije u strategiji se spominje mogućnost uvođenja obveznog objavljivanja drugih vrsta informacija, kao što su parametri održivosti i kružnosti, veličina proizvoda i, prema potrebi, zemlja u kojoj se odvijaju proizvodni postupci („proizvedeno u”).

2.2.

U ovom mišljenju EGSO istražuje mogućnosti za proširenje područja primjene postojeće uredbe razmatranjem revizije određenih elemenata koji su već navedeni u članku 24. Uredbe i drugih parametara održivosti i kružnosti u skladu s trenutačnim zakonodavnim prijedlozima, kao što je zakonodavni prijedlog o zahtjevima za ekološki dizajn održivih proizvoda. U mišljenju se uzima u obzir industrijska perspektiva, uključujući troškove i poboljšanu razmjenu informacija u cijelom lancu vrijednosti, te perspektiva potrošača kako bi se osigurale ispravne, točne i jasne informacije.

2.3.

EGSO podržava pristup Europske komisije da se kao polazna točka uglavnom uzme mogućnost uvođenja novih tehnologija digitalnog označivanja, tehnologija novih vlakana i njihove klasifikacije te novih tehnologija recikliranja, čime bi se uvažio opći novi opsežan regulatorni okvir EU-a za tekstilne proizvode, uključujući inicijativu Europske komisije o tvrdnjama o prihvatljivosti proizvoda za okoliš (2).

2.4.

U tom kontekstu EGSO naglašava da su mnogi aspekti tekstilnog sektora već obuhvaćeni vrlo složenim horizontalnim regulatornim prijedlozima, koji su uglavnom već u zakonodavnom postupku. Društveno odgovorno poslovanje i pitanja povezana s radom obuhvaćeni su Direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i Uredbom o prisilnom radu. Direktivom o jačanju položaja potrošača i Direktivom o tvrdnjama o prihvatljivosti proizvoda za okoliš uskoro će se regulirati komunikacija o tvrdnjama o održivosti, dok će se revidiranom Okvirnom direktivom o otpadu obuhvatiti osnovni koncepti povezani s upravljanjem na kraju životnog vijeka.

2.5.

Potrošači imaju različita očekivanja u pogledu količine detalja koje pružaju oznake na tekstilnim proizvodima. Revizija Uredbe o označivanju tekstila mora zadovoljiti te različite stupnjeve očekivanja pružanjem prije svega osnovnih i lako razumljivih informacija, a istodobno omogućiti daljnji pristup detaljnijim informacijama, na primjer dobrovoljnim pružanjem standardiziranih informacija o proizvodnom postupku.

2.6

EGSO ističe da je revizija Uredbe o označivanju tekstila inicijativa REFIT s jasnim ciljem da se zakonodavstvo EU-a učini jednostavnijim, svrsishodnim i jeftinijim za poduzeća i potrošače. Za poduzeća to mora uključivati smanjenje troškova usklađivanja te regulatornu jasnoću i dosljednost. Potrošačima su potrebne točne, sveobuhvatne i usporedive informacije o tekstilnim proizvodima. EGSO naglašava važnost maksimalnog usklađivanja kako bi se sektoru pomoglo da ostvari uspješnu tranziciju na sveobuhvatnu kružnost.

2.7.

EGSO poziva na hitno djelovanje u pogledu sustava klasifikacije vlakana jer postojeći sustav nije dovoljno fleksibilan za rješavanje pitanja razvoja inovativnih vlakana, koja često imaju manji utjecaj na okoliš nego konvencionalna vlakna. Za mnoge proizvođače novih vlakana taj status quo uzrokuje frustracije jer ne mogu točno označiti svoja vlakna. Nadalje, ta nova vlakna još se ne mogu navesti na oznakama tekstila te je stoga njihovo utvrđivanje i dalje velik izazov za subjekte koji se bave recikliranjem, što trenutačno otežava kružnost u tom sektoru. EGSO ističe da taj regulatorni jaz negativno utječe i na percepciju potrošača jer bi neki proizvodi u stvarnosti mogli biti mnogo održiviji nego što je navedeno na postojećim oznakama.

2.8.

EGSO smatra da je iznimno važno da Europska komisija teži usklađivanju zahtjeva za označivanje na razini EU-a i na globalnoj razini u pogledu oznaka podrijetla, uputa za održavanje, veličine i sirovinskog sastava. Tekstilni sektor jedan je od najglobaliziranijih sektora. Odjeća proizvedena na bilo kojem mjestu namijenjena je za više zemljopisnih područja u cijelom svijetu (EU, SAD itd.) s brojnim različitim zahtjevima za označivanje (3). Prema potrebi, trebalo bi razmotriti globalne zahtjeve za označivanje i globalne usklađene norme.

2.9.

Zahtjev za maksimalno usklađivanje povezan je s jasnim političkim zahtjevom EGSO-a da se izbjegne daljnje ugrožavanje unutarnjeg tržišta jer se čini da se pojavljuje sve više različitih zahtjeva u pogledu označivanja u državama članicama. EGSO stoga smatra da je ključno i pravodobno da Europska komisija predloži reviziju Uredbe o označivanju tekstila 2023., kada se obilježava 30. godišnjica jedinstvenog tržišta.

2.10.

EGSO poziva Europsku komisiju da uzme u obzir posebne potrebe MSP-ova u tom sektoru. Kako bi se spriječilo daljnje premještanje proizvodnje i s obzirom na činjenicu da je u tom sektoru u EU-u zaposleno 1,3 milijuna ljudi (4), novim zahtjevima iz Uredbe o označivanju tekstila mora se pružiti dovoljno fleksibilnosti da se odgovori na potrebe i kapacitete MSP-ova kako radna mjesta i vještine u tom sektoru gospodarstva ne bismo samo zadržali, već kako bismo ih mogli nastaviti razvijati. Na primjer, opća kontrola sukladnosti koju provodi tijelo za ovjeravanje nije izvediva za MSP-ove, koji su okosnica industrijske proizvodnje tekstila u EU-u. Razuman pristup bio bi predviđanje postupaka samocertifikacije, kao što su unutarnje kontrole proizvodnje utvrđene u Prilogu II. Odluci br. 768/2008/EZ (5), prema kojima MSP-ovi informiraju potrošače i pružaju im jamstva.

3.   Posebne napomene

3.1.   Klasifikacija vlakana

3.1.1.

Posljednjih je godina tekstilna industrija razvila niz novih vlakana s dokazanim manjim ekološkim otiskom u usporedbi s tradicionalnijim opcijama vlakna. Iako se ti materijali mogu temeljiti na sličnim sirovinama, njihova proizvodna tehnologija i svojstva često se znatno razlikuju od onih koji se upotrebljavaju u konvencionalnim vlaknima. Nova vlakna trenutačno nisu priznata u postojećim generičkim klasifikacijama vlakana iz Priloga I. Stoga se inovativne vrste vlakana klasificiraju pod različitim nazivima ili kao „ostala” vlakna. S obzirom na zelenu i kružnu tranziciju, revidiranom Uredbom o označivanju tekstila trebalo bi omogućiti da se vlakna s posebnim obilježjima priznaju kao takva u Prilogu I. Očekivanu reviziju Uredbe o označivanju tekstila trebalo bi bolje prilagoditi kako bi odražavala dinamičan napredak u pogledu inovativnih vlakana.

3.1.2.

Širok raspon novih vrsta vlakana s posebnim obilježjima već je blizu komercijalizacije ili će u budućnosti postati dostupan na tržištu. Međutim, postojeći postupak ažuriranja Priloga I. za podnositelje zahtjeva nije transparentan ni siguran. EGSO stoga preporučuje da tijela EU-a procijene i revidiraju način kako postupak ažuriranja učiniti transparentnijim i tehnički točnijim.

3.2.   Dopušteno odstupanje sirovinskog sastava

3.2.1.

Uzimajući u obzir tranziciju na kružno gospodarstvo, tekstilna industrija sve više upotrebljava reciklirana vlakna i materijale u proizvodnji odjeće. Postojeća uredba nije najprikladnija za točno označivanje sirovinskog sastava s recikliranim sadržajem, što otežava tranziciju na kružno gospodarstvo. Člankom 20. stavkom 3. dopušta se odstupanje od najviše 3 % između sastava vlakana navedenog na oznaci i sirovinskog sastava utvrđenog na temelju ispitivanja nadležnog tijela. Međutim, trenutačno stanje tehničkog razvoja tehnologije sortiranja i recikliranja tekstila stvara razlike u sirovinskom sastavu koje ponekad premašuju dopuštenu razinu odstupanja od 3 %. To je zato što, posebno u području mehaničkog recikliranja, nije moguće u potpunosti osigurati da sirovine za recikliranje ne sadržavaju nečistoće u vidu drugih tekstilnih materijala. Zbog toga je potrebno istražiti veću razinu dopuštenog odstupanja sastava u revidiranoj Uredbi o označivanju tekstila. Na temelju doprinosa stručnjaka EGSO preporučuje da ažurirana razina iznosi od 3 % do 5 %. Povećanom razinom dopuštenog odstupanja trebalo bi uzeti u obzir samo postojeća ograničenja u tehnologiji recikliranja i ne bi trebalo opravdati lošu proizvođačku praksu. Neznatno povećanje razina dopuštenog odstupanja dobrodošao je korak u uklanjanju prepreka za uvođenje recikliranih materijala u proizvodnju odjeće.

3.3.   Usklađivanje s globalnim normama i postupcima

3.3.1.   Usklađivanje ispitnih normi

3.3.1.1.

Tekstilna industrija iznimno je globalna industrija koja često primjenjuje međunarodne norme. Revizija Uredbe o označivanju tekstila prilika je za usklađivanje metoda ispitivanja sirovinskog sastava s globalnim normama. Trenutačno su u skladu s člankom 19. za ispitivanje sirovinskih sastava dopuštene samo norme EU-a (EN). U većini slučajeva norme EN vrlo su slične međunarodnim ISO normama, ali manje postojeće razlike u parametrima metoda dovode do razlika između rezultata ispitivanja za ISO i za EN. Zbog globalnih lanaca vrijednosti u toj industriji, u sektoru se široko primjenjuju norme ISO, kojima se daje prednost. Zbog toga se poduzeća suočavaju s povećanim ispitivanjem proizvoda namijenjenih europskom tržištu, što znatno povećava troškove. Stoga EGSO preporučuje da se u revidiranoj Uredbi o označivanju tekstila prihvate norme ISO kao dopuštene ispitne norme. Nadalje, EGSO prepoznaje trenutačne velike pomake u inovacijama u pogledu novih metoda utvrđivanja sirovinskog sastava. Europska komisija trebala bi taj napredak uzeti u obzir pri reviziji Uredbe o označivanju tekstila.

3.3.2.   Usklađivanje s međunarodnim normama i trgovinskim pravilima

3.3.2.1.

EGSO podržava ideju da se Uredba o označivanju tekstila pretvori u pravilnik usklađenih normi za niz zahtjeva (klasificiranje novih vlakana, ispitivanje sirovinskog sastava, određivanje veličine, upute za održavanje). Te bi norme u najvećoj mogućoj mjeri trebale imati globalni doseg. To bi dovelo do veće usklađenosti zahtjeva za označivanje i na jedinstvenom tržištu i u odnosu na ostatak svijeta.

3.3.2.2.

S obzirom na globalno područje primjene tekstilnog sektora, ključno je razmotriti međunarodno usklađivanje i suradnju u reviziji Uredbe o označivanju tekstila. Europska komisija trebala bi osigurati usklađenost sa Svjetskom carinskom organizacijom i trenutačnom revizijom oznaka HS, kao i s obvezama u pogledu upotrebe međunarodnih normi iz Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini.

3.4.   Digitalno označivanje

3.4.1.

EGSO sa zadovoljstvom pozdravlja namjeru Europske komisije da digitalizira označivanje sastava u revidiranoj Uredbi o označivanju tekstila. Osim toga, u kontekstu Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode (ESPR), EGSO pozdravlja inicijative za digitalno označivanje i komunikaciju s potrošačima, kao što je digitalna putovnica za proizvode. Međutim, ključno je da Europska komisija uskladi te digitalne inicijative kako bi se stvorio dosljedan i djelotvoran politički okvir.

3.4.2.

Fizičke oznake trenutačno, iz više razloga, nisu učinkovite u željenoj mjeri. Oznake se često režu nakon kupnje proizvoda. Tekst na oznakama može se isprati uslijed brojnih ciklusa pranja rublja. Nadalje, izrada velikih fizičkih oznaka na više različitih jezika skupa je i pridonosi stvaranju plastičnog otpada. Tekst je malen i uključuje nekoliko prijevoda, što potrošačima otežava razumijevanje.

3.4..3

Digitalne oznake pojednostavile bi stvari za poduzeća, kao i poboljšale pružanje informacija potrošačima tako što bi im se ponudio jasan tekst u odgovarajućim jezičnim verzijama. I dalje postoji potreba za pružanjem informacija manje tehnološki naprednim potrošačima, ali postoje moguća rješenja, na primjer pružanjem informacija na zahtjev na prodajnom mjestu. Neodstranjivom oznakom tipa „nosač podataka” na proizvodu može se zajamčiti jednostavan i trajan pristup digitalnim informacijama.

3.4.4.

Čak i ako Komisija odluči ostaviti neke informacije na fizičkim oznakama, taj bi pristup ipak trebao dovesti do ukupnog znatnog smanjenja veličine oznake. EGSO podržava stajalište Komisije da bi trebalo otežati uklanjanje fizičkih oznaka ili fizičkih nosača digitalnih informacija. Neabrazivne metode označivanja već su dostupne. Metode za otežavanje rezanja oznaka trebale bi osigurati trajnost informacija (npr. informacije koje se ispisuju izravno na materijal mogu se isprati) i ne bi trebale smanjiti funkcionalnost proizvoda (npr. potpuno šivanje oznake na odjeću moglo bi smanjiti njezinu funkcionalnost).

3.4.5.

Europska komisija trebala bi procijeniti kako se digitalna putovnica za proizvode može primijeniti u kontekstu digitalne oznake u okviru revidirane Uredbe o označivanju tekstila. Kako bi se omogućila dosljednost i olakšala provedba, digitalna oznaka iz Uredbe o označivanju tekstila mogla bi se staviti na isti nosač podataka kao i digitalna putovnica za proizvode.

3.5.   Izuzeće od obveze označivanja za neke vrste proizvoda

3.5.1.

U Prilogu V. postojećoj Uredbi o označivanju tekstila 42 vrste tekstilnih proizvoda izuzimaju se od obveze označivanja. Riječ je o malim predmetima (kao što su remeni za satove) kojima bi dodavanje oznake smanjilo funkcionalnost proizvoda. Međutim, popisom se ne pružaju jasne smjernice o tome kako bi subjekti trebali označiti proizvode koji nisu navedeni u Prilogu V., a koji također imaju smanjenu funkcionalnost s oznakom. EGSO preporučuje da se u revidiranoj uredbi pojasni kako ispravno označiti proizvode (kao što su duge i kratke čarape) u slučajevima u kojima obvezno označivanje otežava funkcionalnost proizvoda. Na primjer, trenutačni pristup popisa mogao bi se zamijeniti definicijom proizvoda koji su izuzeti od obveznog označivanja.

---

(1)  Uredba (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 272, 18.10.2011., str. 1.).

(2)  COM(2023) 166 final – 2023/0085(COD).

(3)  Primjeri takvih zahtjeva su kanadski propisi o označivanju i oglašavanju tekstila (TLAR) i američki Zakon o identifikaciji proizvoda od tekstilnih vlakana.

(4)  https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.

(5)  Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).