A. Potreba za djelovanjem

O čemu je riječ? Zašto je to problem na razini EU-a?

Opći je problem nedovoljna dostupnost podataka za uporabu u europskom gospodarstvu. To je uglavnom posljedica nedostatka jasnoće u pogledu prava na podatke, neravnoteže u pregovaračkoj moći, ograničenog pristupa pravednim i pouzdanim uslugama u oblaku i nedostatka međusektorske interoperabilnosti podataka u EU-u. Problem utječe na niz gospodarskih sektora i dovodi do nedovoljne iskorištenosti podataka na razini EU-a, uz negativne posljedice za izbor potrošača, inovacije i pružanje javnih usluga.

Što bi trebalo postići?

Cilj je maksimalno povećati vrijednost podataka u gospodarstvu i društvu osiguravanjem da veći broj dionika stekne kontrolu nad svojim podacima te da je više podataka dostupno za uporabu, zadržavajući pritom poticaje za ulaganje u generiranje podataka.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a (supsidijarnost)? 

Struktura podatkovnih vrijednosnih lanaca u EU-u uglavnom je prekogranična, dok su vlasnici i korisnici podataka rasprostranjeni u različitim državama članicama. Utvrđeni problemi stoga nisu specifični za određenu državu članicu. Naprotiv, oni utječu na cjelokupno jedinstveno tržište. Zbog toga se koordiniranim djelovanjem EU-a može dodati veća vrijednost europskom gospodarstvu i europskom društvu u usporedbi s djelovanjem pojedinačnih država članica.

B. Rješenja

Koje su opcije za ostvarenje ciljeva? Postoji li najpoželjnija opcija? Ako ne, zašto?

Ova inicijativa uključuje mjere za povećanje pravne sigurnosti u pogledu pristupa podacima, sprečavanje zlouporabe ugovornih neravnoteža, olakšavanje uporabe komercijalnih podataka koje posjeduju tijela javnog sektora, olakšavanje promjene pouzdanih pružatelja usluga obrade podataka i uspostavu okvira za učinkovitu interoperabilnost podataka.

Tijekom procjene učinka razmatrale su se tri opcije politike. Prva opcija uključuje minimalnu intervenciju, s neobvezujućim mjerama za olakšavanje učinkovitijeg i pravednijeg pristupa podacima i njihove uporabe. U drugoj opciji predlaže se ograničen niz zakonodavnih mjera za olakšavanje uporabe podataka, uz istodobno jačanje pravne sigurnosti u pogledu toga tko se i na koji način može koristiti podacima. U trećoj opciji predlažu se obveze šireg raspona u pogledu uporabe podataka koja se odnosi na poduzeća, potrošače i tijela javnog sektora trećih strana, kao i strože odredbe u pogledu obveza pružatelja podatkovnih usluga i zahtjeva za interoperabilnost.

U analizi je zaključeno da je najpoželjnija druga opcija. Zašto? Zato što bi se time povećala pravna sigurnost u pogledu podataka (uključujući prava na baze podataka sui generis za strojno generirane podatke) i količina podataka dostupnih za ponovnu uporabu te bi se potrošačima i poduzećima omogućila veća kontrola nad podacima, istodobno ograničavajući troškove vlasnika podataka za povećanje dostupnosti podataka i zadržavanje poticaja za generiranje podataka. Time bi se uveo i zakonodavni pristup pitanju pravednosti i pouzdanosti infrastruktura za obradu podataka, u kombinaciji sa sektorskom standardizacijom tehničke interoperabilnosti za promjenu pružatelja usluga u oblaku.

Koja su stajališta različitih dionika? Tko podupire koju opciju?

Većina dionika potvrđuje da prepreke utvrđene u procjeni učinka postoje. Međutim, mišljenja o tome kako ih riješiti podijeljena su: vlasnici podataka (npr. proizvođači automobila), koji su oprezni kad je riječ o regulatornoj intervenciji, željeli bi da se pronađu rješenja koja su usmjerena samo na jasne tržišne nedostatke. S druge strane, mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja upotrebljavaju podatke (posebno ona koja se bave poslijeprodajnim uslugama) zahtijevaju pravo na pristup podacima i podupiru preispitivanje prava sui generis. Organizacije potrošača isto tako naglašavaju potrebu da se potrošačima omogući da odaberu svoje pružatelje usluga. Međutim, dionici se slažu s potrebom da se pravilima EU-a osigura prenosivost u oblaku te da se korisnike usluga u oblaku zaštiti od nezakonitog pristupa njihovim podacima s mjesta izvan EU-a. Zalažu se i za smanjenje administrativnog opterećenja pojednostavnjenjem pravila o razmjeni podataka između poduzeća i državnih tijela.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)?

Najpoželjnijom bi se opcijom BDP država EU-27 povećao za 1,98 postotnih bodova do 2028., dok bi se državni prihodi i aktivnosti ulaganja povećali za 96,8 milijardi EUR odnosno 30,4 milijarde EUR u razdoblju 2024.–2028. Tom bi se inicijativom otvorila i dodatna 2,2 milijuna radnih mjesta. Procijenjene su koristi za svako područje intervencije sljedeće:

·osnaživanjem potrošača i poduzeća koji se koriste povezanim proizvodima i uslugama te povećanjem dostupnosti podataka za komercijalnu uporabu kao i inovacijama među poduzećima ostvarilo bi se do 196,7 milijardi EUR godišnje do 2028.;

·poboljšanjem ugovorne pravednosti ostvarilo bi se dodatnih 7,4 milijarde EUR godišnje;

·olakšavanje uporabe komercijalnih podataka za potrebe javnog interesa: smanjenje administrativnog opterećenja do 155 milijuna EUR godišnje;

·olakšavanje pristupa pravednim i pouzdanim uslugama u oblaku i uslugama na rubu mreže: dodatnih 7,1 milijardi EUR godišnje.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)?

Troškovi najpoželjnije opcije uključuju:

·obvezu proizvođača da u kontekstu poslovanja među poduzećima/poslovanja između poduzeća i potrošača omoguće pristup tehničkim infrastrukturama: 410 milijuna EUR jednokratnih troškova i 88 milijuna EUR ponavljajućih troškova;

·osiguravanje ugovorne pravednosti: 69 milijuna EUR godišnje;

·razmjenu podataka između poduzeća i državnih tijela: 552,5 milijuna EUR jednokratnih troškova i 78,1 milijuna EUR ponavljajućih troškova;

·zahtjeve za interoperabilnost: 1 milijun EUR (za svaki standard).

Koji su učinci na MSP-ove i konkurentnost?

MSP-ovi su među glavnim korisnicima Akta o podacima. Novim bi se pravilima omogućilo više podatkovnih resursa koji bi im bili dostupni vraćanjem ravnoteže u raspodjeli vrijednosti podataka među sudionicima na tržištu, čime bi se ojačala njihova sposobnost tržišnog natjecanja i nastavka poslovanja. Rješavanjem neravnoteže samo u bilateralnim ugovornim odnosima dobit MSP-ova povećala bi se za oko 5,2 milijarde EUR godišnje.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? 

Inicijativa ne bi utjecala na nacionalne proračune, osim mjera u kontekstu uporabe podataka između poduzeća i državnih tijela. U studiji kojom se podupire procjena učinka procijenjeno je da bi troškovi uspostave nacionalnih struktura za pojednostavnjenje uporabe podataka između poduzeća i državnih tijela godišnje iznosili 21,6 milijuna EUR za javne uprave u državama članicama.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka?

Inicijativom bi se poboljšale javne usluge i politike, čime bi se omogućio učinkovitiji i brži odgovor na izvanredna stanja. Osim toga, potrošačima i poduzećima omogućila bi se veća kontrola nad uporabom podataka koje generiraju te bi se povećalo njihovo aktivno sudjelovanje u digitalnom gospodarstvu. Naposljetku, veća učinkovitost poslovanja i proizvodnje trebala bi dovesti do smanjenja otpada i potrošnje energije te manje emisija plina CO2.

Proporcionalnost?

Ova je inicijativa osmišljena za rješavanje prekograničnih i međusektorskih problema povezanih s pristupom podacima i njihovom uporabom. S tog je gledišta proporcionalna željenom ishodu i omogućuje dovoljnu fleksibilnost za dodatne nacionalne i sektorske mjere.

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Politika će se preispitati četiri godine nakon donošenja Akta o podacima.