EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.12.2022.

COM(2022) 689 final

2022/0401(APP)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, jednakog postupanja u području zapošljavanja i rada prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, te o brisanju članka 13. Direktive 2000/43/EZ i članka 12. Direktive 2004/113/EZ

{SWD(2022) 386 final} - {SWD(2022) 387 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Tijela za jednakost imaju važnu ulogu u suzbijanju diskriminacije u EU-u. To su javne organizacije koje pomažu žrtvama diskriminacije, prate pitanja diskriminacije i izvješćuju o njima te doprinose informiranju javnosti o ljudskim pravima i važnosti jednakosti. Na temelju prava Unije tijela za jednakost dosad su bila obvezna suzbijati diskriminaciju na temelju rasnog i etničkog podrijetla te spola u određenim područjima. Nacionalnim pravom često se predviđa šire područje nadležnosti.

Cilj je ovog Prijedloga uspostaviti obvezujuće standarde za tijela za jednakost u području:

(a) jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo;

(b) jednakog postupanja u pitanjima zapošljavanja i rada prema svim osobama bez obzira na vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju; te

(c) jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu robi i njezinoj nabavi, kao i uslugama.

Komisija 1 je donijela zaseban prijedlog za uspostavu obvezujućih standarda za tijela za jednakost u području jednakog postupanja i jednakih mogućnosti za žene i muškarce u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući samozapošljavanje („usporedni prijedlog”). Ovim i usporednim prijedlogom zajedno se želi uspostaviti čvršći okvir za tijela za jednakost u Europskoj uniji radi promicanja jednakog postupanja i jednakih mogućnosti te borbe protiv diskriminacije na svim osnovama i u područjima utvrđenima u direktivama o jednakosti navedenima u nastavku.

Tijela za jednakost uspostavljena su Direktivom o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ) 2 . Zadužena su za promicanje jednakog postupanja u okviru sljedećih zadaća:

-pružanje neovisne pomoći žrtvama diskriminacije u podnošenju pritužbi na diskriminaciju,

-provedba neovisnih istraživanja koja se odnose na diskriminaciju,

-objava neovisnih izvješća i sastavljanje preporuka o pitanjima koja se odnose na ovakvu diskriminaciju.

Trima naknadnim direktivama o ravnopravnosti tijelima za jednakost povjerena je ista zadaća u područjima primjene tih direktiva: Direktiva o ravnopravnosti spolova u području robe i usluga (2004/113/EZ) 3 , Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području zapošljavanja (2006/54/EZ) 4 i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području samozapošljavanja (2010/41/EU) 5 . Dvjema posljednjim direktivama uvedena je dodatna zadaća razmjene informacija s odgovarajućim europskim tijelima.

Dvije druge direktive o ravnopravnosti, Direktiva o ravnopravnosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ) 6 i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti (79/7/EEZ) 7 , ne uključuju odredbe o tijelima za jednakost. Međutim, mnoge su države članice u praksi tijela za jednakost u okviru nacionalnog prava odlučile ovlastiti za bavljenje diskriminacijom na svim temeljima i u svim područjima obuhvaćenima tim dvjema direktivama, a ponekad i za više od toga 8 . Velika većina država članica dosad je uspostavila tijela za jednakost s više mandata, čije ovlasti obuhvaćaju više temelja za diskriminaciju i područja diskriminacije, a često i prelaze one utvrđene pravom Unije. Međutim, to nisu učinile sve države članice, a u nekoliko njih 9 tijela za jednakost još se ne bave diskriminacijom na temeljima i u područjima iz direktiva 2000/78/EZ i 79/7/EEZ.

(a)učinkovito doprinosila provedbi direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ;

(b)učinkovito pomagala žrtvama diskriminacije u pristupu pravosuđu;

(c)promicala jednako postupanje i sprečavala diskriminaciju.

Ovaj se Prijedlog temelji na sadržaju postojećih odredaba o tijelima za jednakost iz direktiva 2000/43/EZ i 2004/113/EZ kako bi ih se zamijenilo strožim i detaljnijim skupom pravila. Nova pravila uključuju sve minimalne obveze predviđene dvjema direktivama.

Ovim se Prijedlogom jača zaštita u području jednakog postupanja i nediskriminacije tako što se mandat tijela za jednakost proširuje kako bi obuhvaćao diskriminaciju na temeljima i u područjima iz direktiva 79/7/EEZ i 2000/78/EZ.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Uredbom o zajedničkim odredbama za fondove s podijeljenim upravljanjem 28 od država članica zahtijeva se da tijela za jednakost uključe u pripremu, provedbu i evaluaciju takvih programa, među ostalim sudjelovanjem u odborima za praćenje.

Prijedlogom direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji 30  predviđena je i potencijalna uloga tijela za jednakost koja su uspostavljena u skladu s direktivama 2004/113/EZ, 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Time se državama članicama ostavlja fleksibilnost da tijelo za jednakost ili drugo tijelo uključe u izvršavanje zadaća utvrđenih u predloženoj Direktivi koje se odnose na pružanje neovisne pomoći i savjeta žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, objavljivanja neovisnih izvješća i davanja preporuka u tom području; te razmjene informacija s odgovarajućim europskim tijelima.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.PRIKUPLJANJE STRUČNOG ZNANJA, ANALIZA I SAVJETOVANJE S DIONICIMA

•Prikupljanje stručnog znanja i analiza

Komisija je dodijelila ugovor za provedbu studije za pripremu retrospektivnog i prospektivnog analitičkog dokumenta potrebnog za izradu zakonodavnog prijedloga o obvezujućim standardima za tijela za jednakost. Analitički dokument priložen je ovom Prijedlogu i usporednom prijedlogu koji obuhvaća jednako postupanje i jednake mogućnosti žena i muškaraca u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući samozapošljavanje. Uključuje retrospektivnu analizu postojećih odredaba EU-a o tijelima za jednakost i prospektivnu analizu moguće daljnje intervencije EU-a.

Cjelovita evaluacija i procjena učinka nisu provedene zbog sljedećih razloga:

(1)Proporcionalnost – ograničeno područje primjene intervencije EU-a

Prijedlozi su usmjereni isključivo na tijela za jednakost koja su obuhvaćena jednim člankom u četiri direktive o ravnopravnosti (i nisu uključena u druge dvije direktive o ravnopravnosti). Navedeni članak gotovo je identičan u te četiri direktive. Prijedlozima se ne mijenjaju ostale odredbe direktiva. Prijedlozi se temelje i na postojećoj Preporuci Komisije o standardima za tijela za jednakost iz 2018., koja je ocijenjena 2021. Stoga se temeljita evaluacija relevantnih direktiva u cijelosti nije smatrala ni proporcionalnom ni potrebnom.

(2) Nepostojanje mogućnosti za pojednostavnjenje

Retrospektivna analiza pokazuje da su postojeće odredbe o tijelima za jednakost u direktivama o ravnopravnosti preuske i nejasne. Te se odredbe ne mogu pojednostavniti. Povratne informacije o provedbi Preporuke iz 2018. nikad nisu upućivale na potrebu za pojednostavnjenjem ili na administrativno opterećenje.

(3)Poteškoće u procjeni učinaka

Retrospektivna analiza postojećeg zakonodavstva

Retrospektivna analiza usmjerena je na djelotvornost, učinkovitost, usklađenost, dodanu vrijednost EU-a i relevantnost odredaba EU-a o tijelima za jednakost u direktivama o ravnopravnosti i Preporuci iz 2018. 42  

Djelotvornost postojećeg okvira EU-a za tijela za jednakost u smislu napretka koji je ostvaren u području suzbijanja diskriminacije i njezina sprečavanja ocijenjena je kao ograničena. Ostvaren je određeni napredak, prije svega u državama članicama u kojima tijela za jednakost nisu postojala prije intervencije EU-a. Međutim, željeni učinci 43 nisu u potpunosti postignuti. Analiza je pokazala da su razine diskriminacije i dalje visoke, a žrtve su i dalje slabo upoznate sa svojim pravima. Nedostatno prijavljivanje slučajeva diskriminacije i dalje je velik problem, a javnost je i dalje nedovoljno informirana i upućena u problem diskriminacije. Mnoga tijela za jednakost nemaju odgovarajuće ovlasti i resurse za učinkovitu pomoć žrtvama.

Učinkovitost postojećeg okvira EU-a za tijela za jednakost ocijenjena je kao ograničena u smislu sposobnosti tijela za jednakost da suzbijaju i sprečavaju diskriminaciju te nejasna u odnosu na troškove i koristi, uglavnom zbog ograničene dostupnosti podataka. Retrospektivna analiza pokazala je da je područje primjene postojećeg okvira EU-a utvrđeno direktivama preopćenito i suženo te da se ne odnosi na uspostavu, učinkovitost ili resurse tijela za jednakost. Situacija se nije poboljšala ni donošenjem detaljnije Preporuke iz 2018. zbog njezine neobvezujuće prirode. Retrospektivna analiza pokazala je da su resursi tijela za jednakost velik problem u tom kontekstu jer se uvelike razlikuju među državama članicama, a većina tijela za jednakost nema ih dovoljno da bi mogla učinkovito obavljati sve svoje zadaće.

Usklađenost postojećeg okvira EU-a općenito je ocijenjena pozitivnom na svim razinama. Analiza je pokazala da je usklađenost s Ugovorima i Poveljom na visokoj razini jer je cilj okvira EU-a poboljšati ravnopravnost i nediskriminaciju koje su temeljne vrijednosti EU-a. Ravnopravnost je ujedno temeljno pravo zaštićeno Poveljom. Iako su međunarodni instrumenti, kao što su „načela koja se odnose na status nacionalnih institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava” 44 (tzv. Pariška načela) i Preporuka br. 2 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe 45 , detaljniji zbog svoje različite pravne prirode, sadržajno su usklađeni s različitim instrumentima EU-a.

Dodana vrijednost EU-a ocijenjena je kao pozitivna. Analiza je pokazala da je u trenutku donošenja Direktive 2000/43 samo otprilike polovina od tadašnjih 15 država članica imala tijelo za jednakost s ograničenim mandatom, a samo jedna od preostalih 12 država članica EU-a imala je tijelo za jednakost prije pristupanja. Dionici s kojima se savjetovalo u okviru studije potvrdili su da tijela za jednakost ne bi bila osnovana u svim državama članicama bez djelovanja EU-a. Činjenica da su razine diskriminacije 46 u svim državama članicama i dalje visoke pokazuje da je i dalje potrebno djelovati na razini EU-a. Međutim, ono bi trebalo biti detaljnije i konkretnije od postojećeg pravnog okvira kako bi se povećala pravna jasnoća u vezi s mjerama koje države članice trebaju provesti.

Relevantnost izvornih ciljeva okvira EU-a s obzirom na izvorne i trenutačne potrebe ocijenjena je kao pozitivna. Međutim, izvorni pravni okvir za tijela za jednakost smatra se preuskim i nejasnim. To stajalište općenito dijele svi dionici, a posebno tijela za jednakost, organizacije civilnog društva i države članice. Analiza je pokazala da većina dionika podupire poduzimanje daljnjih mjera za rješavanje navedenih problema 47 i dodjelu dostatnih resursa tijelima za jednakost kako bi mogla svladati nove izazove u području nediskriminacije, kao što su oni povezani s upotrebom automatiziranih sustava, koji zbog razvoja tehnologije postaju sve češći i ozbiljniji.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, iz dosadašnjeg djelovanja u ovom području može se izvući nekoliko pouka navedenih u nastavku. Zbog nejasnoće postojećih odredaba o tijelima za jednakost ta tijela nailaze na nekoliko problema u državama članicama, kako je objašnjeno u nastavku. Iako je Preporuka iz 2018. bila usmjerena na rješavanje tih problema, zbog svoje neobvezujuće prirode imala je samo ograničen učinak, pa se stoga za učinkovitije svladavanje tih poteškoća predlaže obvezujući pravni instrument.

Resursi i neovisnost

Analiza je pokazala da je nedostatak resursa stalan problem koji znatno otežava funkcioniranje tijela za jednakost. Osim toga, tijela za jednakost nisu dovoljno neovisna, zbog čega imaju poteškoća u obavljanju zadaća i ostvarivanju ciljeva.

Pomoć žrtvama

Pomoć žrtvama i ovlasti koje se u tu svrhu dodjeljuju tijelima za jednakost uvelike se razlikuju među državama članicama. Kako bi se osigurala minimalna razina zaštite temeljnog prava na nediskriminaciju, trebalo bi donijeti konkretnija zajednička pravila u tom području. Sudske su ovlasti u tom smislu posebno važne. Kako bi im se moglo pomoći, važno je da sve žrtve diskriminacije mogu neometano pristupiti tijelima za jednakost.

Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti trenutačno ne sadržavaju odredbe o tijelima za jednakost. Međutim, retrospektivna analiza pokazala je da su razine diskriminacije na osnovama i u područjima obuhvaćenima tim direktivama i dalje visoke u državama članicama.

Znanje o diskriminaciji

Retrospektivna analiza pokazuje da se učestalost kojom tijela za jednakost provode neovisna istraživanja i ankete te objavljuju izvješća znatno razlikuje. Isto vrijedi i za prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka o ravnopravnosti. Budući da javnost i dalje nije dovoljno informirana i upućena u problem diskriminacije, treba donijeti jasnija pravila u tom području.

Suradnja

Opseg u kojem tijela za jednakost surađuju i razmjenjuju informacije međusobno te s relevantnim nacionalnim, europskim i međunarodnim tijelima ili tijelima razlikuje se među državama članicama, a takva bi suradnja bila korisna za razmjenu znanja i stvaranje sinergija.

Prospektivna analiza mogućih novih mjera EU-a

(a)uspostavu aktivne mreže tijela za jednakost koju financira Komisija (Equinet);

(b)neobvezujuću preporuku Komisije iz 2018.;

(c)razmjenu primjera najbolje prakse; i

(d)izravno financiranje u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti.

·pomoć u provedbi šest direktiva o jednakosti,

·učinkovita pomoć žrtvama diskriminacije u pristupu pravosuđu, i

·promicala jednako postupanje i sprečavala diskriminaciju.

·tijela za jednakost ne smiju biti ni pod kakvim vanjskim utjecajem kako bi mogla neovisno obavljati sve svoje zadaće,

·tijela za jednakost moraju raspolagati potrebnim resursima za obavljanje svih svojih zadaća, i

·ako je tijelo za jednakost dio tijela s više mandata, mora postojati unutarnja struktura (tzv. vatrozid) koja jamči dovoljnu neovisnost, usmjerenost i resurse za mandat za jednakost.

U analitičkom dokumentu predložene mjere ispitane su na temelju pet kriterija: djelotvornosti 49 , učinkovitosti 50 , usklađenosti 51 , dodane vrijednosti EU-a 52 i relevantnosti 53 . Procjena dodane vrijednosti EU-a, relevantnosti i usklađenosti provedena je za predloženu zakonodavnu inicijativu u cjelini, dok je procjena djelotvornosti i učinkovitosti provedena po tematskom području u odnosu na pojedinačne mjere. Za neke mjere potpuna procjena nije bila moguća zbog ograničene dostupnosti podataka ili metodoloških ograničenja. To se ponajprije odnosi na učinkovitost.

Naposljetku, Komisija je uzela u obzir nalaze studije o mogućim nedostacima u pravnoj zaštiti od diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, koja je provedena kako je predviđeno akcijskim planom za borbu protiv rasizma. U njoj su istraženi mogući nedostaci u mehanizmima zaštite utvrđenima u Direktivi o rasnoj jednakosti, uključujući ulogu tijela za jednakost.

U studiji je potvrđeno da se tijela za jednakost smatraju (vrlo) važnim mehanizmom zaštite u borbi protiv diskriminacije. Ispitanici u ciljanoj anketi provedenoj u okviru studije potvrdili su taj zaključak. Utvrđeno je da bi tijela za jednakost, s obzirom na svoje nadležnosti, a posebno ako im se povećaju ovlasti i dodijele dodatni resursi, mogla povećati djelotvornost drugih mehanizama zaštite. Osim uloge tijela za jednakost mehanizmi zaštite koji mogu pridonijeti sprečavanju i zaštiti od diskriminacije uključuju odredbe o zaštiti prava i viktimizaciji, sankcijama, pozitivnom djelovanju i dijalogu. U studiji su utvrđeni određeni potencijalni nedostaci tih postojećih mehanizama (npr. sankcije, zaštita prava) te mehanizmi/mjere koji bi mogli omogućiti proaktivnije/preventivnije pristupe u borbi protiv diskriminacije (npr. nacionalni akcijski planovi, obveze ravnopravnosti, prikupljanje podataka o ravnopravnosti). Preporučeno da se poveća uloga tijela za jednakost u:

(a)informiranju, jačanju svijesti, usmjeravanju i osposobljavanju;

(b)zaštiti prava, uključujući istražne i sudske ovlasti, alternativno rješavanje sporova i sankcije;

(c)korištenju podataka o ravnopravnosti;

(d)dijalogu i suradnji; i

(e)pozitivnom djelovanju/obvezi u pogledu ravnopravnosti 56 .

•Savjetovanja s dionicima

·o neovisnosti (uključujući transparentan odabir vodstva koji se temelji na kompetencijama i proračunsku neovisnost),

·o dostatnim resursima (ljudski resursi, financijski resursi i odgovarajući prostori),

·kojima bi se obuhvatila diskriminacija na svim temeljima i u svim područjima iz direktiva o ravnopravnosti,

·o jednostavnom podnošenju pritužbi i dostupnosti,

·kojima bi se svim tijelima za jednakost dodijelile ovlasti za sudjelovanje u sudskim postupcima i istražne ovlasti,

·o provedbi obvezujućih odluka tijela za jednakost i mogućnosti izricanja sankcija,

·o informiranju javnosti i skupina izloženih riziku od diskriminacije o tijelima za jednakost,

·o promicanju ravnopravnosti i sprečavanju diskriminacije,

·o prikupljanju podataka tijela za jednakost o njihovim aktivnostima i pristupu podacima o ravnopravnosti koje prikupe drugi javni i privatni subjekti radi izrade redovitih izvješća i

·o koordinaciji i suradnji s javnim tijelima, dionicima (npr. organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima) i međunarodnim tijelima/tijelima EU-a.

Dionici su podržali najambicioznije odabire u navedenim područjima. Velika većina dionika smatra da bi na temelju budućeg zakonodavstva države članice trebale biti odgovorne za uspostavu uvjeta kojima se tijelima za jednakost omogućuje da u potpunosti ispune svoju ulogu jer ta tijela ne mogu učinkovito ostvariti svoje ciljeve bez odgovarajućih resursa i ovlasti.

Isto tako, dionici su naglasili da bi pri donošenju strožih obvezujućih minimalnih standarda za tijela za jednakost trebalo uzeti u obzir raznolikost pravnih tradicija u državama članicama i poštovati njihovu institucionalnu autonomiju. U tom su smislu kao važne istaknuli sljedeće elemente:

·Ovlasti za donošenje obvezujućih odluka (kvazisudska funkcija) ne bi trebalo nametnuti svim tijelima za jednakost, već bi države članice trebale moći odlučiti hoće li tijelima za jednakost dodijeliti te ovlasti i odabrati najbolji način za osiguravanje njihove djelotvornosti.

·U ovoj fazi ne bi trebalo uspostaviti stručni centralizirani sustav za akreditaciju tijela za jednakost, već bi na temelju redovitog praćenja koje Komisija provodi prema popisu pokazatelja trebalo biti moguće procijeniti koliko su ciljevi inicijative ostvareni i ispunjavaju li države članice njezine zahtjeve.

·Kako bi usluge tijela za jednakost bile dostupne svim potencijalnim žrtvama, važan je određen stupanj fleksibilnosti kad je riječ o fizičkoj prisutnosti tijela za jednakost na cijelom državnom području država članica (npr. države članice trebale bi moći slobodno organizirati tu prisutnost kako žele, primjerice u obliku fiksne mreže ureda, redovitih lokalnih posjeta („putujući uredi”) ili suradnje s lokalnim organizacijama civilnog društva).

·Države članice trebale bi osigurati da tijela za jednakost imaju odgovarajuće ovlasti, uvjete i alate za ispunjavanje svojih zadaća, ali ne bi trebale propisati način na koji bi ih trebala ispuniti u svakom pojedinačnom predmetu (npr. imala bi ovlast djelovati na sudu, ali ne i obvezu da to učine).

Svi su ti aspekti uzeti u obzir i razmotreni u ovom Prijedlogu.    

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Inicijativom se ne stvaraju dodatni troškovi za Europsku komisiju i njezine agencije. Kako bi doprinijeli praćenju provedbe ove Direktive, FRA i EIGE prikupljali bi i analizirali relevantne podatke. Ta vrsta zadaća već je obuhvaćena postojećim mandatima FRA-e 57 i EIGE-a 58 te se može obavljati bez dodatnih resursa.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba Prijedloga

·neovisnost: članak 3.,

·pomoć žrtvama diskriminacije: članci od 6. do 9.,

·mišljenja i preporuke: članci 8., 13. i 14.,

·ankete i izvješća: Članci 14. i 15.:

·suradnja: Članak 12.

Kako bi mogla pomoći svim žrtvama diskriminacije, ključno je da tijela za jednakost budu pristupačna svim ljudima bez prepreka te da pružaju besplatne usluge podnositeljima pritužbi na cijelom državnom području država članica, uključujući ruralna i udaljena područja. Tom se odredbom ujedno zahtijeva da sve usluge budu pristupačne i razumno prilagođene potrebama osoba s invaliditetom.

Tom se odredbom utvrđuju i. obveze tijela za jednakost da prikupljaju podatke o vlastitim aktivnostima, ii. ovlasti za provođenje istraživanja, iii. ovlasti pristupa statističkim podacima koje su prikupili drugi javni ili privatni subjekti i obrade tih podataka te iv. mogućnost da drugi javni ili privatni subjekti prikupljaju podatke o ravnopravnosti. Tijela za jednakost stoga će pridonijeti prikupljanju podataka o ravnopravnosti koji će sadržavati vlastita izvješća, izvješće Komisije o praćenju iz članka 16. te znanje javnosti o jednakom postupanju i diskriminaciji u državama članicama.

Cilj je te odredbe osigurati da tijela za jednakost redovito planiraju i javno izvješćuju o svojem radu i stanju u području jednakog postupanja i nediskriminacije. Stavljanjem na raspolaganje podataka o vlastitim aktivnostima, broju zaprimljenih pritužbi po temeljima i područjima te općenito o diskriminaciji u državama članicama tijela za jednakost upoznat će javnost s diskriminacijom i vlastitim radom.

S druge strane, to će im znanje pomoći da donesu utemeljene odluke o budućoj organizaciji svojeg rada, prioritetima za nadolazeće godine i o tome kako najbolje raspodijeliti svoje resurse.

U skladu s tom odredbom Komisija će sastaviti popis zajedničkih pokazatelja za praćenje provedbe ove Direktive i sastavljanje izvješća o njezinoj primjeni. Tijekom pripreme popisa pokazatelja Komisija se može savjetovati s FRA-om i EIGE-om. Popis pokazatelja obuhvaćat će resurse, neovisno funkcioniranje, aktivnosti i djelotvornost tijela za jednakost te sve promjene u njihovu mandatu, ovlastima ili strukturi. Savjetovanje s državama članicama i dionicima provodilo bi se i na nacionalnoj razini i na europskoj razini, a u obzir će se uzeti i pokazatelji koje je razvila mreža Equinet.

Tim se člankom uvodi i obveza država članica da Komisiji svakih pet godina dostavljaju sve relevantne informacije o provedbi Direktive na temelju navedenih pokazatelja, čime se Komisiji omogućuje da preispita provedbu Direktive i sastavi izvješće o njezinoj provedbi.

Članak 19. – Brisanje postojećih odredaba o tijelima za jednakost

Tim se člankom izmjenjuju direktive 2000/43/EZ i 2004/113/EZ kako bi se izbrisale postojeće odredbe o tijelima za jednakost i navodi se da sva upućivanja na izbrisane odredbe treba smatrati upućivanjima na ovu Direktivu.

U članku 21. dodatno se utvrđuje datum stupanja na snagu ovog članka kako bi se osiguralo da neće biti propusta u funkcioniranju tijela za jednakost.

Članak 20. – Prenošenje

U tom se članku utvrđuje maksimalni rok u kojem države članice moraju prenijeti Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo i dostaviti odgovarajuće tekstove Komisiji. Taj je rok 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive.

2022/0401 (APP)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, jednakog postupanja u području zapošljavanja i rada prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, te o brisanju članka 13. Direktive 2000/43/EZ i članka 12. Direktive 2004/113/EZ

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 19. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 60 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 61 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 62 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka 63 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima pravo na ravnopravnost i pravo na nediskriminaciju priznaju se kao temeljne vrijednosti Unije 64 , a Unija je već donijela nekoliko direktiva o zabrani diskriminacije.

(2)U skladu s člankom 19. stavkom 1. UFEU-a, ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Ugovorâ, Vijeće može u okviru nadležnosti koje su Ugovorima dodijeljene Uniji, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajuće radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

(3)Svrha je ove Direktive utvrditi minimalne zahtjeve za funkcioniranje tijela za jednakost kako bi se poboljšala njihova djelotvornost i zajamčila njihova neovisnost radi bolje primjene načela jednakog postupanja kako proizlazi iz direktiva Vijeća 79/7/EEZ 65 , 2000/43/EZ 66 , 2000/78/EZ 67 i 2004/113/EZ 68 .

(4)Direktivom 79/7/EEZ zabranjuje se diskriminacija na temelju spola u pitanjima socijalne sigurnosti.

(5)Direktivom Vijeća 2000/43/EZ zabranjuje se diskriminacija na temelju rasnog ili etničkog podrijetla.

(6)Direktivom Vijeća 2000/78/EZ zabranjuje se diskriminacija na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije u vezi sa zapošljavanjem, obavljanjem zanimanja i strukovnim osposobljavanjem.

(7)Direktivom 2004/113/EZ zabranjuje se diskriminacija na temelju spola u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga.

(8)Direktivama 2000/43/EZ i 2004/113/EZ od država članica zahtijeva se da imenuju jedno ili više tijela za promicanje, uključujući analizu, praćenje i potporu, jednakog postupanja prema svim osobama bez diskriminacije na temeljima koji su obuhvaćeni odgovarajućim direktivama (dalje u tekstu: „tijela za jednakost”). Njima se od država članica zahtijeva da osiguraju da nadležnosti tih tijela uključuju pružanje neovisne pomoći žrtvama, provođenje neovisnih istraživanja o diskriminaciji, objavljivanje neovisnih izvješća i davanje preporuka o svim pitanjima koja se odnose na tu diskriminaciju.

(9)Direktivama 2006/54/EZ 69 i 2010/41/EU 70 Europskog parlamenta i Vijeća isto se tako predviđa imenovanje tijela za jednakost.

(10)Sve države članice osnovale su tijela za jednakost u skladu s direktivama 2000/43/EZ i 2004/113/EZ. Uspostavljen je raznolik sustav tijela za jednakost i zabilježeni su primjeri dobre prakse. Međutim, mnoga tijela za jednakost nailaze na poteškoće, posebno kad je riječ o resursima, neovisnosti i ovlastima potrebnima za obavljanje zadaća 71 .

(11)Direktivama 2000/43/EZ i 2004/113/EZ državama članicama ostavljene su široke diskrecijske ovlasti u pitanjima strukture i funkcioniranja tijela za jednakost. Zbog toga su se pojavile znatne razlike u ovlastima, nadležnostima, strukturi, resursima i operativnom funkcioniranju tijela za jednakost u državama članicama. To pak znači da se zaštita od diskriminacije razlikuje od jedne države članice do druge.

(12)Iako se direktivama 79/7/EEZ i 2000/78/EZ od država članica ne zahtijeva da ovlasti za bavljenje pitanjima obuhvaćenima tim direktivama dodijele tijelima za jednakost, takva su tijela u većini državi članica nadležna za ta pitanja kad to zahtijeva nacionalno pravo. Međutim, to nije slučaj u svim državama članicama, zbog čega razina zaštite od diskriminacije u pitanjima obuhvaćenima tim direktivama nije jednaka u cijeloj Uniji.

(13)Kako bi se tijela za jednakost mogla učinkovito pridonijeti provedbi direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ promicanjem jednakog postupanja, sprečavanjem diskriminacije i pružanjem pomoći u pristupu pravosuđu u cijeloj Uniji svim osobama i skupinama koje su diskriminirane, potrebno je donijeti obvezujuće minimalne standarde za funkcioniranje tih tijela te proširiti njihov mandat na pitanja obuhvaćena direktivama 79/7/EEZ i 2000/78/EZ. Novi bi se standardi trebali temeljiti na iskustvima stečenima primjenom Preporuke Komisije 2018/951 72 te bi trebalo nadograditi neke njezine odredbe i prema potrebi utvrditi nova pravila. Trebali bi se temeljiti i na drugim relevantnim instrumentima, kao što su Opća preporuka politike br. 2 73 o tijelima za jednakost, koju je donijela Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), i Pariška načela 74 , koja su donijeli Ujedinjeni narodi i koja se primjenjuju na nacionalne institucije za ljudska prava.

(14)Isti obvezujući minimalni standardi za funkcioniranje tijela za jednakost u pogledu pitanja obuhvaćenih direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU predviđeni su u Direktivi (EU) .../... [o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja i jednakih mogućnosti za žene i muškarce u pitanjima zapošljavanja i rada te o brisanju članka 20. Direktive 2006/54/EZ i članka 11. Direktive 2010/41/EU] 75 .

(15)Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na djelovanje tijela za jednakost u vezi s pitanjima obuhvaćenima direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ. Standardi bi se trebali odnositi samo na funkcioniranje tijela za jednakost te se njima ne bi trebalo proširiti materijalno ili osobno područje primjene tih direktiva.

(16)Pri promicanju jednakog postupanja, sprečavanju diskriminacije i pružanju pomoći žrtvama diskriminacije tijela za jednakost posebnu bi pozornost trebala obratiti na diskriminaciju na nekoliko temelja zaštićenih direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ.

(17)Tijela za jednakost svoju ulogu mogu obavljati učinkovito samo ako mogu djelovati potpuno neovisno bez vanjskog utjecaja. U tu bi svrhu države članice trebale uzeti u obzir niz kriterija koji doprinose neovisnosti tijela za jednakost. jednakost ne bi se trebala osnivati kao dio ministarstva ili tijela koje prima upute izravno od vlade. Svaki član osoblja ili osoba na rukovodećem položaju, na primjer kao član odbora koji upravlja tijelom za jednakost, voditelj tijela za jednakost, zamjenik ili privremeni zamjenik, trebao bi biti neovisan, kvalificiran za svoju funkciju i odabran transparentnim postupkom. Tijela za jednakost trebala bi moći upravljati vlastitim proračunom i resursima, među ostalim tako da odabiru vlastito osoblje i upravljaju njime, te bi trebala moći odrediti vlastite prioritete.

(18)Kako bi tijela za jednakost mogla izvršavati sve svoje nadležnosti i ispunjavati sve svoje zadaće, države članice trebale bi osigurati da unutarnja struktura tijela za jednakost omogućuje neovisno izvršavanje njihovih različitih nadležnosti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti situacijama u kojima tijela moraju biti nepristrana i pružiti potporu žrtvama. To je posebno važno ako tijelo za jednakost ima obvezujuće ovlasti za donošenje odluka koje zahtijevaju nepristranost ili je dio tijela s više mandata, pri čemu je za drugi mandat potrebna nepristranost. Unutarnja struktura na temelju koje su relevantne nadležnosti i zadaće strogo razdvojene trebala bi jamčiti da ih tijelo za jednakost može učinkovito izvršavati.

(19)Nedostatak odgovarajućih resursa ključno je pitanje koje ograničava sposobnost tijela za jednakost da na odgovarajući način ispune svoje zadaće. Stoga bi države članice trebale osigurati da tijela za jednakost dobiju dostatna financijska sredstva, da mogu zaposliti kvalificirano osoblje te da imaju odgovarajuće prostore i infrastrukturu za učinkovito obavljanje svih svojih zadaća u razumnom roku i u rokovima utvrđenima nacionalnim pravom. Njihova proračunska sredstva trebala bi biti stabilna, osim u slučaju povećanja nadležnosti, planirana na višegodišnjoj osnovi i dostatna da pokriju troškove koje bi moglo biti teško predvidjeti, kao što su troškovi sudskih postupaka. Kako bi tijela za jednakost imala dostatna sredstva, njihov proračun, na primjer, ne bi trebalo smanjivati više nego što se to u prosjeku čini za druge javne subjekte, a godišnje povećanje njihovih proračuna trebao bi u najmanju ruku biti povezano s prosječnim povećanjem financiranja drugih subjekata. Sredstva bi se trebala razmjerno povećati ako se prošire zadaće i mandat tijela za jednakost.

(20)Automatizirani sustavi, uključujući umjetnu inteligenciju, koristan su alat za utvrđivanje obrazaca diskriminacije, ali podrazumijevaju i rizik od algoritamske diskriminacije. Stoga bi tijela za jednakost trebala imati na raspolaganju kvalificirano osoblje ili službe koje, s jedne strane, mogu upotrebljavati automatizirane sustave u radu, a, s druge strane, ocijeniti njihovu usklađenost s pravilima o nediskriminaciji. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti opremanju tijela za jednakost odgovarajućim digitalnim resursima, bilo izravno ili podugovaranjem.

(21)Tijela za jednakost, zajedno s drugim akterima, imaju ključnu ulogu u sprečavanju diskriminacije i promicanju ravnopravnosti. Kako bi se riješili strukturni aspekti diskriminacije i pridonijelo društvenim promjenama, trebala bi promicati obveze u pogledu ravnopravnosti, dobre prakse, pozitivno djelovanje i osviještenost o ravnopravnosti među javnim i privatnim subjektima te im pružiti odgovarajuće osposobljavanje, informacije, savjete, smjernice i potporu. Trebala bi komunicirati s javnim i privatnim subjektima i skupinama izloženima riziku od diskriminacije te sudjelovati u javnoj raspravi kako bi se suzbili stereotipi i informirala javnost o raznolikosti i njezinim prednostima, što je ključni stup strategija Unije za ravnopravnost.

(22)Osim sprečavanja, pomoć žrtvama diskriminacije središnja je zadaća tijela za jednakost. Ta bi pomoć uvijek trebala uključivati davanje ključnih informacija podnositeljima pritužbi i preliminarnu procjenu njihove pritužbe na temelju početnih informacija prikupljenih od stranaka na dobrovoljnoj osnovi. Države članice trebale bi biti zadužene za definiranje načina na koje bi tijelo za jednakost trebalo izdati tu procjenu, kao što su rokovi za provedbu postupka ili postupovna jamstva protiv ponavljajućih ili uvredljivih pritužbi.

(23)Kako bi ih mogle podnijeti sve žrtve, pritužbe bi trebalo biti moguće podnijeti na različite načine. Države članice trebale bi voditi računa i o Preporuci Komisije 2018/951, prema kojoj bi pritužbu trebalo biti moguće podnijeti na jeziku koji bira podnositelj pritužbe i koji je uobičajen u državi članici u kojoj se nalazi tijelo za jednakost. Kako bi se otklonio jedan od uzroka neprijavljivanja, odnosno strah od osvete, i ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije 76 , svjedocima i zviždačima te, koliko je to moguće, podnositeljima pritužbi, trebalo bi osigurati povjerljivost.

(24)Kako bi se omogućilo brzo, cjenovno pristupačno i izvansudsko rješavanje sporova, države članice strankama bi trebale omogućiti da svoje sporove pokušaju mirno riješiti uz pomoć tijela za jednakost ili drugog postojećeg posebnog subjekta. Modalitete postupka mirnog rješavanja sporova trebale bi definirati u skladu s nacionalnim pravom.

(25)Ako posumnjaju na moguće kršenje načela jednakog postupanja utvrđenog direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ ili 2004/113/EZ, tijela za jednakost nakon pritužbe ili na vlastitu inicijativu trebala bi moći poduzeti daljnje mjere.

(26)Dokazi su ključni za utvrđivanje je li došlo do diskriminacije, a često su u rukama navodnog počinitelja. Stoga bi tijela za jednakost trebala imati pristup potrebnim informacijama za utvrđivanje diskriminacije i surađivati s relevantnim javnim službama, kao što su inspektorati rada ili prosvjetna inspekcija. Države članice trebale bi uspostaviti odgovarajući okvir za izvršavanje te nadležnosti u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima.

(27)Na temelju prikupljenih dokaza, bilo dobrovoljno ili tijekom istrage, tijela za jednakost trebala bi dostaviti svoju procjenu podnositelju pritužbe i navodnom počinitelju. Države članice trebale bi utvrditi pravnu vrijednost te procjene, koja može biti neobvezujuće mišljenje ili obvezujuća izvršiva odluka. U oba dokumenta treba navesti razloge za procjenu te, prema potrebi, mjere za ispravljanje svih utvrđenih povreda i sprečavanje njihova ponavljanja. Kako bi se osigurala djelotvornost tijela za jednakost, države članice trebale bi donijeti odgovarajuće mjere za praćenje mišljenja i izvršenje odluka.

(28)Kako bi promicala svoj rad i pravo o ravnopravnosti, tijela za jednakost trebala bi moći objaviti sažetak svojih mišljenja i odluka bez otkrivanja osobnih podataka.

(29)Tijela za jednakost trebala bi imati pravo sudjelovati u sudskim postupcima u građanskim ili administrativnim stvarima kako bi pridonijela osiguravanju poštovanja načela jednakog postupanja utvrđenog u direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ. Iako bi ti sudski postupci trebali podlijegati nacionalnom postupovnom pravu, uključujući nacionalna pravila o dopuštenosti tužbi, takva pravila, a posebno uvjeti legitimnog interesa, ne mogu se primjenjivati na način kojim se dovodi u pitanje djelotvornost prava tijela za jednakost na djelovanje. Ovlasti istrage i donošenja odluka te pravo na sudjelovanje u sudskim postupcima koje se na temelju ove Direktive daju tijelima za jednakost olakšat će praktičnu provedbu postojećih odredaba direktiva 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ o teretu dokazivanja i obrane prava. Pod uvjetima predviđenima ovom Direktivom, tijela za jednakost moći će utvrditi činjenice „na temelju kojih se može pretpostaviti da je došlo do izravne ili neizravne diskriminacije”, čime se ispunjavaju uvjeti iz članka 8. Direktive 2000/43/EZ, članka 10. Direktive 2000/78/EZ i članka 9. Direktive 2004/113/EZ. Žrtvama će se stoga kroz njihovu potporu olakšati pristup pravosuđu.

(30)Aktivna procesna legitimacija tijelima za jednakost omogućuje da djeluju u ime žrtava ili kao potpora žrtvama, čime se žrtvama omogućuje pristup pravosuđu ako ih postupovne i financijske prepreke ili strah od viktimizacije često odvraćaju od njih. Aktivna procesna legitimacija tijelima za jednakost omogućuje i da strateški odaberu predmete koje žele pokrenuti pred nacionalnim sudovima te da pridonesu pravilnom tumačenju i primjeni zakonodavstva o jednakom postupanju.

(31)Neke je slučajeve diskriminacije teško voditi jer ne postoji podnositelj pritužbe koji sam pokreće postupak. U presudi u predmetu C-54/07 (Feryn) 77 , koji je u svoje ime pokrenulo tijelo za jednakost, Sud Europske unije potvrdio je da se diskriminacija može utvrditi čak i ako nije identificirana žrtva. Stoga je važno da tijela za jednakost mogu djelovati u svoje ime kako bi obranila javni interes.

(32)Tijela za jednakost ujedno bi trebala moći podnositi usmene ili pisane izjave sudovima, npr. u funkciji amicus curiae, što je jednostavniji način da svojim stručnim mišljenjem podupru predmete.

(33)Pravima tijela za jednakost na zastupanje stranaka na sudu moraju se poštovati načela poštenog suđenja i jednakosti oružja. Stoga, osim ako tijelo za jednakost djeluje kao stranka u postupku izvršenja ili sudskog preispitivanja vlastite odluke ili djeluje u svojstvu amicus curiae, tijelu za jednakost ne bi trebalo dopustiti da u sudskim postupcima podnese dokaze dobivene prethodnim istragama istog predmeta koje je navodni počinitelj ili bilo koja treća strana bila zakonski obvezna dostaviti.

(34)Radi poštovanja individualnih prava države članice trebale bi ovlasti tijela za jednakost odrediti odgovarajućim postupovnim jamstvima kako bi se na odgovarajući način zaštitila ključna načela kao što su pravo na obranu, pravo na sudsko preispitivanje i pravo na povjerljivost.

(35)Odredbe o pravu tijela za jednakost na sudjelovanje u sudskim postupcima ne mijenjaju prava žrtava i udruga, organizacija ili drugih pravnih osoba koje ostvaruju prava žrtava koje, u skladu s kriterijima utvrđenima njihovim nacionalnim pravom, imaju legitiman interes osigurati poštovanje direktiva 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ, kako je utvrđeno u tim direktivama.

(36)Djelotvornost tijela za jednakost ovisi i o tome da se skupinama izloženima riziku od diskriminacije omogući potpun pristup svojim uslugama. U istraživanju koje je provela Agencija Europske unije za temeljna prava 78 71 % pripadnika etničkih ili imigrantskih manjinskih skupina izjavilo je da ne zna ni za jednu organizaciju koja žrtvama diskriminacije pruža potporu ili savjete. U podupiranju tog pristupa ključno je da države članice osiguraju da su ljudi upoznati sa svojim pravima i informirani o postojanju tijela za jednakost i uslugama koje ona pružaju. To je posebno važno za skupine u nepovoljnom položaju i skupine kojima može biti otežan pristup tim informacijama, primjerice zbog ekonomskog statusa, invaliditeta, pismenosti ili nemogućnosti pristupa internetskim alatima.

(37)Svima bi trebalo zajamčiti jednak pristup uslugama i publikacijama tijela za jednakost. U tu svrhu trebalo bi utvrditi i ukloniti potencijalne prepreke pristupu uslugama tijela za jednakost. Usluge bi trebale biti besplatne za podnositelje pritužbe. Države članice trebale bi osigurati i da su službe tijela za jednakost dostupne svim potencijalnim žrtvama na cijelom njihovu državnom području, primjerice osnivanjem lokalnih ureda, uključujući mobilne urede, organiziranjem lokalnih kampanja ili suradnjom s lokalnim izaslanicima ili organizacijama civilnog društva.

(38)Unija i sve države članice stranke su Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom 79 (UNCRPD), koja uključuje obvezu zabrane diskriminacije na temelju invaliditeta i jamčenja osobama s invaliditetom jednaku i učinkovitu pravnu zaštitu od diskriminacije na bilo kojem temelju. Ovu bi Direktivu trebalo tumačiti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Kako bi se osobama s invaliditetom zajamčila jednaka i učinkovita pravna zaštita i pristup svim uslugama i aktivnostima tijela za jednakost, potrebno je osigurati pristupačnost u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/882 i razumnu prilagodbu. Tijela za jednakost trebala bi osigurati fizičku i digitalnu dostupnost 80 sprečavanjem i uklanjanjem prepreka na koje osobe s invaliditetom mogu naići pri pristupu njihovim uslugama i informacijama te osigurati razumnu prilagodbu, uzimajući potrebne i primjerene izmjene i prilagodbe, prema potrebi u konkretnom slučaju.

(39)Omogućivanje tijelima za jednakost da redovito koordiniraju i dugoročno surađuju na različitim razinama presudno je za uzajamno učenje, usklađenost i dosljednost te može proširiti doseg i učinak njihova rada. Tijela za jednakost trebala bi posebno surađivati s drugim tijelima za jednakost u istoj državi članici i u drugim državama članicama, među ostalim u okviru Europske mreže tijela za ravnopravnost (Equinet), te s javnim i privatnim subjektima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, kao što su organizacije civilnog društva, tijela za zaštitu podataka, sindikati, inspektorati rada i prosvjetne inspekcije, tijela za izvršavanje zakonodavstva, agencije odgovorne na nacionalnoj razini za obranu ljudskih prava, tijela koja upravljaju sredstvima Unije, nacionalne kontaktne točke za Rome, tijela za zaštitu potrošača i nacionalni neovisni mehanizmi za promicanje, zaštitu i praćenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Takva suradnja ne bi trebala uključivati razmjenu osobnih podataka (tj. podataka o ravnopravnosti u obliku u kojem se pojedinci mogu identificirati).

(40)Tijela za jednakost ne mogu u potpunosti ispuniti svoju ulogu stručnjaka za jednako postupanje ako se s njima ne savjetuje dovoljno rano tijekom postupka donošenja politika o pitanjima koja se odnose na prava i obveze koji proizlaze iz direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ. Stoga bi države članice trebale uspostaviti transparentne postupke kako bi osigurale pravodobno savjetovanje. Ujedno bi tijelima za jednakost trebale omogućiti da daju i objavljuju preporuke.

(41)Podaci o ravnopravnosti ključni su za informiranost, senzibilizaciju građana, kvantificiranje diskriminacije, utvrđivanje trendova tijekom vremena, dokazivanje postojanja diskriminacije, evaluaciju provedbe zakonodavstva o ravnopravnosti, dokazivanje potrebe za pozitivnim djelovanjem i doprinos donošenju politika utemeljenih na dokazima 81 . Tijela za jednakost imaju ulogu da doprinose razvoju relevantnih podataka o ravnopravnosti u te svrhe, primjerice organiziranjem redovitih okruglih stolova na kojima se okupljaju svi relevantni subjekti. Ujedno bi trebala prikupljati i analizirati podatke o vlastitim aktivnostima ili provoditi istraživanja te bi trebala moći pristupiti statističkim podacima koje su prikupili drugi javni ili privatni subjekti, kao što su nacionalni statistički uredi, nacionalni sudovi, inspektorati rada i prosvjetna inspekcija, sindikati ili organizacije civilnog društva, i njihovo korištenje, u vezi s pitanjima koja su im povjerena u skladu s direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ. Ti statistički podaci ne bi trebali sadržavati osobne podatke.

(42)Osim objavljivanja godišnjeg izvješća o svojim aktivnostima, tijela za jednakost trebala bi redovito objavljivati izvješće s cjelokupnom procjenom situacije u vezi s diskriminacijom koja je u okviru njihova mandata u državama članicama. To bi izvješće trebalo sadržavati informacije za javne i privatne subjekte i služiti kao vodič za utvrđivanje prioriteta tijela za jednakost u budućnosti. Izvješća ne bi trebala sadržavati osobne podatke.

(43)Kako bi utvrdila svoju viziju budućnosti i utvrdila opće i posebne ciljeve svoje organizacije, tijela za jednakost trebala bi donijeti višegodišnji program. To bi im trebalo omogućiti da usklade svoja različita područja rada tijekom vremena i riješe sustavna pitanja diskriminacije iz svojeg mandata u okviru dugoročnog akcijskog plana.

(44)Kako bi se procijenila djelotvornost ove Direktive, potrebno je uspostaviti mehanizam za praćenje njezine primjene i, uz praćenje usklađenosti, procijeniti njezine praktične učinke. Komisija bi trebala biti zadužena za to praćenje i redovito sastavljati izvješće o primjeni. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu obveza izvješćivanja država članica u skladu s člankom 16. stavkom 2. u vezi s praktičnim učincima ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje popisa relevantnih pokazatelja na temelju kojih bi se podaci trebali prikupljati. To praćenje ne bi trebalo uključivati obradu osobnih podataka.

(45)Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni zahtjevi, čime se državama članicama daje mogućnost uvođenja ili zadržavanja povoljnijih odredaba. Provedba ove Direktive ne bi smjela poslužiti kao opravdanje za nazadovanje u odnosu na situaciju koja trenutačno prevladava u svakoj državi članici.

(46)Ova se Direktiva temelji na pravilima utvrđenima u direktivama 2000/43/EZ i 2004/113/EZ te se njome uspostavljaju stroži standardi za funkcioniranje tijela za jednakost. Stoga bi trebalo izbrisati prethodne odredbe o tijelima za jednakost iz članka 13. Direktive 2000/43/EZ i članka 12. Direktive 2004/113/EZ.

(47)Cilj je ove Direktive osigurati funkcioniranje tijela za jednakost u skladu s minimalnim standardima radi poboljšanja njihove djelotvornosti i jamčenja njihove neovisnosti kako bi se ojačala primjena načela jednakog postupanja. S obzirom na to da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice i da bi ih stoga trebalo ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva, koja je ograničena na postavljanje minimalnih standarda, ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(48)Svaka obrada osobnih podataka koju provode tijela za jednakost u skladu s ovom Direktivom trebala bi se provoditi u potpunosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Države članice trebale bi osigurati da su zadaće tijela za jednakost jasno utvrđene zakonom u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/679 u vezi s člankom 6. stavcima 2. i 3. te uredbe. Tijela za jednakost trebala bi obrađivati osobne podatke samo u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje njihovih zadaća na temelju ove Direktive, čiji je cilj provedba temeljnih prava i obveza koje proizlaze iz direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ. Pojedince čiji se osobni podaci obrađuju trebalo bi obavijestiti o njihovim pravima kao ispitanika, među ostalim o pravnim lijekovima koji su im dostupni na nacionalnoj razini.

(49)Ako je za ispunjavanje zadaća tijela za jednakost potrebna obrada posebnih kategorija osobnih podataka, odnosno podataka o rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu ili seksualnoj orijentaciji, države članice trebale bi osigurati i da se nacionalnim pravom poštuje bit prava na zaštitu podataka te da se predvide odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (g) Uredbe (EU) 2016/679. Takve bi zaštitne mjere trebale uključivati, na primjer, unutarnje politike i mjere za smanjenje količine podataka, među ostalim anonimizacijom osobnih podataka kad je to moguće, za pseudonimizaciju i šifriranje osobnih podataka, za sprečavanje neovlaštenog pristupa i prijenosa osobnih podataka te osiguravanje da se osobni podaci ne obrađuju dulje nego što je potrebno za svrhe u koje se obrađuju.

(50)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje [datum].

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha, predmet i područje primjene

1.Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni zahtjevi za funkcioniranje tijela za jednakost kako bi se poboljšala njihova djelotvornost i zajamčila njihova neovisnost radi bolje primjene načela jednakog postupanja kako proizlazi iz direktiva Vijeća 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ.

2.Obveze država članica i zadaće tijela za jednakost na temelju ove Direktive obuhvaćaju prava i obveze koji proizlaze iz direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ.

Članak 2.

Imenovanje tijela za jednakost

Države članice imenuju jedno ili više tijela (dalje u tekstu „tijela za jednakost”) za izvršavanje nadležnosti koje su utvrđene u ovoj Direktivi.

Tijela za jednakost mogu biti u sastavu agencija koje su na nacionalnoj razini zadužene za obranu ljudskih prava ili zaštitu prava pojedinaca.

Članak 3.

Neovisnost

1.Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da su tijela za jednakost u obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih nadležnosti neovisna i slobodna od vanjskog utjecaja, posebno kad je riječ o njihovoj pravnoj strukturi, odgovornosti, proračunu, osoblju i organizacijskim pitanjima.

2.Države članice utvrđuju transparentna pravila i zaštitne mjere u vezi s odabirom, imenovanjem, opozivom i mogućim sukobom interesa osoblja tijela za jednakost, posebno osoba na rukovodećem položaju, kako bi se zajamčila njihova stručnost i neovisnost.

3.Države članice uspostavljaju odgovarajuće zaštitne mjere, posebno u unutarnjoj strukturi tijela za jednakost, kako bi se zajamčilo neovisno izvršavanje nadležnosti tih tijela, prije svega kad je za izvršavanje nekih nadležnosti potrebna nepristranost, a druge su usmjerene na potporu žrtvama.

4.Države članice uspostavljaju odgovarajuće zaštitne mjera u unutarnjoj strukturi tijela s više mandata kako bi se zajamčilo samostalno izvršavanje mandata za jednakost.

Članak 4.

Resursi

1.Države članice osiguravaju da svako tijelo za jednakost ima ljudske, tehničke i financijske resurse koji su mu potrebni potrebne za obavljanje svih zadaća i učinkovito izvršavanje svih nadležnosti na svim temeljima i u svim područjima obuhvaćenima direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ, među ostalim kad se povećaju nadležnosti, broj pritužbi, troškovi sudskih postupaka i upotreba automatiziranih sustava.

2.Ako su tijela za jednakost dio tijela nadležnog za nekoliko mandata, stavak 1. izričito se primjenjuje na mandat za jednakost i njegovo pomoćno osoblje i sustave.

Članak 5.

Sprečavanje, promicanje i informiranje javnosti

Države članice:

(a)donose strategiju za informiranje javnosti na cijelom svojem državnom području, pri čemu se posebna pozornost posvećuje pojedincima i skupinama izloženima riziku od diskriminacije, o pravima iz direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ te o postojanju tijela za jednakost i njihovim uslugama;

(b)osiguravaju da tijela za jednakost sudjeluju u sprečavanju diskriminacije i promicanju jednakog postupanja te donose strategiju u kojoj se utvrđuje kako će sudjelovati u javnom dijalogu, komunicirati s pojedincima i skupinama izloženima riziku od diskriminacije, pružaju osposobljavanje i smjernice te promiču obveze u pogledu ravnopravnosti, osviještenost o ravnopravnosti i pozitivno djelovanja među javnim i privatnim subjektima.

Države članice i tijela za jednakost pritom uzimaju u obzir najprikladnije komunikacijske alate i formate za svaku ciljnu skupinu. Posebno se usredotočuju na skupine u nepovoljnom položaju kojima može biti otežan pristup informacijama, primjerice njihova ekonomskog statusa, dobi, invaliditeta, pismenosti, državljanstva, boravišnog statusa ili nemogućnosti pristupa internetskim alatima.

Članak 6.

Pomoć žrtvama

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost mogu pružiti pomoć žrtvama kako je utvrđeno u stavcima od 2. do 4.

2.Tijela za jednakost pritužbe o diskriminaciji mogu primati usmeno, u pisanom obliku i putem interneta.

3.Tijela za jednakost pomažu žrtvama, u početku tako što ih informiraju o pravnom okviru, uključujući savjete koji su usmjereni na njihovu konkretnu situaciju, o uslugama koje nude i povezanim postupovnim aspektima te o dostupnim pravnim lijekovima, među ostalim i o mogućnosti pokretanja sudskog postupka.

Osim toga, tijela za jednakost informiraju žrtve o primjenjivim pravilima o povjerljivosti, zaštiti osobnih podataka i mogućnostima dobivanja psihološke ili druge relevantne potpore od drugih tijela ili organizacija.

4.Tijela za jednakost izdaju preliminarnu ocjenu pritužbe na temelju informacija koje su dobrovoljno dostavile uključene strane. Države članice utvrđuju precizne modalitete na temelju kojih će tijelo za jednakost izdati takvu preliminarnu procjenu.

Tijela za jednakost obavješćuju podnositelje pritužbe o svojoj preliminarnoj ocjeni i o tome hoće li zaključiti njihovu pritužbu ili postoje razlozi za daljnje postupanje, među ostalim putem postupaka utvrđenih u člancima 7., 8. i 9.

Članak 7.

Mirno rješavanje spora

Tijela za jednakost strankama mogu ponuditi mogućnost mirnog rješavanja spora. Taj postupak podliježe suglasnosti stranaka i može ga voditi samo tijelo za jednakost ili drugi postojeći posebni subjekt, a u tom slučaju tijelo za jednakost može iznijeti primjedbe tom subjektu. Sudjelovanje u takvom postupku ne sprečava stranke da ostvare svoje pravo na pristup sudu.

Članak 8.

Mišljenja i odluke

1.Ako tijela za jednakost nakon pritužbe ili na vlastitu inicijativu smatraju da je možda prekršeno načelo jednakog postupanja utvrđeno u direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ ili 2004/113/EZ, države članice osiguravaju da su ta tijela ovlaštena za daljnje istraživanje slučaja.

2.Države članice uspostavljaju okvir koji tijelima za jednakost omogućuje da utvrde činjenično stanje.

Tim se okvirom tijelima za jednakost prije svega daju učinkovita prava na pristup informacijama koje su potrebne kako bi se utvrdilo je li došlo do diskriminacije. Njime se ujedno predviđaju odgovarajući mehanizmi za suradnju tijela za jednakost s relevantnim javnim tijelima u tu svrhu.

3.Države članice mogu predvidjeti i da su navodni počinitelj i bilo koja treća strana zakonski obvezni dostaviti sve informacije i dokumente koje zatraže tijela za jednakost.

4.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost u pisanom obliku evidentiraju ocjenu predmeta, uključujući utvrđivanje činjenica i obrazloženi zaključak o postojanju diskriminacije. Države članice utvrđuju hoće li ta ocjena biti u obliku neobvezujućeg mišljenja ili obvezujuće izvršne odluke.

Mišljenja i odluke prema potrebi uključuju posebne mjere za ispravljanje utvrđene povrede i sprečavanje njezina ponavljanja. Države članice uspostavljaju odgovarajuće mehanizme za praćenje mišljenja, kao što su obveze pružanja povratnih informacija, i za izvršenje odluka.

Tijela za jednakost objavljuju sažetke svojih mišljenja i odluka bez otkrivanja osobnih podataka.

Članak 9.

Sudski postupak

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost imaju pravo sudjelovati u sudskim postupcima u administrativnim i građanskim stvarima koje se odnose na provedbu načela jednakog postupanja utvrđenog u direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ u skladu sa stavcima od 2. do 5., ne dovodeći u pitanje nacionalna pravila o dopuštenosti tužbi.

2.Pravo na sudjelovanje u sudskim postupcima uključuje:

(a)pravo tijela za jednakost da sudjeluje kao stranka u postupku izvršenja ili sudskog preispitivanja odluke donesene u skladu s člankom 8. stavkom 4.;

(b)pravo tijela za jednakost na podnošenje očitovanja sudu u svojstvu amicus curiae;

(c)pravo tijela za jednakost na pokretanje postupka ili sudjelovanje u postupku u ime jedne ili više žrtava ili za potporu njima; u tom je slučaju potreban pristanak žrtava.

3.Države članice osiguravaju da tijelo za jednakost može pokrenuti sudske postupke u svoje ime, posebno kako bi se riješila strukturna i sustavna diskriminacija u slučajevima koje je tijelo za jednakost odabralo zbog njihove brojnosti, ozbiljnosti ili potrebe za pravnim objašnjenjem.

4.Države članice osiguravaju da, osim u slučajevima iz stavka 2. točaka (a) i (b), tijelo za jednakost u sudskim postupcima ne podnosi dokaze koje je pribavilo izvršavanjem ovlasti u skladu s člankom 8. stavkom 3.

5.Države članice osiguravaju da se istrage u skladu s člankom 8. stavcima od 2. do 4. ne pokreću niti nastavljaju dok su u tijeku sudski postupci o istom predmetu.

Članak 10.

Postupovne zaštitne mjere

Države članice osiguravaju da su u postupcima iz članaka od 6. do 9. propisno zaštićena prava uključenih fizičkih i pravnih osoba na obranu. Države članice osiguravaju da tijela za jednakost jamče povjerljivost svjedoka i zviždača te, koliko je to moguće, podnositelja pritužbi.

Odluke iz članka 8. stavka 4. podliježu sudskom preispitivanju u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 11.

Pristup, pristupačnost i razumna prilagodba

1.Države članice jamče pristup uslugama i publikacijama tijela za jednakost na ravnopravnoj osnovi za sve te osiguravaju da ne postoje prepreke za podnošenje pritužbi.

2.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost besplatno pružaju sve svoje usluge podnositeljima pritužbi na cijelom njihovu državnom području, uključujući ruralna i udaljena područja.

3.Države članice osiguravaju dostupnost i razumnu prilagodbu potrebama osoba s invaliditetom kako bi im se zajamčio jednak pristup svim uslugama i aktivnostima tijela za jednakost, uključujući pomoć žrtvama, rješavanje pritužbi, mehanizme sporazumnog rješavanja sporova, informiranje i publikacije te aktivnosti sprečavanja, promicanja i jačanja svijesti.

Članak 12.

Suradnja

Države članice osiguravaju da tijela za jednakost u okviru svojih nadležnosti imaju uspostavljene odgovarajuće mehanizme za suradnju s drugim tijelima za jednakost u istoj državi članici te s relevantnim javnim i privatnim subjektima, uključujući organizacije civilnog društva, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te u drugim državama članicama te na razini Unije i na međunarodnoj razini.

Članak 13.

Savjetovanje

Države članice uspostavljaju transparentne postupke kako bi osigurale da se vlade i druge javne institucije pravodobno savjetuju s tijelima za jednakost o zakonodavstvu, politici, postupku, programima i praksama povezanima s pravima i obvezama koji proizlaze iz direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ.

Osiguravaju da tijela za jednakost imaju pravo davati preporuke o tim pitanjima, objavljivati ih i tražiti povratne informacije od predmetnih tijela.

Članak 14.

Prikupljanje podataka o ravnopravnosti i pristup tim podacima

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost prikupljaju podatke o svojim aktivnostima radi izrade izvješća iz članka 15. točaka (b) i (c).

Prikupljeni podaci raščlanjuju se prema temeljima i područjima obuhvaćenima direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ te pokazateljima iz članka 16. Prikupljeni osobni podaci anonimiziraju se, a ako to nije moguće, pseudonimiziraju.

2.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost mogu pristupiti statističkim podacima koji se odnose na prava i obveze koji proizlaze iz direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ koje su prikupili javni i privatni subjekti, uključujući javna tijela, sindikate, trgovačka društva i organizacije civilnog društva, ako smatraju da je takva statistika potrebna za sveobuhvatnu procjenu situacije u vezi s diskriminacijom u državi članici te za sastavljanje izvješća iz članka 15. točke (c).

3.Države članice tijelima za jednakost dopuštaju da javnim i privatnim subjektima, uključujući javna tijela, sindikate, poduzeća i organizacije civilnog društva, daju preporuke o tome koje će se podatke prikupljati u vezi s pravima i obvezama koji proizlaze iz direktiva 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ. Države članice tijelima za jednakost omogućuju i da imaju koordinacijsku ulogu u prikupljanju podataka o ravnopravnosti.

4.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost mogu provoditi neovisna istraživanja o diskriminaciji.

Članak 15.

Izvješća i strateško planiranje

Države članice osiguravaju da tijela za jednakost:

(a)donesu višegodišnji program u kojem se navode njihovi prioriteti i buduće aktivnosti, uključujući strategiju iz članka 5. točke (b);

(b)izrađuju i stavljaju na raspolaganje javnosti godišnje izvješće o radu, uključujući godišnji proračun, osoblje i financijski izvještaj;

(c)najmanje svake četiri godine objavljuju izvješće s preporukama o jednakom postupanju i diskriminaciji, uključujući moguća strukturna pitanja, u svojoj državi članici.

Članak 16.

Praćenje

1.Komisija provedbenim aktom utvrđuje popis zajedničkih pokazatelja za mjerenje praktičnih učinaka ove Direktive. Pri pripremi pokazatelja Komisija može zatražiti savjet Agencije Europske unije za temeljna prava i Europskog instituta za ravnopravnost spolova. Ti pokazatelji obuhvaćaju resurse, neovisno funkcioniranje, aktivnosti i djelotvornost tijela za jednakost, kao i promjene njihovih mandata, ovlasti ili strukture, te osiguravaju usporedivost, objektivnost i pouzdanost podataka prikupljenih na nacionalnoj razini.

2.Do [pet godina nakon datuma prenošenja] i svakih pet godina nakon toga države članice Komisiji dostavljaju sve relevantne informacije o primjeni ove Direktive, uključujući podatke o njezinim praktičnim učincima prikupljene na temelju pokazatelja iz stavka 1. ovog članka, a posebno uzimajući u obzir izvješća koja su sastavila tijela za jednakost u skladu s člankom 15. točkama (b) i (c).

3.Komisija sastavlja izvješće o primjeni i praktičnim učincima ove Direktive na temelju informacija iz stavka 2. i dodatnih relevantnih podataka koje su Agencija Europske unije za temeljna prava i Europski institut za ravnopravnost spolova prikupili na nacionalnoj razini i razini Unije, posebno od dionika.

Članak 17.

Minimalni zahtjevi

1.Države članice mogu uvesti ili zadržati odredbe koje su povoljnije od minimalnih zahtjeva utvrđenih u ovoj Direktivi.

2.Provedba ove Direktive ne smije ni u kojim okolnostima predstavljati osnovu za smanjenje razine zaštite od diskriminacije koju države članice već pružaju u pitanjima na koja se odnosi ova Direktiva.

Članak 18.

Obrada osobnih podataka

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost mogu prikupljati osobne podatke samo ako je to potrebno za izvršavanje zadaće na temelju ove Direktive.

2.Države članice osiguravaju da su za obradu posebnih kategorija osobnih podataka, odnosno podataka o rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu ili seksualnoj orijentaciji, koju provode tijela za jednakost predviđene odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika.

Članak 19.

Članak 13. Direktive 2000/43/EZ i članak 12. Direktive 2004/113/EZ brišu se.

Upućivanja na tijela za promicanje jednakog postupanja iz tih članaka smatraju se upućivanjima na tijela za jednakost iz članka 2. ove Direktive.

Članak 20.

1.Države članice donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije do [18 mjeseci]. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kad države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 21.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 19. primjenjuje se od [datum iz članka 20. stavka 1.].

Članak 22.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    COM (2022)688.

(2)    Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo.(SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).

(3)    Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(4)    Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).

(5)    Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.).

(6)    Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).

(7)    Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti (SL L 6, 10.1.1979., str. 24.).

(8)    Zakonodavstvom nekih država članica pruža se šira zaštita u smislu temelja i područja, npr. na temelju državljanstva, ekonomskog statusa, rodnog izražavanja, a u nekim državama članicama temelji čak nisu taksativno popisani.

(9)    Vidjeti SWD(2021) 63 dio 2.1.1 commission_staff_working_document_-_equality_bodies_and_the_implementation_of_the_commission_recommendation_on_standards_for_equality_bodies_en.pdf (europa.eu) .

(10)    Preporuka Komisije (EU) 2018/951 od 22. lipnja 2018. o standardima za tijela za jednakost (SL L 167, 4.7.2018., str. 28.).

(11)    SWD(2021) 63 od 19. ožujka 2021.

(12)    SWD(2022) 386.

(13)    Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. o provedbi Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja u svjetlu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (2020/2086(INI).

(14)    Zaključci Vijeća o suzbijanju rasizma i antisemitizma – 6406/1/22 REV 1.

(15)    Samoinicijativno mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o poboljšanju ravnopravnosti u EU-u, SOC/724-EESC-2022, doneseno 26. listopada 2022.

(16)    https://ec.europa.eu/info/strategy-documents/commission-work-programme/commission-work-programme-2022_hr.

(17)    COM(2020)152 https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/gender-equality/gender-equality-strategy_hr .

(18)    COM(2020)565 https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/combatting-discrimination/racism-and-xenophobia/eu-anti-racism-action-plan-2020-2025_hr .  

(19)     https://ec.europa.eu/info/publications/new-eu-roma-strategic-framework-equality-inclusion-and-participation-full-package_hr .

(20)    COM(2020)698 https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/combatting-discrimination/lesbian-gay-bi-trans-and-intersex-equality/lgbtiq-equality-strategy-2020-2025_hr .

(21)    COM(2021)101 https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1484&langId=hr .  

(22)    COM(2021) 615 https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_21_4990 .

(23)    Preporuka Vijeća od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma 2021/C 93/01 (SL C 93, 19.3.2021., str. 1.).

(24)    Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L 188, 12.7.2019., str. 79.).

(25)    Prijedlog direktive Vijeća o provedbi načela jednakoga postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju COM/2008/426 final od 2. srpnja 2008.

(26)    Ili na ovu Direktivu ako dotad bude donesena.

(27)    Vidjeti članak 4. Direktive 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika (SL L 128, 30.4.2014., str. 8.). Ova Direktiva ne obuhvaća diskriminaciju na temeljima utvrđenima u članku 19. UFEU-a. Temelji se na članku 46. UFEU-a o slobodnom kretanju radnika.

(28)    Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(29)    Komunikacija Komisije: Strategija za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u, COM(2020)711.

(30)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, COM(2022)105 od 8.3.2022.

(31)    Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP, (SL L 315, 14.11.2012., str. 57.–73.).

(32)    Direktiva Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima (SL L 26, 31.1.2003., str. 41.–47.).

(33)    Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 136, 24.5.2008., str. 3.–8.).

(34)    Preporuka Komisije od 11. lipnja 2013. o zajedničkim načelima za kolektivne preventivne tužbe i tužbe radi naknade štete u državama članicama kod povrede prava zajamčenih zakonodavstvom Unije – SL L 201, 26.7.2013., str. 60.–65. i Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ – SL L 409, 4.12.2020., str. 1.–27.

(35)    Preporuka Komisije (EU) 2022/758 od 27. travnja 2022. o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”).

(36)     Izvješće o vladavini prava za 2022. | Europska komisija (europa.eu).

(37)     social-summit-european-pillar-social-rights-booklet_hr.pdf (europa.eu)

(38)    Člankom 235. Vijeću je omogućeno da (jednoglasno) donosi direktive kad se čini da je za postizanje jednog od ciljeva Zajednice potrebno djelovanje Zajednice, a Ugovorom nisu dodijeljene potrebne posebne ovlasti.

(39)    Intervencijom EU-a ili okvirom EU-a iz ovog Prijedloga obuhvaćene su odredbe o tijelima za jednakost iz direktiva o ravnopravnosti i Preporuke o standardima za tijela za jednakost iz 2018.

(40)    PT, ES, MT, LT. Španjolska je u međuvremenu donijela novi zakon (Ley 15/2022 od 12. srpnja 2022.).

(41)    Mnoge mjere moraju se provesti u skladu s nacionalnim pravom, a neke se mjere ne predlažu kako bi se poštovala postupovna autonomija država članica, kao što je zahtjev da tijela za jednakost mogu donositi obvezujuće odluke.

(42)    Dalje u tekstu „okvir EU-a” ili „intervencija EU-a”.

(43)    Očekivani ključni učinci bili su i. učinkovita provedba i izvršavanje zakonodavstva EU-a o jednakom postupanju i nediskriminaciji, ii. smanjenje razina diskriminacije i nejednakog postupanja te iii. bolja prevencija i informiranost.

(44)     https://www.un.org/ruleoflaw/blog/document/principles-relating-to-the-status-of-national-institutions-paris-principles/ .  

(45)     https://www.coe.int/en/web/european-commission-against-racism-and-intolerance/recommendation-no.2#:~:text=ECRI%20General%20Policy%20Recommendation%20N%C2%B02%20revised%20on%20Equality,and%20combating%20discrimination%20and%20intolerance .

(46)    Za detaljne podatke Eurobarometra iz 2019. vidjeti poglavlje 3. iz Priloga 5. analitičkom dokumentu.

(47)    Naime, velika većina ispitanika u otvorenom javnom savjetovanju (97,2 %) smatra da je važno uspostaviti jaka i učinkovita tijela za jednakost – vidjeti  tijela za ravnopravnost – obvezujući standardi (europa.eu) .    

(48)    Mandat, ovlasti, pristup, suradnja, ankete, prikupljanje podataka, praćenje, provedba, neovisnost, resursi i struktura.

(49)    U analizi djelotvornosti razmatra se u kojoj se mjeri očekuje da će predložena mjera pridonijeti ostvarenju ciljeva definiranih logikom intervencije.

(50)    U analizi učinkovitosti ocjenjuje se odnos između resursa upotrijebljenih u okviru predložene mjere i promjena do kojih se očekuje da će ona dovesti.

(51)    Analiza usklađenosti usmjerena je na to koliko se očekuje da će predložena mjera dopunjavati s drugim instrumentima EU-a te međunarodnim i nacionalnim instrumentima.

(52)    U analizi dodane vrijednosti EU-a ispituju se promjene koje je uzrokovao okvir u mjeri koja nadilazi opravdana očekivanja od samih dionika ili bi se mogle očekivati u nedostatku djelovanja.

(53)    U analizi relevantnosti razmatra se je li predložena mjera primjeren odgovor na potrebe.

(54)    Više informacija o stanju u svakoj državi članici nalazi se u Prilogu 4. analitičkom dokumentu.

(55)

   SWD(2021) 63 final.

(56)    Obveza u pogledu ravnopravnosti je obveza javnih i/ili privatnih subjekata da razmotre ili razmisle o tome kako će njihove politike ili odluke utjecati na osobe zaštićene zakonom o jednakom postupanju.

(57)    Članak 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava, SL L 53, str. 1.

(58)    Članak 3. Uredbe (EZ) br. 1922/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog instituta za ravnopravnost spolova, SL L 403, str. 9.

(59)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(60)    SL C , , str. .

(61)    SL C , , str. .

(62)    SL C , , str. .

(63)    SL C , , str. .

(64)    Članci 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”), članci 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) i članci 21., 23. i 26. Povelje.

(65)    Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti (SL L 6, 10.1.1979., str. 24.).

(66)    Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo.(SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).

(67)    Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).

(68)    Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(69)    Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).

(70)    Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.).

(71)    Vidjeti detaljnu analizu u SWD(2021) 63 final „Tijela za jednakost i provedba Preporuke Komisije o standardima za tijela za jednakost”.

(72)    Preporuka Komisije (EU) 2018/951 od 22. lipnja 2018. o standardima za tijela za jednakost (SL L 167, 4.7.2018., str. 28.).

(73)    Opća preporuka politike ECRI-ja br. 2 o tijelima za jednakost i borbi protiv rasizma i netolerancije na nacionalnoj razini – donesena 13. lipnja 1997. i revidirana 7. prosinca 2017.

(74)    Načela koja se odnose na status nacionalnih institucija donesena Rezolucijom Opće skupštine 48/134 od 20. prosinca 1993.

(75)    COM (2022)688.

(76)    Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(77)    Presuda od 10. srpnja 2008. u predmetu Feryn (C-54/07, ECLI:EU:C:2008:397).

(78)    Istraživanje FRA-e EU-MIDIS II. 

(79)    SL L 23, 27.1.2010. str. 37

(80)    Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.–15.) i povezana Provedbena odluka.

(81)    Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Direktive Vijeća 2000/43/EZ o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo („Direktiva o rasnoj jednakosti”) i Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja („Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju”), SWD(2021) 63 final.