|
2.12.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 459/11 |
Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(2022/C 459/07)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.
ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012
„Bovški sir”
EU br. PDO-SI-0423-AM01 – 2.9.2020.
ZOI (X) ZOZP ( )
1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes
Društvo rejcev drobnice Bovške (Udruženje uzgajivača ovaca i koza Bovec)
Podnositelj zahtjeva je ista skupina koja je podnijela zahtjev za registraciju proizvoda „Bovški sir” te stoga ima legitimni interes.
Adresa: Trenta 34
SI – 5232 Soča
Država: Slovenija.
Tel. + 386 31409012
2. Država članica ili treća zemlja
Slovenija
3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena
|
☐ |
Naziv proizvoda |
|
☒ |
Opis proizvoda |
|
☐ |
Zemljopisno područje |
|
☐ |
Dokaz o podrijetlu |
|
☒ |
Način proizvodnje |
|
☒ |
Povezanost |
|
☒ |
Označivanje |
|
☒ |
Ostalo |
4. Vrsta izmjene
|
☒ |
Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 |
|
☐ |
Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012 |
5. Izmjene
5.1. Opis proizvoda
1.
Sve izmjene koje se navode u ovom odjeljku odnose se na točku 1.2.1. specifikacije (Prezentacija proizvoda).
Rečenica „Ovčje mlijeko mora potjecati od ovaca autohtone bovške pasmine” zamjenjuje se rečenicom „Najmanje 80 % ovčjeg mlijeka mora potjecati od ovaca autohtone bovške pasmine i njezinih križanaca (kao što je oplemenjena bovška ovca), a ostatak mlijeka može potjecati od drugih pasmina ovaca.”.
Razlog ove izmjene postupno je smanjivanje genskih zaliha bovške ovce, koja je gotovo izumrla nakon Drugog svjetskog rata, što je znatno ograničilo njezin genetski potencijal. Iz tog su razloga uzgajivači povremeno koristili ovnove drugih pasmina, uglavnom frizijske. Oplemenjena bovška ovca rezultat je križanja autohtone bovške pasmine s istočnofrizijskom pasminom, koja je osobito plodna i daje vrlo visok prinos mlijeka. Autohtona bovška ovca oplemenjena je kako bi se dobila pasmina čije su jedinke veće i od visokokvalitetnog osnovnog krmiva mogu davati više mlijeka. Oplemenjena bovška ovca registrirana je kao nova pasmina 2020. Njezin prinos mlijeka usporediv je s prinosom bovške ovce, a mlijeko obiju pasmina sadržava sličan udio bjelančevina i masti. Stoga ta izmjena ne utječe na konačna i organoleptička svojstva „Bovškog sira”.
2.
Rečenica „‚Bovški sir’ proizvodi se u obliku okruglog koluta promjera od 20 do 26 cm, visine od 8 do 12 cm i težine od 2,5 do 4,5 kg.” zamjenjuje se rečenicom „‚Bovški sir’ proizvodi se u obliku okruglog koluta promjera od 17 cm do 26 cm, visine od 8 cm do 12 cm i težine od 1,8 kg do 4,5 kg.”.
Tom se izmjenom minimalni promjer koluta smanjuje s 20 cm na 17 cm, a minimalna težina s 2,5 kg na 1,8 kg.
Turizam je posljednjih godina postao jedna od najbrže rastućih industrija u dolini rijeke Soče, pa je porasla tržišna potražnja za „Bovškim sirom” i promijenio se obrazac prodaje. Kupci uglavnom radije kupuju „Bovški sir” kao cijeli sir izravno od proizvođača, što objašnjava veliku potražnju za lakšim sirevima. Izmjena veličine i težine kolutova „Bovškog sira” omogućuje proizvođačima veću prilagodljivost u proizvodnji jer tako mogu proizvesti manje/lakše kolutove „Bovškog sira” kako bi zadovoljili potražnju kupaca.
3.
Rečenica „Normalna zrelost za konzumaciju: najmanje 60 dana” zamjenjuje se rečenicom „Normalna zrelost za konzumaciju: najmanje 45 dana”.
Tom se izmjenom vrijeme potrebno za postizanje normalne zrelosti za konzumaciju skraćuje sa 60 dana na najmanje 45 dana.
Vrijeme dozrijevanja sira skraćeno je zbog smanjenja težine i veličine „Bovškog sira” jer manji sirevi dozrijevaju brže i postaju zreli za konzumaciju nakon 45 dana.
Skraćeno vrijeme ne utječe na prirodne procese dozrijevanja ni na konačne karakteristike proizvoda.
5.2. Način proizvodnje
1.
Prva rečenice iz točke 3.2.1. specifikacije (Priprema mlijeka za proizvodnju sira), „Najmanje 80 % ovčjeg mlijeka mora potjecati od ovaca autohtone bovške pasmine”, zamjenjuje se rečenicom „Najmanje 80 % ovčjeg mlijeka mora potjecati od ovaca autohtone bovške pasmine i njezinih križanaca (kao što je oplemenjena bovška ovca).”.
Ta izmjena odnosi se na 1. izmjenu u odjeljku 5.1. (Opis proizvoda).
2.
U poglavlju 2. (Pregled tehničkog postupka proizvodnje „Bovškog sira”) točka 11. (Dozrijevanje) mijenja se kako slijedi: „Sir je pogodan za konzumaciju nakon najmanje 45 dana dozrijevanja.”
U točkama 3.2.8. (Dozrijevanje sira) i 3.2.9.1. (Ocjenjivanje sira) vrijeme dozrijevanja ispravlja se sa „60 dana” na „45 dana”.
Ta izmjena odnosi se na 3. izmjenu u odjeljku 5.1. (Opis proizvoda).
5.3. Povezanost
Trenutačni tekst iz točke 5.1.3.2. specifikacije (Proizvodnja mlijeka), „Mlijeko koje se prerađuje u ‚Bovški sir’ dobiva se od ovaca za mužnju autohtone bovške pasmine (detaljnije opisana u nastavku)”, zamjenjuje se tekstom „Mlijeko koje se prerađuje u ‚Bovški sir’ dobiva se od ovaca za mužnju autohtone bovške pasmine (detaljnije opisana u nastavku) i njezinih križanaca kao što je oplemenjena bovška ovca – križanac autohtone bovške ovce i istočnofrizijske ovce, pasmine koja je osobito plodna i ima vrlo visok prinos mlijeka. Bovška ovca križana je kako bi se poboljšao prinos mlijeka.”.
Ta izmjena odnosi se na 1. izmjenu u odjeljku 5.1. (Opis proizvoda).
5.4. Označivanje
Točka 5.3. („Logotip za ‚Bovški sir’”) briše se iz specifikacije.
To utječe i na izmjenu točke 3.2.9.2. („Označivanje”), u kojoj se u prvoj rečenici navodi da se „sirevi koji ispunjavaju sve zahtjeve iz specifikacije označavaju nazivom proizvođača, nazivom ‚Bovški sir’ i logotipom (prikazan u nastavku), odgovarajućom oznakom Zajednice te nacionalnim simbolom kvalitete.”. Ta rečenica zamjenjuje se rečenicom „Sirevi koji ispunjavaju sve zahtjeve iz specifikacije moraju nositi naziv proizvođača, naziv ‚Bovški sir’ te odgovarajući simbol Zajednice.”.
Logotip „Bovškog sira” pripada udruženju Društvo rejcev drobnice Bovške (Udruženje uzgajivača ovaca i koza Bovec). Budući da proizvođači „Bovškog sira” nisu obvezni biti članovi udruženja, ne bi bilo primjereno zahtijevati od nečlanova da koriste logotip. Ako proizvođači koji nisu članovi udruženja žele koristiti logotip, mogu ga zatražiti od udruženja.
5.5. Ostalo
Ostalo – Obrazac za ocjenjivanje
U tablici naslovljenoj „Najniže ocjene za svaku karakteristiku” iz točke 5.2. (Obrazac za ocjenjivanje „Bovškog sira” nakon dozrijevanja) navodi se najmanji broj bodova koji sir može dobiti za vanjski izgled, boju, tijesto, presjek, miris i okus. U tablici je izmijenjen najmanji broj bodova za vanjski izgled, presjek i miris sira. Najniža ocjena za vanjski izgled povisuje se s 1,5 na 1,75, za presjek se snižava s 2,5 na 2,0, a za miris sira povisuje se s 1,5 na 1,75.
Predložene izmjene proizlaze iz rezultata višegodišnjih ocjenjivanja organoleptičkih svojstava „Bovškog sira”. Najveći problemi nastajali su pri ocjenjivanju presjeka jer je on kod sireva proizvedenih od sirovog mlijeka rijetko kad idealan. Događalo se da se neki sirevi nisu mogli staviti u prodaju zbog ocjene presjeka, čak i kad su sve ostale karakteristike dobile visoku ocjenu.
Ocjena za vanjski izgled povišena je jer je i on važan i ukazuje na konzistenciju i čistoću sira te na odgovarajuću brigu proizvođača za proizvod. Povišena je i najniža ocjena za miris jer je to prva naznaka da sir ne ispunjava zahtjeve.
JEDINSTVENI DOKUMENT
„Bovški sir”
EU br.: PDO-SI-0423-AM01 – 2.9.2020.
ZOI (X) ZOZP ( )
1. Naziv (nazivi) zoi-ja
„Bovški sir”
2. Država članica ili treća zemlja
Slovenija
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda
3.1. Vrsta proizvoda
Razred 1.3. Sirevi
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
„Bovški sir” razvrstava se kao tvrdi punomasni sir. Proizvodi se od najmanje 80 % sirovog ovčjeg mlijeka autohtone bovške pasmine i njezinih križanaca (kao što je oplemenjena bovška ovca), ali može sadržavati i do 20 % kravljeg ili kozjeg mlijeka. Okrugli cijeli sirevi promjera su od 17 do 26 cm, visine od 8 do 12 cm i težine od 1,8 kg do 4,5 kg. Kora je čvrsta, glatka i ujednačena, sivosmeđe do svjetlobež boje. Bočne strane blago su ispupčene, a rubovi blago zaobljeni. Tijesto je kompaktno, elastično, gusto, kida se pravilno i krhko je, ali se ne drobi. Ujednačene je sivosmeđe boje s rijetkim, ravnomjerno raspoređenim rupicama veličine leće te mjestimičnim malim rupama i pukotinama. Tijesto zrelijih sireva kompaktnije je i krhkije. Ima prepoznatljiv pun, intenzivan i blago začinjen miris i okus. Sirevi dozrijevaju od 45 dana do dvije godine. Okus i miris blaži su ako je dodano kravlje ili kozje mlijeko. „Bovški sir” sadržava najmanje 60 % suhe tvari i 45 % masti u suhoj tvari.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
„Bovški sir” proizvodi se od sirovog ovčjeg mlijeka autohtone bovške pasmine i njezinih križanaca (oplemenjena bovška ovca) ili od mješavine ovčjeg, kozjeg i kravljeg mlijeka. Udio kozjeg ili kravljeg mlijeka ne smije premašiti 20 % ukupne količine mlijeka. Proizvodnja „Bovškog sira” ograničena je na razdoblje laktacije životinja koje se podudara s ciklusom rasta pašnjaka na kojima stoka pase. Veći dio osnovnog obroka u razdoblju laktacije životinja čini ispaša, iako se može kombinirati i sa sjenom te silažom. Osnovni obrok mora činiti najmanje 75 % suhe tvari dnevnog obroka.
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Svi postupci u proizvodnji „Bovškog sira”, od proizvodnje mlijeka do proizvodnje i dozrijevanja sira, moraju se provesti na određenom zemljopisnom području.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
—
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Sirevi koji ispunjavaju sve zahtjeve iz specifikacije nose naziv proizvođača, zaštićeni naziv i odgovarajući logotip EU-a. Treba navesti i postotak kozjeg ili kravljeg mlijeka ako je ono upotrijebljeno. Proizvođači mogu navesti i je li sir dozrijevao više od godinu dana te je li proizveden na ekološki način ili u planinskoj mljekari.
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Područje na kojem se proizvode mlijeko za „Bovški sir” i sam sir određeno je državnom granicom s Italijom na sjeveru i zapadu, od planina Mali Mangart i Veliki Mangart do graničnog prijelaza Učje. Opseg područja od granice prolazi planinama Mali Muzec i Veliki Muzec, obuhvaća cijelu planinu Božca do Na Vrhu prema Hribu kroz Pirovec, planine Krasji Vrh, Zaprikraj, Zapleč sve do planina Lopatnik, Krn, Mali Šmohor, Bogatin, Vratca te do planina Lanževica, Mala Vrata, Velika Vrata, Travnik, Malo Špičje i Kanjevec, pokraj planina Triglav i Luknja do planina Križ, Prisojnik, Mala Mojstrovka, pokraj Travnika do planina Jalovec, Kotovo Sedlo, Mali Mangart i natrag do državne granice s Italijom. Prethodno navedene granične regije nalaze se unutar zemljopisnog područja.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
„Bovški sir” već je stoljećima važan proizvod. Arheološki nalazi pokazuju da ljudi na području Bovca žive tisućama godina. Zato se pretpostavlja da se proizvodnja sira u toj planinskoj regiji razvila prije oko tri tisuće godina, u isto vrijeme kad i obrada željeza. Prvi zapisi o Bovcu stariji su od 1174., a prvi zapisi o siru na tom području potječu iz 14. stoljeća. Zemljišne knjige i drugi zapisi iz tog razdoblja pokazuju da je sir bio vrijedna roba jer su se poljoprivredni porezi, zakupi prava na ribolov i druga davanja izračunavali u količinama sira (Rutar, 1882.). Naziv „Bovški sir” (na talijanskom jeziku Formaggio di Plezo vero) prvi se put spominje u cjeniku iz talijanskog grada Udine iz 1756., iz kojeg se vidi i da je „Bovški sir” postizao mnogo višu cijenu od nekoliko drugih vrsta sireva. Načini ispaše i proizvodnje sira te druga pravila koja se primjenjuju u planinskim područjima utvrđeni su u Pašnom redu (propisi za upravljanje ispašom). Pašni red i radni dan na planini Zapotok iznad doline Zadnja Trenta prije Prvog svjetskog rata opisao je dr. Henrik Tuma, čiji su zapisi objavljeni u Planinskom Vestniku. Iz tih je zapisa jasno da je način proizvodnje „Bovškog sira”, čak i uz tehnološki napredak, uglavnom isti već nekoliko stoljeća. Intenzivna poljoprivreda na tom zemljopisnom području nije moguća zbog pašnjaka koji se nalaze na visokoj nadmorskoj visini i strmih padina. Čitavo zemljopisno područje nalazi se unutar područja Natura 2000, a znatan dio i unutar Nacionalnog parka Triglav. Zemljopisno područje ima alpsko-kontinentalnu klimu, na koju djelomično utječe sredozemna klima koja prodire u unutrašnjost duž rijeke Soče. Količina padalina znatna je tijekom cijele godine (prosječna je količina u razdoblju od 1961. do 1990. u Bovcu iznosila 2 735 mm/godišnje). Zbog visokih vrhova koji ih okružuju, u neke doline sunčeva svjetlost ne dopire i do dva mjeseca u godini. Unatoč obilnim padalinama, suša i snažni vjetrovi redovito smanjuju prinos trave na tankom tlu, pa je to područje najpogodnije za uzgoj ovaca i koza.
„Bovški sir” proizvodi se od ovčjeg mlijeka autohtone bovške pasmine i njezinih križanaca (oplemenjena bovška ovca). Bovška ovca razvijala se tijekom stoljeća u gornjem dijelu doline rijeke Soče i nazvana je po gradu Bovcu. Bovška pasmina prepoznatljiva je mliječna pasmina nježne strukture glave i kratkih ušiju. Križanjem se oduvijek ponajprije nastojala postići prilagodba na teške uvjete ispaše i uzgoja, sposobnost ispaše na visokim brežuljkastim i planinskim pašnjacima, blag temperament, dugovječnost i otpornost. Mlijeko bovške ovce ima veći sadržaj masti i suhe tvari od ostalih mliječnih pasmina ovaca u Sloveniji, što utječe na prinos i okus sira. Oplemenjena bovška ovca rezultat je križanja autohtone bovške pasmine s istočnofrizijskom pasminom, koja je osobito plodna i daje vrlo visok prinos mlijeka. Autohtona bovška ovca oplemenjena je kako bi se dobila pasmina čije su jedinke veće i mogu davati više mlijeka.
Životinje koje daju mlijeko za „Bovški sir” na pašnjacima tog područja pasu u razdoblju laktacije. Ispaša životinja odvija se na tradicionalan način, a to je ujedno i jedina financijski isplativa mogućnost. U razdoblju u kojem daju mlijeko za „Bovški sir” ovce se stoga u načelu hrane svježom hranom, što uvelike pridonosi tipičnom okusu i mirisu „Bovškog sira”. Nadmorska visina, klima i geološki sastav tla pridonose izvanrednoj raznolikosti flore na pašnjacima. Na tom zemljopisnom području rastu biljke tipične za alpsko, kontinentalno i sredozemno područje.
Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda
https://www.gov.si/assets/ministrstva/MKGP/PODROCJA/HRANA/SHEME-KAKOVOSTI/SPECIFIKACIJE-EVROPSKA-KOMISIJA/Bovski_sir_specifikacija.pdf