EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.12.2022.

COM(2022) 688 final

2022/0400(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada te o brisanju članka 20. Direktive 2006/54/EZ i članka 11. Direktive 2010/41/EU

{SWD(2022) 386-387}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Tijela za jednakost imaju važnu ulogu u suzbijanju diskriminacije u EU-u. Riječ je o javnim organizacijama koje pomažu žrtvama diskriminacije, prate pitanja povezana s diskriminacijom i izvješćuju o njima te doprinose informiranju o ljudskim pravima i vrijednosti jednakosti. Tijela za jednakost dosad su u skladu s pravom EU-a bila obvezna boriti se protiv diskriminacije na temelju rasnog i etničkog podrijetla i spola u određenim područjima. Nacionalnim pravom često se predviđa šire područje nadležnosti.

Cilj je ovog Prijedloga uspostava obvezujućih standarda za tijela za jednakost u području jednakog postupanja i jednakih mogućnosti za žene i muškarce u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući samozapošljavanje. Donesen je zaseban prijedlog 1 za uspostavu obvezujućih standarda za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, jednakog postupanja prema osobama u području zapošljavanja i rada bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju te prema ženama i muškarcima u pitanjima socijalne sigurnosti i u području pristupa robi i njezinoj nabavi, odnosno pružanja usluga. Zajedno s usporednim prijedlogom, ovim se Prijedlogom nastoji stvoriti ojačani okvir za tijela za jednakost u Europskoj uniji radi promicanja jednakog postupanja i jednakih mogućnosti te borbe protiv diskriminacije na svim osnovama i u područjima utvrđenima u direktivama o jednakosti navedenima u nastavku.

Kad je riječ o zabrani diskriminacije na temelju spola, tijela za jednakost prvi su put uvedena izmjenom 2 Direktive 76/207/EEZ o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pogledu pristupa zapošljavanju, strukovnom osposobljavanju i napredovanju te uvjeta rada 3 . Direktivom 76/207/EEZ, kako je izmijenjena, predviđa se da države članice imenuju jedno ili više tijela za promicanje, analizu, praćenje i podupiranje jednakog postupanja prema svim osobama bez diskriminacije na temelju spola.

Zajedno s drugim direktivama o zabrani diskriminacije na temelju spola 4 (koje još nisu uključivale odredbe o tijelima za jednakost), Direktiva 76/207/EEZ stavljena je izvan snage i zamijenjena Direktivom 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) 5 .

Direktiva 2010/41/EU o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni 6 sadržava odredbu koja se odnosi na tijela za jednakost i čiji je sadržaj istovjetan odredbi Direktive 2006/54/EZ.

Direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU utvrđuju se nadležnosti tijela za jednakost uključujući:

-pružanje neovisne pomoći žrtvama diskriminacije u podnošenju pritužbi na diskriminaciju,

-vođenje neovisnih istraživanja koja se odnose na diskriminaciju,

-objavljivanje nezavisnih izvješća i davanja preporuka o pitanjima koja se odnose na diskriminaciju te

-razmjenu dostupnih informacija s odgovarajućim europskim tijelima.

U dvjema drugim direktivama o jednakosti tijelima za jednakost povjerena je ista zadaća u njihovim područjima: Direktiva o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ) 7 i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području robe i usluga (2004/113/EZ) 8 .

Druge dvije direktive o jednakosti, Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ) 9 i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti (79/7/EEZ) 10 , ne sadržavaju odredbe o tijelima za jednakost. Međutim, u praksi su mnoge države članice odlučile tijelima za jednakost povjeriti sve osnove za diskriminaciju i sva područja diskriminacije obuhvaćena tim dvjema direktivama, a ponekad i više 11 , u okviru nacionalnog prava. Većina država članica sad je uspostavila tijela za jednakost koja se bave višestrukim osnovama za diskriminaciju i različitim područjima diskriminacije, koji često nadilaze one zaštićene pravom EU-a. Međutim, to nije slučaj u svim državama članicama, a u nekoliko slučajeva 12 tijela za jednakost još ne obuhvaćaju osnove i područja iz direktiva 2000/78/EZ i 79/7/EEZ.

Drugi pravni instrumenti i prijedlozi isto tako sadržavaju odredbe o tijelima za jednakost upućivanjem na Direktivu 2006/54/EZ. Stoga se Direktivom (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi (dalje u tekstu „Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života”) tijelima za jednakost imenovanima na temelju Direktive 2006/54/EZ povjerava nadležnost u pogledu diskriminacije obuhvaćene područjem primjene te direktive.

Kao lex specialis u odnosu na Direktivu 2006/54/EZ, u prijedlogu Komisije o transparentnosti plaća 13 (dalje u tekstu „predložena direktiva o transparentnosti plaća”) predlaže se jačanje ovlasti tijela za jednakost uspostavljenih Direktivom 2006/54/EZ u pitanjima koja se odnose na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti tako što će im se dodijeliti ovlasti za rješavanje sporova i osigurati odgovarajuća sredstva za izvršavanje njihovih funkcija u pogledu pitanja obuhvaćenih područjem primjene tog budućeg instrumenta.

(a)djelotvorno doprinijeti provedbi Direktive 2006/54/EZ, uključujući Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, i Direktive 2010/41/EU;

(b)djelotvorno pomagati žrtvama diskriminacije pri ostvarivanju pristupa pravosuđu;

(c)promicati jednako postupanje i sprečavati diskriminaciju.

Ovim se prijedlogom nadograđuje sadržaj postojećih odredbi o tijelima za jednakost sadržanih u direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU kako bi se one zamijenile jačim i detaljnijim skupom pravila. Nova pravila uključuju sve minimalne obveze predviđene dvjema direktivama.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Uredbom o zajedničkim odredbama za fondove s podijeljenim upravljanjem 23 od država članica zahtijeva se da tijela za jednakost uključe u pripremu, provedbu i evaluaciju takvih programa, među ostalim sudjelovanjem u odborima za praćenje.

Prijedlogom direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji 25  predviđa se i potencijalna uloga tijela za jednakost osnovanih u skladu s direktivama 2004/113/EZ, 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Državama članicama ostavlja se fleksibilnost da uključe tijelo za jednakost ili drugo tijelo za izvršavanje zadaća utvrđenih u predloženoj direktivi u smislu neovisne pomoći i savjeta žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; objavljivanja neovisnih izvješća i davanja preporuka u tom području; te razmjene informacija s odgovarajućim europskim tijelima.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.PRIKUPLJANJE STRUČNOG ZNANJA, ANALIZA I SAVJETOVANJE S DIONICIMA

•Prikupljanje stručnog znanja i analiza

Komisija je dodijelila ugovor za provedbu studije za pripremu retrospektivnog i prospektivnog analitičkog dokumenta potrebnog za izradu zakonodavnog prijedloga o obvezujućim standardima za tijela za jednakost. Analitički dokument priložen je ovom Prijedlogu i usporednom prijedlogu koji obuhvaća jednako postupanje i jednake mogućnosti za žene i muškarce u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući samozapošljavanje. Uključuje retrospektivnu analizu postojećih odredbi EU-a o tijelima za jednakost i prospektivnu analizu moguće daljnje intervencije EU-a.

Cjelovita evaluacija i procjena učinka nisu provedene zbog sljedećih razloga:

(1)Proporcionalnost – ograničeno područje primjene intervencije EU-a

Prijedlozi su usmjereni isključivo na tijela za jednakost koja su obuhvaćena jednim člankom u četirima direktivama o jednakosti (a nisu uključena u druge dvije direktive o jednakosti). Navedeni članak gotovo je identičan u četirima direktivama. Prijedlozima se ne mijenjaju ostale odredbe direktiva. Prijedlozi se temelje i na postojećoj Preporuci Komisije iz 2018. o standardima za tijela za jednakost, koja je ocijenjena 2021. Stoga se cjelovita evaluacija relevantnih direktiva nije smatrala ni proporcionalnom ni nužnom.

(2) Nedostatak potencijala za pojednostavnjenje

Retrospektivna analiza pokazuje da je značenje postojećih odredaba o tijelima za jednakost u direktivama o jednakosti preusko i nejasno. U tim odredbama nema potencijala za pojednostavnjenje. Povratne informacije o provedbi Preporuke iz 2018. nikada nisu upućivale na potrebu za pojednostavnjenjem ili na administrativno opterećenje.

(3)Poteškoće u procjeni učinaka

Retrospektivna analiza postojećeg zakonodavstva

Retrospektivna analiza usmjerena je na djelotvornost, učinkovitost, usklađenost, dodanu vrijednost EU-a i relevantnost odredaba EU-a o tijelima za jednakost u direktivama o jednakosti i Preporuci iz 2018. 36  

Kad je riječ o napretku u borbi protiv diskriminacije i sprečavanju diskriminacije, djelotvornost postojećeg okvira EU-a za tijela za jednakost ocijenjena je kao ograničena. Ostvaren je određeni napredak, posebno u državama članicama u kojima tijela za jednakost nisu postojala prije intervencije EU-a. Međutim, željeni učinci 37 nisu postignuti u potpunosti. Analiza je pokazala da su razine diskriminacije i dalje visoke, a da je razina informiranosti žrtava o njihovim pravima i dalje niska. Nedovoljno prijavljivanje i dalje je znatan problem, a informiranost javnosti o diskriminaciji i znanje o diskriminaciji i dalje su ograničeni. Mnoga tijela za jednakost nisu na odgovarajući način opremljena, u smislu ovlasti i resursa, za učinkovitu pomoć žrtvama.

Učinkovitost postojećeg okvira EU-a za tijela za jednakost ocijenjena je ograničenom kad je riječ o sposobnosti tijela za jednakost da se bore protiv diskriminacije i da je sprečavaju te neuvjerljivom kad je riječ o troškovima i koristima, uglavnom zbog ograničene dostupnosti podataka. Retrospektivna analiza pokazala je da je trenutačni okvir EU-a predviđen direktivama preopćenit i da je njegovo područje primjene preusko te da ne obuhvaća ustroj, učinkovitost ni resurse tijela za jednakost. Zbog neobvezujuće prirode Preporuke iz 2018. ta situacija nije ublažena tom detaljnijom preporukom. Retrospektivna analiza pokazala je da su resursi tijela za jednakost znatan problem u tom kontekstu jer se uvelike razlikuju među državama članicama i nisu dovoljni da bi većina tijela za jednakost mogla djelotvorno ispunjavati sve svoje zadaće.

Usklađenost postojećeg okvira EU-a općenito je ocijenjena kao pozitivna na svim razinama. Analiza je pokazala veliku usklađenost s Ugovorima i Poveljom jer se okvirom EU-a nastoje poboljšati jednakost i nediskriminacija, koje su među temeljnim vrijednostima EU-a. Jednakost je isto tako temeljno pravo zaštićeno Poveljom. Iako su međunarodni instrumenti, kao što su „načela koja se odnose na status nacionalnih institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava” 38 (tzv. Pariška načela) i Preporuka br. 2 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe 39 , detaljniji zbog svoje različite pravne prirode, sadržajno su usklađeni s različitim instrumentima EU-a.

Dodana vrijednost EU-a ocijenjena je kao pozitivna. Analiza je pokazala da je u trenutku donošenja Direktive 2000/43 samo otprilike polovina tadašnjih država članica EU-15 imala tijelo za jednakost s ograničenim mandatom, a samo je jedna država članica iz preostalih država članica EU-12 imala tijelo za jednakost prije procesa pristupanja. Dionici s kojima je provedeno savjetovanje u vrijeme izrade studije potvrdili su da bez djelovanja EU-a tijela za jednakost ne bi bila uspostavljena u svim državama članicama. Činjenica da su razine diskriminacije i dalje visoke 40 u svim državama članicama pokazuje da je i dalje potrebno djelovanje na razini EU-a. Međutim, kako bi se osigurala veća pravna jasnoća u pogledu mjera koje trebaju provesti države članice, to bi djelovanje trebalo biti temeljitije i konkretnije od postojećeg pravnog okvira.

Relevantnost izvornih ciljeva okvira EU-a s obzirom na izvorne i trenutačne potrebe ocijenjena je kao pozitivna. Međutim, izvorni pravni okvir za tijela za jednakost smatra se preuskim i nejasnim. To stajalište uglavnom dijele svi dionici, osobito tijela za jednakost, organizacije civilnog društva i države članice. Analiza je pokazala da postoji velika potpora za poduzimanje daljnjih mjera za rješavanje navedenih pitanja 41 i osiguravanje resursa s pomoću kojih tijela za jednakost mogu rješavati nove izazove u području nediskriminacije, kao što su oni povezani s upotrebom automatiziranih sustava, čije su se učestalost i ozbiljnost povećale zbog tehnološkog razvoja.

Uzimajući u obzir sve navedeno, utvrđen je niz stečenih iskustava, kako je navedeno u nastavku. Zbog nejasnoće postojećih odredbi o tijelima za jednakost ta se tijela suočavaju s nekoliko problema u državama članicama, kako je objašnjeno u nastavku. Iako je Preporuka iz 2018. bila usmjerena na rješavanje tih problema, njezin je učinak, zbog njezine neobvezujuće prirode, bio tek ograničen, zbog čega je predložen obvezujući pravni instrument za djelotvornije rješavanje tih problema.

Resursi i neovisnost

Analiza je pokazala da je nedostatak resursa stalan problem koji znatno otežava funkcioniranje tijela za jednakost. Slično tome, nedostatak neovisnosti otežava djelotvorno izvršavanje zadaća i ostvarivanje ciljeva tijela za jednakost.

Pomoć žrtvama

Pomoć žrtvama i ovlasti koje se u tu svrhu dodjeljuju tijelima za jednakost uvelike se razlikuju među državama članicama. Konkretnija zajednička pravila u tom području bila bi korisna za osiguravanje minimalne razine zaštite temeljnog prava na nediskriminaciju. Ovlasti za rješavanje sporova od posebnog su interesa u tom pogledu. Kako bi se moglo pomoći svim žrtvama diskriminacije, isto je tako važno osigurati da su tijela za jednakost dostupna svim žrtvama diskriminacije bez ograničenja.

Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti trenutačno ne sadržavaju odredbe o tijelima za jednakost. Međutim, retrospektivna analiza pokazala je da su razine diskriminacije na osnovama i u područjima obuhvaćenima tim direktivama i dalje visoke u državama članicama.

Znanje o diskriminaciji

Retrospektivna analiza pokazuje da se učestalost s kojom tijela za jednakost provode neovisna istraživanja i ankete te objavljuju izvješća znatno razlikuje. Isto vrijedi i za prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka o jednakosti. S obzirom na to da su informiranost i znanje o diskriminaciji i dalje nedostatni, u tom su području potrebna jasnija pravila.

Suradnja

Razina međusobne suradnje i razmjene informacija između tijela za jednakost i relevantnih nacionalnih, europskih i međunarodnih tijela razlikuje se među državama članicama. Međutim, takva bi suradnja bila korisna za razmjenu znanja i stvaranje sinergija.

Prospektivna analiza mogućih novih mjera EU-a

(a)uspostavu aktivne mreže tijela za jednakost koju financira Komisija (Equinet);

(b)neobvezujuću preporuku Komisije iz 2018.;

(c)razmjenu primjera najbolje prakse; te

(d)izravno financiranje u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti.

·pomaganje u provedbi šest direktiva o jednakosti,

·djelotvorno pomaganje žrtvama diskriminacije pri ostvarivanju pristupa pravosuđu, te

·promicanje jednakog postupanja i sprečavanje diskriminacije.

·tijela za jednakost nisu pod vanjskim utjecajem kako bi mogla neovisno obavljati sve svoje zadaće,

·tijela za jednakost imaju potrebna sredstva za obavljanje svih svojih zadaća, te

·postoji unutarnja struktura (takozvani „vatrozid”) kojom se jamče dovoljna neovisnost, usmjerenost i resursi za mandat u području jednakosti ako je tijelo za jednakost dio tijela s više mandata.

U analitičkom dokumentu predložene su mjere ispitane na temelju pet kriterija: djelotvornosti 43 , učinkovitosti 44 , usklađenosti 45 , dodane vrijednosti EU-a 46 i relevantnosti 47 . Procjena dodane vrijednosti EU-a, relevantnosti i usklađenosti provedena je za predloženu zakonodavnu inicijativu u cjelini, dok je procjena djelotvornosti i učinkovitosti provedena po tematskim blokovima, uzimajući u obzir pojedinačne mjere. Zbog ograničene dostupnosti podataka ili metodoloških ograničenja, za određene se mjere nije mogla provesti potpuna procjena. To se posebno odnosi na učinkovitost.

Naposljetku, Komisija je uzela u obzir rezultate studije o mogućim nedostacima u pravnoj zaštiti od diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, koja je provedena kako je predviđeno u akcijskom planu za borbu protiv rasizma. U okviru studije istraženi su mogući nedostaci u mehanizmima zaštite utvrđenima u Direktivi o rasnoj jednakosti, uključujući ulogu tijelâ za jednakost.

Studija je potvrdila da se tijela za jednakost smatraju (vrlo) važnim mehanizmom zaštite u borbi protiv diskriminacije. Ispitanici u ciljanoj anketi provedenoj u okviru studije potvrdili su taj nalaz. Utvrđeno je da bi tijela za jednakost, s obzirom na njihove nadležnosti, a posebno ako ih se ojača, mogla povećati djelotvornost drugih mehanizama zaštite. Osim uloge tijela za jednakost, mehanizmi zaštite koji mogu doprinijeti sprečavanju diskriminacije i zaštiti od nje uključuju odredbe o obrani prava i viktimizaciji, sankcijama, pozitivnom djelovanju i dijalogu. U studiji su utvrđeni određeni mogući nedostaci povezani s tim postojećim mehanizmima (npr. sankcije, prava na obranu) i mehanizmima/mjerama koji bi mogli omogućiti primjenu proaktivnijih/preventivnih pristupa u borbi protiv diskriminacije (npr. nacionalni akcijski planovi, obveze u pogledu jednakosti, prikupljanje podataka o jednakosti). Preporučena je veća uloga tijela za jednakost u odnosu na:

(a)informiranje, jačanje svijesti, usmjeravanje i osposobljavanje;

(b)zaštitu prava, uključujući istražne i sudske ovlasti, alternativno rješavanje sporova i sankcije;

(c)upotrebu podataka o jednakosti;

(d)dijalog i suradnju; te

(e)pozitivno djelovanje/obveze u pogledu jednakosti 50 .

•Savjetovanja s dionicima

·o neovisnosti (uključujući transparentan odabir vodstva koji se temelji na kompetencijama i proračunsku neovisnost),

·o dostatnim resursima (ljudski resursi, financijski resursi i odgovarajući prostori),

·o uključivanju svih osnova i područja diskriminacije obuhvaćenih direktivama o jednakosti,

·o jednostavnosti i dostupnosti podnošenja pritužbi,

·o sudskim i istražnim ovlastima za sva tijela za jednakost,

·o izvršenju obvezujućih odluka tijela za jednakost i mogućnosti izricanja sankcija,

·o informiranju opće populacije i skupina izloženih riziku od diskriminacije o postojanju tijela za jednakost,

·o promicanju jednakosti i sprečavanju diskriminacije,

·o prikupljanju podataka tijela za jednakost o njihovim aktivnostima i pristupu podacima o jednakosti koje su prikupili drugi javni i privatni subjekti radi izrade redovitih izvješća, te

·o koordinaciji i suradnji s javnim tijelima, dionicima (npr. organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima) i međunarodnim tijelima/tijelima EU-a.

Dionici su podržali najambicioznije odluke u navedenim područjima. Većina dionika smatra da bi temeljem budućeg zakonodavstva države članice trebale biti odgovorne za osiguravanje uvjeta kojima se tijelima za jednakost omogućuje da u cijelosti ispunjavaju svoju svrhu jer ona ne mogu djelotvorno ostvarivati svoje ciljeve bez odgovarajućih sredstava i ovlasti.

Istodobno su istaknuli da bi se pri donošenju strožih obvezujućih minimalnih standarda za tijela za jednakost trebala uzeti u obzir raznolikost pravnih tradicija u državama članicama i poštovati njihova institucionalna autonomija. Sljedeći su elementi istaknuti kao važni u tom pogledu.

Obvezujuće ovlasti za donošenje odluka (kvazisudska funkcija) ne bi trebalo nametnuti svim tijelima za jednakost; umjesto toga, države članice trebale bi moći odlučiti hoće li tijelima za jednakost povjeriti obvezujuće ovlasti za donošenje odluka i najbolji način za osiguravanje njihove djelotvornosti.

Kako bi se osiguralo da su usluge tijela za jednakost dostupne svim potencijalnim žrtvama, važan je određeni stupanj fleksibilnosti u pogledu fizičke prisutnosti tijela za jednakost na cijelom državnom području država članica (npr. države članice trebale bi moći slobodno organizirati prisutnost tih tijela, primjerice putem fiksne mreže uredâ, redovitih lokalnih posjeta („flying offices”) ili suradnje s lokalnim organizacijama civilnog društva.

Države članice trebale bi osigurati da tijela za jednakost imaju odgovarajuće ovlasti, uvjete i alate za ispunjavanje svojih zadaća, a da ne propisuju način na koji bi ih trebala ispuniti u svakom pojedinom slučaju (npr. imala bi ovlast da djeluju na sudu, ali ne i obvezu da to čine).

Svi su ti aspekti razmotreni i uzeti u obzir u ovom Prijedlogu.    

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Inicijativom se ne stvaraju dodatni troškovi za Europsku komisiju i njezine agencije. Kako bi doprinijeli praćenju provedbe ove Direktive, FRA i EIGE prikupljali bi i analizirali relevantne podatke. Ta je vrsta zadaće već obuhvaćena postojećim mandatima FRA-e 51 i EIGE-a 52 te se može obavljati bez dodatnih sredstava.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba Prijedloga

·neovisnost: članak 3.,

·pomoć žrtvama diskriminacije: članci od 6. do 9.,

·mišljenja i preporuke: članci 8., 13. i 14.,

·istraživanja i izvješća: Članci 14. i 15.:

·suradnja: Članak 12.

Članak 11. – Pristup, pristupačnost i razumna prilagodba

Kako bi se pomoć mogla pružiti svim žrtvama diskriminacije, ključno je da tijela za jednakost budu dostupna svim osobama bez ograničenja te da pružaju besplatne usluge podnositeljima pritužbi na cijelom državnom području država članica, uključujući ruralna i udaljena područja. Tom se odredbom zahtijeva i pristupačnost svih usluga te osiguravanje razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom.

Tom se odredbom utvrđuju i. obveze tijela za jednakost da prikupljaju podatke o vlastitim aktivnostima, ii. ovlasti za provođenje istraživanja, iii. ovlasti za pristup statističkim podacima koje prikupljaju drugi javni ili privatni subjekti i njihovu obradu te iv. mogućnost da imaju koordinacijsku ulogu u prikupljanju podataka o jednakosti koje provode drugi javni ili privatni subjekti. Tijela za jednakost stoga će doprinijeti prikupljanju podataka o jednakosti koji će se iskoristiti za vlastita izvješća, izvješće Komisije o praćenju iz članka 16. i informiranje javnosti o jednakom postupanju i diskriminaciji u državama članicama.

Tom se odredbom nastoji osigurati da tijela za jednakost redovito izrađuju planove i javno izvješćuju o svojem radu te o situaciji povezanoj s jednakim postupanjem i nediskriminacijom. Stavljanjem na raspolaganje podataka o vlastitim aktivnostima, broju pritužbi zaprimljenih po osnovama i područjima diskriminacije te općenito o diskriminaciji u državama članicama, tijela za jednakost poticat će opće poznavanje diskriminacije i vlastitog rada.

S druge strane, to će im znanje pomoći u donošenju utemeljenih odluka o budućoj organizaciji njihova rada, prioritetima za nadolazeće godine i najboljem načinu raspodjele njihovih resursa.

U skladu s tom odredbom Komisija će sastaviti popis zajedničkih pokazatelja za praćenje provedbe ove Direktive i sastavljanje izvješća o njezinoj primjeni. Tijekom pripreme popisa pokazatelja Komisija se može savjetovati s FRA-om i EIGE-om. Popis pokazatelja obuhvaćat će resurse, neovisno funkcioniranje, aktivnosti i djelotvornost tijela za jednakost te sve izmjene njihova mandata, ovlasti ili strukture. Savjetovanje s državama članicama i dionicima provodilo bi se i na nacionalnoj razini i na europskoj razini, a u obzir će se uzeti i pokazatelji koje je razvila mreža Equinet.

Tim se člankom uvodi i obveza država članica da svakih pet godina Komisiji dostavljaju sve relevantne informacije o provedbi Direktive na temelju prethodno navedenih pokazatelja, čime se Komisiji omogućuje da preispita tu provedbu i sastavi izvješće o njoj.

Svi osobni podaci koje tijela za jednakost prikupljaju kako bi ispunila svoje zadaće, primjerice pri obradi pritužbe, trebali bi se obrađivati u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka 53 . U tom se članku navodi da tijela za jednakost mogu prikupljati osobne podatke samo ako je to potrebno za izvršavanje zadaće u skladu s ovom Direktivom. Trebalo bi donijeti dodatne zaštitne mjere kad god tijela za jednakost moraju obrađivati osjetljive osobne podatke kako bi mogla obaviti jednu od svojih zadaća.

Članak 19. – Brisanje postojećih odredbi o tijelima za jednakost

Tim se člankom izmjenjuju direktive 2006/54/EZ i 2010/41/EU kako bi se izbrisale postojeće odredbe o tijelima za jednakost i navodi se da sva upućivanja na izbrisane odredbe treba smatrati upućivanjima na ovu Direktivu.

U članku 21. dodatno se utvrđuje datum stupanja na snagu ovog članka kako bi se osiguralo da neće biti propusta u funkcioniranju tijela za jednakost.

Članak 20. – Prenošenje

U tom se članku utvrđuje maksimalni rok u kojem države članice moraju prenijeti Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo i dostaviti odgovarajuće tekstove Komisiji. Taj je rok 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive.

2022/0400 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada te o brisanju članka 20. Direktive 2006/54/EZ i članka 11. Direktive 2010/41/EU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 157. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 54 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 55 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka 56 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima pravo na jednakost i pravo na nediskriminaciju priznaju se kao temeljne vrijednosti Unije 57 , a Unija je već donijela nekoliko direktiva o zabrani diskriminacije.

(2)U skladu s člankom 157. stavkom 3. UFEU-a Europski parlament i Vijeće donose mjere kojima će se osigurati primjena načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, uključujući načelo jednake plaće za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti.

(3)Ovom se Direktivom nastoje utvrditi minimalni zahtjevi za funkcioniranje tijela za jednakost kako bi se poboljšala njihova djelotvornost i zajamčila njihova neovisnost radi jačanja primjene načela jednakog postupanja koje proizlazi iz direktiva 2006/54/EZ 58 i 2010/41/EU 59 .

(4)Direktivom 2006/54/EZ zabranjuje se diskriminacija na temelju spola, u pitanjima pristupa zapošljavanju i obavljanju zanimanja, uključujući napredovanje, te strukovnom osposobljavanju, uvjetima rada, uključujući plaću, te sustavima strukovnih socijalnih osiguranja.

(5)Direktivom 2010/41/EU zabranjuje se diskriminacija muškaraca i žena koji su samozaposleni.

(6)Direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU predviđa se da države članice odrede jedno tijelo ili više njih za promicanje jednakog postupanja, uključujući analizu, praćenje i podupiranje jednakog postupanja prema svim osobama bez diskriminacije na osnovama koje su obuhvaćene predmetnim direktivama (dalje u tekstu: „tijela za jednakost”). Njima se od država članica zahtijeva da osiguraju da nadležnosti tih tijela uključuju pružanje neovisne pomoći žrtvama, provođenje neovisnih istraživanja o diskriminaciji, objavljivanje neovisnih izvješća i davanje preporuka o svim pitanjima koja se odnose na tu diskriminaciju. Njima se od država članica zahtijeva i da osiguraju da zadaće tih tijela uključuju razmjenu informacija s odgovarajućim europskim tijelima, kao što je Europski institut za ravnopravnost spolova.

(7)Direktivom 2000/43/EZ 60 Vijeća i Direktivom 2004/113/EZ 61 Europskog parlamenta i Vijeća predviđa se i imenovanje tijelâ za jednakost.

(8)Sve države članice osnovale su tijela za jednakost u skladu s direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Uspostavljen je raznolik sustav tijela za jednakost i pojavile su se dobre prakse. Međutim, mnoga tijela za jednakost nailaze na poteškoće, posebno kad je riječ o resursima, neovisnosti i ovlastima potrebnima za obavljanje zadaća 62 .

(9)Tekst direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU državama članicama daje široke diskrecijske ovlasti u pogledu strukture i funkcioniranja tijela za jednakost. To je dovelo do znatnih razlika među tijelima za jednakost uspostavljenima u državama članicama koje se odnose na ovlasti, nadležnosti, strukture, resurse i operativno funkcioniranje tih tijela. To pak znači da se zaštita od diskriminacije razlikuje među državama članicama.

(10)Kako bi se osiguralo da tijela za jednakost mogu djelotvorno doprinijeti provedbi direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU promicanjem jednakog postupanja, sprečavanjem diskriminacije i pružanjem pomoći pri pristupanju pravosuđu u cijeloj Uniji svim pojedincima i skupinama koji su diskriminirani, potrebno je donijeti obvezujuće minimalne standarde za funkcioniranje tih tijela. Novi bi se standardi trebali temeljiti na iskustvima stečenima primjenom Preporuke Komisije 2018/951 63 te bi trebalo nadograditi neke njezine odredbe i prema potrebi utvrditi nova pravila. Trebali bi se temeljiti i na drugim relevantnim instrumentima, kao što su Opća preporuka politike br. 2 64 o tijelima za jednakost, koju je donijela Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), i Pariška načela 65 , koja su donijeli Ujedinjeni narodi i koja se primjenjuju na nacionalne institucije za ljudska prava.

(11)Isti obvezujući minimalni standardi za funkcioniranje tijela za jednakost u pogledu pitanja obuhvaćenih direktivama 79/7/EEZ 66 , 2000/43/EZ, 2000/78/EZ 67 i 2004/113/EZ predviđeni su Direktivom (EU).../... [o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, jednakog postupanja prema osobama u području zapošljavanja i rada bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet i seksualnu orijentaciju, jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga te o brisanju članka 13. Direktive 2000/43/EZ i članka 12. Direktive 2004/113/EZ] 68 .

(12)Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na djelovanje tijela za jednakost u odnosu na pitanja obuhvaćena direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Standardi bi se trebali odnositi samo na funkcioniranje tijela za jednakost i njima se ne bi trebalo proširivati materijalno ili osobno područje primjene tih direktiva.

(13)Ova se Direktiva primjenjuje na tijela za jednakost pri suzbijanju diskriminacije obuhvaćene Direktivom (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi na temelju upućivanja u članku 15. te direktive na članak 20. Direktive 2006/54/EZ koji se zamjenjuje odredbama ove Direktive.

(14)Predloženu direktivu o jačanju primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama 69 trebalo bi smatrati lex specialisom u odnosu na provedbene odredbe Direktive 2006/54/EZ koje će se zamijeniti ovom Direktivom. U usporedbi s minimalnim standardima utvrđenima u ovoj Direktivi, svi viši minimalni standardi utvrđeni budućom Direktivom o transparentnosti plaća koji se odnose na tijela za jednakost kad je riječ o pitanjima jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, među ostalim u pogledu transparentnosti plaća, trebali bi imati prednost pred onima utvrđenima u ovoj Direktivi.

(15)Pri promicanju jednakog postupanja, sprečavanju diskriminacije i pružanju pomoći žrtvama diskriminacije tijela za jednakost posebnu bi pozornost trebala obratiti na diskriminaciju na nekoliko temelja zaštićenih direktivama 79/7/EEZ, 2000/43/EZ, 2000/78/EZ, 2004/113/EZ, 2006/54/EZ i 2010/41/EU.

(16)Tijela za jednakost mogu djelotvorno odigrati svoju ulogu samo ako mogu djelovati potpuno neovisno i bez ikakvog vanjskog utjecaja. U tu bi svrhu države članice trebale uzeti u obzir niz kriterija koji doprinose neovisnosti tijela za jednakost. Tijela za jednakost ne bi se trebala osnivati kao dio ministarstva ili tijela koje prima upute izravno od vlade. Svaki član osoblja ili osoba na rukovodećem položaju, na primjer kao član odbora koji upravlja tijelom za jednakost, voditelj tijela za jednakost, njegov zamjenik ili kad je riječ o privremenom zaposlenju, trebala bi biti neovisna, kvalificirana za obavljanje svoje funkcije i odabrana u okviru transparentnog postupka. Tijela za jednakost trebala bi moći upravljati vlastitim proračunom i resursima, među ostalim tako da odabiru vlastito osoblje i upravljaju njime, te bi trebala moći odrediti vlastite prioritete.

(17)Kako bi se osiguralo da tijela za jednakost mogu izvršavati sve svoje nadležnosti i ispunjavati sve svoje zadaće, države članice trebale bi osigurati da unutarnja struktura tijela za jednakost omogućuje neovisno izvršavanje njihovih različitih nadležnosti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti situacijama u kojima tijela moraju biti nepristrana i pružati potporu žrtvama. To je posebno važno ako tijelo za jednakost ima ovlasti za donošenje obvezujućih odluka koje zahtijevaju nepristranost ili je dio tijela s više mandata, pri čemu drugi mandat zahtijeva nepristranost. Unutarnja struktura kojom se osigurava strogo razdvajanje relevantnih nadležnosti i zadaća trebala bi jamčiti da ih tijelo za jednakost može djelotvorno izvršavati.

(18)Nedostatak odgovarajućih resursa ključni je problem koji tijelima za jednakost onemogućava da na odgovarajući način ispune svoje zadaće. Stoga bi države članice trebale osigurati da tijela za jednakost dobivaju dostatna financijska sredstva, da mogu zapošljavati kvalificirano osoblje i imati odgovarajuće prostore i infrastrukturu za djelotvorno izvršavanje svih svojih zadaća u razumnom roku i u rokovima utvrđenima nacionalnim pravom. Njihova proračunska sredstva trebala bi biti stabilna, osim u slučaju povećanja nadležnosti, planirana na višegodišnjoj osnovi i dostatna da pokriju troškove koje bi moglo biti teško predvidjeti, kao što su troškovi sudskih postupaka. Kako bi se osiguralo da tijela za jednakost imaju dostatna sredstva, na njihov se proračun ne bi trebala primjenjivati smanjenja koja su znatno veća od prosječnih smanjenja u drugim javnim tijelima; slično tomu, godišnje povećanje sredstava trebalo bi barem pratiti prosječan rast financiranja drugih subjekata. Ako se prošire zadaće i ovlasti tijela za jednakost, sredstva bi se trebala razmjerno povećati.

(19)Automatizirani sustavi, uključujući umjetnu inteligenciju, koristan su alat za utvrđivanje obrazaca diskriminacije, ali postoji rizik i od algoritamske diskriminacije. Tijela za jednakost stoga bi trebala imati pristup kvalificiranom osoblju ili službama koje s jedne strane mogu upotrebljavati automatizirane sustave u svojem radu, a s druge strane ocijeniti njihovu usklađenost s pravilima o nediskriminaciji. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti opremanju tijela za jednakost odgovarajućim digitalnim resursima, izravno ili putem podugovaranja.

(20)Tijela za jednakost, s drugim akterima, imaju ključnu ulogu u sprečavanju diskriminacije i promicanju jednakosti. Kako bi mogla riješiti strukturne aspekte diskriminacije i doprinijeti društvenim promjenama, ta bi tijela trebala promicati obveze u pogledu jednakosti, dobre prakse, pozitivno djelovanje i uvođenje jednakosti među javne i privatne subjekte, kojima bi pak trebala pružiti odgovarajuće osposobljavanje, informacije, savjete, smjernice i potporu. Trebala bi komunicirati s javnim i privatnim subjektima i skupinama izloženima riziku od diskriminacije te sudjelovati u javnoj raspravi kako bi se suzbili stereotipi i povećala informiranost o raznolikosti i njezinim prednostima, što je ključni stup strategija Unije za jednakost.

(21)Osim prevencije, glavna je zadaća tijela za jednakost pružiti pomoć žrtvama diskriminacije. Ta bi pomoć uvijek trebala uključivati pružanje ključnih informacija podnositeljima pritužbi i preliminarnu ocjenu njihove pritužbe na temelju početnih informacija prikupljenih od stranaka na dobrovoljnoj osnovi. Države članice trebale bi biti zadužene za utvrđivanje modaliteta u skladu s kojima bi tijelo za jednakost izdalo tu ocjenu, kao što su vremenski okvir postupka ili postupovna jamstva protiv opetovanih ili zlonamjernih pritužbi.

(22)Kako bi se osiguralo da svaka žrtva može podnijeti pritužbu, trebala bi postojati mogućnost da se pritužbe mogu podnijeti na različite načine. Države članice trebale bi uzeti u obzir i Preporuku Komisije 2018/951 u skladu s kojom bi podnošenje pritužbi trebalo biti moguće na jeziku koji bira podnositelj pritužbe i koji je uobičajen u državi članici u kojoj se nalazi tijelo za jednakost. Kako bi se riješio jedan od uzroka neprijavljivanja, odnosno strah od odmazde, te ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije 70 , povjerljivost bi trebalo ponuditi svjedocima i zviždačima te, koliko je to moguće, podnositeljima pritužbi.

(23)Kako bi se ponudila mogućnost brzog, cjenovno pristupačnog izvansudskog rješavanja sporova, države članice trebale bi omogućiti strankama da traže sporazumno rješavanje sporova koje vodi tijelo za jednakost ili drugi postojeći namjenski subjekt. Trebale bi definirati modalitete postupka sporazumnog rješavanja sporova u skladu s nacionalnim pravom.

(24)Ako tijela za jednakost sumnjaju na moguće kršenje načela jednakog postupanja utvrđenog u direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU, trebala bi biti u mogućnosti poduzimati daljnje korake na temelju pritužbe ili na vlastitu inicijativu.

(25)Dokazi su ključni za utvrđivanje je li došlo do diskriminacije i često su u rukama navodnog počinitelja. Stoga bi tijela za jednakost trebala imati pristup informacijama potrebnima za utvrđivanje diskriminacije i suradnju s relevantnim javnim službama, kao što su inspektorati rada ili inspektorati u području obrazovanja. Države članice trebale bi uspostaviti odgovarajući okvir za izvršavanje te nadležnosti, u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima.

(26)Na temelju prikupljenih dokaza, bilo dobrovoljno ili tijekom istrage, tijela za jednakost trebala bi dostaviti svoju procjenu podnositelju pritužbe i navodnom počinitelju. Države članice trebale bi utvrditi pravnu vrijednost te ocjene koja može biti neobvezujuće mišljenje ili obvezujuća izvršiva odluka. I jedno i drugo trebalo bi sadržavati razloge za ocjenu i, prema potrebi, uključiti mjere za ispravljanje svih utvrđenih kršenja i sprečavanje njihova ponavljanja. Kako bi se osigurao djelotvoran rad tijela za jednakost, države članice trebale bi donijeti odgovarajuće mjere za praćenje mišljenja i izvršenje odluka.

(27)Kako bi promicala svoj rad i zakonodavstvo u području jednakosti, tijela za jednakost trebala bi moći objavljivati sažetke svojih mišljenja i odluka bez otkrivanja osobnih podataka.

(28)Tijela za jednakost trebala bi imati pravo sudjelovati u sudskim postupcima u građanskim ili administrativnim stvarima kako bi pridonijela osiguravanju poštovanja načela jednakog postupanja utvrđenog u direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Iako bi ti sudski postupci trebali podlijegati nacionalnom postupovnom pravu, uključujući nacionalna pravila o dopuštenosti tužbi, takva pravila, a osobito bilo koji uvjet legitimnog interesa, ne mogu se primjenjivati na način kojim se narušava djelotvornost prava na djelovanje tijela za jednakost. Ovlasti istrage i donošenja odluka te pravo na sudjelovanje u sudskim postupcima koje se na temelju ove Direktive daju tijelima za jednakost olakšat će praktičnu provedbu postojećih odredaba direktiva 2000/43/EZ, 2000/78/EZ i 2004/113/EZ o teretu dokazivanja i obrane prava. Pod uvjetima predviđenima ovom Direktivom, tijela za jednakost moći će utvrditi činjenice „na temelju kojih se može pretpostaviti da je došlo do izravne ili neizravne diskriminacije”, čime se ispunjavaju uvjeti iz članka 8. Direktive 2000/43/EZ, članka 10. Direktive 2000/78/EZ i članka 9. Direktive 2004/113/EZ. Žrtvama će se stoga kroz njihovu potporu olakšati pristup pravosuđu.

(29)Aktivna procesna legitimacija omogućuje tijelima za jednakost da djeluju u ime žrtava ili kao potpora žrtvama, čime im se omogućuje pristup pravosuđu ako ih obeshrabruju postupovne i financijske prepreke ili strah od viktimizacije, što je čest slučaj. Aktivna procesna legitimacija tijelima za jednakost omogućuje i da strateški odaberu predmete koje odluče rješavati pred nacionalnim sudovima te da doprinesu pravilnom tumačenju i primjeni zakonodavstva o jednakom postupanju.

(30)Određene je slučajeve diskriminacije teško suzbiti jer ne postoji podnositelj pritužbe koji se sam bavi predmetom. U svojoj presudi u predmetu C-54/07 (Feryn) 71 , koju je u svoje ime donijelo tijelo za jednakost, Sud je potvrdio da se diskriminacija može utvrditi čak i u odsutnosti identificirane žrtve. Stoga je važno da tijela za jednakost mogu djelovati u vlastito ime kako bi obranila javni interes.

(31)Tijela za jednakost također bi trebala moći podnositi usmene ili pisane izjave sudovima, npr. amicus curiae, kao blaži način da svojim stručnim mišljenjem doprinesu rješavanju predmeta.

(32)Pravima tijela za jednakost na zastupanje stranaka na sudu moraju se poštovati načela poštenog suđenja i jednakosti oružja. Stoga, osim ako tijelo za jednakost djeluje kao stranka u postupku izvršenja ili sudskog preispitivanja vlastite odluke ili djeluje u svojstvu amicus curiae, tijelu za jednakost ne bi trebalo dopustiti da u sudskim postupcima podnese dokaze dobivene prethodnim istragama istog predmeta koje je navodni počinitelj ili bilo koja treća strana bila zakonski obvezna dostaviti.

(33)Kako bi se osiguralo poštovanje prava pojedinaca, države članice trebale bi ovlasti tijela za jednakost oblikovati s pomoću odgovarajućih postupovnih jamstava, osiguravajući primjerenu zaštitu ključnih načela kao što su pravo na obranu, pravo na sudsko preispitivanje i pravo na povjerljivost.

(34)Odredbe o pravu tijela za jednakost na sudjelovanje u sudskim postupcima ne mijenjaju prava žrtava i udruga, organizacija ili drugih pravnih osoba koje ostvaruju prava žrtava koje, u skladu s kriterijima utvrđenima njihovim nacionalnim pravom, imaju legitiman interes osigurati poštovanje direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU, kako je utvrđeno u tim direktivama.

(35)Djelotvornost rada tijela za jednakost ovisi i o tome je li skupinama kojima prijeti diskriminacija omogućen potpuni pristup uslugama tih tijela. U istraživanju koje je provela Agencija Europske unije za temeljna prava 72 71 % pripadnika etničkih ili imigrantskih manjinskih skupina izjavilo je da ne zna ni za jednu organizaciju koja žrtvama diskriminacije pruža potporu ili savjete. Ključan korak u omogućivanju tog pristupa jest da države članice osiguraju da su ljudi upoznati sa svojim pravima i informirani o postojanju tijela za jednakost i usluga koje nude. To je posebno važno za skupine u nepovoljnom položaju i skupine kojima pristup tim informacijama može biti otežan, primjerice zbog njihova ekonomskog statusa, invaliditeta, pismenosti ili pomanjkanja pristupa internetskim alatima.

(36)Svima bi trebalo zajamčiti jednak pristup uslugama i publikacijama tijela za jednakost. U tu bi svrhu trebalo utvrditi i ukloniti moguće prepreke za pristup uslugama tijela za jednakost. Usluge bi za podnositelje pritužbi trebale biti besplatne. Države članice trebale bi osigurati i da su usluge tijela za jednakost dostupne svim potencijalnim žrtvama na cijelom njihovu državnom području, primjerice osnivanjem lokalnih ureda, uključujući mobilne urede, organiziranjem lokalnih kampanja ili suradnjom s lokalnim predstavnicima ili organizacijama civilnog društva.

(37)Unija i sve države članice stranke su Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom 73 (UNCRPD), koja uključuje obvezu zabrane diskriminacije na temelju invaliditeta i jamčenja osobama s invaliditetom jednake i djelotvorne pravne zaštite od diskriminacije na svim osnovama. Ovu Direktivu trebalo bi tumačiti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Kako bi se osobama s invaliditetom zajamčila jednaka i djelotvorna pravna zaštita i pristup svim uslugama i aktivnostima tijela za jednakost, potrebno je osigurati pristupačnost, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/882, i razumnu prilagodbu. Tijela za jedankost trebala bi osigurati fizičku i digitalnu dostupnost 74 sprečavanjem i uklanjanjem prepreka na koje osobe s invaliditetom mogu naići pri pristupu njihovim uslugama i informacijama te osigurati razumnu prilagodbu, uzimajući potrebne i primjerene izmjene i prilagodbe, prema potrebi u konkretnom slučaju.

(38)Omogućivanje redovite koordinacije tijela za jednakost i njihove međusobne suradnje na različitim razinama i na dugoročnoj osnovi ključno je za uzajamno učenje, usklađenost i dosljednost te može proširiti doseg i učinak njihova rada. Tijela za jednakost trebala bi posebno surađivati s drugim tijelima za jednakost u istoj državi članici i drugim državama članicama, među ostalim u okviru Europske mreže tijela za jednakost (Equinet), te s javnim i privatnim subjektima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj razini, na razini Unije i međunarodnoj razini, kao što su organizacije civilnog društva, tijela za zaštitu podataka, sindikati, inspektorati rada i obrazovanja, tijela za izvršavanje zakonodavstva, agencije nadležne za obranu ljudskih prava na nacionalnoj razini, tijela koja upravljaju sredstvima Unije, nacionalne kontaktne točke za Rome, tijela za zaštitu potrošača i nacionalni neovisni mehanizmi za promicanje, zaštitu i praćenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Takva suradnja ne bi trebala uključivati razmjenu osobnih podataka (tj. podataka o jednakosti u obliku u kojem se pojedinci mogu identificirati).

(39)Tijela za jednakost ne mogu u potpunosti ispuniti svoju ulogu stručnjaka u pitanjima jednakog postupanja ako se savjetovanje s njima ne provede dovoljno rano u postupku oblikovanja politika o pitanjima povezanima s pravima i obvezama koji proizlaze iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Stoga bi države članice trebale uspostaviti transparentne postupke kako bi osigurale pravodobno savjetovanje. Usto trebaju omogućiti tijelima za jednakost da daju i objavljuju preporuke.

(40)Podaci o jednakosti ključni su za informiranost, senzibilizaciju građana, kvantificiranje diskriminacije, prikazivanje trendova tijekom vremena, dokazivanje diskriminacije, evaluaciju provedbe zakonodavstva o jednakosti, dokazivanje potrebe za pozitivnim djelovanjem i doprinos oblikovanju politika na temelju dokaza 75 . Tijela za jednakost doprinose razvoju relevantnih podataka o jednakosti u te svrhe, primjerice organiziranjem redovitih okruglih stolova na kojima se okupljaju svi relevantni subjekti. Osim toga, trebala bi prikupljati i analizirati podatke o vlastitim aktivnostima ili provoditi istraživanja te bi trebala imati pristup statističkim podacima koje prikupljaju drugi javni ili privatni subjekti, kao što su nacionalni zavodi za statistiku, nacionalni sudovi, inspektorati rada i obrazovanja, sindikati ili organizacije civilnog društva, i koristiti te podatke u vezi s pitanjima koja su im povjerena na temelju direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU. statističke informacije ne bi trebale sadržavati osobne podatke.

(41)Osim objavljivanja godišnjeg izvješća o svojim aktivnostima, tijela za jednakost trebala bi redovito objavljivati izvješće sa sveukupnom ocjenom situacije koja se odnosi na diskriminaciju u okviru njihova mandata u državama članicama. To bi izvješće trebalo sadržavati informacije za javne i privatne subjekte i služiti kao smjernica za utvrđivanje prioriteta tijela za jednakost u budućnosti. Izvješće ne bi trebalo sadržavati osobne podatke.

(42)Kako bi utvrdila svoju viziju budućnosti i utvrdila opće i posebne ciljeve svoje organizacije, tijela za jednakost trebala bi donijeti višegodišnji program. To bi im trebalo omogućiti da osiguraju usklađenost svojih različitih područja rada tijekom vremena i da u okviru dugoročnog akcijskog plana riješe sustavne probleme diskriminacije unutar svojeg mandata.

(43)Kako bi se procijenila djelotvornost ove Direktive, potrebno je uspostaviti mehanizam za praćenje njezine primjene i, uz praćenje usklađenosti, ocjenjivanje njezinih praktičnih učinaka. Komisija bi trebala biti nadležna za to praćenje i redovito sastavljati izvješće o primjeni. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu obveza izvješćivanja država članica u skladu s člankom 16. stavkom 2. u pogledu praktičnih učinaka ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje popisa relevantnih pokazatelja na temelju kojih bi trebalo prikupljati podatke. Praćenje ne bi trebalo uključivati obradu osobnih podataka.

(44)Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni zahtjevi, čime se državama članicama omogućuje da uvedu ili zadrže povoljnije odredbe. Provedba odredaba ove Direktive ne bi smjela poslužiti kao opravdanje za povratak na lošije stanje u odnosu na ono koje već postoji u svakoj državi članici.

(45)Ovom se Direktivom nadograđuju pravila utvrđena u direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU uvođenjem strožih standarda za funkcioniranje tijela za jednakost. Stoga bi trebalo izbrisati prethodne odredbe o tijelima za jednakost iz članka 20. Direktive 2006/54/EZ i članka 11. Direktive 2010/41/EU.

(46)Ovom se Direktivom nastoji osigurati funkcioniranje tijela za jednakost u skladu s minimalnim standardima radi poboljšanja njihove djelotvornosti i jamčenja njihove neovisnosti kako bi se ojačala primjena načela jednakog postupanja. Budući da države članice ne mogu u dostatnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Direktive te da bi ih stoga trebalo ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva, koja je ograničena na postavljanje minimalnih standarda, ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(47)Svaka obrada osobnih podataka koju provode tijela za jednakost na temelju ove Direktive trebala bi se u potpunosti provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Države članice trebale bi osigurati da su zadaće tijela za jednakost jasno utvrđene zakonom, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/679 u vezi s člankom 6. stavcima 2. i 3. te uredbe. Tijela za jednakost trebala bi obrađivati osobne podatke samo u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje njihovih zadaća na temelju ove Direktive, kojom se nastoje provesti temeljna prava i obveze koje proizlaze iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Pojedinci čiji se osobni podaci obrađuju trebali bi biti obaviješteni o pravima koja imaju kao ispitanici, uključujući pravne lijekove koji su im dostupni na nacionalnoj razini.

(48)Ako je za ispunjavanje zadaća tijela za jednakost potrebna obrada posebnih kategorija osobnih podataka, odnosno podataka o rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu ili seksualnoj orijentaciji, države članice trebale bi osigurati i da se nacionalnim pravom poštuje bit prava na zaštitu podataka te da se predvide odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (g) Uredbe (EU) 2016/679. Takve zaštitne mjere trebale bi uključivati, primjerice, unutarnje politike i mjere za osiguravanje smanjenja količine podataka, među ostalim anonimizacijom osobnih podataka, ako je to moguće, pseudonimizacijom i enkripcijom osobnih podataka, sprečavanjem neovlaštenog pristupa osobnim podacima i njihova prijenosa te osiguravanjem da se osobni podaci ne obrađuju dulje nego što je to potrebno za svrhe u koje se obrađuju.

(49)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje [datum].

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha, predmet i područje primjene

1.Ovom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za funkcioniranje tijela za jednakost kako bi se poboljšala njihova djelotvornost i zajamčila njihova neovisnost radi jačanja primjene načela jednakog postupanja koje proizlazi iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU.

2.Obveze država članica i zadaće tijela za jednakost u skladu s ovom Direktivom obuhvaćaju prava i obveze koji proizlaze iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU.

Članak 2.

Imenovanje tijelâ za jednakost

Države članice imenuju jedno ili više tijela (dalje u tekstu „tijela za jednakost”) za izvršavanje nadležnosti utvrđenih ovom Direktivom.

Tijela za jednakost mogu biti u sastavu agencija koje su na nacionalnoj razini odgovorne za obranu ljudskih prava ili zaštitu prava pojedinaca.

Članak 3.

Neovisnost

1.Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da su tijela za jednakost neovisna i slobodna od vanjskog utjecaja u obavljanju svojih zadaća i izvršavanju svojih nadležnosti, osobito kad je riječ o njihovoj pravnoj strukturi, odgovornosti, proračunu, osoblju i organizacijskim pitanjima.

2.Države članice predviđaju transparentna pravila i zaštitne mjere u pogledu odabira, imenovanja, opoziva i mogućeg sukoba interesa osoblja tijela za jednakost, a posebno osoba na rukovodećim položajima, kako bi se zajamčila njihova stručnost i neovisnost.

3.Države članice osiguravaju uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera, osobito u unutarnjoj strukturi tijela za jednakost, kako bi se zajamčilo neovisno izvršavanje njihovih nadležnosti, prije svega kad je za izvršavanje nekih nadležnosti potrebna nepristranost, a druge su usmjerene na potporu žrtvama.

4.Države članice osiguravaju uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera u unutarnjoj strukturi tijela s više mandata kako bi se zajamčilo autonomno izvršavanje mandata za jednakost.

Članak 4.

Resursi

1.Države članice osiguravaju da svako tijelo za jednakost ima ljudske, tehničke i financijske resurse potrebne za obavljanje svih njegovih zadaća i za djelotvorno izvršavanje svih njegovih nadležnosti, na svim osnovama i u svim područjima obuhvaćenima direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU, među ostalim u slučaju povećanja nadležnosti, broja pritužbi, sudskih troškova i upotrebe automatiziranih sustava.

2.Ako su tijela za jednakost dio tijela s nekoliko mandata, stavak 1. primjenjuje se posebno na mandat za jednakost te na njegovo pomoćno osoblje i sustave.

Članak 5.

Sprečavanje, promicanje i informiranje

Države članice:

(a)donose strategiju za informiranje opće javnosti na cijelom državnom području, s posebnim naglaskom na pojedince i skupine kojima prijeti diskriminacija, o pravima iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU te o postojanju tijela za jednakost i njihovih usluga;

(b)osiguravaju da tijela za jednakost sudjeluju u sprečavanju diskriminacije i promicanju jednakog postupanja te donose strategiju kojom se utvrđuje način na koji će sudjelovati u javnom dijalogu, komunicirati s pojedincima i skupinama kojima prijeti diskriminacija, osigurati osposobljavanje i smjernice te promicati obveze u pogledu jednakosti, uključivanje jednakosti u sve politike i pozitivno djelovanje među javnim i privatnim subjektima.

Države članice i tijela za jednakost pritom uzimaju u obzir najprikladnije komunikacijske alate i formate za svaku ciljnu skupinu. Posebno su usmjereni na skupine u nepovoljnom položaju kojima pristup informacijama može biti otežan, primjerice zbog njihova ekonomskog statusa, dobi, invaliditeta, pismenosti, državljanstva, boravišnog statusa ili pomanjkanja pristupa internetskim alatima.

Članak 6.

Pomoć žrtvama

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost mogu pružiti pomoć žrtvama kako je utvrđeno u stavcima od 2. do 4.

2.Tijela za jednakost mogu primati pritužbe na diskriminaciju usmeno, u pisanom obliku i putem interneta.

3.Tijela za jednakost pomažu žrtvama, u početku tako što ih informiraju o pravnom okviru, uključujući savjete koji su usmjereni na njihovu konkretnu situaciju, o uslugama koje nude i povezanim postupovnim aspektima te o dostupnim pravnim lijekovima, među ostalim i o mogućnosti pokretanja sudskog postupka.

Tijela za jednakost usto informiraju žrtve o primjenjivim pravilima o povjerljivosti, zaštiti osobnih podataka i mogućnostima dobivanja psihološke ili druge vrste odgovarajuće potpore od drugih tijela ili organizacija.

4.Tijela za jednakost izdaju preliminarnu ocjenu pritužbe na temelju informacija koje su dobrovoljno dostavile uključene stranke. Države članice utvrđuju točne načine na koje će tijelo za jednakost izdati takvu preliminarnu ocjenu.

Tijela za jednakost obavješćuju podnositelje pritužbi o svojoj preliminarnoj ocjeni i o tome hoće li zaključiti njihovu pritužbu odnosno postoje li razlozi za daljnje postupanje, među ostalim putem postupaka utvrđenih u člancima 7., 8. i 9.

Članak 7.

Sporazumno rješavanje sporova

Tijela za jednakost mogu strankama ponuditi mogućnost da zatraže sporazumno rješavanje njihova spora. Taj postupak podliježe suglasnosti stranaka i može ga voditi samo tijelo za jednakost ili drugi postojeći namjenski subjekt, a u tom slučaju tijelo za jednakost može iznositi primjedbe tom subjektu. Sudjelovanje u takvom postupku ne sprečava stranke da ostvare svoje pravo na pristup sudu.

Članak 8.

Mišljenja i odluke

1.Ako na temelju pritužbe ili na vlastitu inicijativu tijela za jednakost smatraju da je možda prekršeno načelo jednakog postupanja iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU, države članice osiguravaju da su ta tijela ovlaštena za dodatno istraživanje predmeta.

2.Države članice osiguravaju okvir koji tijelima za jednakost omogućuje utvrđivanje činjenica.

Konkretno, tim se okvirom tijelima za jednakost daju stvarna prava na pristup informacijama koje su potrebne kako bi se utvrdilo je li došlo do diskriminacije. Njime se predviđaju i odgovarajući mehanizmi za suradnju tijela za jednakost s relevantnim javnim tijelima u tu svrhu.

3.Države članice mogu predvidjeti i da su navodni počinitelj i bilo koja treća strana zakonski obvezni dostaviti sve informacije i dokumente koje zatraže tijela za jednakost.

4.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost u pisanom obliku evidentiraju svoju ocjenu predmeta, uključujući utvrđivanje činjenica i obrazložen zaključak o postojanju diskriminacije. Države članice utvrđuju hoće li se to učiniti putem neobvezujućih mišljenja ili obvezujućih izvršivih odluka.

Prema potrebi, mišljenja i odluke uključuju posebne mjere za ispravljanje svih utvrđenih kršenja i za sprečavanje njihova ponavljanja. Države članice uspostavljaju odgovarajuće mehanizme za praćenje mišljenja, kao što su obveze pružanja povratnih informacija, te za izvršenje odluka.

Tijela za jednakost objavljuju sažetke svojih mišljenja i odluka bez otkrivanja osobnih podataka.

Članak 9.

Sporovi

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost imaju pravo sudjelovati u sudskim postupcima u administrativnim i građanskim stvarima koje se odnose na provedbu načela jednakog postupanja utvrđenog u direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU u skladu sa stavcima od 2. do 5., ne dovodeći u pitanje nacionalna pravila o dopuštenosti tužbi.

2.Pravo na sudjelovanje u sudskim postupcima uključuje:

(a)pravo tijela za jednakost da djeluje kao stranka u postupku izvršenja ili sudskog preispitivanja odluke donesene u skladu s člankom 8. stavkom 4.;

(b)pravo tijela za jednakost na podnošenje očitovanja sudu u svojstvu amicus curiae;

(c)pravo tijela za jednakost na pokretanje postupka ili sudjelovanje u postupku u ime jedne ili više žrtava ili kao potpora tim žrtvama; u tom je slučaju potrebno odobrenje žrtava.

3.Države članice osiguravaju da tijelo za jednakost može pokrenuti sudske postupke u svoje ime, osobito kako bi se riješio problem strukturne i sustavne diskriminacije u slučajevima koje je odabralo tijelo za jednakost zbog njihove brojnosti, ozbiljnosti ili potrebe za pravnim pojašnjenjem.

4.Države članice osiguravaju da, osim u slučajevima iz stavka 2. točaka (a) i (b), tijelo za jednakost u sudskim postupcima ne podnosi dokaze koje je pribavilo izvršavanjem ovlasti u skladu s člankom 8. stavkom 3.

5.Države članice osiguravaju da se istrage u skladu s člankom 8. stavcima od 2. do 4. ne pokreću niti nastavljaju dok su u tijeku sudski postupci o istom predmetu.

Članak 10.

Postupovna jamstva

Države članice osiguravaju da su u postupcima iz članaka 6., 7., 8. i 9. propisno zaštićena prava na obranu uključenih fizičkih i pravnih osoba. Države članice osiguravaju da tijela za jednakost jamče povjerljivost svjedoka i zviždača te, u mjeri u kojoj je to moguće, podnositelja pritužbi.

Odluke iz članka 8. stavka 4. podliježu sudskom preispitivanju u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 11.

Pristup, pristupačnost i razumna prilagodba

1.Države članice jamče pristup uslugama i publikacijama tijela za jednakost na ravnopravnoj osnovi za sve te brinu za to da nema prepreka za podnošenje pritužbi.

2.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost sve svoje usluge besplatno pružaju podnositeljima pritužbi na cijelom svojem državnom području, uključujući ruralna i udaljena područja.

3.Države članice osiguravaju pristupačnost i razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom kako bi im se zajamčio jednak pristup svim uslugama i aktivnostima tijela za jednakost, uključujući pomoć žrtvama, rješavanje pritužbi, mehanizme sporazumnog rješavanja sporova, informiranje i publikacije te aktivnosti sprečavanja, promicanja i informiranja.

Članak 12.

Suradnja

Države članice osiguravaju da tijela za jednakost imaju uspostavljene odgovarajuće mehanizme za suradnju, u okviru svojih područja nadležnosti, s drugim tijelima za jednakost u istoj državi članici te s relevantnim javnim i privatnim subjektima, uključujući organizacije civilnog društva, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te u drugim državama članicama, na razini Unije i na međunarodnoj razini.

Članak 13.

Savjetovanje

Države članice uspostavljaju transparentne postupke kako bi osigurale da se vlada i druge javne institucije pravodobno savjetuju s tijelima za jednakost o zakonodavstvu, politikama, postupku, programima i praksama povezanima s pravima i obvezama koji proizlaze iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU.

Osiguravaju da tijela za jednakost imaju pravo davati preporuke o tim pitanjima, objavljivati ih i tražiti povratne informacije od predmetnih tijela.

Članak 14.

Prikupljanje podataka i pristup podacima o jednakosti

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost prikupljaju podatke o svojim aktivnostima radi izrade izvješća iz članka 15. točaka (b) i (c).

2.Prikupljeni podaci raščlanjuju se prema osnovama i područjima obuhvaćenima direktivama 2006/54/EZ i 2010/41/EU te u skladu s pokazateljima iz članka 16. Prikupljeni osobni podaci se anonimiziraju, a ako to nije moguće, pseudonimiziraju.

3.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost imaju pristup statističkim podacima o pravima i obvezama iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU koje prikupljaju javni i privatni subjekti, uključujući javna tijela, sindikate, poduzeća i organizacije civilnog društva, ako smatraju da su takvi statistički podaci potrebni za cjelovitu ocjenu situacije povezane s diskriminacijom u državi članici te za sastavljanje izvješća iz članka 15. točke (c).

4.Države članice dopuštaju tijelima za jednakost da javnim i privatnim subjektima, uključujući javna tijela, sindikate, poduzeća i organizacije civilnog društva, daju preporuke o tome koji će se podaci prikupljati u vezi s pravima i obvezama koji proizlaze iz direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU. Države članice tijelima za jednakost omogućuju i da imaju koordinacijsku ulogu u prikupljanju podataka o jednakosti.

5.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost mogu provoditi neovisna istraživanja o diskriminaciji.

Članak 15.

Izvješća i strateško planiranje

Države članice osiguravaju da tijela za jednakost:

(a)donose višegodišnji program u kojem se utvrđuju njihovi prioriteti i buduće aktivnosti, uključujući strategiju iz članka 5. točke (b);

(b)izrađuju i stavljaju na raspolaganje javnosti godišnje izvješće o radu, uključujući svoj godišnji proračun, osoblje i financijsko izvještavanje;

(c)najmanje svake četiri godine objavljuju izvješće s preporukama o jednakom postupanju i diskriminaciji, uključujući moguća strukturna pitanja, u svojoj državi članici.

Članak 16.

Praćenje

1.Komisija provedbenim aktom utvrđuje popis zajedničkih pokazatelja za mjerenje praktičnih učinaka ove Direktive. Pri pripremi pokazatelja Komisija može zatražiti savjet Agencije Europske unije za temeljna prava i Europskog instituta za ravnopravnost spolova. Ti pokazatelji obuhvaćaju resurse, neovisno funkcioniranje, aktivnosti i djelotvornost tijela za jednakost, kao i promjene u njihovu mandatu, ovlastima ili strukturi, čime se osiguravaju usporedivost, objektivnost i pouzdanost podataka prikupljenih na nacionalnoj razini.

2.Do [pet godina nakon datuma prenošenja] i svakih pet godina nakon toga države članice dostavljaju Komisiji sve relevantne informacije o primjeni ove Direktive, uključujući podatke o njezinim praktičnim učincima prikupljene na temelju pokazatelja iz stavka 1. ovog članka, a posebno uzimajući u obzir izvješća koja su sastavila tijela za jednakost u skladu s člankom 14. točkama (b) i (c).

3.Komisija sastavlja izvješće o primjeni i praktičnim učincima ove Direktive na temelju informacija iz stavka 2. i dodatnih relevantnih podataka prikupljenih na nacionalnoj razini i razini Unije, konkretno, od dionika, Agencije Europske unije za temeljna prava i Europskog instituta za ravnopravnost spolova.

Članak 17.

Minimalni zahtjevi

1.Države članice mogu uvesti ili zadržati odredbe koje su povoljnije od minimalnih zahtjeva utvrđenih u ovoj Direktivi.

2.Provedba ove Direktive ne smije ni u kojim okolnostima činiti osnovu za smanjenje razine zaštite od diskriminacije koju države članice već pružaju u pitanjima na koja se odnosi ova Direktiva.

Članak 18.

Obrada osobnih podataka

1.Države članice osiguravaju da tijela za jednakost mogu prikupljati osobne podatke samo ako je to potrebno za izvršavanje zadaće u skladu s ovom Direktivom.

2.Države članice osiguravaju da se pri obradi posebnih kategorija osobnih podataka, odnosno podataka o rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu ili seksualnoj orijentaciji, koju provode tijela za jednakost, osiguravaju primjerene i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika.

Članak 19.

Članak 20. Direktive 2006/54/EZ i članak 11. Direktive 2010/41/EU brišu se.

Upućivanja na tijela za promicanje jednakog postupanja iz tih članaka smatraju se upućivanjima na tijela za jednakost iz članka 2. ove Direktive.

Članak 20.

1.Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije u roku od [18 mjeseci]. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje pri njihovoj službenoj objavi. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 21.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 19. primjenjuje se od [datum iz članka 20. stavka 1.].

Članak 22.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    COM (2022)689.

(2)    Direktiva 2002/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o izmjeni Direktive Vijeća 76/207/EEZ o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pogledu pristupa zapošljavanju, strukovnom osposobljavanju i napredovanju te uvjeta rada, SL L 269, 5.10.2002., str. 15.–20.

(3)    Direktiva Vijeća 76/207/EEZ od 9. veljače 1976. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pogledu pristupa zapošljavanju, strukovnom osposobljavanju i napredovanju te uvjeta rada, SL L 39, 14.2.1976., str. 40.–42.

(4)    Direktiva Vijeća 75/117/EEZ od 10. veljače 1975. o usklađivanju zakonodavstava država članica o primjeni načela jednakih plaća za muškarce i žene, SL L 45, 19.2.1975., str. 19.–20.; Direktiva Vijeća 86/378/EEZ od 24. srpnja 1986. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u sustavima strukovnih socijalnih osiguranja, SL L 225, 12.8.1986., str. 40.–42.; Direktiva Vijeća 96/97/EZ od 20. prosinca 1996. o izmjeni Direktive 86/378/EEZ o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u sustavima strukovnih socijalnih osiguranja, SL L 46, 17.2.1997., str. 20.–24.; Direktiva Vijeća 97/80/EZ od 15. prosinca 1997. o teretu dokazivanja u slučajevima diskriminacije na temelju spola, SL L 14, 20.1.1998., str. 6.–8.; Direktiva Vijeća 98/52/EZ od 13. srpnja 1998. kojom se Direktiva 97/80/EZ o teretu dokazivanja u slučajevima diskriminacije na temelju spola proširuje na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske, SL L 205, 22.7.1998., str. 66. i Direktiva 76/207/EEZ i njezine naknadne izmjene.

(5)    Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.–36.).

(6)    Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ, SL L 180, 15.7.2010., str. 1.–6.

(7)    Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).

(8)    Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(9)    Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).

(10)    Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti (SL L 6, 10.1.1979., str. 24.).

(11)    Zakonodavstvom nekih država članica pruža se šira zaštita u pogledu osnova i područja, tj. državljanstva, ekonomskog statusa, rodnog izražavanja ili čak neiscrpnog popisa osnova.

(12)    Vidjeti SWD(2021) 63 dio 2.1.1. commission_staff_working_document_-_equality_bodies_and_the_implementation_of_the_commission_recommendation_on_standards_for_equality_bodies_en.pdf (europa.eu) .

(13)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama (COM(2021) 93 final).

(14)    Preporuka Komisije (EU) 2018/951 od 22. lipnja 2018. o standardima za tijela za jednakost (SL L 167, 4.7.2018., str. 28.).

(15)    SWD(2021) 63 od 19. ožujka 2021.

(16)    SWD(2022) 386.

(17)    Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. o provedbi Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja u svjetlu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (2020/2086(INI).

(18)    ZAKLJUČCI VIJEĆA o suzbijanju rasizma i antisemitizma – 6406/1/22 REV 1.

(19)    Samoinicijativno mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o poboljšanju ravnopravnosti u EU-u, SOC/724-EESC-2022, doneseno 26. listopada 2022.

(20)    https://ec.europa.eu/info/strategy-documents/commission-work-programme/commission-work-programme-2022_hr.

(21)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama, COM(2021) 93 od 4. ožujka 2021.

(22)    Vidjeti članak 4. Direktive 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika (SL L 128, 30.4.2014., str. 8.). Ova Direktiva ne obuhvaća osnove za diskriminaciju utvrđene u članku 19. UFEU-a. Temelji se na članku 46. UFEU-a, koji se odnosi na slobodno kretanje radnika.

(23)    Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(24)    Komunikacija Komisije: Strategija za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u, COM(2020) 711.

(25)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, COM(2022)105 od 8.3.2022.

(26)    Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP, (SL L 315, 14.11.2012., str. 57.–73.).

(27)    Direktiva Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima (SL L 26, 31.1.2003., str. 41.–47.).

(28)    Direktiva 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 136, 24.5.2008., str. 3.–8.).

(29)    Preporuka Komisije od 11. lipnja 2013. o zajedničkim načelima za kolektivne preventivne tužbe i tužbe radi naknade štete u državama članicama kod povrede prava zajamčenih zakonodavstvom Unije – SL L 201, 26.7.2013., str. 60.–65. i Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ – SL L 409, 4.12.2020., str. 1.–27.

(30)    Preporuka Komisije (EU) 2022/758 od 27. travnja 2022. o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”).

(31)     Izvješće o vladavini prava za 2022. | Europska komisija (europa.eu) .

(32)     social-summit-european-pillar-social-rights-booklet_hr.pdf (europa.eu)

(33)    Intervencija EU-a ili okvir EU-a, na koji se upućuje u ovom Prijedlogu, obuhvaća odredbe o tijelima za jednakost u direktivama o jednakosti i u Preporuci o standardima za tijela za jednakost iz 2018.

(34)    PT, ES, MT, LT. Španjolska je u međuvremenu donijela novi zakon (Ley 15/2022 od 12. srpnja 2022.).

(35)    Mnoge mjere moraju se provoditi u skladu s nacionalnim pravom, a neke se mjere ne predlažu kako bi se poštovala postupovna autonomija država članica, kao što je zahtjev da tijela za jednakost mogu donositi obvezujuće odluke.

(36)    Dalje u tekstu „okvir EU-a ili intervencija EU-a”.

(37)    Očekivani ključni učinci bili su i. djelotvorna provedba i izvršenje zakonodavstva EU-a o jednakom postupanju i nediskriminaciji, ii. smanjenje razina diskriminacije i nejednakog postupanja te iii. snažnija prevencija i veća informiranost.

(38)     https://www.un.org/ruleoflaw/blog/document/principles-relating-to-the-status-of-national-institutions-paris-principles/  

(39)     https://www.coe.int/en/web/european-commission-against-racism-and-intolerance/recommendation-no.2#:~:text=ECRI%20General%20Policy%20Recommendation%20N%C2%B02%20revised%20on%20Equality,and%20combating%20discrimination%20and%20intolerance .

(40)    Za detaljne podatke Eurobarometra iz 2019. vidjeti poglavlje 3. iz Priloga 5. analitičkom dokumentu.

(41)    Konkretno, većina ispitanika u otvorenom javnom savjetovanju (97,2 %) smatra da je važno uspostaviti snažna i učinkovita tijela za ravnopravnost – vidjeti  Tijela za ravnopravnost – obvezujući standardi (europa.eu) .    

(42)    Mandat, ovlasti, pristup, suradnja, istraživanja, prikupljanje podataka, praćenje, provedba, neovisnost, resursi i struktura.

(43)    U okviru analize djelotvornosti razmatra se u kojoj se mjeri očekuje da će predložena mjera doprinijeti napretku prema ostvarivanju ciljeva definiranih logikom intervencije.

(44)    Analizom učinkovitosti procjenjuje se odnos između resursa koji se upotrebljavaju u okviru predložene mjere i promjena koje se od nje očekuju.

(45)    Analiza usklađenosti usmjerena je na to koliko će dobro predložena mjera funkcionirati s drugim instrumentima EU-a te međunarodnim i nacionalnim instrumentima.

(46)    U okviru analize dodane vrijednosti EU-a ispituju se promjene do kojih predložena mjera treba dovesti u okviru onoga što se opravdano očekuje od samih dionika ili iznad tih očekivanja, odnosno bez ikakvog djelovanja.

(47)    U okviru analize relevantnosti razmatra se je li predložena mjera primjeren odgovor na potrebe.

(48)    Više informacija o stanju u svakoj državi članici nalazi se u Prilogu 4. analitičkom dokumentu.

(49)    SWD(2021) 63 final.

(50)    Obveze u pogledu jednakosti odnose se na obveze javnih i/ili privatnih subjekata da razmotre ili razmisle o tome kako će njihove politike ili odluke utjecati na osobe zaštićene zakonodavstvom o jednakom postupanju.

(51)    Članak 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava, SL L 53, str. 1.

(52)    Članak 3. Uredbe (EZ) br. 1922/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog instituta za ravnopravnost spolova, SL L 403, str. 9.

(53)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(54)    SL C , , str. .

(55)    SL C , , str. .

(56)    SL C , , str. .

(57)    Članci 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”), članci 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) i članci 21., 23. i 26. Povelje.

(58)    Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).

(59)    Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.).

(60)    Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).

(61)    Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(62)    Vidjeti detaljnu analizu u SWD(2021) 63 final „Tijela za jednakost i provedba Preporuke Komisije o standardima za tijela za jednakost”.

(63)    Preporuka Komisije (EU) 2018/951 od 22. lipnja 2018. o standardima za tijela za jednakost (SL L 167, 4.7.2018., str. 28.).

(64)    Opća preporuka politike ECRI-ja br. 2 o tijelima za jednakost i borbi protiv rasizma i netolerancije na nacionalnoj razini – donesena 13. lipnja 1997. i revidirana 7. prosinca 2017.

(65)    Načela koja se odnose na status nacionalnih institucija donesena Rezolucijom Opće skupštine 48/134 od 20. prosinca 1993.

(66)    Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti (SL L 6, 10.1.1979., str. 24.).

(67)    Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).

(68)    COM (2022)689.

(69)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama (COM(2021) 93 final).

(70)    Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(71)    Presuda od 10. srpnja 2008. u predmetu Feryn (C-54/07, ECLI:EU:C:2008:397).

(72)    Istraživanje FRA-e EU-MIDIS II.

(73)    SL L 23, 27.1.2010. str. 37

(74)    Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.–15.) i povezana Provedbena odluka.

(75)    Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Direktive Vijeća 2000/43/EZ o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo („Direktiva o rasnoj jednakosti”) i Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja („Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju”), SWD(2021) 63 final.