Obavijest Komisije o tumačenju određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini

(2022/C 385/01)

U ovom dokumentu s čestim pitanjima nastoji se pojasniti sadržaj Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a („Delegirani akt o objavljivanju informacija”) (1) kako bi se olakšala njegova provedba.

Odgovorima na česta pitanja u nastavku pojašnjavaju se odredbe koje su već dio primjenjivog zakonodavstva. Njima se ni na koji način ne proširuju prava i obveze koje proizlaze iz tog zakonodavstva niti se uvode ikakvi dodatni zahtjevi predmetnih subjekata i nadležnih tijela. Isključivo su namijenjena da financijskim i nefinancijskim poduzećima olakšaju provedbu relevantnih zakonskih odredbi. Za pravno obvezujuće tumačenje prava Unije nadležan je isključivo Sud Europske unije. Stajalištima iznesenima u ovoj Obavijesti ne prejudiciraju se stajališta koja bi Europska komisija mogla zauzeti pred sudovima Unije i nacionalnim sudovima.

Komisija je 20. prosinca 2021. objavila dokument s 22 česta pitanja o tome kako bi financijska i nefinancijska poduzeća trebala izvještavati o taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija. Ovaj je dokument nadopuna tog dokumenta.

SADRŽAJ

OPĆA ČESTA PITANJA

Na koja se poduzeća primjenjuje obveza izvještavanja iz Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji?

Kako je „ekonomska djelatnost” definirana u Delegiranom aktu o objavljivanju?

Što je taksonomski prihvatljiva ekonomska djelatnost?

Što su „poticajne” i „prijelazne” ekonomske djelatnosti u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

Kako utvrditi prihvatljivost ekonomskih djelatnosti povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama i o tome izvijestiti?

Kako bi oznake NACE trebalo upotrebljavati za utvrđivanje taksonomski prihvatljivih djelatnosti u kontekstu izvještavanja o prihvatljivosti?

Mogu li poduzeća dobrovoljno dostavljati informacije u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

NEFINANCIJSKA PODUZEĆA

U kojoj bi mjeri poduzeća trebala procijeniti i prijaviti taksonomski prihvatljive djelatnosti na početku i na kraju svojeg vrijednosnog lanca?

Kako utvrditi koje taksonomski prihvatljive djelatnosti u opisu sadržavaju kvalifikatore kao što su „niskougljični” i „rizici klimatskih promjena”?

10.

Trebaju li poduzeća prijaviti raščlambu taksonomske prihvatljivosti po okolišnim ciljevima?

11.

Kako su prihodi te kapitalni i operativni rashodi definirani u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

12.

Što uključuju „drugi izravni rashodi” iz Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija?

13.

Kako bi poduzeća trebala iskazati negativne prihode u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

14.

Bi li poduzeća trebala izbjegavati dvostruko izvještavanje o taksonomski prihvatljivim djelatnostima?

15.

Treba li poduzeće izvijestiti o taksonomski prihvatljivim prihodima ako ekonomsku djelatnost nije obavljalo samo, nego ju je podugovorilo?

16.

Kako bi nefinancijsko poduzeće trebalo izvještavati o proizvodima i uslugama koje upotrebljava u svojem procesu proizvodnje i vanjske prodaje?

17.

Kako bi nefinancijska poduzeća trebala tretirati nematerijalnu imovinu pri izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti?

18.

Trebaju li nefinancijska poduzeća izvijestiti o taksonomskoj prihvatljivosti svojih djelatnosti izvan EU-a?

19.

Kako bi nefinancijska poduzeća trebala tretirati prihode od prihvatljivih djelatnosti koje su dekonsolidirane tijekom financijske godine?

FINANCIJSKA PODUZEĆA

20.

O čemu bi financijska poduzeća trebala izvještavati ako informacije odnosnih subjekata nisu javno dostupne?

21.

Koja je razlika između obuhvaćene imovine i ukupne imovine u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

22.

Treba li novac i novčane ekvivalente uzeti u obzir u kontekstu izvještavanja o prihvatljivosti taksonomije?

UPRAVITELJI IMOVINE

23.

Kako upravitelji imovine mogu ponderirati svoja ulaganja u portfelj radi izvještavanja o taksonomski prihvatljivoj imovini?

24.

Mogu li se hipotekarni krediti smatrati prihvatljivima u pogledu upravitelja imovine (kao ulaganje) ili samo u pogledu banke koja je izvorno odobrila kredit?

OSIGURAVATELJI

25.

Koje bi djelatnosti preuzimanja rizika osiguravatelj i reosiguravatelj trebali uzeti u obzir u kontekstu izvještavanja o prihvatljivosti taksonomije?

KREDITNE INSTITUCIJE

26.

Primjenjuju li se obveze izvještavanja na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija na veliko poduzeće koje nije kreditna institucija na temelju članka 4. Uredbe o kapitalnim zahtjevima, ali se tretira kao financijsko poduzeće na temelju članaka 19.a i 29.a Direktive o nefinancijskom izvješćivanju?

27.

Kako se kapitalni rashodi mogu povezati s općenamjenskim kreditiranjem u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

28.

Kako bi kreditna institucija koja je licencirana za ulaganje na temelju Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID) trebala izvještavati o taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima?

TRŽIŠTE DUŽNIČKIH INSTRUMENATA

29.

Kako procijeniti i prijaviti taksonomsku prihvatljivost dužničkog instrumenta kao što su obveznice ili krediti?

30.

Treba li neovisno provjeriti namjenu svih sredstava dužničkih proizvoda ako je prijavljena kao taksonomski prihvatljiva?

31.

Mogu li se zeleni dužnički instrumenti subjekata izvan EU-a prijaviti kao taksonomski prihvatljivi?

32.

Može li se zeleni državni dug prijaviti kao taksonomski prihvatljiv?

ODNOS S DRUGIM PROPISIMA

33.

Kakav je odnos između Delegiranog akta o objavljivanju informacija i predloženih zahtjeva o korporativnom izvještavanju o održivosti?

OPĆA ČESTA PITANJA

1. Na koja se poduzeća primjenjuje obveza izvještavanja iz Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji?

Delegiranim aktom o dopuni članka 8. Uredbe o taksonomiji (Uredba (EU) 2021/2178) („Delegirani akt o objavljivanju”) utvrđuju se posebni zahtjevi za izvještavanje koje se odnosi na taksonomiju koje provode poduzeća obuhvaćena Direktivom EU 2014/95 (Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju) (2).

Konkretno, članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2020/852 (3) (Uredba o taksonomiji) sadržava upućivanje na članke 19.a i 29.a Direktive 2013/34 (4) (Računovodstvena direktiva) koji su uvedeni Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju. Točnije, u Uredbi o taksonomiji navodi se da „[s]vako poduzeće koje podliježe obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija na temelju članka 19.a ili članka 29.a Direktive 2013/34/EU u svoj nefinancijski izvještaj ili konsolidirani nefinancijski izvještaj uključuje informacije o tome kako su i u kojoj mjeri djelatnosti poduzeća povezane s gospodarskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivim u skladu s člancima 3. i 9. ove Uredbe”. Drugim riječima, poduzeća na koja se primjenjuje obveza izvještavanja na temelju Računovodstvene direktive podliježu i obvezi izvještavanja na temelju Uredbe o taksonomiji.

U skladu s člancima 19.a i 29.a Računovodstvene direktive sljedeća poduzeća podliježu obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija: veliko poduzeće kako je definirano u članku 3. stavku 4. te direktive koje je subjekt od javnog interesa kako je definiran u članku 2. točki 1. te direktive s prosječno više od 500 zaposlenika tijekom financijske godine i subjekt od javnog interesa koji je matično poduzeće velike grupe kako je definirana u članku 3. stavku 7. te direktive s prosječno više od 500 zaposlenika na konsolidiranoj osnovi tijekom financijske godine. Na temelju članka 8. stavka 1. Uredbe o taksonomiji ta poduzeća podliježu i obvezama objavljivanja na temelju Uredbe o taksonomiji.

U članku 8. stavku 1. Uredbe o taksonomiji ne upućuje se izričito na nacionalne mjere za prenošenje Direktive o nefinancijskom izvješćivanju kojima bi se područje njezine primjene moglo proširiti na druge kategorije manjih poduzeća. Stoga se zahtjevi za izvještavanje iz članka 8. stavka 1. Uredbe o taksonomiji primjenjuju izravno na poduzeća obuhvaćena područjem primjene Direktive o nefinancijskom izvješćivanju, a ne primjenjuju se na poduzeća obuhvaćena samo nacionalnim pravom kojim se prenosi ta direktiva. Međutim, u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija, poduzeća obuhvaćena samo nacionalnim pravom kojim se prenosi Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju mogu dobrovoljno izvještavati o usklađenosti s taksonomijom.

2. Kako je „ekonomska djelatnost” definirana u Delegiranom aktu o objavljivanju?

Uredbom o taksonomiji utvrđena je klasifikacija okolišno održivih ekonomskih djelatnosti. Temelji se na nomenklaturi ekonomskih djelatnosti (NACE), kojom su ekonomske djelatnosti u EU-u statistički klasificirane.

Ekonomska djelatnost odvija se kad se resursi kao što su kapital, roba, radna snaga, proizvodne tehnike ili međuproizvodi zajedno koriste u proizvodnji određene robe ili usluga. Odlikuje se unosom resursa, proizvodnim procesom i dobivenim proizvodima (roba ili usluge).

U Uredbi (EU) 2021/2139 (Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti) (5) opisuju se i utvrđuju kriteriji na visokoj razini, koji se ne odnose samo na konkretne ekonomske djelatnosti, nego na njihove kategorije. Na primjer, utvrđuju se kriteriji za opću kategoriju „proizvodnja cementa”, a ne za proizvodnju cementa koju određeno poduzeće provodi u nekom pogonu.

Upućivanje na sektore prema NACE-u u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti samo je indikativno i nije nužno iscrpno. Stoga bi neka ekonomska djelatnost mogla odgovarati opisu djelatnosti i kriterijima tehničke provjere iz Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (prilozi I. i II. tom aktu), čak i ako sektor prema NACE-u u kojem društvo posluje nije naveden u relevantnom odjeljku tog delegiranog akta.

3. Što je taksonomski prihvatljiva ekonomska djelatnost?

U članku 1. točki 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija prihvatljiva ekonomska djelatnost definirana je kao djelatnost opisana u delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Uredbe o taksonomiji. Za izvještajno razdoblje koje završava 2022. (i za djelatnosti provedene 2021.) ova definicija odgovara ekonomskim djelatnostima opisanima u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti donesenom 4. lipnja 2021.

Točnije, u skladu s člankom 1. točkom 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, ekonomska djelatnost prihvatljiva je neovisno o tome ispunjava li jedan ili sve kriterije tehničke provjere utvrđene u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (i budućim delegiranim aktima). Činjenica da je ekonomska djelatnost taksonomski prihvatljiva stoga ne znači da je okolišno učinkovita i održiva.

U načelu, ako poduzeće ostvaruje prihode ili ulaže u kapitalne ili operativne rashode koji odgovaraju ekonomskoj djelatnosti opisanoj u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, to bi se moglo objaviti kao taksonomski prihvatljivo. Naprotiv, ako djelatnost još nije uključena u taj delegirani akt, ne bi se trebala smatrati prihvatljivom. Nadalje, taksonomija je dinamičan okvir čiji bi se opseg djelatnosti s vremenom trebao proširiti, posebno uključivanjem drugih okolišnih ciljeva, čime bi se pak trebao proširiti opseg prihvatljivih djelatnosti.

U praktičnom smislu utvrđivanje taksonomski prihvatljivih ekonomskih djelatnosti prvi je korak prema procjeni usklađenosti ekonomskih djelatnosti s taksonomskim kriterijima tehničke provjere. Prihvatljive djelatnosti čine osnovni skup djelatnosti koje se mogu uskladiti s kriterijima tehničke provjere, među ostalim kao prijelazne ili poticajne djelatnosti.

Opće je načelo da bi izvještavanje o prihvatljivosti, u skladu s člankom 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, trebalo pomoći poduzećima da se pripreme za buduća objavljivanja o usklađenosti (6).

Naposljetku, u Uredbi o taksonomiji, Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti i Delegiranom aktu o objavljivanju informacija ne razlikuju se osnovne i sporedne ekonomske ili poslovne djelatnosti. Stoga bi poduzeća trebala izvještavati o svim svojim ekonomskim djelatnostima koje su u skladu definicijom prihvatljivosti iz članka 1. točke 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, kako je prethodno objašnjeno.

Rok za objavljivanje informacija o prihvatljivosti i usklađenosti dodatno je opisan u odgovoru na 2. pitanje iz dokumenta s čestim pitanjima, koji je objavljen 20. prosinca 2021.

4. Što su „poticajne” i „prijelazne” ekonomske djelatnosti u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

U članku 16. i članku 10. stavku 2. Uredbe o taksonomiji definirane su poticajne i prijelazne ekonomske djelatnosti (7). Prijelazne djelatnosti su one za koje još nisu dostupne niskougljične alternative i koje imaju razine emisija stakleničkih plinova koje odgovaraju najboljoj učinkovitosti u sektoru ili industriji te koje ispunjavaju sljedeća dva uvjeta: i. ne smiju ometati razvoj i uvođenje niskougljičnih alternativa i ii. ne smiju dovesti do vezanosti za imovinu s visokim intenzitetom ugljika, uzimajući u obzir ekonomski životni vijek te imovine. Suprotno tome, poticajne djelatnosti su one koje izravno omogućuju znatan doprinos drugih djelatnosti okolišnom cilju.

Za potrebe izvještavanja o prihvatljivosti u skladu s člankom 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, ekonomske djelatnosti definirane kao poticajne ili prijelazne djelatnosti ne smiju se tretirati drukčije od ostalih djelatnosti. Ako su obuhvaćeni jednim od tih opisa, trebalo bi ih smatrati prihvatljivima.

Međutim, istaknuto je da je ekonomska djelatnost na temelju taksonomije EU-a prijelazna ili poticajna samo ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz relevantnog odjeljka priloga I. i II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti. Stoga se osobito u prvih nekoliko godina izvještavanja o prihvatljivosti u skladu s člankom 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija te djelatnosti mogu smatrati samo prihvatljivima da postanu prijelazne ili poticajne djelatnosti te se o njima izvještava i takvima označava samo na dobrovoljnoj osnovi. To se ne razlikuje od izvještavanja o prihvatljivosti drugih djelatnosti ako prihvatljivost ne uključuje okolišnu učinkovitost djelatnosti.

5. Kako utvrditi prihvatljivost ekonomskih djelatnosti povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama i o tome izvijestiti?

U Prilogu II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti navode se dvije različite vrste djelatnosti koje mogu znatno doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama:

—	djelatnosti prilagodbe, koje uključuju rješenja za prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o taksonomiji (8) i

—	poticajne ekonomske djelatnosti, koje uključuju rješenja za prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (b) Uredbe o taksonomiji (9).

Zahtjevi za izvještavanje o prihvatljivosti razlikuju se ovisno o tome je li u skladu s Prilogom II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti ekonomska djelatnost označena kao poticajna djelatnost ili djelatnost prilagodbe. Za kategoriju poticajnih djelatnosti prihodi te odgovarajući kapitalni i operativni rashodi mogu se smatrati prihvatljivim djelatnostima (10).

Za kategoriju djelatnosti prilagodbe izvještajni subjekt treba dokazati da je provedena procjena klimatskih rizika i osjetljivosti te da je izrađen plan rashoda radi primjene rješenja za prilagodbu kojima se smanjuju najznačajniji fizički klimatski rizici kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu II. Izvještajni subjekt može uračunati kapitalne i operativne rashode djelatnosti prilagodbe radi utvrđivanja taksonomske prihvatljivosti samo ako su ti zahtjevi ispunjeni.

Važno je napomenuti da se prihodi ostvareni od proizvoda i usluga povezanih s prilagođenim djelatnostima ne mogu priznati radi utvrđivanja taksonomske prihvatljivosti. To je zato što se prihodi od te djelatnosti ne bi smjeli smatrati prihvatljivim nakon što je djelatnost znatno doprinijela prilagodbi klimatskim promjenama (tj. nakon što je djelatnost postala otporna na klimatske promjene). Treba imati na umu da prilagođena djelatnost može i ne mora biti korisna za okoliš.

6. Kako bi oznake NACE trebalo upotrebljavati za utvrđivanje taksonomski prihvatljivih djelatnosti u kontekstu izvještavanja o prihvatljivosti?

NACE je klasifikacijski sustav za proizvode i ekonomske djelatnosti. Oznake NACE pružaju okvir za prikupljanje i pregled raznih statistika u ekonomskim područjima na temelju ekonomske djelatnosti.

NACE se dijeli na četiri razine. Pri nacionalnom prenošenju oznake NACE nekad se dijele na više od četiri razine, ali prve su četiri razine zajedničke svim državama članicama.

U svim opisima ekonomskih djelatnosti u prilozima I. i II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti predviđeno je da ekonomske djelatnosti u pripadajućoj kategoriji mogu odgovarati jednoj ili više oznaka NACE.

Nadalje, u uvodnoj izjavi 6. Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti pojašnjava se da su upućivanja na oznake NACE okvirna. Pri procjeni taksonomske prihvatljivosti trebalo bi uzeti u obzir specifični opis djelatnosti iz priloga Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.

Konkretnije, oznake NACE trebale bi pomoći korisnicima da se snađu u taksonomiji, osobito onima koji se već koriste oznakama NACE. Također mogu pomoći u utvrđivanju taksonomski prihvatljivih djelatnosti (onih koje nisu usklađene). Međutim, samo je u specifičnom opisu djelatnosti u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti utvrđen točan opseg djelatnosti uključenih u taj akt.

U praksi to znači sljedeće:

—	ako je oznaka NACE šireg opsega od opisa djelatnosti, opis ima prednost pred područjem primjene oznake NACE,

—	ako ekonomska djelatnost nema oznaku NACE, ali odgovara opisu djelatnosti, može se smatrati taksonomski prihvatljivom,

—	ako opis djelatnosti ne odgovara u potpunosti djelatnosti poduzeća, moglo bi biti potrebno segmentirati djelatnosti poduzeća kako bi se pojedini dijelovi mogli obuhvatiti opisom jedne ili više djelatnosti,

—	ako oznaka NACE ekonomske djelatnosti nije sadržana u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, ekonomska djelatnost može se smatrati taksonomski prihvatljivom ako odgovara opisu djelatnosti.

7. Mogu li poduzeća dobrovoljno dostavljati informacije u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

Delegirani akt o objavljivanju informacija u pravilu ne isključuje dobrovoljno objavljivanje informacija o djelatnosti poduzeća. Naprotiv, sva poduzeća koja podliježu obvezi izvještavanja potiču se da dobrovoljno dostavljaju sve relevantne dodatne informacije ako smatraju da je to važno da bi ulagatelji bolje razumjeli jesu li djelatnosti subjekta taksonomski prihvatljive.

Međutim, dobrovoljne objave u načelu nisu dio obveznih objava na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji te bi subjekti uvijek trebali obrazložiti takve objave.

Nadalje, dobrovoljne objave ne bi smjele biti u suprotnosti s obveznim informacijama na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija ili ih pogrešno prikazivati te ne bi smjele biti vidljivije od obveznih objava. U dobrovoljnu objavu informacija poduzeće bi trebalo uključiti dodatne pojedinosti kao što su (11):

—	obrazloženje te objave,

—	njezine metode pripreme i

—	jasno objašnjenje razlike između te objave i obveznog izvještavanja.

Informativni dokument (12) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje i dobrovoljnu upotrebu obrazaca za izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko izvještajnih godina.

NEFINANCIJSKA PODUZEĆA

8. U kojoj bi mjeri poduzeća trebala procijeniti i prijaviti taksonomski prihvatljive djelatnosti na početku i na kraju svojeg vrijednosnog lanca?

Općenito, izvještavanje o taksonomski prihvatljivim djelatnostima ne podrazumijeva procjenu vrijednosnog lanca poduzeća jer u većini slučajeva opisi djelatnosti u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti ne sadržavaju upućivanja na vrijednosni lanac. Isto tako, od poduzeća se ne očekuje da procijene održivost djelatnosti svojih dobavljača, posebno u fazi izvještavanja o prihvatljivosti.

Taksonomijom se utvrđuju kriteriji po sektoru i djelatnosti, a ne po liniji proizvoda ili poduzeću. Poduzeća koja ostvaruju prihode u nekoliko sektora u vrijednosnom lancu jednog proizvoda moraju objaviti različite procese i dijelove vrijednosnog lanca u tim sektorima i djelatnostima. To se odnosi na djelatnosti koje obavlja izvještajni subjekt, a ne njegovi dobavljači. Subjekti koji djeluju u nekoliko sektora u vrijednosnom lancu jednog proizvoda ili tehnologije, ali prihode od tog proizvoda ostvaruju samo u okviru jedne djelatnosti, moraju objaviti podatke koji se odnose samo na konkretnu djelatnost od koje ostvaruju prihode

Za izvještavanje o prihodima imovina i procesi u vrijednosnom lancu djelatnosti prihvatljivi su samo ako su izričito obuhvaćeni opisom djelatnosti. Na primjer, ako se opis odnosi samo na proizvodnju konačnih proizvoda, djelatnosti proizvodnje međuproizvoda u vrijednosnom lancu nisu automatski prihvatljive. U skladu s tim, proizvodnja određenih komponenata automobila i drugih vozila nije automatski prihvatljiva na temelju odjeljka „Proizvodnja niskougljičnih tehnologija za prijevoz”. Iz perspektive dobavljača to znači da njegova djelatnost u okviru taksonomski prihvatljive djelatnosti sama po sebi nije taksonomski prihvatljiva i da proizvodnja određenih komponenata za automobile nije automatski prihvatljiva u okviru djelatnosti „proizvodnje niskougljičnih tehnologija za prijevoz”. To je zato što taksonomija EU-a ne primjenjuje jedan pristup za sve djelatnosti na početku lanca. Umjesto toga, na svaku uključenu djelatnost primjenjuje se niz posebnih kriterija, pa i relevantan kriterij nenanošenja bitne štete.

Međutim, prihvatljive su određene ključne komponente koje su navedene u zasebnim odjeljcima, primjerice za vodik ili baterije (u odjeljcima 3.2. i 3.4.). Nadalje, proizvodnja komponenata može se kvalificirati na temelju odjeljka „Proizvodnja drugih niskougljičnih tehnologija” (odjeljak 3.6. Priloga I. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti) ako nisu obuhvaćene drugim odjeljcima, a odgovaraju opisu djelatnosti. Budući da je opis djelatnosti u odjeljku 3.6. preširok, trebalo bi smatrati da su oznake NACE C22, C25, C26, C27 i C28 okvirne za opseg te djelatnosti. Oznake NACE za tu djelatnost posebno se odnose na gume za vozila i poluvodiče ako ti proizvodi odgovaraju opisu djelatnosti (vidjeti i odgovor na 19. pitanje). Suprotno tome, rudarstvo ne bi bilo obuhvaćeno tim opisom.

Za izvještavanje o kapitalnim i operativnim rashodima prihvatljive su i sve kupnje imovine i procesa ili usluga ključnih za obavljanje određene prihvatljive djelatnosti. Prihvatljive su komponente koje proizvođači automobila kupuju za proizvodnju automobila s niskim emisijama ugljika. U skladu s izvještavanjem o prihvatljivosti proizvođači automobila ili drugih vozila ne moraju provjeravati svoje dobavljače i pojedinačne nabave, nego samo utvrditi je li njihov proizvodni proces taksonomski prihvatljiva ekonomska djelatnost. Ako je taksonomski prihvatljiva, kapitalni rashodi za ulaganja u ključnu imovinu ili komponente u okviru te djelatnosti također su taksonomski prihvatljivi. Primjer je nabava softvera koji je ključan za razvoj ili primjenu rješenja IKT-a za ublažavanje klimatskih promjena ako su ta rješenja prihvatljiva u okviru djelatnosti iz odjeljka 8.2.

Iz perspektive kupca, nabava outputa taksonomski prihvatljivih djelatnosti po definiciji nije taksonomski prihvatljiva. Na primjer, nabava energije iz obnovljivih izvora sama po sebi nije taksonomski prihvatljiva (13). Kupnja taksonomski prihvatljivih outputa prihvatljiva je samo ako se može prijaviti kao jedna od vrsta kapitalnih ili operativnih rashoda opisanih u Prilogu I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija, primjerice ugradnja solarnih ploča na zgrade koja je obuhvaćena kategorijom (c) kapitalnih rashoda iz odjeljka 1.1.2.2. Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija (vidjeti i odgovor na 11. pitanje).

9. Kako utvrditi koje taksonomski prihvatljive djelatnosti u opisu sadržavaju kvalifikatore kao što su „niskougljični” i „rizici klimatskih promjena”?

Opisi djelatnosti iz Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti referentni su za utvrđivanje taksonomski prihvatljivih djelatnosti. Međutim, neki opisi sadržavaju kvalifikatore koji bi se mogli shvatiti na subjektivan način, kao što je „niskougljični”, što u nekim slučajevima može utjecati na prihvatljivost.

Prihvatljivost ne ovisi o ispunjavanju kriterija tehničke provjere, nego se procjenjuje isključivo na temelju opisa djelatnosti. Kvalifikatori, kao što su „niskougljična” vozila ili „niskougljična” plovila za potrebe odjeljka 3.3. Priloga I. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti („Proizvodnja niskougljičnih tehnologija za prijevoz”), koji nisu jasno definirani, trebali bi se uzeti u obzir samo za potrebe utvrđivanja usklađenosti s kriterijima tehničke provjere i stoga nisu relevantni za izvještavanje o prihvatljivosti. Na primjer, proizvođač automobila mogao bi prijaviti kao prihvatljive sve svoje djelatnosti proizvodnje automobila, pa i automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Suprotno tome, u slučaju djelatnosti „proizvodnja drugih niskougljičnih tehnologija” (odjeljak 3.6.) opis djelatnosti upućuje na cilj djelatnosti. Djelatnost obuhvaća proizvedene tehnologije koje imaju za „cilj znatnu uštedu emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa u drugim sektorima gospodarstva”. Da bi bilo koja djelatnost ili proizvod bili prihvatljivi za ublažavanje klimatskih promjena u toj kategoriji, njima se mora poticati znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova u drugom sektoru gospodarstva. To znači da tehnologija koja je najbolja u određenom sektoru ne bi bila prihvatljiva ako nema za cilj znatno smanjenje emisija u drugom sektoru. Na primjer, ne bi bio prihvatljiv vrlo energetski učinkovit proizvodni proces vijka čiji cilj nije smanjenje emisija u drugom sektoru.

Slično tome, djelatnost iz odjeljka 10.1. Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti („Ostalo osiguranje: preuzimanje rizika klimatskih promjena”) odnosi se na „rizike klimatskih promjena”. Ti su rizici navedeni u Dodatku A Prilogu II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti („Klasifikacija opasnosti koje donose klimatske promjene”). Društva za osiguranje mogu određenu vrstu poslovanja smatrati taksonomski prihvatljivom samo ako uključuje uvjete o postupanju s rizicima klimatskih promjena.

10. Trebaju li poduzeća prijaviti raščlambu taksonomske prihvatljivosti po okolišnim ciljevima?

Djelatnosti koje pridonose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama, kako su definirane u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnost, prijavljuju se u prvih nekoliko izvještajnih godina.

Člankom 10. stavcima 2. i 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija nije propisana upotreba obrazaca za izvještavanje o prihvatljivosti iz prilogâ. Nije propisano ni da je u prvih nekoliko godina izvještavanja o prihvatljivosti potrebno izričito raditi razliku između okolišnih ciljeva za ublažavanje i onih za prilagodbu.

Međutim, poduzećima se savjetuje da dobrovoljno upotrebljavaju obrasce iz prilogâ Delegiranom aktu o objavljivanju informacija kojima je propisano razlikovanje okolišnih ciljeva za izvještavanje o usklađenosti.

To je opravdano činjenicom da će poduzeća pri izvještavanju o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju usklađenosti s taksonomijom u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija svoje ekonomske djelatnosti morati raščlaniti na temelju svojih doprinosa okolišnim ciljevima kako je navedeno u tablicama iz prilogâ Delegiranom aktu o objavljivanju informacija. Time bi se olakšala usporedba izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti i izvještavanja o usklađenosti s taksonomijom. Na taj bi način i izvještavanje poduzeća o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja bilo bi dosljednije te bi se pripremila za izvještavanje o usklađenosti s taksonomijom na dobrovoljnoj osnovi.

Kad je riječ o obuhvaćenim djelatnostima, opseg ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama uvelike se preklapaju. Međutim, u pogledu izvještavanja o ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju usklađenosti treba napomenuti da zbog posebnosti pojedinog cilja postoje znatne razlike između dvaju priloga Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnost. Te su razlike sljedeće:

—

Određene djelatnosti uključene su samo u ublažavanje klimatskih promjena (Prilog I.), ali ne i u prilagodbu klimatskim promjenama (Prilog II.), a osobito:

—	„Rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova koja se temelje na podacima” (odjeljak 8.2.),

—	„Istraživanje, razvoj i inovacije za ekstrakciju CO2 izravno iz zraka” (odjeljak 9.2.) i

—	„Stručne usluge povezane s energetskom učinkovitosti zgrada” (odjeljak 9.3.).

—

Određene djelatnosti uključene su samo u prilagodbu klimatskim promjenama (Prilog II.), ali ne i u ublažavanje klimatskih promjena (Prilog I.), a osobito:

—	„Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima” (odjeljak 8.2.),

—	„Emitiranje programa” (odjeljak 8.3.) i

—	„Inženjerstvo i s njime povezano tehničko savjetovanje o prilagodbi klimatskim promjenama” (odjeljak 9.1.).

—

Osim toga, djelatnosti u sljedećim sektorima uključene su samo u prilagodbu klimatskim promjenama:

—	osiguranje

—	obrazovanje,

—	zdravstvena zaštita,

—	socijalna skrb i

—	umjetnost, zabava i rekreacija

—

Određene djelatnosti uključene su u oba priloga Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, ali se njihovi nazivi i opisi razlikuju. To se posebno odnosi na određenu infrastrukturu za prijevoz (odjeljci 6.15., 6.16. i 6.17.) i određene proizvodne djelatnosti (npr. odjeljci 3.2. i 3.4.). Nazivi i opisi tih djelatnosti prilagođeni su posebnostima pojedinog cilja.

—

Naposljetku, uočene su određene nedosljednosti u naslovima i opisima djelatnosti u prilozima I. i II. Na primjer, riječi „laki” i „davanje u zakup” nedostaju u naslovu odnosno opisu djelatnosti u odjeljku 6.5. „Prijevoz motociklima, osobnim automobilima i gospodarskim vozilima” u Prilogu II. Takve nedosljednosti trebalo bi dojaviti Komisiji radi daljnjeg ispravljanja.

Informativni dokument (14) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

11. Kako su prihodi te kapitalni i operativni rashodi definirani u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

U Delegiranom aktu o objavljivanju informacija definicije ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda te kapitalnih i operativnih rashoda redom su utvrđene u odjeljcima 1.1.1., 1.1.2. i 1.1.3. Priloga I..

Nefinancijska poduzeća trebala bi objaviti dio svojih neto prihoda (kako je definirano u odjeljku 1.1.1. Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija) koji odgovara njihovim taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima.

Kad je riječ o informacijama o prihvatljivim kapitalnim rashodima, u odjeljku 1.1.3.2. Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija navedeno je da se izvještavanje odnosi na tri kategorije kapitalnih rashoda:

(a)	kapitalne rashode koji se odnose na imovinu ili procese povezane s ekonomskim djelatnostima koje su taksonomski prihvatljive;

(b)	kapitalne rashode koji su dio plana za proširenje taksonomski prihvatljivih ekonomskih djelatnosti ili za usklađenje taksonomski prihvatljivih ekonomskih djelatnosti s taksonomijom;

(c)

kapitalne rashode iz kategorije (c) u odjeljku 1.1.2.2. Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija koji se odnose na nabavu outputa iz taksonomski prihvatljivih ekonomskih djelatnosti i na individualne mjere kojima se omogućuje da ciljne djelatnosti postanu niskougljične ili da omogućuju smanjenje stakleničkih plinova, osobito djelatnosti iz točaka od 7.3. do 7.6. Priloga I. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti i druge ekonomske djelatnosti navedene u delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka15. stavka 2. Uredbe o taksonomiji.

Mjere iz kategorije (c) moraju se uvesti i početi provoditi u roku od 18 mjeseci.

Za kategoriju kapitalnih rashoda iz kategorije (c) procjena se odnosi na outpute i individualne mjere, a ne na ciljanu ekonomsku djelatnost za koju su nastali rashodi. Subjekti moraju procijeniti odnose li se rashodi na:

—	nabavu outputa iz taksonomski prihvatljive djelatnosti ili

—	individualnu mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti koja je uključena u taksonomiju.

Drugim riječima, takvi outputi i mjere moraju biti navedeni u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti. Rashodi od imovine ili procesa zbog kojih bi ciljna djelatnost mogla postati niskougljična, ali koji nisu nastali od djelatnosti navedenih u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, nisu obuhvaćeni kategorijom (c).

Za neprihvatljivu ciljnu djelatnost, na primjer restoran koji kupuje i postavlja solarne ploče, takvi bi troškovi mogli biti obuhvaćeni kategorijom (c). Kad je riječ o obnovi zgrada, kategorija (c) obuhvaća samo mjere koje odgovaraju djelatnostima navedenima u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (npr. određeni energetski učinkoviti prozori).

Pri izvještavanju o operativnim rashodima za prvu ili prvih nekoliko godina provedbe Delegiranog akta o objavljivanju informacija mora se primjenjivati isti pristup. Izvještavanje o tri kategorije iz odjeljka 1.1.3.2. trebalo bi se odnositi na prihvatljivost ekonomskih djelatnosti kojima ti rashodi odgovaraju. Stoga su kategorije (a), (b) i (c) iz odjeljaka 1.1.2.2. i 1.1.3.2. koje se odnose na brojnik kapitalnih odnosno operativnih rashoda relevantne za izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina provedbe Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

Na primjer, kad je riječ o kategoriji (b), svi kapitalni rashodi od prihvatljivih djelatnosti nastali 2021. (i prijavljeni u objavama za 2022.) smatrali bi se prihvatljivima u izvještaju za 2022. To ne ovisi o tome hoće li ulaganje u okviru plana za kapitalne rashode po dospijeću ispuniti kriterije tehničke provjere iz Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.

Slično tome, operativni rashodi iz kategorije (b) koji se odnose na prihvatljive djelatnosti nastali 2021. (i prijavljeni u objavama za 2022.) smatrali bi se prihvatljivima u izvještaju za 2022. To vrijedi neovisno o tome ispunjava li odgovarajuća ekonomska djelatnost kriterije tehničke provjere. To je zato što subjekti ne moraju izvještavati o usklađenosti svojih ekonomskih djelatnosti u prvoj godini izvještavanja.

Informativni dokument (15) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

12. Što uključuju „drugi izravni rashodi” iz Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija?

U odjeljku 1.1.3.1. („Nazivnik”) Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija utvrđeno je da nazivnik ključnog pokazatelja uspješnosti za izvještavanje usklađenosti s taksonomijom „obuhvaća izravne nekapitalizirane troškove koji se odnose na istraživanje i razvoj, mjere obnove zgrada, kratkoročni najam, održavanje i popravak te sve druge izravne rashode za svakodnevno servisiranje nekretnina, postrojenja i opreme koje obavlja poduzeće ili treća strana kojoj su ti poslovi povjereni, a koji su potrebni za dobro funkcioniranje te imovine”.

Kategorija operativnih rashoda u tom je smislu usko povezana s troškovima održavanja i popravka koji su već izričito navedeni u definiciji operativnih rashoda u odjeljku 1.1.3.1. Priloga I.

U praksi to znači da nazivnik ključnog pokazatelja uspješnosti operativnih rashoda za izvještavanje o usklađenosti s taksonomijom uključuje/isključuje troškove navedene u sljedećoj tablici.

Uključene stavke

Isključene stavke (16)

—	Materijal za održavanje

—	Trošak zaposlenika koji popravlja stroj

—	Trošak zaposlenika koji čisti tvornicu

—	Informatička tehnologija namijenjena održavanju

—	Režijski troškovi

—

Sirovine

—	Trošak zaposlenika koji upravljaju strojem

—	Troškovi upravljanja istraživačkim i razvojnim projektima

—	Električna energija, tekućine ili reagensi potrebni za upravljanje nekretninama, postrojenjima i opremom

Informativni dokument (17) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

13. Kako bi poduzeća trebala iskazati negativne prihode u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

U Delegiranom aktu o objavljivanju informacija nije utvrđeno kako postupati s negativnim prihodima u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

Negativni prihodi mogli bi se iskazati kao vrijednost 0 % za potrebe izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti. Osim toga, poduzeća bi negativnu vrijednost mogla iskazati u novčanom iznosu.

Ako poduzeće ostvaruje negativne prihode od jedne djelatnosti, nazivnik može biti apsolutna vrijednost pozitivnih prihoda od preostalih djelatnosti, što bi se moglo upotrijebiti za izračun udjela prihvatljivih djelatnosti. Vidjeti primjer u tablici 2.

Tablica 2.

Primjer izvještavanja o taksonomski prihvatljivim prihodima u slučaju negativnih prihoda

Djelatnost	Primjer: apsolutni prihodi	Primjer: udio prihoda
Djelatnost A	50 milijuna €	33 %
Djelatnost B	100 milijuna €	67 %
Djelatnost C	-50 milijuna €	0 %

14. Bi li poduzeća trebala izbjegavati dvostruko izvještavanje o taksonomski prihvatljivim djelatnostima?

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija poduzeća moraju dostaviti informacije o taksonomskoj prihvatljivosti na temelju odjeljka 1.2. Priloga I. koji se odnosi na izvještavanje o kvalitativnim informacijama. U točki (c) odjeljka 1.2.2.1. Priloga I. izričito se navodi da bi poduzeća trebala objasniti kako su izbjegla dvostruko uračunavanje pri uključivanju relevantnih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju iznosa prihoda, kapitalnih i operativnih rashoda usklađenih s taksonomijom u brojnik. Cilj je tog zahtjeva osigurati pouzdanost i dosljednost izvještavanja o tri ključna pokazatelja uspješnosti.

Predlaže se da poduzeća pri izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti primijene sličan pristup kao u odjeljku 1.2.2.1. Priloga I. Poduzeća moraju objasniti kako su izbjegla dvostruko uračunavanje relevantnih iznosa prihoda i rashoda u svojim izvještajima o prihvatljivim ekonomskim djelatnostima.

15. Treba li poduzeće izvijestiti o taksonomski prihvatljivim prihodima ako ekonomsku djelatnost nije obavljalo samo, nego ju je podugovorilo?

U odjeljku 1.1.1. Priloga I. pojašnjava se da prijavljeni prihodi od djelatnosti usklađenih s taksonomijom moraju obuhvaćati prihode koji se priznaju u skladu s točkom 82. podtočkom (a) Međunarodnog računovodstvenog standarda 1, kako je donesen Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 (18).

Kad je riječ o izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti, u skladu s člankom 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, subjekte koji izvještavaju u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI-ji) potiče se da u objavi svojih prihoda od prihvatljivih djelatnosti upotrebljavaju prihode iskazane u svojim financijskim izvještajima u skladu s MSFI-jima.

Poduzeće bi prvo trebalo utvrditi temeljnu ekonomsku djelatnost u skladu s Prilogom I. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti da bi procijenilo kako bi trebalo izvijestiti o prihodu od taksonomski prihvatljivih djelatnosti, iako je robu ili usluge pružio podugovaratelj. To je u skladu s pravilima MSFI-ja. Poduzeće bi zatim trebalo utvrditi ima li kontrolu nad ekonomskom djelatnošću koju obavlja podugovaratelj. „Kontrola” u ovom kontekstu znači kontrolira li poduzeće okolnosti u kojima podugovaratelj radi.

Informativni dokument (19) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

16. Kako bi nefinancijsko poduzeće trebalo izvještavati o proizvodima i uslugama koje upotrebljava u svojem procesu proizvodnje i vanjske prodaje?

U Prilogu I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija pojašnjava se da poduzeća za izračun svojih prihoda usklađenih s taksonomijom moraju primjenjivati ista računovodstvena načela koja se primjenjuju na sastavljanje konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja. Time se osigurava usporedivost s prihodima iskazanima u konsolidiranim financijskim izvještajima subjekta. Stoga bi pri sastavljanju konsolidiranog nefinancijskog izvještaja na temelju računovodstvenih načela konsolidacije bila isključena prodaja i prihodi od prodaje među društvima od vlastite potrošnje.

Međutim, u odjeljku 1.2.3. Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija predviđeno je da nefinancijska poduzeća dostavljaju „informacije o iznosima koji se odnose na djelatnosti usklađene s taksonomijom koje se obavljaju za vlastitu unutarnju potrošnju nefinancijskih poduzeća”.

Stoga bi pri izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti poduzeće u svoj brojnik trebalo uključiti samo prihode od vanjskih prodaja. Prihode od „unutarnjih prodaja” moglo bi se dobrovoljno objaviti, zasebno od obvezne objave na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija (20).

Informativni dokument (21) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

17. Kako bi nefinancijska poduzeća trebala tretirati nematerijalnu imovinu pri izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti?

U dva se odjeljka Delegiranog akta o objavljivanju informacija spominje nematerijalna imovina u kontekstu izvještavanja o usklađenosti s taksonomijom:

a)	u odjeljku 1.1.1. koji se odnosi na ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i

b)	u odjeljku 1.1.2.1. koji se odnosi na nazivnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda.

Stoga izvještavanje o kapitalnim rashodima u skladu s člankom 10. stavkom 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija mora uključivati nematerijalnu imovinu koja odgovara prihvatljivim ekonomskim djelatnostima kako su definirane u članku 1. točki 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

Isti bi pristup trebalo primijeniti na objave o prihvatljivim prihodima. To znači da bi se neto prihodi od nematerijalne imovine trebali računati ako su ostvareni od prihvatljivih ekonomskih djelatnosti na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacijama.

Nematerijalna imovina nije uključena u definiciju operativnih rashoda. Međutim, definicija nazivnika ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda iz odjeljka 1.1.3.1. uključuje „izravne nekapitalizirane troškove” (vidjeti odgovor na 12. pitanje). Stoga se nematerijalna imovina koja nije kapitalizirana na temelju Međunarodnog računovodstvenog standarda 38 ne računa kao imovina i pripisuje se operativnim rashodima.

18. Trebaju li nefinancijska poduzeća izvijestiti o taksonomskoj prihvatljivosti svojih djelatnosti izvan EU-a?

Nefinancijska poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive o nefinancijskom izvješćivanju moraju u nefinancijsko izvještavanje uključiti svoje ekonomske djelatnosti čak i ako se obavljaju izvan Unije. Isti pristup primjenjuje se na obvezu izvještavanja iz članka 8. Uredbe o taksonomiji i na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija (22).

Člankom 10. stavkom 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija utvrđuju se obveze izvještavanja nefinancijskih poduzeća u prvoj godini izvještavanja. Nefinancijska poduzeća u svoje objave o prihvatljivosti moraju uključiti prihode, kapitalne i operativne rashode od prihvatljivih djelatnosti izvan EU-a.

Od nefinancijskih poduzeća očekuje se i da u opisnim informacijama koje su propisane u odjeljku 1.2. Priloga I. (Specifikacija objava uz ključne pokazatelje uspješnosti nefinancijskih poduzeća) priopće procjenu ekonomskih djelatnosti koje se obavljaju u trećim zemljama. Informacije objavljene u tom odjeljku odnose se na procjenu prihvatljivosti ekonomskih djelatnosti.

19. Kako bi nefinancijska poduzeća trebala tretirati prihode od prihvatljivih djelatnosti koje su dekonsolidirane tijekom financijske godine?

Kad je riječ o izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti, u skladu s člankom 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, subjekte koji izvještavaju u skladu s MSFI-jima potiče se da u objavi svojih prihoda od prihvatljivih djelatnosti upotrebljavaju prihode iskazane u svojim financijskim izvještajima na temelju MSFI-ja.

U skladu s točkama 25. i B98. MSFI-ja 10 ako matično društvo izgubi kontrolu nad društvom kćeri, u svojem računu dobiti i gubitka mora nastaviti priznavati sve prihode i rashode tog društva kćeri koji su nastali do datuma dekonsolidacije (tj. ako društvo kći više nije dio matičnog društva/grupe). Međutim, sva povezana imovina i obveze moraju se nakon dekonsolidacije prestati priznavati u izvještaju o financijskom položaju.

Na primjer, ako je društvo kći prodano 30. lipnja i do tog datuma je ostvarivalo taksonomski prihvatljive prihode, matično društvo koje 31. prosinca izvještava na temelju MSFI-ja više neće konsolidirati imovinu i obveze tog društva kćeri jer je 30. lipnja nad njim izgubilo kontrolu. Međutim, i dalje će u svojem računu dobiti i gubitka do 30. lipnja uračunavati taksonomski prihvatljive prihode tog bivšeg društva kćeri. Za izvještavanje na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija to znači da se i taksonomski prihvatljive prodaje moraju priznavati do 30. lipnja.

FINANCIJSKA PODUZEĆA

20. O čemu bi financijska poduzeća trebala izvještavati ako informacije odnosnih subjekata nisu javno dostupne?

Poduzeća na koja se primjenjuje Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju moraju taksonomsku prihvatljivost, osim u godišnjim financijskim izvještajima, prijaviti i u nefinancijskom izvještaju. Različita poduzeća dostavljaju svoje godišnje financijske izvještaje u različito vrijeme tijekom fiskalne godine. Stoga financijska poduzeća možda nemaju sve javno dostupne informacije potrebne za objave o prihvatljivosti u prvom ciklusu izvještavanja (u 2022.) (23).

Člankom 10. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija ne isključuje se primjena članka 8. stavka 4. tog delegiranog akta. Na temelju potonjeg članka financijska poduzeća u svojem izvještaju o prihvatljivosti moraju koristiti najnovije dostupne informacije koje je dostavio financijski ili nefinancijski odnosni subjekt u koji se ulaže ili druga ugovorna strana. To pridonosi dosljednosti između izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti i izvještavanja o usklađenosti s taksonomijom, ali i među poduzećima.

Ako informacije nisu izravno ili javno dostupne, financijska poduzeća potiču se da stupe u kontakt sa svojim odnosnim subjektima koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive o nefinancijskom izvješćivanju. Ti bi subjekti informacije o taksonomiji mogli dostaviti putem dobrovoljnih objava ili bilateralnih razmjena.

Osim toga, financijska poduzeća mogu razmotriti svoje objave o prihvatljivosti i dobrovoljno prijaviti informacije, odvojeno od obveznih objava na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija (24).

Informativni dokument (25) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

21. Koja je razlika između obuhvaćene imovine i ukupne imovine u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

U prilozima Delegiranom aktu o objavljivanju informacija utvrđen je opseg ključnih pokazatelja uspješnosti za izvještavanje o usklađenosti s taksonomijom.

Na primjer, u odjeljku 1.1. Priloga V. („Opseg ključnih pokazatelja uspješnosti”) navedeno je da obuhvaćena imovina kreditne institucije uključuje ukupnu bilančnu imovinu umanjenu za imovinu isključenu iz izračuna omjera zelene imovine. To znači da obuhvaćena imovina uključuje svu imovinu u bilanci ili portfelju upravitelja imovine, što ne uključuje izloženosti prema središnjim bankama, nadnacionalnim izdavateljima i središnjim državama, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 1. Delegiranog akta o objavljivanju informacija Opseg ključnih pokazatelja uspješnosti ne obuhvaća ni imovinu kreditnih institucija koja se drži radi trgovanja, kako je definirana u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/451 (26) (FINREP).

U skladu s izuzećima iz članka 10. stavka 3. točaka (b) i (c), financijska poduzeća trebala bi za izvještavanje o prihvatljivosti upotrebljavati opseg obuhvaćene imovine koji je sličan opsegu obuhvaćene imovine upotrijebljene za izvještavanje o usklađenosti. Time bi se olakšala usporedba izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti i izvještavanja o usklađenosti s taksonomijom.

To znači da bi financijsko poduzeće trebalo jasno navesti:

—	imovinu koja je isključena iz nazivnika omjera taksonomski prihvatljive imovine (npr. izloženosti prema središnjim državama, središnjim bankama i nadnacionalnim izdavateljima; portfelj za trgovanje kreditnih institucija) i

—	postotak obuhvaćene imovine koja je taksonomski prihvatljiva u odnosu na ukupnu imovinu.

22. Treba li novac i novčane ekvivalente uzeti u obzir u kontekstu izvještavanja o prihvatljivosti taksonomije?

Članak 10. stavak 3. trebalo bi tumačiti u vezi s člankom 7. stavcima 1., 2. i 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija. Novac i novčani ekvivalenti nisu isključeni iz izloženosti navedenih u članku 7. stavcima 1., 2. i 3.

U skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija i njegovim Prilogom I. te su izloženosti uključene u nazivnik ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih institucija na temelju usklađenosti s taksonomijom. Međutim, procjena prihvatljivosti novca i novčanih ekvivalenata ne čini se izvedivom jer se njima zapravo ne financira ekonomska djelatnost. Nije jasno ni kojoj bi se ekonomskoj djelatnosti pripisali. Mogu se prijaviti kao financiranje prihvatljivih djelatnosti tek nakon što se sredstva pripišu određenoj djelatnosti.

Upravitelji imovine

23. Kako upravitelji imovine mogu ponderirati svoja ulaganja u portfelj radi izvještavanja o taksonomski prihvatljivoj imovini?

Člankom 10. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija nije propisana upotreba obrazaca za izvještavanje o prihvatljivosti iz prilogâ. Međutim, poduzećima se savjetuje da za sastavljanje svojih izvještaja o taksonomskoj prihvatljivosti dobrovoljno upotrebljavaju obrasce iz prilogâ Delegiranom aktu o objavljivanju informacija.

U tom se pogledu u Prilogu III. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija utvrđuju pojedinosti o brojniku i nazivniku ključnih pokazatelja uspješnosti upravitelja imovine usklađenih s taksonomijom.

U skladu s odjeljkom 1. Priloga III. („Sadržaj ključnog pokazatelja uspješnosti u objavama upravitelja imovine”), izvještavanje o prihvatljivosti ne ponderira se udjelom u vlasničkom kapitalu, dugu ili vrijednosti poduzeća, uključujući novac. Ponderira se vrijednošću izloženosti u ukupnoj imovini upravitelja imovine (vidjeti definiciju brojnika u odjeljku 1.1. Priloga III.).

Na primjer, ako je upravitelj imovine izložen prema dva skupa imovine:

—	vlasničkom kapitalu u vrijednosti od 100 milijuna EUR u društvu A koje je 100 % prihvatljivo,

—	obveznicama u vrijednosti od 100 milijuna EUR u društvu A koje je 0 % prihvatljivo, = ukupna imovina u vrijednosti od 200 milijuna EUR.

To znači: 50 % ukupne imovine je prihvatljivo = (100*100 % + 100*0 %)/200.

Informativni dokument (27) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

24. Mogu li se hipotekarni krediti smatrati prihvatljivima u pogledu upravitelja imovine (kao ulaganje) ili samo u pogledu banke koja je izvorno odobrila kredit?

Članak 10. stavak 3. trebalo bi tumačiti u vezi s člankom 7. stavcima 1., 2. i 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija. Hipotekarni krediti nisu isključeni iz izloženosti navedenih u članku 7. stavcima 1., 2. i 3. Stoga bi se hipotekarni krediti trebali smatrati prihvatljivom imovinom u pogledu upravitelja imovine i kreditnih institucija.

OSIGURAVATELJI

25. Koje bi djelatnosti preuzimanja rizika osiguravatelj i reosiguravatelj trebali uzeti u obzir u kontekstu izvještavanja o prihvatljivosti taksonomije?

Delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti utvrđene su djelatnosti preuzimanja rizika koje obuhvaćaju djelatnosti neživotnog osiguranja i reosiguranja od preuzimanja rizika klimatskih promjena.

Prihvatljive djelatnosti neživotnog osiguranja navedene su u odjeljku 10.1. pododjeljku „Opis djelatnosti” točkama od (a) do (h) Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti. Kako je navedeno u nazivu djelatnosti, da bi se uvjeti police osiguranja mogli smatrati taksonomski prihvatljivima, osim što moraju pripadati određenoj vrsti poslovanja, moraju i pokrivati rizike „klimatskih promjena” u smislu Dodatka A Prilogu II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.

Reosiguranje prihvatljivih djelatnosti osiguranja može se smatrati taksonomski prihvatljivim.

KREDITNE INSTITUCIJE

26. Primjenjuju li se obveze izvještavanja na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija na veliko poduzeće koje nije kreditna institucija na temelju članka 4. Uredbe o kapitalnim zahtjevima, ali se tretira kao financijsko poduzeće na temelju članaka 19.a i 29.a Direktive o nefinancijskom izvješćivanju?

To je moguće ako se specijalizirana financijska poduzeća (npr. za faktoring ili pružanje jamstva) koja nisu kreditne institucije na temelju članka 4. Uredbe (EU) 575/2013 (Uredbe o kapitalnim zahtjevima – CRR) (28) u skladu s nacionalnim pravom tretiraju kao kreditne institucije. Ako subjekt ne odgovara definiciji kreditne institucije iz članka 4. CRR-a, obično nije obuhvaćen područjem primjene Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

Suprotno tome, ako se isti subjekt smatra velikim poduzećem od javnog interesa s više od 500 zaposlenika, na njega se primjenjuje Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju, a time i Delegirani akt o objavljivanju informacija, Uredba o taksonomiji i povezane obveze objavljivanja. Nadalje, takva se poduzeća potiču da dobrovoljno objavljuju informacije na temelju Priloga VI. ako smatraju da je taj prilog relevantniji i ako svojem nacionalnom nadležnom tijelu podnose nadzorni izvještaj u skladu s (Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/451 (29) (FINREP)).

27. Kako se kapitalni rashodi mogu povezati s općenamjenskim kreditiranjem u kontekstu izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti?

Člankom 10. stavcima 2. i 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija nije propisana upotreba obrazaca za izvještavanje o prihvatljivosti iz prilogâ. Međutim, poduzećima se savjetuje da dobrovoljno upotrebljavaju obrasce iz prilogâ Delegiranom aktu o objavljivanju informacija za sastavljanje svojih izvještaja o taksonomskoj prihvatljivosti.

U tom se pogledu u Prilogu V. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija utvrđuju pojedinosti o tome kako kreditne institucije moraju izvještavati o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju usklađenosti s taksonomijom.

Ako namjena sredstava nije poznata (i. krediti i predujmovi – opća namjena, ii. dužnički vrijednosni papiri – opća namjena i iii. ulaganja u kapital, koji se svi evidentiraju u knjizi pozicija kojima se ne trguje), izloženosti koje su usklađene s taksonomijom ili taksonomski prihvatljive trebaju se uračunati dvaput. To uključuje zbroj bruto knjigovodstvene vrijednosti ukupnih kredita i predujmova, dužničkih vrijednosnih papira i ulaganja u kapital, kod kojih je namjena sredstava nepoznata za nefinancijska poduzeća. Zbroj se mora ponderirati udjelom ekonomskih djelatnosti druge ugovorne strane usklađenih s taksonomijom ili taksonomski prihvatljivih, koji se izračunava na temelju:

—	ključnih pokazatelja uspješnosti druge ugovorne strane na temelju prihoda (udio prihoda koji je usklađen s taksonomijom) i

—	ključnih pokazatelja uspješnosti druge ugovorne strane na temelju kapitalnih rashoda (udio kapitalnih rashoda koji je usklađen s taksonomijom).

Kad izvještavaju o ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju usklađenosti s taksonomijom, kreditne institucije moraju objavljeni ključni pokazatelj uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda odnosnog društva pripisati odgovarajućem općenamjenskom kreditu, dužničkom instrumentu ili ulaganju u kapital jednako kao i ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prihoda (30).

Za potrebe izvještavanja o prihvatljivosti kreditne institucije mogle bi objaviti udio svoje prihvatljive općenamjenske imovine na temelju:

—	prijavljenih prihvatljivih prihoda odnosnog subjekta

—	i prijavljenih prihvatljivih kapitalnih rashoda odnosnog subjekta

Informativni dokument (31) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje i dobrovoljnu upotrebu obrazaca za izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

28. Kako bi kreditna institucija koja je licencirana za ulaganje na temelju Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID) trebala izvještavati o taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima?

Ako je matično društvo klasificirano kao kreditna institucija (na temelju CRR-a), ali obavlja djelatnosti ulaganja, trebalo bi pridržavati se zahtjeva za kreditne institucije na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

U tom se pogledu u Prilogu VI. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija utvrđuju obrasci koje kreditne institucije moraju upotrebljavati u izvještavanju o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju usklađenosti s taksonomijom za djelatnosti ulaganja. Stoga bi za potrebe izvještavanja o prihvatljivosti kreditne institucije mogle dobrovoljno objaviti udio svojih prihvatljivih djelatnosti ulaganja.

Informativni dokument (32) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje i dobrovoljnu upotrebu obrazaca za izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

TRŽIŠTE DUŽNIČKIH INSTRUMENATA

29. Kako procijeniti i prijaviti taksonomsku prihvatljivost dužničkog instrumenta kao što su obveznice ili krediti?

U tom se pogledu u Prilogu V. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija utvrđuju pojedinosti o tome kako procijeniti i izvijestiti o kreditima i dužničkim instrumentima za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju usklađenosti s taksonomijom. U Prilogu V. objašnjeno je da općenamjensko kreditiranje i/ili dužnički instrumenti nose vrijednost taksonomske prihvatljivosti prihoda ili kapitalnih rashoda odnosnog subjekta (tj. subjekta u koji se ulaže ili druge ugovorne strane).

Za izračun taksonomske prihvatljivosti općenamjenskih dužničkih instrumenata preporučuje se primjena vrijednosti prihvatljivosti odnosnog subjekta (prihodi i kapitalni rashodi).

Ako je namjena sredstava dužničkog instrumenta u cijelosti ili djelomično taksonomski prihvatljiva, izvještavanje o toj vrijednosti imalo bi prednost pred vrijednošću na razini izdavatelja u okviru ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju usklađenosti s taksonomijom. Ti se prihodi mogu izravno pripisati taksonomski prihvatljivim djelatnostima ili biti dio plana za kapitalne ili operativne rashode kako bi se djelatnost ili imovina uskladili s taksonomijom.

Pri izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti moglo bi se, na primjer, uzeti u obzir da bi u slučaju alokacije 50 % sredstava dužničkog instrumenta taksonomski prihvatljivim projektima ili programima vrijednost taksonomski prihvatljivih prihoda i kapitalnih rashoda obveznica trebale iznositi 50 %.

U tom smislu namjena sredstava (zelenog) dužničkog instrumenta ne bi bila u cijelosti taksonomski prihvatljiva, ali bi bila prihvatljiva za dio sredstava koji se može pripisati taksonomski prihvatljivim djelatnostima.

Informativni dokument (33) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

30. Treba li neovisno provjeriti namjenu svih sredstava dužničkih proizvoda ako je prijavljena kao taksonomski prihvatljiva?

Nije propisano da treba neovisno provjeriti taksonomsku prihvatljivost prihoda od dužničkih proizvoda. To ne utječe na posebne zahtjeve za vanjsku reviziju ili vanjsko jamstvo u skladu sa zakonodavstvom Unije.

31. Mogu li se zeleni dužnički instrumenti subjekata izvan EU-a prijaviti kao taksonomski prihvatljivi?

Člankom 10. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija pojašnjava se da bi financijska poduzeća trebala objavljivati informacije uzimajući u obzir odredbe iz članka 7. stavka 3. tog delegiranog akta.

U skladu s člankom 7. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija poduzeća koja nisu obuhvaćena Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju (uključujući poduzeća izvan EU-a) isključuju se iz brojnika, ali se uključuju u nazivnik ključnih pokazatelja uspješnosti za izvještavanje financijskih poduzeća o usklađenosti s taksonomijom. To će se preispitati do 30. lipnja 2024.

Međutim, u članku 7. stavku 4. navedeno je sljedeće: „[n]e dovodeći u pitanje stavak 1., okolišno održive obveznice i dužnički vrijednosni papiri za financiranje specifičnih utvrđenih aktivnosti koje je izdalo poduzeće u koje se ulaže uključuju se u brojnik ključnih pokazatelja uspješnosti do pune vrijednosti ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom koja se financira prihodima od tih obveznica i dužničkih vrijednosnih papira, na temelju informacija koje dostavi poduzeće u koje se ulaže”.

Stoga financijska poduzeća u brojnik objave o prihvatljivosti uključuju taksonomski prihvatljiva sredstva okolišno održivih obveznica i dužničkih vrijednosnih papira, čija je namjena financiranje određenih djelatnosti.

Dužnički vrijednosni papiri iz članka 7. stavka 4. uključuju namjenu sredstava obveznica izdavateljâ izvan EU-a, a ne uključuju dodatne namjenu sredstava kredita u skladu s definicijama iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 (FINREP) (34).

Općenito, opseg tog isključenja iz brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti preispitat će se 2024. u skladu s člankom 9. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

Osim toga, Delegirani akt o objavljivanju informaciju ne sprečava financijska poduzeća da uključe dobrovoljne informacije o svojim izloženostima prema ulaganjima subjekata izvan EU-a s namjenom sredstava koja se smatraju prihvatljivima. O takvim se informacijama uvijek mora izvještavati odvojeno od obveznih objava na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija (35).

Informativni dokument (36) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

32. Može li se zeleni državni dug prijaviti kao taksonomski prihvatljiv?

Na temelju članka 7. stavka 1. izloženosti prema središnjim državama, središnjim bankama i nadnacionalnim izdavateljima isključuju se iz izračuna brojnika i nazivnika ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća. Stoga, u skladu s člankom 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, financijska poduzeća ne bi smjela uključiti svoje izloženosti prema državnom dugu u svoje taksonomski prihvatljive informacije.

Informativni dokument (37) platforme za održivo financiranje sadržava dodatne savjete o najboljim praksama za dobrovoljno izvještavanje o prihvatljivosti u prvih nekoliko godina izvještavanja.

ODNOS S DRUGIM PROPISIMA

33. Kakav je odnos između Delegiranog akta o objavljivanju informacija i predloženih zahtjeva o korporativnom izvještavanju o održivosti?

Predložena direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), kojom se izmjenjuju postojeći zahtjevi o izvješćivanju koji su u Računovodstvenu direktivu uvedeni Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju trebali bi dopuniti Delegirani akt o objavljivanju informacija, koji ima jednako obvezno područje primjene kao i pravila za izvještavanje o održivosti iz Računovodstvene direktive (38). Predloženom direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti proširit će se osobno područje primjene postojećih zahtjeva za izvještavanje kako bi se obuhvatili sljedeći subjekti:

—	sva velika uvrštena i neuvrštena društva i

—	svi uvršteni MSP-ovi, osim mikropoduzeća.

Osim zahtjeva za izvještavanje o taksonomiji koji su trenutačno sadržani u Delegiranom aktu o taksonomiji, ta će poduzeća u svojim izvještajima o upravljanju morati objavljivati informacije o održivosti u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti koje će Komisija donijeti delegiranim aktima.

U skladu s prijedlogom direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti poduzeća bi u skladu s novim zahtjevima morala prvi puta informacije o održivosti objaviti 2024. za financijsku godinu 2023. U skladu s tim prijedlogom na uvrštene MSP-ove primjenjivalo bi se trogodišnje prijelazno razdoblje te bi informacije trebali prvi put objaviti 2027. za financijsku godinu 2026.

U načelu, ovisno o ishodu zakonodavnog postupka koji se odnosi na Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti, zahtjevi za izvještavanje na temelju svake uredbe bit će jasno definirani te bi se trebali što više pojednostavniti i uskladiti kako poduzeća ne bi dostavljala iste informacije dvaput.

Informacije iz Delegiranog akta o objavljivanju informacija trebalo bi navesti u istom izvještaju o upravljanju na razini društva, zajedno s drugim informacijama o održivosti koje su propisane odredbama predložene direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti. Na te bi se informacije primjenjivali isti zahtjevi za provjeru i digitalizaciju kao i na druge informacije o održivosti koje se dostavljaju.

(1) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 оd 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9).

(2) Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa, SL L 330, 15.11.2014., str. 1.

(3) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(4) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ, SL L 182, 29.6.2013., str. 19.

(5) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju, SL L 442, 9.12.2021., str. 1.

(6) Radi jasnoće napominje se da prihvatljive djelatnosti nisu jednake nazivniku ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju usklađenosti s taksonomijom. Za izračun ključnog pokazatelja uspješnosti nefinancijskih poduzeća uzet će se u obzir ukupni kapitalni i operativni rashodi te prihodi, a za financijska poduzeća obuhvaćena imovina.

(7) Vidjeti članak 10. stavak 2. i članak 16. Uredbe (EU) 2020/852 o taksonomiji.

(8) Članak 11. stavak 1. točka (a) Uredbe (EU) 2020/852 o taksonomiji odnosi se na djelatnosti koje uključuju rješenja za prilagodbu kojima se znatno smanjuje rizik od štetnog učinka trenutačne klime i očekivane buduće klime na tu gospodarsku djelatnost ili se znatno smanjuje taj štetan učinak, bez povećanja rizika od štetnog učinka na ljude, prirodu ili imovinu.

(9) Članak 11. stavak 1. točka (b) Uredbe o taksonomiji odnosi se na djelatnosti koje pružaju rješenja za prilagodbu kojima se, uz zadovoljavanje uvjeta utvrđenih u članku 16., znatno doprinosi sprečavanju ili smanjenju rizika od štetnog učinka trenutačne klime i očekivane buduće klime na ljude, prirodu ili imovinu, bez povećanja rizika od štetnog učinka na druge ljude, prirodu ili imovinu.

(10) U skladu s uvodnom izjavom 48. Delegiranog akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, „[m]eđutim, ako je u ekonomskim djelatnostima koje omogućuju prilagodbu u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2020/852 temeljna djelatnost isporuka tehnologija, proizvoda, usluga, informacija ili postupaka s ciljem povećanja otpornosti ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine ili drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike, uz kapitalne rashode bi i promet ostvaren od proizvoda ili usluga povezanih s tim ekonomskim djelatnostima trebalo smatrati dijelom prometa ostvarenog od proizvoda ili usluga povezanih s ekonomskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivima”.

(11) Vidjeti i odgovor na 12. pitanje iz dokumenta s čestim pitanjima, koji je objavljen 20. prosinca 2021.

(12) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(13) To se može nakon nekog vremena preispitati s obzirom na paket „Spremni za 55 %” i na klimatske ciljeve koje su dogovorili Vijeće i Europski parlament.

(14) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(15) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(16) Ovaj je popis netaksativan i uključuje primjere troškova koji ne bi bili obuhvaćeni pojmom operativnih rashoda („održavanje i popravak te sve druge izravne rashode za svakodnevno servisiranje nekretnina, postrojenja i opreme koje obavlja poduzeće ili treća strana kojoj su ti poslovi povjereni, a koji su potrebni za dobro funkcioniranje te imovine”) iz odjeljka 1.1.3.1. Priloga I. Općenito, režijski troškovi ne bi trebali biti uključeni kako bi se što više izbjegla subjektivnost svojstvena alokaciji tih troškova određenoj nekretnini, postrojenju ili opremi.

(17) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(18) Uredba Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 320, 29.11.2008., str. 1.

(19) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(20) Dobrovoljna izvještavanja ne bi smjela biti u suprotnosti s obveznim informacijama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija ili ih pogrešno prikazivati te ne bi smjele biti vidljivije od obveznih objava. Poduzeće bi u dobrovoljni izvještaj trebalo uključiti informacije na kojima se taj izvještaj temelji i metode upotrijebljene za njegovu pripremu, zajedno s jasnim objašnjenjem kako se ono razlikuje od obveznog izvještaja.

(21) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(22) Za nefinancijska poduzeća u članku 7. Delegiranog akta o objavljivanju informacija pojašnjava se da se izloženosti na koje se ne primjenjuje Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju (koje uključuju izloženosti izvan EU-a) ne uključuju u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti, što podliježe preispitivanju u skladu s člankom 9. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

(23) Za više informacija o obvezama izvještavanja vidjeti odgovor na 4. pitanje („Na koji bi način trebale izvještavati grupe sastavljene od financijskih i nefinancijskih poduzeća ili grupe koje obavljaju više vrsta djelatnosti?”) iz objavljenog dokumenta s čestim pitanja.

(24) Dobrovoljna izvještavanja ne bi smjela biti u suprotnosti s obveznim informacijama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija ili ih pogrešno prikazivati. Također ne bi smjele biti vidljivije od obveznih objava. Poduzeće bi u dobrovoljni izvještaj trebalo uključiti informacije na kojima se taj izvještaj temelji i metode upotrijebljene za njegovu pripremu, zajedno s jasnim objašnjenjem kako se ono razlikuje od obveznog izvještaja.

(25) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(26) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2021/451 оd 17. prosinca 2020. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014, SL L 97, 19.3.2021., str. 1.

(27) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(28) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(29) Uredba (EU) br. 2021/451 оd 17. prosinca 2020. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014, SL L 97, 19.3.2021., str. 1.

(30) Taj je pristup u skladu s pravilima o izvješćivanju iz Direktive o nefinancijskom izvješćivanju. Ako nisu dostupne informacije o izdavatelju, poduzeće se može poslužiti objavama matičnog društva ako je obuhvaćeno Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju.

(31) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(32) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(33) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(34) Vidjeti Prilog V. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/451 i članak 1. stavak 2. točku (a) Preporuke Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(35) Dobrovoljna izvještavanja ne bi smjela biti u suprotnosti s obveznim informacijama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija ili ih pogrešno prikazivati. Također ne bi smjele biti vidljivije od obveznih objava. Poduzeće bi u dobrovoljni izvještaj trebalo uključiti informacije na kojima se taj izvještaj temelji i metode upotrijebljene za njegovu pripremu, zajedno s jasnim objašnjenjem kako se ono razlikuje od obveznog izvještaja.

(36) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(37) Razmatranja platforme o dobrovoljnom dostavljanju informacija u okviru izvještavanja o taksonomskoj prihvatljivosti.

(38) Očekuje se da će se predloženom direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti izmijeniti odredbe Računovodstvene direktive uvedene Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju, ovisno o ishodu postupka pregovora o prijedlogu. Vidjeti Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/2014 u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti, COM/2021/189 final.