EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.11.2022.

COM(2022) 666 final

2022/0391(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 o dizajnu Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2246/2002

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2022) 422 final} - {SWD(2022) 367 final} - {SWD(2022) 368 final} - {SWD(2022) 369 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Pravima industrijskog dizajna štiti se izgled proizvoda. Industrijski dizajn čini proizvod privlačnim. Vizualna privlačnost jedan je od ključnih čimbenika zbog kojih potrošači biraju jedan proizvod, a ne drugi. Proizvođači proizvoda s dobrim dizajnom imaju bitnu konkurentsku prednost. Kako bi se potaknulo inoviranje i stvaranje novih dizajna proizvoda u digitalnom dobu, postoji sve veća potreba za pristupačnom, dugoročno održivom, učinkovitom i dosljednom pravnom zaštitom prava dizajna.

Sustav zaštite industrijskog dizajna u Europi stariji je od dvadeset godina. Zakoni država članica koji se odnose na industrijske dizajne djelomično su usklađeni Direktivom 98/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. („Direktiva”).

Osim nacionalnih sustava zaštite dizajna Uredbom Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. („Uredba”) uspostavljen je samostalni sustav za zaštitu jedinstvenih prava koja imaju jednak učinak u cijelom EU-u u obliku registriranog dizajna Zajednice („RCD”) i neregistriranog dizajna Zajednice. Uredba je izmijenjena samo jednom, 2006., kako bi se EU pridružio haškom međunarodnom registracijskom sustavu.

Osim toga, i dalje postoji prijelazni pravni okvir u odnosu na zaštitu dizajna za rezervne dijelove za popravke. Budući da o tom pitanju nije postignut dogovor, Direktiva uključuje „klauzulu o zamrzavanju” (klauzula „freeze-plus”), u skladu s kojom države članice mogu zadržati postojeće zakone o tome trebaju li rezervni dijelovi biti obuhvaćeni zaštitom dok se na prijedlog Komisije ne donesu izmjene Direktive. Zbog toga su Uredbom (EZ) br. 6/2002 rezervni dijelovi za popravke izuzeti od zaštite dizajna Zajednice sve dok Vijeće na temelju prijedloga Komisije ne odredi svoj stav prema tom pitanju.

Prijedlog koji je Komisija predstavila 2004. 1 , u skladu s kojim bi se zaštita dizajna za vidljive rezervne dijelove uskladila dodavanjem „klauzule o popravku” u Direktivu (koja je već uključena u Uredbu) nije dobio dovoljnu potporu u Vijeću unatoč velikoj potpori Europskog parlamenta 2 , te je povučen 2014.

U skladu sa svojom agendom za bolju regulativu 3 , u okviru koje će se politike EU-a redovito preispitivati, Komisija je 2014. započela evaluaciju funkcioniranja sustava zaštite dizajna u EU-u, koja uključuje sveobuhvatnu ekonomsku i pravnu procjenu potkrijepljenu nizom studija. Vijeće Europske unije 11. studenoga 2020. donijelo je zaključke o politici intelektualnog vlasništva i reviziji sustava industrijskog dizajna u EU-u 4 . Pozvalo je Komisiju da predstavi prijedloge za reviziju zakonodavstva EU-a o dizajnu kako bi se sustavi zaštite dizajna modernizirali, a zaštita dizajna učinila privlačnijom pojedinačnim dizajnerima i poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima).

Komisija je na temelju konačnih rezultata evaluacije 5 u Komunikaciji „Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a – Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a” od 25. studenoga 2020. 6 najavila da će nakon uspješne reforme zakonodavstva EU-a o žigu revidirati i zakonodavstvo EU-a o zaštiti dizajna. Vijeće je 25. lipnja 2021. donijelo dodatne zaključke o politici intelektualnog vlasništva 7 u kojima je pozvalo Komisiju da pravodobno i što prije predstavi prijedlog revizije i modernizacije zakonodavstva o industrijskom dizajnu. Nadalje, Europski parlament u povoljnom mišljenju o Akcijskom planu za intelektualno vlasništvo istaknuo je potrebu za revizijom sustava zaštite dizajna s obzirom na to da je uspostavljen prije 20 godina 8 .

Ova inicijativa i paralelni prijedlog preinake Direktive smatraju se paketom u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), a glavni im je zajednički cilj promicanje izvrsnosti dizajna, inoviranja i konkurentnosti u EU-u. To će se ostvariti tako što će se cjelokupni sustav zaštite dizajna učiniti svrsishodnim u digitalnom dobu te znatno pristupačnijim i učinkovitijim za pojedinačne dizajnere, MSP-ove te industrije koje se znatno koriste dizajnom u smislu manjih troškova i složenosti te veće brzine, predvidljivosti i pravne sigurnosti.

Konkretno, ova inicijativa za izmjenu Uredbe temelji se na sljedećim ciljevima:

–modernizacija i poboljšanje sadašnjih odredbi izmjenom zastarjelih odredaba, povećanjem pravne sigurnosti i pojašnjenjem prava u smislu opsega i ograničenja;

–poboljšanje dostupnosti, učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti zaštite RCD-a pojednostavnjenjem postupaka te prilagodbom i optimizacijom iznosa i strukture pristojbi koje se plaćaju.

•Dosljednost s postojećim zakonodavnim odredbama u tom području

Ovim se Prijedlogom izmjenjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002. Ovaj Prijedlog zajedno s paralelnim prijedlogom za preinaku Direktive 98/71/EZ čini usklađen paket za provedbu Akcijskog plana za intelektualno vlasništvo u svrhu modernizacije i daljnjeg usklađivanja sadašnjeg zakonodavstva EU-a o zaštiti dizajna.

Ovaj je Prijedlog ujedno u skladu s Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog Parlamenta i Vijeća o žigu Europske unije. To je, primjerice, slučaj s područjem primjene prava dizajna, koje je kao i područje primjene žigova EU-a prošireno kako bi se obuhvatila krivotvorena roba u provozu i druge carinske situacije. To vrijedi i za određene odredbe o postupcima koje su trenutačno samo dio sustava žigova EU-a i za koje je predloženo da se uključe u reviziju Uredbe (EZ) br. 6/2002, kao što su odredbe o nastavku postupaka ili opozivu odluka (vidjeti i u nastavku pod naslovom „Usklađivanje s postupcima za žig EU-a”). Nadalje, radi dosljednosti predlaže se da se Komisiji dodijele iste delegirane i provedbene ovlasti kao što je učinjeno u Uredbi (EU) 2017/1001.

•Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a

Budući da se ovim Prijedlogom prijelazna klauzula o popravku, koja se trenutačno nalazi u članku 110. Uredbe (EZ) br. 6/2002, planira pretvoriti u trajnu odredbu koja će biti obuhvaćena novim predloženim člankom 20.a te uredbe, u skladu s umetanjem klauzule o popravku u Direktivu, Prijedlog je u skladu s Uredbom (EU) br. 461/2010 (Uredba o skupnom izuzeću za motorna vozila) te se njime ta uredba dopunjuje u području protumonopolske politike.

Prijedlog o zadržavanju te klauzule o popravku u Uredbi (EZ) br. 6/2002 u skladu je i s nastojanjima iznesenima u inicijativi za održive proizvode čija je svrha poticati popravke i kružno gospodarstvo te nadopunjuje ta nastojanja.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 118. stavku 1. UFEU-a, kojim se Europskom parlamentu i Vijeću daje ovlast za uspostavu mjera za stvaranje europskih prava intelektualnog vlasništva u čitavom EU-u, uključujući uspostavu centraliziranih aranžmana na razini EU-a u području ovlaštenja, koordinacije i nadzora.

To je drukčije od pravne osnove koja se primjenjuje na Uredbu (EZ) br. 6/2002, koja se kao i prva uredba o žigu Zajednice (Uredba br. 40/94 o žigu Zajednice) temelji na članku 308. Ugovora o EZ-u.

Članak 118. uveden je Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a njime je sad predviđena izričita pravna osnova za prava intelektualnog vlasništva na razini EU-a. On čini i pravnu osnovu Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog Parlamenta i Vijeća o žigu Europske unije.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Ciljevi ovog Prijedloga mogu se ostvariti samo zakonodavnim aktom u obliku uredbe kojim će se izmijeniti postojeće materijalne i postupovne odredbe kojima se uređuje dizajn Zajednice. Stoga je potrebna uredba o izmjeni Uredbe (EZ) br. 6/2002.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Komisija je provela sveobuhvatnu evaluaciju sadašnje Direktive i Uredbe, koja je objavljena u studenome 2020. 9 Zaključila je da zakonodavstvo EU-a o zaštiti dizajna ispunjava ciljeve i da je i dalje uvelike svrsishodno.

Međutim, u evaluaciji je utvrđeno da Uredba (EZ) br. 6/2002 ima određene nedostatke. Konkretno, postupci za registriranje RCD-a djelomice su zastarjeli ili uključuju nepotrebno administrativno opterećenje, a iznos i struktura pristojbi koje se plaćaju nisu optimalni.

Na temelju zaključaka iz evaluacije Europska komisija provela je procjenu učinka, nakon čega je odlučila revidirati zakonodavstvo. Razne faze u procjeni učinka, od utvrđivanja problema i njihovih uzroka do određivanja ciljeva i mogućih opcija politika, temeljile su se na nalazima iz izvješća o evaluaciji.

•Savjetovanja s dionicima

Opsežno prvo javno savjetovanje provedeno je od 18. prosinca 2018. do 30. travnja 2019. 10 da bi se i. prikupilo dovoljno dokaza i stavova dionika za evaluaciju zakonodavstva EU-a o dizajnu i ii. utvrdilo u kojoj mjeri to zakonodavstvo funkcionira na predviđeni način i u kojoj se mjeri i dalje može smatrati svrsishodnim.

Gotovo dvije trećine ispitanika smatrale su da sustav zaštite industrijskog dizajna u EU-u (nacionalni sustav dizajna na temelju Direktive i sustav dizajna Zajednice zajedno) dobro funkcionira. S druge strane, gotovo polovina istaknula je neželjene posljedice ili nedostatke Uredbe i/ili Direktive.

Kao dodatak opsežnom savjetovanju za evaluaciju Komisija je od 29. travnja do 22. srpnja 2021. provela drugo javno savjetovanje 11 kako bi prikupila dodatne dokaze i stavove dionika u odnosu na odabrana pitanja i ispitala mišljenja o mogućim opcijama i njihovim učincima te tako podržala revizija zakonodavstvu o dizajnu.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Procjena učinka revizije Uredbe (EZ) br. 6/2002 i Direktive 98/71/EZ temeljila se ponajprije na dvije vanjske studije, u kojima su u obzir uzeti i ekonomski 12 i pravni 13 aspekti funkcioniranja sustava zaštite dizajna u EU-u. Osim toga, kad je riječ o pitanju zaštite rezervnih dijelova, procjena učinka potkrijepljena je dvjema dodatnim studijama o učinku zaštite na cijenu i disperziju cijene 14 te o strukturi tržišta rezervnih dijelova za motorna vozila u EU-u 15 .

Dodatne informacije kojima je potkrijepljena procjena učinka temeljile su se na bliskoj suradnji s EUIPO-om i na nekoliko drugih studija i izvješća koje je on pripremio, kao i na drugim dostupnim studijama i zbirkama podataka koje su pripremila nacionalna i međunarodna javna tijela, uključujući nacionalne urede za intelektualno vlasništvo, članove akademske zajednice i druge dionike.

Budući da je ovaj Prijedlog predstavljen u paketu s prijedlogom revizije Direktive 98/71/EZ, Komisija je provela zajedničku procjenu učinka za njega i za paralelni prijedlog preinake Direktive 98/71/EZ 16 . Ta je procjena učinka podnesena 27. listopada Odboru za nadzor regulative te je od Odbora dobila pozitivno mišljenje 26. studenoga 2021. U konačnoj procjeni učinka u obzir se uzimaju primjedbe sadržane u tom mišljenju.

Komisija je u procjeni učinka razmotrila dva glavna problema:

1. poremećaje u trgovini unutar EU-a i prepreke tržišnom natjecanju u nekim državama članicama u vezi s rezervnim dijelovima za popravke;

2. manjak spremnosti poduzeća, posebno MSP-ova i pojedinačnih dizajnera, da traže zaštitu registriranog dizajna na razini EU-a ili nacionalnoj razini zbog velikih troškova, opterećenja i kašnjenja u dobivanju zaštite te ograničene predvidljivosti u vezi s njom.

Dok se pitanje rezervnih dijelova (prvi problem) i pitanje različitih (postupovnih) odredaba iz drugog problema trebaju riješiti u paralelnoj reviziji Direktive, djelomično zastarjeli postupci registracije dizajna Zajednice i neoptimalne pristojbe koje se plaćaju za registrirane dizajne Zajednice moraju se riješiti u okviru revizije Uredbe (EZ) br. 6/2002.

Sljedeća je samostalna (jednostavna) opcija razmotrena za rješenje problema složenih postupaka za registriranje RCD-a i za postizanje cilja pristupačnije i učinkovitije zaštite:

Opcija 2.: pojednostavnjenje postupaka za RCD (među ostalim usklađivanjem s reformom žiga EU-a). Ta opcija posebno uključuje ažuriranje zahtjeva za prikaz dizajna, ukidanje uvjeta „jedinstvenog razreda” za višestruke prijave za dizajn i usklađivanje postupaka za RCD s postupcima za žig EU-a.

Sljedeća je opcija s podopcijama razmotrena za rješenje problema neoptimalnih pristojbi za RCD i za postizanje cilja cjenovno pristupačnije zaštite RCD-a:

Opcija 3.: niža pristojba za registraciju RCD-a i jednostavnije podnošenje višestrukih prijava. Ta opcija podrazumijeva ukidanje uvjeta „jedinstvenog razreda” za višestruke prijave i prilagodbu iznosa pristojbi koje se plaćaju. Kako bi se prema podnositeljima koji podnose manje prijava i onima koji podnose više prijava postupalo jednako, prilagodba iznosa pristojbi koje se plaćaju uključuje i uvođenje fiksne pristojbe po svakom dodatnom dizajnu, što znači ukidanje popusta na količinu koji se daju na različitim razinama ovisno o broju dizajna u višestrukoj prijavi.

Kako bi se te prednosti u fazi podnošenja uravnotežile, navedena mjera kombinirana je s povećanjem pristojbi za naknadno produženje registracije. Tim se modelom olakšava pristup zaštiti RCD-a, osobito MSP-ovima (povoljnije stjecanje prava i prvo produženje), a postupnim povećanjem pristojbi za naknadno produženje za drugo, treće i četvrto produženje osigurava se da u Registru ostanu samo RCD-i koji se upotrebljavaju na tržištu.

I u podopciji 3.1. i u podopciji 3.2. glavna pristojba za stjecanje jednog RCD-a smanjila bi se s 350 EUR na 250 EUR. Pristojba za svaki dodatni dizajn koji je dio višestruke prijave iznosila bi 125 EUR 17 u okviru podopcije 3.1. i 100 EUR u okviru podopcije 3.2.

Pristojbe za produženja u okviru podopcije 3.1. iznosile bi:

—    prvo produženje – 70 EUR;

—    drugo produženje – 140 EUR;

—    treće produženje – 280 EUR;

—    četvrto produženje – 560 EUR 18 .

Za tu podopciju zbroj pristojbi za prva dva produženja jednak je zbroju sadašnjih pristojbi za prva dva produženja, odnosno ukupno 210 EUR 19 .

S druge strane, sve pristojbe za produženje u okviru podopcije 3.2. bile bi veće nego u okviru sadašnjeg sustava.

Prilagodba pristojbi u svakom bi se slučaju kombinirala s pojednostavnjenjem strukture pristojbi ukidanjem pristojbe za objavu i uključivanjem te pristojbe u pristojbu za registraciju. Kako bi se pravila za RCD uskladila s pravilima za žig EU-a, ukinula bi se pristojba za prijenos RCD-a.

Prednosti smanjenja pristojbi uglavnom bi išle u korist korisnika sustava RCD-a. Poduzeća bi dobila veću vrijednost za uloženi novac i za usluge EUIPO-a ne bi plaćala više nego što je nužno. To bi posebno MSP-ovima i pojedinačnim dizajnerima omogućilo da ograniče troškove i da se natječu s većim poduzećima po povoljnijim uvjetima. To bi donijelo korist potrošačima i, naposljetku, cijelom društvu.

Kako bi zaštita RCD-a poduzećima bila dostupnija i cjenovno pristupačnija i kako bi se držao korak s tehnološkim napretkom, opcijom 2. za pojednostavnjenje postupaka u kombinaciji s podopcijom 3.1. za pristojbe (koja ne podrazumijeva pretjerano, nerazmjerno povećanje pristojbi za produženje kao podopcija 3.2.) postigao bi se pozitivan učinak i jasne prednosti za poduzeća, osobito MSP-ove i pojedinačne dizajnere.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Ovaj Prijedlog i paralelni prijedlog preinake Direktive 98/71/EZ uključeni su u Prilog II. Programu rada Komisije za 2022. 20 te su stoga dio Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT).

Ovim Prijedlogom sustav zaštite RCD-a u EU-u nastoji se prilagoditi digitalnom dobu te učiniti pristupačnijim i učinkovitijim za podnositelje prijava. Kad je riječ o digitalizaciji, predloženo ažuriranje zahtjeva za prikaz dizajna omogućilo bi podnositeljima prijava da dizajne reproduciraju na jasan i precizan način upotrebom općedostupne tehnologije. Time bi se prije svega olakšalo registriranje novih vrsta digitalnog dizajna.

Opsežna revizija zahtjeva za prikaz dizajna (koja će uslijediti u skladu s potrebnim novim sekundarnim zakonodavstvom koje treba donijeti) donijela bi velike koristi i poduzećima koja podnose prijavu i EUIPO-u jer bi se njome mogućnost nedostataka znatno smanjila, a pravna sigurnost povećala.

Kad je riječ o pojednostavnjenju, predloženo ukidanje uvjeta „jedinstvenog razreda” omogućilo bi poduzećima da objedinjavanjem nekoliko dizajna u jednoj prijavi podnesu (više) višestrukih prijava za dizajn, a da pritom nisu ograničena na proizvode iste vrste. Osim toga, predloženom prilagodbom i pojednostavnjenjem popisa pristojbi za RCD smanjilo bi se administrativno opterećenje (osobito ukidanjem pristojbe za objavu i uvođenjem fiksne pristojbe po svakom dodatnom dizajnu uključenom u višestruku prijavu), a registracija bi podnositeljima prijave za RCD bila jednostavnija i transparentnija.

Relevantne uštede navedene su i sažete u tablici 8.1. procjene učinka.

Dizajneri bi zbog inicijative imali bolje mogućnosti za zaštitu prava, što bi imalo pozitivan učinak na temeljna prava kao što su pravo na vlasništvo i pravo na djelotvoran pravni lijek. Kako bi sustav zaštite dizajna u EU-u bio uravnoteženiji, inicijativom se nastoji uspostaviti razrađeniji skup ograničenja prava dizajna, uzimajući u obzir pitanje pravednosti i tržišnog natjecanja.

Prijedlog ne bi utjecao na proračun Europske unije te mu stoga nije priložen financijski izvještaj predviđen člankom 35. Financijske uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će na temelju godišnjih izvješća EUIPO-a i statističkih podataka posebno pratiti kako se razvija podnošenje prijava za dizajn EUIPO-u, kako MSP-ovi upotrebljavaju zaštitu dizajna (na temelju budućih raščlanjenih statističkih podataka) i kako se mijenjaju i. broj višestrukih prijava, ii. broj dizajna s produženim razdobljem zaštite i iii. broj produženja.

Aktivnosti praćenja provodile bi se uzimajući u obzir potrebno razdoblje provedbe (među ostalim kako bi se donijelo novo potrebno sekundarno zakonodavstvo na temelju delegiranih i provedbenih ovlasti koje bi se dodijelile Komisiji) i vrijeme potrebno sudionicima na tržištu da se prilagode novoj situaciji.

Za procjenu promjena u obzir bi se uzeli relevantni pokazatelji iz odjeljka 9. procjene učinka. Takva evaluacija provela bi se pet godina nakon potpune provedbe svih potrebnih promjena, uključujući one na razini sekundarnog zakonodavstva za dopunu i provedbu odredaba Uredbe (EZ) br. 6/2002.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

— Ažuriranje terminologije i odredaba o vođenju EUIPO-a

Zbog dosljednosti, a nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, upotreba izraza „Zajednica” zastarjela je. Stoga je terminologija upotrijebljena u Uredbi (EZ) br. 6/2002 usklađena i s Ugovorom iz Lisabona i s Uredbom (EU) 2017/1001 o žigu EU-a. Registrirani dizajni Zajednice ili RCD-i odsad će se nazivati registriranim dizajnima EU-a (REUD-ovima).

— Odredbe o vođenju EUIPO-a (glava XI.)

Budući da su glavne odredbe o vođenju EUIPO-a izmijenjene u Uredbi (EU) 2017/1001, dodatne odredbe u Uredbi (EZ) br. 6/2002 prilagođene su u skladu s time.

— Definicija dizajna i proizvoda (članak 3.)

Definicije su ažurirane, pojašnjene i proširene i. kako bi Prijedlog uredbe bio dugoročno održiv s obzirom na tehnološki napredak i ii. radi veće pravne sigurnosti i transparentnosti s obzirom na prihvatljiv predmet zaštite dizajna.

Konkretno, kao odgovor na pojavu novih tehnoloških dizajna koji nisu realizirani kao fizički proizvodi predlaže se ažuriranje i proširenje pojma proizvoda kako bi se bolje obuhvatili i razlikovali proizvodi prikazani u grafičkom obliku, realizirani u fizičkom obliku ili vidljivi iz prostornog rasporeda predmeta koji tvore unutarnje okruženje.

— Predmet zaštite (članak 18.a)

Zbog veće pravne sigurnosti u pogledu „uvjeta vidljivosti” predlaže se dodavanje posebne odredbe u skladu s kojom se zaštita dizajna dodjeljuje samo za obilježja izgleda koja su vidljivo prikazana u zahtjevu za registraciju.

— Opseg prava koja proizlaze iz registriranog dizajna (članak 19.)

Kako bi se nositeljima prava dizajna omogućilo da se učinkovitije suočavaju s izazovima koje uzrokuje sve veća upotreba tehnologija 3D ispisa, predlaže se da se opseg prava dizajna tome prilagodi.

Osim toga, nakon reforme žiga EU-a za učinkovitu se borbu protiv sve više aktivnosti krivotvorenja smatra bitnim da se u pravni okvir za RCD-e uključi odgovarajuća odredba kojom bi se nositeljima prava dopustilo da spriječe provoz krivotvorenih proizvoda kroz EU ili njihovo stavljanje u drugu carinsku situaciju bez puštanja u slobodni promet na tom području.

— Ograničenje dodijeljenih prava (članak 20.)

Radi bolje ravnoteže uključenih legitimnih interesa i uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije 21 , predlaže se da se na popis dopuštenih upotreba dodaju „referencijalna upotreba” i „kritika i parodija”.

— Klauzula o popravku (članak 20.a)

U skladu s umetanjem klauzule o popravku u Direktivu predlaže se da se prijelazna klauzula o popravku koja se trenutačno nalazi u članku 110. Uredbe (EZ) br. 6/2002 pretvori u trajnu odredbu.

Radi dosljednosti s klauzulom o popravku umetnutom u Direktivu i s obzirom na sudsku praksu Suda Europske unije 22 predlaže se da se područje primjene klauzule o popravku izričito ograniči na sastavne dijelove čiji izgled ovisi o izgledu predmetnog složenog proizvoda.

Osim toga, trebalo bi jasno navesti da se klauzula o popravku u tužbama zbog povrede prava može upotrijebiti kao obrana jedino ako su potrošači propisno obaviješteni o podrijetlu proizvoda koji se treba upotrijebiti za popravak složenog proizvoda.

— Obavijest o dizajnu (članak 26.a)

Nositeljima registriranih dizajna EU-a na raspolaganju je obavijest o dizajnu, kojom javnost mogu obavijestiti o tome da je dizajn registriran.

— Načelo kumulativne zaštite (članak 96. stavak 2.)

Zadržava se načelo kumulativne zaštite dizajna i autorskog prava, pri čemu se uzima u obzir da je od donošenja izvornog zakonodavstva ostvaren napredak u usklađivanju u području autorskog prava.

— Zahtjevi za prikaz dizajna (članci 36. i 36.a)

Predloženom izmjenom članka 36. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 6/2002 nastoji se osigurati da prikaz dizajna omogućuje jasnu vidljivost i objavu svih pojedinosti o predmetu za koji se traži zaštita, neovisno o upotrijebljenom sredstvu prikazivanja. S obzirom na zanemariv broj podnesenih uzoraka predlaže se i ukidanje mogućnosti podnošenja uzoraka umjesto prikaza dizajna.

Predloženim novim člankom 36.a Komisiju se namjerava ovlastiti da utvrdi pojedinosti koje prijava za registrirani dizajn EU-a treba sadržavati, uključujući ažuriranje normi za prikaz dizajna kako bi bile prilagođene digitalnom dobu (vidjeti i pod naslovom „Primjerenost i pojednostavnjenje propisa”).

— Višestruke prijave (članak 37.)

Predlaže se ukidanje takozvanog uvjeta „jedinstvenog razreda” kako bi podnositelji prijave u jednoj višestrukoj prijavi mogli kombinirati više dizajna, a da nisu ograničeni na proizvode istog razreda Lokarnske klasifikacije, uz mogućnost popusta na količinu.

— Usklađivanje s postupcima za žig EU-a

Predloženo je nekoliko izmjena kako bi postupci za RCD bili učinkovitiji i dosljedni sa sustavom žiga EU-a. Te izmjene uključuju i. ukidanje mogućnosti podnošenja prijave za RCD jednom od središnjih ureda za industrijsko vlasništvo države članice ili Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo, ii. uvođenje mogućnosti podnošenja zahtjeva za nastavak postupka ili opoziv odluke EUIPO-a i iii. proširenje pravila za ovlašteno zastupanje kako bi se obuhvatio cijeli Europski gospodarski prostor.

2022/0391 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 o dizajnu Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2246/2002

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 118. prvi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 23 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 24 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredbom Vijeća (EZ) br. 6/2002 25 uspostavljen je sustav zaštite dizajna specifičan za Europsku uniju kojim je osigurana zaštita dizajna na razini Unije usporedno sa zaštitom dizajna dostupnom na nacionalnoj razini u državama članicama u skladu s nacionalnim zakonima o zaštiti dizajna, koji su usklađeni Direktivom 98/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

(2)Komisija je u skladu s Komunikacijom o boljoj regulativi 27 i obvezom da redovito revidira politike Unije provela opsežnu evaluaciju sustavâ zaštite dizajna u Uniji, uključujući sveobuhvatnu ekonomsku i pravnu procjenu potkrijepljenu nizom studija 28 .

(3)U zaključcima od 11. studenoga 2020. o politici intelektualnog vlasništva i reviziji sustava industrijskog dizajna u Uniji 29 Vijeće je pozvalo Komisiju da predstavi prijedloge za reviziju Uredbe (EZ) br. 6/2002 i Direktive 98/71/EZ. Tom revizijom sustavi zaštite povezani s industrijskim dizajnima u Uniji trebali bi se modernizirati, a zaštita dizajna učiniti privlačnijom pojedinačnim dizajnerima i poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima).

(4)Od uspostavljanja sustava dizajna Zajednice pokazalo se da su pojedinačni dizajneri i poduzeća s područja Unije i iz trećih zemalja prihvatili taj sustav, koji je postao uspješna i održiva dopuna ili alternativa zaštiti dizajna na nacionalnoj razini država članica.

(5)Nacionalni sustavi zaštite dizajna ipak su i dalje potrebni pojedinačnim dizajnerima i poduzećima koji ne žele zaštitu dizajna na razini Unije ili onima koji ne mogu dobiti zaštitu na razini Unije, dok za dobivanje nacionalne zaštite nemaju prepreka. Svaka osoba koja traži zaštitu dizajna trebala bi odlučiti traži li zaštitu samo nacionalnog dizajna u jednoj ili više država članica, samo dizajna EU-a ili oboje.

(6)Iako je evaluacijom zakonodavstva Unije o zaštiti dizajna Komisija potvrdila da je zakonodavstvo i dalje uvelike svrsishodno, u Komunikaciji „Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a – Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a” 30 od 25. studenoga 2020. najavila je da će nakon uspješne reforme zakonodavstva EU-a o žigu, među ostalim, revidirati i zakonodavstvo Unije o zaštiti dizajna kako bi poboljšala dostupnost i cjenovnu pristupačnost zaštite dizajna u Uniji.

(7)Zajedno s poboljšanjem i izmjenama sustava dizajna EU-a nacionalne zakone i prakse o dizajnu trebalo bi dodatno uskladiti i usuglasiti sa sustavom dizajna EU-a u odgovarajućoj mjeri kako bi se ostvarili što sličniji uvjeti za registraciju i zaštitu dizajna u cijeloj Uniji. Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO, „Ured”), središnji uredi za industrijsko vlasništvo država članica i Ured Beneluksa za intelektualno vlasništvo tomu bi trebali doprinijeti daljnjim promicanjem konvergencije praksi i alata u području dizajna na temelju okvira suradnje utvrđenog u članku 152. Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća 31 .

(8)Potrebno je ažurirati terminologiju Uredbe (EZ) br. 6/2002 kako bi bila u skladu s Ugovorom iz Lisabona. Pod tim se podrazumijeva zamjena izraza „dizajn Zajednice” izrazom „dizajn Europske unije” („dizajn EU-a”). Osim toga, terminologiju je potrebno uskladiti s terminologijom iz Uredbe (EU) 2017/1001. To posebno podrazumijeva zamjenu naziva „Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni)” nazivom „Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo”.

(9)Od uspostave sustava dizajna Zajednice napredak informacijskih tehnologija uzrokovao je pojavu novih dizajna koji se ne realiziraju kao fizički proizvodi. Stoga je potrebno proširiti definiciju proizvoda koji ispunjavaju uvjete za zaštitu dizajna kako bi se jasno obuhvatili oni koji su prikazani u grafičkom obliku, realizirani u fizičkom obliku ili vidljivi iz prostornog rasporeda predmeta posebno namijenjenih oblikovanju unutarnjeg okruženja. U tom smislu trebalo bi prepoznati da i kretanje, prijelaz ili animacija obilježja mogu doprinijeti izgledu dizajna, osobito kad je riječ o dizajnima koji nisu realizirani u fizičkom obliku.

(10)Radi pravne sigurnosti primjereno je razjasniti da se zaštita dodjeljuje nositelju prava za obilježja dizajna proizvoda, u cijelosti ili djelomično, koja su vidljivo prikazana u prijavi za registrirani dizajn EU-a i stavljena na raspolaganje javnosti objavom ili pregledom relevantnog spisa. Iako obilježja dizajna određenog proizvoda inače ne moraju biti vidljiva u svakom trenutku ili svakoj situaciji upotrebe da bi se stekla zaštita dizajna, iznimka bi se trebala primjenjivati na zaštitu dizajna sastavnih dijelova složenog proizvoda koji moraju biti vidljivi tijekom uobičajene upotrebe tog proizvoda.

(11)Tehnologija 3D ispisa sve se više koristi u raznim područjima industrije, zbog čega nositelji prava dizajna ne mogu lako učinkovito spriječiti nezakonito kopiranje svojih zaštićenih dizajna. Stoga je primjereno predvidjeti da stvaranje, preuzimanje, kopiranje i stavljanje na raspolaganje svakog medija ili softvera kojim se snima dizajn radi reproduciranja proizvoda kojim se povređuje dizajn predstavlja upotrebu dizajna koja podliježe odobrenju nositelja prava.

(12)Radi zaštite dizajna i učinkovitog suzbijanja krivotvorenja te u skladu s međunarodnim obvezama Unije u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), posebno u skladu s člankom V. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) o slobodi provoza i, za generičke lijekove, Deklaracijom o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju, nositelj registriranog dizajna EU-a trebao bi imati pravo spriječiti treće strane da u trgovačkom prometu u Uniju unose proizvode koji se na njezinu području ne puštaju u slobodan promet ako takvi proizvodi dolaze iz trećih zemalja i bez odobrenja sadržavaju dizajn koji je istovjetan ili gotovo istovjetan registriranom dizajnu EU-a ili ako se na te proizvode primjenjuje dizajn koji je istovjetan ili gotovo istovjetan registriranom dizajnu EU-a.

(13)U tu bi svrhu nositeljima registriranog dizajna EU-a trebalo biti dopušteno spriječiti ulazak krivotvorenih proizvoda i njihovo plasiranje u svim carinskim situacijama, među ostalim i kad takvi proizvodi nisu namijenjeni za stavljanje na tržište Unije. Carinska tijela trebala bi se u provedbi carinskih kontrola koristiti ovlastima i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 32 , među ostalim na zahtjev nositelja prava. Carinska tijela ponajprije bi trebala provoditi odgovarajuće kontrole na temelju kriterijâ analize rizika.

(14)Potrebu za učinkovitom provedbom prava dizajna potrebno je uskladiti s potrebom da se izbjegne otežavanje slobodne trgovine zakonitim proizvodima. Stoga bi pravo nositelja registriranog dizajna EU-a trebalo isteći ako tijekom postupka pokrenutog pred sudom za dizajne Europske unije („sud za dizajn EU-a”), nadležnom za donošenje meritorne odluke o tome je li došlo do povrede dizajna EU-a, deklarant ili posjednik proizvodâ može dokazati da nositelj registriranog dizajna EU-a nema pravo zabraniti stavljanje tih proizvoda na tržište zemlje krajnjeg odredišta.

(15)Isključiva prava koja proizlaze iz registriranog dizajna EU-a trebala bi podlijegati odgovarajućim ograničenjima. Osim osobne i nekomercijalne upotrebe i postupaka poduzetih u eksperimentalne svrhe dopuštena upotreba trebala bi obuhvaćati radnje reprodukcije u svrhu citiranja ili podučavanja, referencijalnu upotrebu u smislu komparativnog oglašavanja te upotrebu radi komentiranja, kritike ili parodije, pod uvjetom da su takvi postupci u skladu s praksom poštene trgovine i ne utječu na nepropisan način na uobičajeno iskorištavanje dizajna. Ako treća strana upotrebljava registrirani dizajn EU-a radi umjetničkog izražavanja, to bi se trebalo smatrati poštenim sve dok je u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini. Nadalje, pravila o dizajnu EU-a trebala bi se primjenjivati tako da se osigura potpuno poštovanje temeljnih prava i sloboda, posebno slobode izražavanja.

(16)Direktivom (EU) [xxx] usklađuju se zakoni država članica o upotrebi zaštićenih dizajna kako bi se dopustio popravak složenog proizvoda radi vraćanja njegova prvobitnog izgleda, ako je dizajn primijenjen ili je sadržan u proizvodu koji je sastavni dio složenog proizvoda o čijem izgledu ovisi zaštićeni dizajn. U skladu s tim sadašnju prijelaznu klauzulu o popravku sadržanu u Uredbi (EZ) br. 6/2002 trebalo bi pretvoriti u trajnu odredbu. S obzirom na to da se tom odredbom prava registriranog i neregistriranog dizajna Zajednice nastoji učiniti neizvršivima ako se dizajn sastavnog dijela složenog proizvoda upotrebljava za popravak složenog proizvoda kako bi se vratio njegov prvobitni izgled, klauzulu o popravku trebalo bi uvrstiti među raspoložive obrambene mehanizme protiv povrede prava dizajna EU-a iz Uredbe (EZ) br. 6/2002. Nadalje, radi dosljednosti s klauzulom o popravku umetnutom u Direktivu (EU) [XXX] i kako bi se opseg zaštite dizajna ograničio samo na to da se nositelje prava dizajna spriječi da zapravo ostvare monopol na proizvod, potrebno je izričito ograničiti primjenu klauzule o popravku utvrđene u Uredbi (EZ) br. 6/2002 na sastavne dijelove složenog proizvoda o čijem izgledu ovisi zaštićeni dizajn. Kako bi se osiguralo da potrošači nisu dovedeni u zabludu, nego da mogu donijeti utemeljenu odluku o konkurentskim proizvodima koji se mogu upotrijebiti za popravak, u pravu bi isto tako trebalo izričito navesti da se proizvođač ili prodavač sastavnog dijela koji nisu propisno informirali potrošača o podrijetlu proizvoda koji će se upotrijebiti za popravak složenog proizvoda ne mogu pozvati na klauzulu o popravku.

(17)Kako bi se olakšalo stavljanje proizvoda sa zaštićenim dizajnom na tržište, osobito MSP-ovima i pojedinačnim dizajnerima, i kako bi se javnost informirala o sustavima registracije dizajna koji postoje i na razini Unije i na nacionalnoj razini, općepriznata obavijest koja se sastoji od znaka (D) trebala bi biti dostupna za upotrebu nositeljima prava dizajna i onima koji imaju njihovu suglasnost.

(18)S obzirom na zanemariv broj podnesenih prijava za dizajn EU-a središnjim uredima za industrijsko vlasništvo država članica i Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo te kako bi se sustav za prijave za dizajn EU-a uskladio sa sustavom utvrđenim u Uredbi (EU) 2017/1001, prijavu za dizajn EU-a odsad bi trebalo biti moguće podnijeti samo Uredu.

(19)I tehnološki napredak i iskustvo stečeno u primjeni trenutačnog sustava za registraciju dizajna EU-a pokazali su da je potrebno poboljšati određene aspekte postupka. Sukladno tomu, prema potrebi bi trebalo poduzeti određene mjere za ažuriranje, pojednostavnjenje i ubrzanje postupaka te za jačanje pravne sigurnosti i predvidljivosti.

(20)U tu je svrhu ključno osigurati odgovarajuća sredstva za jasan i točan prikaz svih dizajna, koji je prilagodljiv tehničkom napretku za vizualizaciju dizajna i potrebama industrije Unije. Kako bi se isti grafički prikaz mogao upotrijebiti za prijave za dizajn u jednoj ili više država članica i za prijave za registrirani dizajn EU-a, od Ureda, središnjih ureda za industrijsko vlasništvo država članica i Ureda Beneluksa za intelektualno vlasništvo trebalo bi zahtijevati suradnju na uspostavi zajedničkih normi za formalne zahtjeve koje prikaz mora ispunjavati.

(21)Radi veće učinkovitosti primjereno je i olakšati podnošenje višestrukih prijava za registrirani dizajn EU-a tako da se podnositeljima omogući da kombiniraju dizajne u jednoj prijavi, a da pritom ne podliježu uvjetu da proizvodi u kojima bi dizajn trebao biti sadržan ili na koje bi se trebao primijeniti moraju biti iz istog razreda Lokarnske klasifikacije 33 . Međutim, trebalo bi predvidjeti najveći dopušteni broj kako bi se izbjegla moguća zlouporaba podnošenja višestrukih prijava.

(22)Radi učinkovitosti i pojednostavnjenja postupka obavješćivanje i priopćavanje trebali bi se odvijati isključivo elektronički.

(23)Kako bi pristup zaštiti registriranih dizajna EU-a bio cjenovno pristupačniji i transparentniji, osobito MSP-ovima i pojedinačnim dizajnerima koji obično podnose manje prijava za dizajn nego veća poduzeća, primjereno je prilagoditi strukturu i iznos pristojbi za prijavu za registrirani dizajn EU-a.

(24)S obzirom na ključnu važnost iznosa pristojbi koje se plaćaju Uredu za funkcioniranje sustava zaštite dizajna EU-a i njegov komplementarni odnos s nacionalnim sustavima dizajna te kako bi se uskladio zakonodavni pristup s Uredbom (EU) 2017/1001, iznose pristojbi primjereno je odrediti izravno u Uredbi (EZ) br. 6/2002 u obliku priloga. Visinu iznosa pristojbi trebalo bi utvrditi na razini koja osigurava da prihodi od pristojbi u načelu budu dostatni za uravnoteženi proračun Ureda i da sustav dizajna EU-a i nacionalni sustavi dizajna paralelno postoje i nadopunjuju se, uzimajući u obzir i veličinu tržišta obuhvaćenog dizajnom EU-a i potrebe MSP-ova.

(25)Uredbom (EZ) br. 6/2002 Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donošenje pravila za provedbu te uredbe. Zbog stupanja na snagu Ugovora ovlasti dodijeljene Komisiji u okviru Uredbe (EZ) br. 6/2002 potrebno je uskladiti s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije („UFEU”).

(26)Kako bi se osiguralo da Ured djelotvorno, učinkovito i brzo ispita i registrira prijave za dizajn EU-a upotrebljavajući postupke koji su transparentni, temeljiti, pošteni i pravični, ovlast donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu utvrđivanja pojedinosti o postupcima za izmjenu prijave.

(27)Kako bi se osiguralo da se registrirani dizajn EU-a može proglasiti ništavim na djelotvoran i učinkovit način transparentnim, temeljitim, poštenim i pravičnim postupcima, ovlast donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu utvrđivanja postupaka za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a.

(28)Kako bi se žalbenim vijećima omogućilo da transparentnim, temeljitim, poštenim i pravičnim postupcima djelotvorno, učinkovito i u cijelosti preispitaju odluke Ureda, ovlast donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu utvrđivanja pojedinosti o žalbenim postupcima ako je u postupcima povezanima s dizajnima EU-a potrebno odstupanje od odredaba utvrđenih u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 73. Uredbe (EU) 2017/1001.

(29)Kako bi se osiguralo neometano, djelotvorno i učinkovito funkcioniranje sustava dizajna EU-a, ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu utvrđivanja zahtjeva za pojedinosti o usmenom postupku i detaljnih aranžmana za izvođenje dokaza, detaljnih aranžmana za dostavljanje obavijesti, načina komuniciranja i obrazaca kojima se trebaju koristiti stranke u postupku, pravila o izračunavanju i trajanju rokova, postupaka za opoziv odluke ili brisanje unosa iz Registra dizajna EU-a, detaljnih aranžmana za nastavak postupka te pojedinosti o zastupanju pred Uredom.

(30)Kako bi se omogućio djelotvoran i učinkovit ustroj žalbenih vijeća, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu utvrđivanja pojedinosti o ustroju žalbenih vijeća ako je u postupcima koji se odnose na dizajne EU-a potrebno odstupanje od delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 168. Uredbe (EU) 2017/1001.

(31)Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 34 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(32)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 6/2002, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja pojedinosti o prijavama, zahtjevima, potvrdama, žalbama, propisima, obavijestima i bilo kojim drugim dokumentom u skladu s relevantnim postupovnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 6/2002, kao i u vezi s najvećim stopama za troškove koji su bitni za postupak i koji su stvarno nastali, objavama u Službenom glasniku dizajna Europske unije i Službenom listu Ureda, detaljnim aranžmanima za razmjenu informacija između Ureda i nacionalnih tijela, detaljnim aranžmanima u vezi s prijevodom popratne dokumentacije u pisanim postupcima i točnim vrstama odluka koje donosi jedan član Odjela za poništaje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 35 .

(33)S obzirom na poboljšano usklađivanje zakonodavstva Unije o autorskom pravu primjereno je prilagoditi načelo kumulativne zaštite na temelju Uredbe (EZ) br. 6/2002 i zakonodavstva o autorskom pravu otvaranjem mogućnosti da dizajni zaštićeni pravima dizajna EU-a budu zaštićeni kao autorska djela, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz zakonodavstva Unije o autorskom pravu.

(34)Uredbu (EZ) br. 6/2002 trebalo bi stoga u skladu s time izmijeniti, a Uredbu (EZ) br. 2246/2002 staviti izvan snage.

(35)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog autonomije sustava dizajna EU-a koji je neovisan o nacionalnim sustavima oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(36)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 36 te je on dao mišljenje ...,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 6/2002 mijenja se kako slijedi:

(1)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnima Europske unije”;

(2)u članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Dizajn koji ispunjava uvjete sadržane u ovoj Uredbi u daljnjem se tekstu naziva „dizajn Europske unije” („dizajn EU-a”).”;

(3)u svim člancima izraz „dizajn Zajednice” zamjenjuje se izrazom „dizajn EU-a” uz sve potrebne gramatičke promjene;

(4)u cijeloj Uredbi izraz „sud za dizajn Zajednice” zamjenjuje se izrazom „sud za dizajn EU-a” uz sve potrebne gramatičke prozmjene;

(5)u članku 1. stavku 3., članku 7. stavku 1., članku 11. stavku 1., članku 22. stavku 1., članku 27. stavku 1., članku 96. stavku 1., članku 98. stavcima 1. i 5., članku 106.a stavcima 1. i 2., članku 106.d stavcima 1. i 2. te članku 110.a stavku 1. izraz „Zajednica” zamjenjuje se izrazom „Unija” uz sve potrebne gramatičke promjene;

(6)članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo („Ured”), osnovan Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog Parlamenta i Vijeća*, obavlja zadatke koji su mu dodijeljeni ovom Uredbom.

* Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).”;

(7)umeće se sljedeći članak:

„Članak 2.a

Poslovna sposobnost

Za potrebe provedbe ove Uredbe trgovačka društva i druge pravne osobe smatraju se pravnim osobama ako, prema uvjetima pravnih propisa kojima se uređuju, mogu u svoje ime preuzimati prava i obveze svih vrsta, sklapati ugovore ili poduzimati druge pravne radnje, te tužiti i biti tužene.”;

(8)članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„dizajn” znači izgled cijelog ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, posebno linija, obrisa, boja, oblika, teksture, materijala samog proizvoda i/ili njegovih ukrasa, uključujući kretanje, prijelaz ili bilo koju drugu vrstu animacije tih obilježja;

(2)„proizvod” znači svaki industrijski ili zanatski predmet koji nije računalni program, neovisno o tome je li u fizičkom ili digitalnom obliku, uključujući:

(a)ambalažu, setove proizvoda, opremu, prostorni raspored predmeta posebno namijenjenih oblikovanju unutarnjeg okruženja i dijelove za sastavljanje složenog proizvoda;

(b)grafičke radove ili simbole, logotipe, reljefne uzorke, tipografske znakove i grafička korisnička sučelja;

(3)„složeni proizvod” znači proizvod koji je sastavljen od više sastavnih dijelova koji se mogu zamijeniti dopuštajući rastavljanje i ponovno sastavljanje tog proizvoda.”;

(9)u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Dizajn se štiti dizajnom EU-a ako je nov i ima individualan karakter.”;

(10)u članku 7. stavku 2. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„2. Otkrivanje se ne uzima u obzir za potrebe primjene članaka 5. i 6. ako je otkriveni dizajn, koji je istovjetan dizajnu za koji se traži zaštita u okviru registriranog dizajna EU-a ili nije drukčiji od njega u smislu ukupnog dojma, učinjen dostupnim javnosti:”;

(11)članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Početak i trajanje zaštite registriranog dizajna EU-a

1. Za dizajn koji ispunjava uvjete utvrđene u odjeljku 1. zaštita koja proizlazi iz registriranog dizajna EU-a počinje kad Ured registrira dizajn.

2. Registrirani dizajn EU-a registrira se na razdoblje od pet godina koje se računa od datuma podnošenja zahtjeva za registraciju. Nositelju prava razdoblje zaštite može se produžiti za jedno ili više petogodišnjih razdoblja do najviše 25 godina od datuma podnošenja zahtjeva za registraciju.”;

(12)članak 13. briše se;

(13)članci 15. i 16. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 15.

Zahtjevi u odnosu na pravo na dizajn EU-a

1. Ako je neregistrirani dizajn EU-a otkrila ili na njega polaže pravo osoba koja na njega nema pravo na temelju članka 14. ili ako je za registrirani dizajn EU-a podnesena prijava za registraciju ili je registriran uime takve osobe, osoba koja ima pravo na dizajn na temelju te odredbe može od nadležnog suda ili tijela predmetne države članice zatražiti da bude priznata kao zakoniti nositelj dizajna EU-a, ne dovodeći u pitanje bilo koji drugi pravni lijek koji joj može biti na raspolaganju.

2. Ako ima zajedničko pravo na dizajn EU-a, osoba može, u skladu sa stavkom 1., zatražiti da bude priznata kao zajednički nositelj.

3. Pravni postupci navedeni u stavcima 1. ili 2. zastarijevaju tri godine nakon datuma objave registriranog dizajna EU-a ili datuma otkrivanja neregistriranog dizajna EU-a. Ova se odredba ne primjenjuje ako je osoba koja nema pravo na dizajn EU-a postupala u zloj vjeri u vrijeme kad je za takav dizajn podnesena prijava, kad je otkriven ili stečen.

4. Osoba koja ima pravo na dizajn EU-a na temelju članka 14. može u skladu sa stavkom 1. ovog članka Uredu podnijeti zahtjev za promjenu vlasništva, zajedno s pravomoćnom odlukom nadležnog suda ili tijela predmetne države članice.

5. Kad je riječ o registriranom dizajnu EU-a, u Registar dizajna EU-a iz članka 72. („Registar”) upisuje se sljedeće:

(a)navod o tome da je pravni postupak iz stavka 1. pokrenut pred nadležnim sudom ili tijelom predmetne države članice;

(b)datum i pojedinosti pravomoćne odluke nadležnog suda ili tijela predmetne države članice ili drugog oblika okončanja postupka;

(c)svaka promjena vlasništva nad registriranim dizajnom EU-a koja proizlazi iz pravomoćne odluke nadležnog suda ili tijela predmetne države članice.

Članak 16.

Učinci presude o pravu na registrirani dizajn EU-a

1. Ako se vlasništvo nad registriranim dizajnom EU-a u potpunosti promijeni kao posljedica pravnog postupka iz članka 15. stavka 1., licencije i ostala prava prestaju vrijediti nakon upisa novog nositelja registriranog dizajna EU-a u Registar.

2. Ako je, prije nego što se u Registar upiše pokretanje pravnog postupka iz članka 15. stavka 1., nositelj registriranog dizajna EU-a ili stjecatelj licencije unutar Unije iskorištavao dizajn ili poduzeo ozbiljne i stvarne pripreme da to učini, može nastaviti takvo iskorištavanje ako unutar roka od tri mjeseca od datuma upisa novog nositelja u Registar zatraži neisključivu licenciju od novog nositelja čije se ime unosi u Registar. Licencija se dodjeljuje na razuman rok i pod razumnim uvjetima.

3. Stavak 2. ne primjenjuje se ako je nositelj registriranog dizajna EU-a ili stjecatelj licencije u trenutku kad je započeo s iskorištavanjem dizajna ili s pripremama da to učini postupao u zloj vjeri.”;

(14)u članku 18. dodaje se sljedeća rečenica:

„To pravo uključuje pravo unosa promjene imena dizajnera ili ekipe dizajnera u Registar.”;

(15)iza naslova odjeljka 4. umeće se sljedeći članak 18.a:

„Članak 18.a

Predmet zaštite

Zaštita se dodjeljuje za obilježja izgleda registriranog dizajna EU-a koja su vidljivo prikazana u zahtjevu za registraciju.”;

(16)članci od 19. do 21. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 19.

Prava koja proizlaze iz dizajna EU-a

1. Registrirani dizajn EU-a nositelju daje isključivo pravo upotrebe i sprečavanja bilo koje treće strane da se tim dizajnom koristi bez njegova odobrenja.

2. U skladu s odredbama stavka 1. osobito se može zabraniti sljedeće:

(a)proizvodnja, ponuda, stavljanje na tržište ili upotreba proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je primijenjen;

(b)uvoz ili izvoz proizvoda iz točke (a);

(c)skladištenje proizvoda iz točke (a) za potrebe iz točaka (a) i (b);

(d)stvaranje, preuzimanje, kopiranje i razmjena ili distribucija svakog medija ili softvera kojim se snima dizajn za potrebe omogućivanja proizvodnje proizvoda iz točke (a).

3. Odstupanjem od članka 10. stavka 1. nositelj registriranog dizajna EU-a ima pravo spriječiti sve treće strane da u trgovačkom prometu u Uniju iz trećih zemalja unose proizvode koji se na području Unije ne puštaju u slobodan promet, ako je dizajn na istovjetan način sadržan u tim proizvodima ili primijenjen na njih ili se dizajn po bitnim obilježjima ne može razlikovati od takvih proizvoda i ako nije dano odobrenje za to.

Pravo iz prvog podstavka istječe ako tijekom postupka za utvrđivanje počinjenja povrede dizajna EU-a pokrenutog u skladu s Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća* deklarant ili posjednik proizvodâ dokaže da nositelj registriranog dizajna EU-a nema pravo zabraniti stavljanje tih proizvoda na tržište zemlje krajnjeg odredišta.

4. Nositelj neregistriranog dizajna EU-a ima pravo spriječiti radnje iz stavaka 1. i 2. samo ako sporna upotreba proizlazi iz kopiranja tog dizajna.

Ne smatra se da sporna upotreba proizlazi iz kopiranja neregistriranog dizajna EU-a ako je dizajn rezultat samostalnog stvaralačkog rada dizajnera za kojeg se opravdano može pretpostaviti da nije upoznat s dizajnom koji je nositelj učinio dostupnim javnosti.

5. Stavak 4. primjenjuje se i na registrirani dizajn EU-a čija je objava odgođena sve dok se odgovarajući upisi u Registar i spis ne učine dostupnima javnosti u skladu s člankom 50. stavkom 4.

Članak 20.

Ograničenja prava koja proizlaze iz dizajna EU-a

1. Prava koja proizlaze iz dizajna EU-a ne ostvaruju se u odnosu na:

(a)radnje poduzete u privatne i nekomercijalne svrhe;

(b)radnje poduzete u eksperimentalne svrhe;

(c)radnje reprodukcije za potrebe citiranja ili podučavanja;

(d)radnje poduzete za potrebe identifikacije ili upućivanja na proizvod kao proizvod nositelja prava dizajna;

(e)radnje poduzete za potrebe komentiranja, kritike ili parodije;

(f)opremu na brodovima i zrakoplovima registriranima u trećoj zemlji koji privremeno ulaze na područje Unije;

(g)uvoz rezervnih dijelova i pribora u Uniju za potrebe popravka brodova i zrakoplova iz točke (f);

(h)popravke brodova i zrakoplova iz točke (f).

2. Stavak 1. točke (c), (d) i (e) primjenjuju se samo ako su radnje u skladu s praksom poštene trgovine i ne utječu na nepropisan način na uobičajeno iskorištavanje dizajna, a kad je riječ o točki (c), ako je naveden izvor proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je primijenjen.

Članak 20.a

Klauzula o popravku

1. Zaštita se ne dodjeljuje za dizajn EU-a koji je sastavni dio složenog proizvoda, o čijem izgledu ovisi dizajn sastavnog dijela i koji se upotrebljava u smislu članka 19. stavka 1. samo za potrebe popravka tog složenog proizvoda kako bi se vratio njegov prvobitni izgled.

2. Proizvođač ili prodavač sastavnog dijela složenog proizvoda koji nije jasnom i vidljivom informacijom na proizvodu ili na neki drugi odgovarajući način propisno informirao potrošača o podrijetlu proizvoda koji se upotrebljava za popravak složenog proizvoda kako bi potrošač mogao donijeti utemeljenu odluku o konkurentnim proizvodima koji se mogu upotrijebiti za popravak ne može se pozvati na stavak 1.

Članak 21.

Iscrpljenje prava

Prava koja proizlaze iz dizajna EU-a ne uključuju radnje koje se odnose na proizvod u kojem je dizajn obuhvaćen opsegom zaštite dizajna EU-a sadržan ili na koji se primjenjuje ako je taj proizvod na tržište Europskoga gospodarskog prostora (EGP) stavio nositelj dizajna EU-a ili je to učinjeno uz njegovu suglasnost.”;

* Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).

(17)u članku 24. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Dizajn EU-a može se proglasiti ništavim čak i nakon isteka roka zaštite ili odricanja od dizajna EU-a ako podnositelj prijave pokaže legitiman interes za odluku o meritumu.”;

(18)članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Razlozi za ništavost

1. Dizajn EU-a može se proglasiti ništavim samo u sljedećim situacijama:

(a)dizajn EU-a ne odgovara definiciji iz članka 3. točke 1.;

(b)dizajn EU-a ne ispunjava uvjete utvrđene u člancima od 4. do 9.;

(c)na temelju odluke nadležnog suda ili tijela nositelj prava nema pravo na dizajn EU-a u skladu s člankom 14.;

(d)dizajn EU-a u sukobu je s prethodnim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti i koji je zaštićen od datuma koji prethodi datumu podnošenja prijave ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, datumu prvenstva dizajna EU-a:

i. na temelju registriranog dizajna EU-a ili prijave za takav dizajn koja podliježe njegovoj registraciji;

ii. na temelju prava registriranog dizajna države članice ili prijave za takvo pravo koja podliježe njegovoj registraciji; ili

iii. na temelju prava dizajna registriranog u skladu sa Ženevskim aktom Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna iz 1999. („Ženevski akt”), koji ima učinak u Uniji, ili prijave za takvo pravo koja podliježe njegovoj registraciji;

(e)u naknadnom dizajnu upotrijebljen je znak razlikovanja, a pravo Unije ili pravo države članice kojim se uređuje taj znak nositelju prava na znak daje pravo zabrane takve upotrebe;

(f)dizajn predstavlja neovlaštenu upotrebu djela zaštićenog zakonodavstvom države članice o autorskom pravu;

(g)dizajn predstavlja nepropisnu upotrebu bilo kojeg predmeta navedenog u članku 6.b Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva („Pariška konvencija”) ili obilježja, oznaka i grbova koji se razlikuju od onih obuhvaćenih tim člankom i koji su za neku državu članicu od posebnog javnog interesa.

2. Na razloge za ništavost predviđene stavkom 1. točkama (a) i (b) može se pozvati:

(a)svaka fizička ili pravna osoba;

(b)svaka skupina ili tijelo osnovano za potrebe zastupanja interesa proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca ili potrošača ako može u vlastito ime tužiti ili biti tuženo u skladu s uvjetima mjerodavnog prava.

3. Na razlog za ništavost predviđen stavkom 1. točkom (c) može se pozvati samo osoba koja ima pravo na dizajn EU-a na temelju članka 14.

4. Na razloge za ništavost predviđene stavkom 1. točkama (d), (e) i (f) mogu se pozvati samo:

(a)podnositelj prijave za ranije pravo ili nositelj tog prava;

(b)osobe koje u skladu sa zakonodavstvom Unije ili pravom predmetne države članice imaju pravo ostvarivati predmetna prava;

(c)stjecatelj licencije kojeg je ovlastio nositelj žiga ili prava dizajna.

5. Na razlog za ništavost predviđen stavkom 1. točkom (g) može se pozvati samo osoba ili tijelo na koje se odnosi nepropisna upotreba.

6. Odstupajući od stavaka 4. i 5., države članice mogu propisati da se na razloge predviđene stavkom 1. točkama (d) i (g) na vlastitu inicijativu može pozvati i odgovarajuće nadležno tijelo predmetne države članice.

7. Dizajn EU-a ne mora se proglasiti ništavim ako podnositelj zahtjeva za dodjelu prava ili nositelj prava iz stavka 1. točaka od (d) do (g) izričito odobri registraciju dizajna EU-a prije podnošenja zahtjeva za proglašavanje ništavosti ili prije podnošenja protutužbe.

8. Ako je podnositelj zahtjeva za dodjelu prava ili nositelj prava iz stavka 1. točaka od (d) do (g) prethodno podnio zahtjev za proglašavanje dizajna EU-a ništavim ili ako je podnio protutužbu u postupku zbog povrede, ne može podnijeti novi zahtjev za proglašavanje ništavosti ili novu protutužbu na temelju drugih prava iz tih točaka, na koje se mogao pozvati kako bi potkrijepio prvi zahtjev ili prvu protutužbu.”;

(19)u članku 26. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Smatra se da dizajn EU-a koji se proglasi ništavim od početka nije proizvodio učinke utvrđene ovom Uredbom.”;

(20)iza članka 26. umeće se sljedeći naslov:

„Odjeljak 6.

Obavijest o registraciji”;

(21)iza naslova odjeljka 6. umeće se sljedeći članak 26.a:

„Članak 26.a

Registracijski znak

Nositelj registriranog dizajna EU-a može javnost obavijestiti o tome da je dizajn registriran tako da proizvod u kojem je dizajn sadržan ili na koji se primjenjuje obilježi krugom sa slovom D u sredini. Takva obavijest o dizajnu može biti popraćena registracijskim brojem dizajna ili poveznicom na upis dizajna u Registar.”;

(22)članak 28. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 28.

Prijenos registriranog dizajna EU-a

1. Registrirani dizajn EU-a ustupa se u pisanom obliku s potpisima ugovornih stranaka, osim ako je ustupanje posljedica sudske odluke.

Ustupanje registriranog dizajna EU-a koje nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u prvom podstavku smatra se ništavim.

2. Na zahtjev jedne od stranaka prijenos registriranog dizajna EU-a upisuje se u Registar i objavljuje.

3. Zahtjev za upis prijenosa u Registar mora sadržavati podatke o registriranom dizajnu EU-a, novom nositelju i, prema potrebi, zastupniku novog nositelja. Mora sadržavati i dokumente na kojima se temelji prijenos u skladu sa stavkom 1.

4. Ako nisu ispunjeni uvjeti za registraciju prijenosa, kako su utvrđeni u stavku 1. ili u provedbenim aktima iz članka 28.a, Ured obavješćuje podnositelja zahtjeva o nedostacima. Ako se nedostaci ne uklone u roku koji odredi Ured, Ured odbacuje zahtjev za registraciju prijenosa.

5. Za dva ili više registriranih dizajna EU-a može se podnijeti jedan zahtjev za registraciju prijenosa, pod uvjetom da su registrirani nositelj i pravni sljednik za svaki od tih registriranih dizajna EU-a isti.

6. Sve dok prijenos nije upisan u Registar, pravni sljednik ne može se pozivati na prava koja proizlaze iz registracije registriranog dizajna EU-a.

7. Ako se u odnosu na Ured moraju poštovati određeni rokovi, pravni sljednik Uredu može podnijeti odgovarajuće izjave nakon što Ured zaprimi zahtjev za registraciju prijenosa.

8. Svi dokumenti o kojima je potrebno obavijestiti nositelja registriranog dizajna EU-a u skladu s člankom 66. upućuju se osobi koja je upisana u Registar kao nositelj.”;

(23)umeće se sljedeći članak 28.a:

„Članak 28.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s prijenosom

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)pojedinosti koje treba sadržavati zahtjev za registraciju prijenosa iz članka 28. stavka 3.;

(b)vrsta dokumentacije potrebna za dokazivanje prijenosa, kako je navedeno u članku 28. stavku 3., uzimajući u obzir suglasnost koju daju registrirani nositelj i njegov pravni sljednik.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(24)članci od 31. do 34. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 31.

Stečajni postupak

1. Dizajn EU-a može biti predmet samo onih stečajnih postupaka koji su pokrenuti u državi članici na čijem se državnom području nalazi središte dužnikovih glavnih interesa.

2. Kad je riječ o društvima za osiguranje kako su definirana u članku 13. točki 1. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* i kreditnim institucijama kako su definirane u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća**, središte glavnih interesa iz stavka 1. je država članica u kojoj su to društvo ili institucija dobili odobrenje za rad.

3. U slučaju zajedničkih nositelja dizajna EU-a stavak 1. primjenjuje se na udio zajedničkog nositelja.

4. Ako je dizajn EU-a predmet stečajnog postupka, taj se podatak na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela upisuje u Registar i objavljuje.

Članak 32.

Davanje licencija

1. Licencija za dizajn EU-a može se dati za cijelo ili dio područja Unije. Licencija može biti isključiva ili neisključiva.

2. Nositelj dizajna može se pozvati na prava koja proizlaze iz dizajna EU-a protiv stjecatelja licencije koji krši neku odredbu iz ugovora o licenciji u odnosu na:

(a)trajanje licencije;

(b)oblik u kojem se dizajn može upotrijebiti;

(c)opseg proizvoda za koje je izdana licencija;

(d)kvalitetu proizvoda koje stjecatelj licencije proizvodi u okviru licencije.

3. Ako nije drukčije navedeno u ugovoru o licenciji, stjecatelj licencije može pokrenuti postupak zbog povrede dizajna EU-a samo uz suglasnost nositelja dizajna. Međutim, nositelj isključive licencije može pokrenuti takav postupak ako nositelj dizajna EU-a nakon službene obavijesti sam ne pokrene postupak zbog povrede dizajna u odgovarajućem roku.

4. Stjecatelj licencije, u svrhu dobivanja naknade za štetu koju je pretrpio, ima se pravo umiješati u postupak zbog povrede koji je pokrenuo nositelj dizajna EU-a.

Članak 32.a

Postupak za upis licencija i ostalih prava u Registar

1. Članak 28. stavci 2. i 3., pravila donesena u skladu s člankom 28.a i članak 28. stavak 6. primjenjuju se mutatis mutandis na registraciju ili prijenos stvarnih prava kako je navedeno u članku 29., izvršenje kako je navedeno u članku 30., uključenost u stečajni postupak kako je navedeno u članku 31., kao i na izdavanje ili prijenos licencije kako je navedeno u članku 32. Međutim, zahtjev koji se odnosi na dokumentirane dokaze i koji je utvrđen u članku 28. stavku 3. ne primjenjuje se ako zahtjev podnosi nositelj dizajna EU-a.

2. Zahtjev za registraciju prava iz stavka 1. prema potrebi se smatra podnesenim tek nakon uplate propisane pristojbe.

3. U zahtjevu za registraciju licencije može se zatražiti da se licencija upiše u Registar kao jedno ili više od sljedećeg:

(a)isključiva licencija;

(b)podlicencija, ako je licenciju dodijelio stjecatelj licencije čija je licencija upisana u Registar;

(c)licencija ograničena na određenu skupinu proizvoda;

(d)licencija ograničena na dio Unije;

(e)privremena licencija.

Ako je podnesen zahtjev da se licencija upiše kao licencija navedena u prvom podstavku točkama (c), (d) ili (e), u zahtjevu za registraciju navodi se određena skupina proizvoda, dio Unije i razdoblje za koje se licencija dodjeljuje.

4. Ako uvjeti za registraciju licencija i drugih prava utvrđeni u ovoj Uredbi nisu ispunjeni, Ured obavješćuje podnositelja o nedostatku. Ako se nedostatak ne ukloni u roku koji odredi Ured, Ured odbija zahtjev za registraciju.

Članak 33.

Učinci prema trećim stranama

1. Pravni poslovi iz članaka 28., 29. i 32. koji se odnose na dizajn EU-a imaju učinke prema trećim stranama u svim državama članicama tek nakon upisa u Registar. Međutim, takav pravni posao prije upisa ima učinak prema trećim stranama koje su stekle prava na registrirani dizajn EU-a nakon datuma tog pravnog posla, ali samo ako su znale za takav pravni posao na datum stjecanja prava.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se na osobu koja stječe registrirani dizajn EU-a ili pravo koje se odnosi na registrirani dizajn EU-a prijenosom cjelokupnog poduzeća ili nekim drugim načinom univerzalne sukcesije.

3. Učinci pravnih poslova iz članka 30. prema trećim stranama uređuju se pravom države članice, određenim u skladu s člankom 27.

4. Učinci stečaja ili sličnih postupaka prema trećim stranama uređuju se pravom države članice u kojoj su takvi postupci najprije pokrenuti u smislu nacionalnog zakonodavstva ili konvencija koje se primjenjuju u tom području.

Članak 33.a

Postupak za otkazivanje ili preinaku registracije licencija i drugih prava

1. Registracija koja je obavljena u skladu s člankom 32.a stavkom 1. otkazuje se ili preinačuje na zahtjev jedne od predmetnih stranaka.

2. Zahtjev sadržava registracijski broj registriranog dizajna EU-a ili, kad je riječ o višestrukoj registraciji, broj svakog dizajna te pojedinosti o pravu za koje se traži otkazivanje ili preinaka registracije.

3. Zahtjevu se prilažu dokumenti kojima se dokazuje da registrirano pravo više ne postoji ili da je stjecatelj licencije ili nositelj drugog prava suglasan s otkazivanjem ili preinakom registracije.

4. Ako nisu ispunjeni uvjeti za otkazivanje ili preinaku registracije, Ured obavješćuje podnositelja zahtjeva o nedostacima. Ako se nedostaci ne uklone u roku koji odredi Ured, Ured odbija zahtjev za otkazivanje ili preinaku registracije.

Članak 34.

Prijava za registrirani dizajn EU-a kao predmet vlasništva

Članci od 27. do 33.a primjenjuju se na prijave za registrirani dizajn EU-a. Ako je učinak neke od tih odredaba uvjetovan upisom u Registar, ta se formalnost obavlja nakon upisa registriranog dizajna EU-a u Registar.

* Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

** Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).”;

(25)članak 35. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 35.

Podnošenje prijava

1. Prijava za registrirani dizajn EU-a podnosi se Uredu.

2. Ured podnositelju prijave bez odgode izdaje potvrdu o zaprimanju koja sadržava barem broj pod kojim je zaprimljena prijava, prikaz, opis ili drugu identifikaciju dizajna, prirodu i broj dokumenata te datum njihova zaprimanja. U slučaju višestruke prijave na potvrdi koju izdaje Ured naveden je prvi dizajn i broj prijavljenih dizajna.”;

(26)članak 36. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci od 1. do 4. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Prijava za registrirani dizajn EU-a sadržava:

(a)zahtjev za registraciju;

(b)podatke o podnositelju prijave;

(c)prikaz dizajna prikladan za umnožavanje, koji omogućuje da se sve pojedinosti predmeta za koji se traži zaštita jasno vide i mogu objaviti.

2. Prijava za dizajn sadržava i oznaku proizvoda u kojima bi dizajn trebao biti sadržan ili na koje bi se trebao primijeniti.

3. Osim toga, prijava može sadržavati:

(a)opis kojim se objašnjava prikaz;

(b)zahtjev za odgodu objave registracije u skladu s člankom 50.;

(c)podatke o zastupniku ako ga je podnositelj prijave imenovao;

(d)klasifikaciju proizvoda u kojima bi dizajn trebao biti sadržan ili na koje bi se trebao primijeniti u skladu s razredom i podrazredom Lokarnskog sporazuma o ustanovljenju Međunarodne klasifikacije za industrijski dizajn („Lokarnska klasifikacija”), kako je izmijenjen i na snazi na datum podnošenja prijave za dizajn;

(e)podatke o dizajneru ili ekipi dizajnera ili izjavu pod odgovornošću podnositelja prijave da su se dizajner odnosno ekipa dizajnera odrekli prava da budu navedeni.

4. Prijava podliježe plaćanju pristojbe za prijavu. Ako je podnesen zahtjev za odgodu na temelju stavka 3. točke (b), primjenjuje se dodatna pristojba za odgodu objave.”;

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Osim uvjeta iz stavaka od 1. do 4. prijava za registrirani dizajn EU-a mora ispunjavati formalne uvjete utvrđene u ovoj Uredbi i u provedbenim aktima donesenima u skladu s njome. Ako se ti uvjeti odnose na prikaz dizajna i način prikaza kako je navedeno u stavku 1. točki (c), izvršni direktor utvrđuje način numeriranja različitih pogleda kad je riječ o prikazima statičnim pogledima, format i veličinu elektroničke datoteke, kao i druge relevantne tehničke specifikacije. Ako je tim uvjetima predviđeno utvrđivanje predmeta za koji se ne traži zaštita određenim vrstama vizualnih sredstava za izuzimanje iz zaštite ili podnošenje posebnih vrsta pogleda, izvršni direktor može odrediti dodatne vrste vizualnih sredstava za izuzimanje iz zaštite i posebne vrste pogleda.”;

(27)umeće se sljedeći članak 36.a:

„Članak 36.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s prijavom

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje treba sadržavati prijava za registrirani dizajn EU-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(28)članak 37. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Jedna višestruka prijava za registrirani dizajn EU-a može sadržavati najviše 50 dizajna. Ured brojkom označuje svaki dizajn sadržan u višestrukoj prijavi u skladu sa sustavom koji je odredio izvršni direktor.

2. Osim pristojbi iz članka 36. stavka 4. višestruka prijava podliježe plaćanju pristojbe za prijavu za svaki dodatni dizajn uključen u višestruku prijavu i, ako prijava sadržava zahtjev za odgodu objave, pristojbe za odgodu objave za svaki dizajn uključen u višestruku prijavu za koji se traži odgoda.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Višestruka prijava mora ispunjavati uvjete prikaza utvrđene provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 37.a.”;

(c)    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Svaki dizajn sadržan u višestrukoj prijavi ili registraciji koja se temelji na takvoj prijavi može se razmatrati odvojeno od ostalih. Takav dizajn može, neovisno od drugih, biti predmet ostvarivanja prava, ugovora o licenciji, stvarnih prava, izvršenja ili stečajnih postupaka, odricanja, produženja zaštite ili ustupanja prava, odgode objave ili proglašavanja ništavosti.”;

(29)umeće se sljedeći članak 37.a:

„Članak 37.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s višestrukim prijavama

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje treba sadržavati višestruka prijava. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(30)članci 38. i 39. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 38.

Datum podnošenja prijave

Datum podnošenja prijave za registrirani dizajn EU-a je datum na koji podnositelj prijave Uredu podnese dokumente koji sadržavaju podatke navedene u članku 36. stavku 1., podložno plaćanju pristojbe za prijavu iz članka 36. stavka 4. i članka 37. stavka 2. u roku od mjesec dana od podnošenja tih dokumenata.

Članak 39.

Ekvivalentnost podnošenja u Uniji i nacionalnog podnošenja

Prijava za registrirani dizajn EU-a kojoj je utvrđen datum podnošenja ima u državi članici isti učinak kao i podnošenje redovite nacionalne prijave s pravom prvenstva, ako je to primjereno, zahtijevanim za prijavu za dizajn EU-a.”;

(31)članci 40., 41. i 42. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 40.

Klasifikacija i oznake proizvoda

1. Proizvodi u kojima bi dizajn EU-a trebao biti sadržan ili na koje bi se trebao primijeniti razvrstavaju se u skladu s Lokarnskom klasifikacijom, kako je izmijenjena i na snazi na datum podnošenja prijave za dizajn.

2. Oznaka proizvoda na jasan i precizan način prikazuje prirodu proizvoda i omogućuje da se svaki proizvod razvrsta u samo jedan razred i podrazred Lokarnske klasifikacije, ako je moguće upotrebom usklađene baze podataka oznaka proizvoda koju je Ured stavio na raspolaganje. Oznaka proizvoda podudara se s prikazom dizajna.

3. Proizvodi se razvrstavaju prema razredima Lokarnske klasifikacije, pri čemu svakoj skupini prethodi broj razreda kojoj ta skupina proizvoda pripada, a skupine su navedene prema redoslijedu razreda i podrazreda te klasifikacije.

4. Ako podnositelj prijave upotrebljava oznake proizvoda koje nisu sadržane u bazi podataka iz stavka 2. ili se ne podudaraju s prikazom dizajna, Ured može predložiti oznake proizvoda iz te baze podataka. Ured može provesti ispitivanje na temelju predloženih oznaka proizvoda ako podnositelj prijave ne dostavi odgovor unutar roka koji je odredio Ured.

Članak 41.

Pravo prvenstva

1. Osoba koja je pravilno podnijela prijavu za pravo dizajna ili za korisni model u bilo kojoj ili za bilo koju državu potpisnicu Pariške konvencije ili Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, ili njezini pravni sljednici, u svrhu podnošenja prijave za registrirani dizajn EU-a za isti dizajn ili korisni model uživa pravo prvenstva u roku od šest mjeseci od datuma podnošenja prve prijave.

2. Svako podnošenje koje je na temelju nacionalnog prava države u kojoj je izvršeno ili na temelju bilateralnih ili multilateralnih sporazuma dovoljno za utvrđivanje datuma podnošenja prijave, bez obzira na ishod prijave, priznaje se kao osnova za stjecanje prava prvenstva.

3. Naknadna prijava za dizajn koji je bio predmet prethodne prve prijave, a koja je podnesena u istoj državi ili u odnosu na istu državu, smatra se prvom prijavom za potrebe utvrđivanja prvenstva, pod uvjetom da je na datum podnošenja naknadne prijave prethodna prijava povučena, da se od nje odustalo ili da je odbijena, a da nije učinjena dostupnom javnosti i da je u potpunosti riješena te da nije poslužila kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva. Prethodna prijava nakon toga ne može služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.    

4. Ako je prva prijava podnesena u državi koja nije potpisnica Pariške konvencije ili Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, stavci od 1. do 3. primjenjuju se samo ako ta država prema objavljenim podacima priznaje, na temelju podnošenja prve prijave Uredu i u skladu s uvjetima koji su jednaki onima utvrđenima u ovoj Uredbi, pravo prvenstva s jednakim učinkom. Izvršni direktor prema potrebi od Komisije zahtijeva da razmotri ispitivanje priznavanja uzajamnog postupanja države iz prve rečenice. Ako Komisija utvrdi da se uzajamno postupanje priznaje, o tome objavljuje komunikaciju u Službenom listu Europske unije.

5. Pravo prvenstva iz stavka 4. primjenjuje se od dana objave komunikacije u Službenom listu Europske unije kojom se utvrđuje da se uzajamno postupanje priznaje, osim ako je u komunikaciji naveden raniji datum primjene. Prestaje se primjenjivati od dana objave komunikacije Komisije u Službenom listu Europske unije o prestanku priznavanja uzajamnog postupanja, osim ako je u komunikaciji naveden raniji datum primjene.

6. Komunikacije iz stavaka 4. i 5. objavljuju se i u Službenom listu Ureda.

Članak 42.

Zahtijevanje prvenstva

1. Podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a koji želi iskoristiti pravo prvenstva prethodne prijave podnosi izjavu o pravu prvenstva zajedno s prijavom ili u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja. Takva izjava o pravu prvenstva sadržava datum i državu prethodne prijave. Broj pod kojim je zaprimljena prethodna prijava i dokumentacija kojom se potkrepljuje zahtjev za priznanje prava prvenstva podnose se u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja izjave o pravu prvenstva.

2. Izvršni direktor može odrediti da se dokumentacija koju podnositelj prilaže uz zahtjev za priznanje prava prvenstva može sastojati od manje dokumenata nego što je propisano u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 42.a, pod uvjetom da su zatražene informacije Uredu dostupne iz drugih izvora.”;

(32)umeće se sljedeći članak 42.a:

„Članak 42.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi sa zahtijevanjem prvenstva

Komisija donosi provedbene akte kojima se određuje vrsta dokumentacije koju treba dostaviti za priznanje prava prvenstva prethodne prijave u skladu s člankom 42. stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(33)članak 43. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 43.

Učinak prava prvenstva

Učinak prava prvenstva sastoji se u tome što se datum prvenstva smatra datumom podnošenja prijave za registrirani dizajn EU-a za potrebe članaka 5., 6., 7. i 22., članka 25. stavka 1. točaka (d), (e) i (f) te članka 50. stavka 1.”;

(34)članak 44. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 44.

Izložbeno pravo prvenstva

1. Ako je na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama iz 1928., kako je posljednji put izmijenjena 30. studenoga 1972., otkrio proizvode u kojima je dizajn sadržan ili na koje je primijenjen, podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a može, ako podnese prijavu u roku od šest mjeseci od dana prvog otkrivanja takvih proizvoda, zahtijevati pravo prvenstva od tog dana.

2. Podnositelj prijave koji želi iskoristiti pravo prvenstva u skladu sa stavkom 1. podnosi izjavu o pravu prvenstva zajedno s prijavom ili u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja. Podnositelj prijave u roku od tri mjeseca od podnošenja izjave o pravu prvenstva dostavlja dokaze da su proizvodi u kojima je dizajn sadržan ili na koje je primijenjen otkriveni u smislu stavka 1.

3. Izložbeno pravo prvenstva koje je priznato u državi članici ili trećoj zemlji ne produžuje razdoblje trajanja prvenstva utvrđeno člankom 41.”;

(35)umeće se sljedeći članak 44.a:

„Članak 44.a

Dodjela provedbenih ovlasti

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju vrsta i pojedinosti dokaza koji se trebaju priložiti za potrebe podnošenja zahtjeva za izložbeno pravo prvenstva u skladu s člankom 44. stavkom 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(36)naslov glave V. zamjenjuje se sljedećim:

„GLAVA V.

POSTUPAK REGISTRACIJE, PRODUŽENJA I PROMJENE”

(37)članak 45. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ured ispituje ispunjava li prijava za registrirani dizajn EU-a uvjete za utvrđivanje datuma podnošenja iz članka 38.”;

(b)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Ured ispituje:

(a)ispunjava li prijava za registrirani dizajn EU-a uvjete i zahtjeve iz članka 36. stavka 5. i, kad je riječ o višestrukoj prijavi, članka 37. stavka 3.;

(b)prema potrebi, je li dodatna pristojba za odgodu objave u skladu s člankom 36. stavkom 4. plaćena unutar propisanog roka;

(c)prema potrebi, jesu li dodatne pristojbe za višestruku prijavu u skladu s člankom 37. stavkom 2. plaćene unutar propisanog roka.

3. Ako prijava za registrirani dizajn EU-a ne ispunjava uvjete iz stavka 1., Ured od podnositelja prijave zahtijeva da u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o tom zahtjevu ispravi nedostatke ili izvrši propušteno plaćanje.

4. Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu sa zahtjevom s obzirom na uvjete iz stavka 1., prijava se ne razmatra kao prijava za registrirani dizajn EU-a. Ako podnositelj prijave postupi u skladu sa zahtjevom s obzirom na te uvjete, Ured kao datum podnošenja prijave određuje onaj datum na koji su nedostaci ili propust u plaćanju ispravljeni.

5. Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu sa zahtjevom s obzirom na uvjete iz stavka 2. točaka (a) i (b), Ured odbija prijavu.

6. Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu sa zahtjevom s obzirom na uvjete iz stavka 2. točke (c), prijava se ne razmatra kao prijava za registrirani dizajn EU-a u smislu dodatnih dizajna ako nije jasno za koje je dizajne namijenjen plaćeni iznos. Ako ne postoje drugi kriteriji kojima se utvrđuje za koje je dizajne namijenjen plaćeni iznos, Ured dizajne razmatra prema brojčanom redoslijedu kojim su prikazani u skladu s pravilima donesenima na temelju članka 37.a. Prijava se ne razmatra kao prijava za registrirani dizajn EU-a u smislu dizajna za koje nisu plaćene ili nisu u potpunosti plaćene dodatne pristojbe za prijavu.

7. Ako se uvjeti koji se odnose na zahtjev za priznanje prava prvenstva ne ispune, gubi se pravo prvenstva za prijavu.”;

(38)članak 46. briše se;

(39)članak 47. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 47.

Razlozi odbijanja registracije

1. Ako Ured tijekom ispitivanja u skladu s člankom 45. utvrdi da dizajn za koji se traži zaštita ne odgovara definiciji iz članka 3. točke 1. ili je protivan javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima, podnositelja prijave obavješćuje da se dizajn ne može registrirati te navodi razlog odbijanja registracije.

2. Ured u obavijesti iz stavka 1. navodi rok u kojem podnositelj prijave može dostaviti primjedbe, povući prijavu ili sporne poglede ili dostaviti izmijenjen prikaz dizajna koji se od izvorno podnesenog prikaza razlikuje samo po beznačajnim pojedinostima.

3. Ako podnositelj prijave ne uspije ukloniti razloge odbijanja registracije, Ured odbija prijavu. Ako se ti razlozi odnose samo na neke dizajne sadržane u višestrukoj prijavi, Ured odbija prijavu samo za te dizajne.”;

(40)umeće se sljedeći članak 47.a:

„Članak 47.a

Povlačenje i izmjena

1. Podnositelj prijave u bilo kojem trenutku može povući prijavu za dizajn EU-a ili, kad je riječ o višestrukoj prijavi, povući neke dizajne sadržane u prijavi.

2. Podnositelj prijave u bilo kojem trenutku može izmijeniti beznačajne pojedinosti prikaza dizajna EU-a za koji je podnio prijavu.”;

(41)umeće se sljedeći članak 47.b:

„Članak 47.b

Delegiranje ovlasti u vezi s izmjenom prijave

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109. stavkom 2. radi dopune ove Uredbe navođenjem pojedinosti o postupku za izmjenu prijave iz članka 47.a stavka 2.”;

(42)članak 48. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 48.

Registracija

1. Ako su uvjeti za prijavu za registrirani dizajn EU-a ispunjeni i ako ta prijava nije odbijena u skladu s člankom 47., Ured unosi dizajn sadržan u prijavi i pojedinosti iz članka 72. stavka 2. u Registar.

2. Ako prijava sadržava zahtjev za odgodu objave na temelju članka 50., u Registar se unosi i informacija o tom zahtjevu te datum isteka razdoblja odgode objave.

3. Registracija nosi datum podnošenja prijave iz članka 38.

4. Pristojbe koje se plaćaju na temelju članka 36. stavka 4. i članka 37. stavka 2. ne vraćaju se čak i ako se prijavljeni dizajn ne registrira.”;

(43)članak 49. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 49.

Objava

Nakon registracije Ured objavljuje registrirani dizajn EU-a u Službenom glasniku dizajna EU-a kao što je navedeno u članku 73. stavku 1. točki (a).”;

(44)umeće se sljedeći članak 49.a:

„Članak 49.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s objavom

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje treba sadržavati objava iz članka 49. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(45)članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 50.

Odgoda objave

1. Podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a pri podnošenju prijave može zatražiti odgodu objave registriranog dizajna EU-a za razdoblje od 30 mjeseci od datuma podnošenja prijave ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, od datuma priznatog prvenstva.

2. Na temelju zahtjeva iz stavka 1., ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni člankom 48., registrirani dizajn EU-a upisuje se u registar, ali ni prikaz dizajna ni bilo koji drugi dokument koji se odnosi na prijavu ne daje se, podložno članku 74. stavku 2., na uvid javnosti.

3. Ured u Službenom glasniku dizajna EU-a objavljuje informaciju o zahtjevu iz stavka 1. Ta informacija popraćena je podacima o nositelju prava na registrirani dizajn, imenom zastupnika, ako postoji, datumom podnošenja i registracije te brojem pod kojim je zaprimljena prijava. Ne objavljuju se ni prikaz dizajna ni pojedinosti koje se odnose na njegov izgled.

4. Nakon isteka razdoblja odgode ili na drugi raniji datum na zahtjev nositelja prava Ured sve upise u Registru i spis koji se odnosi na prijavu daje na uvid javnosti te registrirani dizajn EU-a objavljuje u Službenom glasniku dizajna EU-a.

5. Nositelj prava može spriječiti objavu registriranog dizajna EU-a iz stavka 4. podnošenjem zahtjeva za odricanje od dizajna EU-a u skladu s člankom 51. najkasnije tri mjeseca prije isteka razdoblja odgode. Odbija se svaki zahtjev za unos odricanja u Registar koji nije u skladu s uvjetima iz članka 51. i provedbenih akata donesenih u skladu s člankom 51.a ili koji je podnesen nakon roka iz prve rečenice.

6. Kad je riječ o registraciji na temelju višestruke prijave, nositelj zajedno sa zahtjevom za raniju objavu iz stavka 4. ili zahtjevom za odricanje iz stavka 5. jasno navodi koji se dizajni iz prijave trebaju prije objaviti ili za koje se proglašava odricanje i za koje se dizajne nastavlja odgoda objave.

7. Ako nositelj ne ispuni zahtjev iz stavka 6., Ured ga poziva da ukloni nedostatak u određenom roku koji ni u kojem slučaju ne smije prijeći rok odgode od 30 mjeseci.

8. Ako se nedostatak iz stavka 7. ne ukloni unutar utvrđenog roka, zahtjev za raniju objavu ne smatra se podnesenim ili se smatra da je zahtjev za odricanje odbijen.

9. Pokretanje pravnih postupaka na temelju registriranog dizajna EU-a tijekom razdoblja odgode objave moguće je ako je osoba protiv koje se pokreće postupak obaviještena o podacima sadržanima u Registru i spisu koji se odnosi na prijavu.”;

(46)umeće se sljedeći članak 50.a:

„Članak 50.a

Objava nakon razdoblja odgode

Ured nakon isteka razdoblja odgode iz članka 50. ili, kad je riječ o zahtjevu za raniju objavu, čim to tehnički bude moguće:

(a)objavljuje registrirani dizajn EU-a u Službenom glasniku dizajna EU-a, uz informacije utvrđene pravilima donesenima u skladu s člankom 49.a, zajedno s informacijom o tome da je prijava sadržavala zahtjev za odgodu objave u skladu s člankom 50.;

(b)daje na uvid javnosti svu dokumentaciju koja se odnosi na dizajn;

(c)daje na uvid javnosti sve upise u Registru, uključujući sve upise koji nisu bili dani na uvid na temelju članka 74. stavka 5.”;

(47)umeće se sljedeći članak 50.b:

„Članak 50.b

Potvrde o registraciji

Nakon objave registriranog dizajna EU-a Ured izdaje potvrdu o registraciji. Ured izdaje ovjerene ili neovjerene preslike potvrde nakon plaćanja pristojbe ako se te preslike ne izdaju elektroničkim putem.”;

(48)umeću se sljedeći članci 50.c i 50.d:

„Članak 50.c

Dodjela provedbenih ovlasti

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje treba sadržavati potvrda o registraciji iz članka 50.b i njezin oblik. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.

Članak 50.d

Produženje

1. Registracija dizajna EU-a produžuje se na zahtjev nositelja prava ili bilo koje druge osobe koju on izričito ovlasti, pod uvjetom da je uplaćena pristojba za produženje.

2. Ured obavještava nositelja prava na registrirani dizajn EU-a i sve druge osobe koje imaju neko pravo upisano u registar u odnosu na dizajn EU-a o isteku registracije najmanje šest mjeseci prije datuma isteka. Izostanak takve obavijesti ne podrazumijeva odgovornost Ureda i ne utječe na istek registracije.

3. Zahtjev za produženje podnosi se u roku od šest mjeseci prije isteka registracije. I pristojba za produženje plaća se u tom roku. Ako se to ne učini, zahtjev se može podnijeti, a pristojba uplatiti u dodatnom roku od šest mjeseci od isteka registracije, pod uvjetom da se dodatna pristojba za zakašnjelo plaćanje pristojbe za produženje ili zakašnjelo podnošenje zahtjeva za produženje plati unutar tog dodatnog roka.

4. Zahtjev za produženje iz stavka 1. uključuje:

(a)ime osobe koja traži produženje;

(b)registracijski broj dizajna EU-a koji se produžuje;

(c)ako je riječ o registraciji na temelju višestruke prijave, naznaku o dizajnima za koje se traži produženje.

Ako su pristojbe za produženje plaćene, plaćanje se smatra zahtjevom za produženje ako sadržava sve potrebne podatke za utvrđivanje svrhe plaćanja.

5. Kad je riječ o registraciji na temelju višestruke prijave, ako su plaćene pristojbe nedovoljne za sve dizajne za koje se traži produženje, registracija se produžuje ako je jasno za koje je dizajne namijenjen plaćeni iznos. Ako ne postoje drugi kriteriji kojima se utvrđuje za koje je dizajne namijenjen plaćeni iznos, Ured dizajne razmatra prema brojčanom redoslijedu u kojem su prikazani u skladu s pravilima donesenima u skladu s člankom 37.a.

6. Produženje ima pravni učinak od dana nakon datuma isteka postojeće registracije. Produženje se upisuje u Registar.

7. Ako se zahtjev za produženje podnese u roku predviđenom u stavku 3., ali nisu ispunjeni drugi uvjeti za produženje iz ovog članka, Ured obavještava podnositelja o utvrđenim nedostacima.

8. Ako zahtjev za produženje nije podnesen ili je podnesen nakon isteka roka predviđenog u stavku 3. ili ako pristojbe nisu plaćene ili su plaćene tek po isteku predmetnog roka ili ako nedostaci iz stavka 7. nisu uklonjeni u tom roku, Ured utvrđuje da je registracija istekla i o tome obavješćuje nositelja dizajna EU-a. Ako je odluka postala pravomoćna, Ured briše dizajn iz Registra. Brisanje stupa na snagu dan nakon datuma isteka postojeće registracije. Ako su pristojbe plaćene, ali registracija nije produžena, te se pristojbe vraćaju.

9. Jedan se zahtjev za produženje može podnijeti za dva ili više dizajna ako je nositelj ili zastupnik isti za sve dizajne obuhvaćene zahtjevom. Propisana pristojba za produženje plaća se za svaku registraciju dizajna koja se produžuje.”;

(49)umeće se sljedeći članak 50.e:

„Članak 50.e

Promjena

1. Prikaz registriranog dizajna EU-a ne može se mijenjati u Registru tijekom razdoblja registracije ili pri njezinu produženju, osim ako je riječ o beznačajnim pojedinostima.

2. Zahtjev nositelja za promjenu uključuje promijenjeni prikaz registriranog dizajna EU-a.

3. Zahtjev za promjenu smatra se podnesenim tek nakon uplate propisane pristojbe. Ako pristojba nije plaćena ili nije plaćena u cijelosti, Ured o tome obavješćuje nositelja. Za promjenu istog elementa u dvije ili više registracija, pod uvjetom da je nositelj isti za sve dizajne, može se podnijeti jedan zahtjev. Propisana pristojba za promjenu plaća se za svaku registraciju koja se mijenja. Ako nisu ispunjeni zahtjevi za promjenu registracije iz ovog članka i provedbenih akata donesenih u skladu s člankom 50.f, Ured obavješćuje nositelja o nedostatku. Ako se nedostatak ne ukloni u roku koji odredi Ured, Ured odbija zahtjev za promjenu.

4. Objava upisa promjene u registar mora sadržavati prikaz registriranog dizajna EU-a u promijenjenom obliku.”;

(50)umeće se sljedeći članak 50.f:

„Članak 50.f

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s promjenom

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje treba sadržavati zahtjev za promjenu iz članka 50.e stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(51)umeće se sljedeći članak 50.g:

„Članak 50.g

Promjena imena ili adrese

1. Nositelj dizajna EU-a obavješćuje Ured o promjeni imena ili adrese koja nije posljedica prijenosa ili promjene vlasništva nad registriranim dizajnom EU-a.

2. Za promjenu imena ili adrese za dvije ili više registracija istog nositelja može se podnijeti jedan zahtjev.

3. Ako nisu ispunjeni zahtjevi za promjenu imena ili adrese iz ovog članka i provedbenih akata donesenih u skladu s člankom 50.h, Ured obavješćuje nositelja dizajna EU-a o nedostatku. Ako se nedostatak ne ukloni u roku koji odredi Ured, Ured odbija zahtjev.

4. Stavci 1., 2. i 3. primjenjuju se i na promjenu imena ili adrese ovlaštenog zastupnika.

5. Ured pojedinosti iz članka 72. stavka 3. točaka (a) i (b) unosi u Registar.

6. Stavci od 1. do 4. primjenjuju se na prijave za dizajn EU-a. Promjena se upisuje u spis koji pohranjuje Ured, a koji se odnosi na prijavu za dizajn EU-a.”;

(52)umeće se sljedeći članak 50.h:

„Članak 50.h

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s promjenom imena ili adrese

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje treba sadržavati zahtjev za promjenu imena ili adrese u skladu s člankom 50.g stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(53)članak 51. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 51.

Odricanje

1. Nositelj prava Uredu dostavlja pisanu izjavu o odricanju od registriranog dizajna EU-a. Odricanje proizvodi učinak tek nakon upisa u Registar.

2. Kad je riječ o odricanju od dizajna EU-a koji je predmet odgode objave, smatra se da on od početka nije proizvodio učinke utvrđene ovom Uredbom.

3. Odricanje se u Registar unosi samo uz pristanak nositelja prava upisanog u Registar. Ako je licencija upisana u Registar, odricanje se upisuje u Registar samo ako nositelj registriranog dizajna EU-a dokaže da je stjecatelja licencije obavijestio o svojoj namjeri odricanja. Upis odricanja izvršava se nakon isteka roka od tri mjeseca od datuma na koji je nositelj dokazao Uredu da je obavijestio stjecatelja licencije o namjeri odricanja ili prije isteka tog roka, čim nositelj dizajna dokaže da je stjecatelj licencije dao pristanak.

4. Ako je pred nadležnim sudom ili tijelom pokrenut postupak na temelju članka 15. koji se odnosi na pravo na registrirani dizajn EU-a, Ured ne unosi odricanje u Registar bez pristanka podnositelja zahtjeva.

5. Ako nisu ispunjeni zahtjevi za odricanje iz ovog članka i provedbenih akata donesenih u skladu s člankom 51.a, Ured obavješćuje davatelja izjave o nedostacima. Ako se nedostaci ne uklone u roku koji odredi Ured, Ured ne unosi odricanje u Registar.”;

(54)umeće se sljedeći članak 51.a:

„Članak 51.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s odricanjem

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)pojedinosti koje treba sadržavati izjava o odricanju u skladu s člankom 51. stavkom 1.;

(b)vrsta dokumentacije koja je potrebna za utvrđivanje pristanka treće strane u skladu s člankom 51. stavkom 3. i podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 51. stavkom 4.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(55)članak 52. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U skladu s člankom 25. stavcima od 2. do 5. svaka fizička ili pravna osoba, kao i javno tijelo koje je za to ovlašteno, može podnijeti Uredu zahtjev za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Zahtjev za proglašavanje ništavosti nije dopušten ako je o meritumu zahtjeva koji se odnosi na isti predmet i iste razloge za pokretanje postupka te koji je uključivao iste stranke već odlučio ili Ured ili sud za dizajn EU-a iz članka 80. te ako je odluka Ureda ili suda za dizajn EU-a o tom zahtjevu postala pravomoćna.”;

(56)članak 53. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 53.

Ispitivanje zahtjeva

1. Ako Ured smatra da je zahtjev za proglašavanje ništavosti dopušten, ispituje osporavaju li razlozi za ništavost navedeni u članku 25. održavanje registriranog dizajna EU-a.

2. U postupku ispitivanja zahtjeva za proglašavanje ništavosti dizajna Ured poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno da u roku koji on odredi podnesu primjedbe na podneske drugih stranaka ili na njegove odluke.

3. Ako nositelj registriranog dizajna EU-a to zatraži, podnositelj zahtjeva za proglašavanje ništavosti koji se poziva na prethodni žig EU-a ili nacionalni žig kao znak razlikovanja u smislu članka 25. stavka 1. točke (e) dostavlja dokaze o stvarnoj upotrebi takvog žiga u skladu s člankom 64. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2017/1001 i pravilima donesenima u skladu s člankom 53.a ove Uredbe.

4. Odluka Ureda o zahtjevu za proglašavanje ništavosti upisuje se u Registar nakon što postane pravomoćna.

5. Ured može pozvati stranke da sklope nagodbu.”;

(57)umeće se sljedeći članak 53.a:

„Članak 53.a

Delegiranje ovlasti u vezi s proglašavanjem ništavosti

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe navođenjem pojedinosti o postupku za proglašavanje ništavosti dizajna EU-a iz članaka 52. i 53, uključujući mogućnost prioritetnog ispitivanja zahtjeva za proglašavanje ništavosti ako nositelj registriranog dizajna EU-a ne osporava razloge za ništavost ili zahtjev koji je podnesen.”;

(58)članak 55. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.

Odluke na koje se može uložiti žalba

1. Žalba se može podnijeti na odluke Ureda iz članka 102. točaka (a), (b), (c) i (e).

2. Članci od 66. do 72. Uredbe (EU) 2017/1001 primjenjuju se na žalbe koje rješavaju žalbena vijeća iz ove Uredbe, osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom.”;

(59)umeće se sljedeći članak 55.a:

„Članak 55.a

Delegiranje ovlasti u vezi sa žalbenim postupcima

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe navođenjem pojedinosti o žalbenim postupcima iz ove Uredbe.”;

(60)brišu se članci od 56. do 61.;

(61)članak 62. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 62.

Odluke i priopćenja Ureda

1. U odlukama Ureda navode se razlozi na kojima se one temelje. Temelje se samo na razlozima ili dokazima o kojima su se predmetne stranke imale priliku očitovati. Ako se pred Uredom održava usmeni postupak, odluka se može usmeno priopćiti. Strankama se naknadno dostavlja odluka u pisanom obliku.

2. U svakoj odluci, priopćenju ili obavijesti Ureda naveden je odjel ili odsjek Ureda, kao i ime odgovornog/odgovornih službenika. Njih potpisuje taj službenik ili službenici ili umjesto potpisa imaju ispisan ili otisnut pečat Ureda. Izvršni direktor može odrediti mogućnost upotrebe drugih načina identifikacije odjela ili odsjeka Ureda i imena odgovornog/odgovornih službenika, odnosno identifikacije osim pečatom, ako se odluke, priopćenja ili obavijesti prenose tehničkim sredstvima komunikacije.

3. Odlukama Ureda koje mogu biti predmet žalbe prilaže se pisano priopćenje u kojem se navodi da se svaka obavijest o žalbi treba podnijeti Uredu u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od datuma obavijesti o predmetnoj odluci. Priopćenjima se pozornost stranaka skreće i na odredbe utvrđene u člancima 66., 67., 68., 71. i 72. Uredbe (EU) 2017/1001, koje se primjenjuju i na žalbe iz ove Uredbe u skladu s člankom 55. stavkom 2. ove Uredbe. Stranke se ne mogu pozivati na propust Ureda da ih obavijesti o mogućnosti žalbenog postupka.”;

(62)u članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U postupcima koji se pred njim vode Ured ispituje činjenice po službenoj dužnosti. Međutim, u postupcima koji se odnose na proglašavanje ništavosti Ured je u tom ispitivanju ograničen na razloge, činjenice, dokaze i argumente koje su podnijele stranke i na zahtjeve koji su izneseni.”;

(63)članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 64.

Usmeni postupak

1. Ako Ured smatra da bi usmeni postupak bio svrsishodan, on se održava ili na prijedlog Ureda ili na zahtjev bilo koje stranke u postupku.

2. Usmeni postupak pred ispitivačima i odjelom zaduženim za Registar nije javan.

3. Usmeni postupak, uključujući donošenje odluke, pred Odjelom za poništaje i Žalbenim vijećem javan je, osim ako odjel pred kojim se vodi postupak odluči drukčije u slučajevima u kojima bi prisutnost javnosti mogla imati ozbiljne i neopravdane štetne posljedice, posebno za stranku u postupku.”;

(64)umeće se sljedeći članak 64.a:

„Članak 64.a

Delegiranje ovlasti u vezi s usmenim postupcima

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za usmene postupke iz članka 64., uključujući detaljne aranžmane za upotrebu jezika u skladu s člankom 98.”;

(65)članak 65. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 3. dodaje se sljedeća rečenica:

„Rok za davanje iskaza naveden u tom pozivu mora biti najmanje mjesec dana, osim ako su stranka, svjedok ili vještak suglasni s kraćim rokom.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Izvršni direktor određuje iznose troškova koje treba platiti, uključujući predujmove, u vezi s troškovima izvođenja dokaza iz ovog članka.”;

(66)umeće se sljedeći članak 65.a:

„Članak 65.a

Delegiranje ovlasti u vezi s izvođenjem dokaza

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za izvođenje dokaza iz članka 65.”;

(67)članak 66. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 66.

Obavješćivanje

1. Ured po službenoj dužnosti svima na koje se to odnosi dostavlja odluke i pozive te sve obavijesti ili druga priopćenja od kojih se računa određeni rok, odnosno o kojima sve zainteresirane strane trebaju biti obaviještene na temelju drugih odredaba ove Uredbe ili akata donesenih u skladu s ovom Uredbom, ili čiju je dostavu naložio izvršni direktor.

2. Obavješćivanje se odvija elektroničkim putem. Pojedinosti o slanju obavijesti elektroničkim putem određuje izvršni direktor.

3. Ako je Ured utvrdio da je slanje obavijesti nemoguće, obavješćivanje se obavlja izdavanjem javne obavijesti. Izvršni direktor određuje kako se javna obavijest izdaje i određuje početak jednomjesečnog roka po isteku kojeg se smatra da je dokument uručen.”;

(68)umeće se sljedeći članak 66.a:

„Članak 66.a

Delegiranje ovlasti u vezi s obavješćivanjem

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za obavješćivanje iz članka 66.”;

(69)umeću se sljedeći članci 66.b i 66.c:

„Članak 66.b

Obavijest o gubitku prava

Ako Ured zaključi da je zbog ove Uredbe ili akata donesenih u skladu s ovom Uredbom došlo do gubitka bilo kojeg prava, a da nije donesena nikakva odluka, priopćuje to predmetnoj osobi u skladu s člankom 66. Ta osoba može zatražiti odluku o tom pitanju u roku od dva mjeseca od dostavljanja priopćenja ako smatra da je nalaz Ureda netočan. Ured takvu odluku donosi samo ako se ne slaže s osobom koja je traži. Ako to nije slučaj, Ured mijenja svoj nalaz i obavješćuje osobe koje su zatražile tu odluku.

Članak 66.c

Priopćenja Uredu

Priopćenja upućena Uredu šalju se elektroničkim putem. Izvršni direktor određuje elektronička sredstva koja se trebaju upotrebljavati te način i tehničke uvjete u skladu s kojima se ona upotrebljavaju.”;

(70)umeće se sljedeći članak 66.d:

„Članak 66.d

Delegiranje ovlasti u vezi s priopćenjima Uredu

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe navođenjem pravila o priopćenjima upućenima Uredu iz članka 66.c i oblicima takvih priopćenja koje Ured stavlja na raspolaganje.”;

(71)umeće se sljedeći članak 66.e:

„Članak 66.e

Rokovi

1. Rokovi se određuju u cijelim godinama, mjesecima, tjednima ili danima. Izračunavanje počinje sljedećeg dana od dana kad je nastao relevantni događaj. Trajanje rokova nije kraće od mjesec dana ni duže od šest mjeseci, osim ako je drukčije utvrđeno ovom Uredbom ili aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom.

2. Izvršni direktor prije početka svake kalendarske godine određuje dane kad Ured nije otvoren za zaprimanje dokumenata.

3. Izvršni direktor određuje trajanje razdoblja prekida u slučaju stvarnog prekida povezanosti Ureda s dopuštenim elektroničkim sredstvima komunikacije.

4. Ako izniman događaj, kao što je prirodna nepogoda ili štrajk, prekine ili poremeti mogućnost stranaka u postupku da pravilno obavijeste Ured ili obrnuto, izvršni direktor može odrediti da se za stranke u postupku koje imaju boravište ili registrirani ured na zemljopisnom području pogođenom iznimnim događajem ili koje su imenovale zastupnika s mjestom poslovanja na tom području svi rokovi koji bi inače istekli na datum ili nakon datuma početka takvog događaja produžuju do određenog datuma. Pri utvrđivanju tog datuma izvršni direktor procjenjuje kad će izniman događaj završiti. Ako događaj utječe na sjedište Ureda, izvršni direktor u odluci navodi da se ona odnosi na sve stranke u postupku.”;

(72)umeće se sljedeći članak 66.f:

„Članak 66.f

Delegiranje ovlasti u vezi s izračunavanjem i trajanjem rokova

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe navođenjem pojedinosti o izračunavanju i trajanju rokova iz članka 66.e.”;

(73)umeću se sljedeći članci 66.g i 66.h:

„Članak 66.g

Ispravci pogrešaka i očitih propusta

1. Ured po službenoj dužnosti ili na zahtjev jedne od stranaka ispravlja jezične pogreške ili pogreške u prijepisu te očite propuste u svojim odlukama, pogreške pri registraciji dizajna EU-a ili pri objavi registracije.

2. Ako ispravak pogrešaka u registraciji dizajna EU-a ili objavi registracije zatraži nositelj, članak 50.g primjenjuje se mutatis mutandis.

3. Ispravci pogrešaka u registraciji dizajna EU-a i u objavi registracije objavljuju se.

Članak 66.h

Brisanje upisa u Registar i opoziv odluka

1. Ako Ured izvrši upis u Registar ili donese odluku koja sadržava očitu pogrešku koja se može pripisati Uredu, osigurava brisanje upisa iz Registra ili opoziv odluke. Ako u postupku sudjeluje samo jedna stranka i ako takav upis ili takva odluka utječe na njezina prava, brisanje iz Registra ili opoziv nalaže se čak i ako stranka nije uočila pogrešku.

2. Brisanje iz Registra ili opoziv iz stavka 1. po službenoj dužnosti ili na zahtjev jedne od stranaka u postupku nalaže odjel koji je izvršio upis u Registar ili donio odluku. Brisanje upisa u Registar ili opoziv odluke izvršava se u roku od godine dana od datuma upisa ili datuma donošenja odluke, nakon savjetovanja sa strankama u postupku i svim nositeljima prava na predmetni dizajn EU-a koji su upisani u Registar. Ured vodi evidenciju o svakom brisanju ili opozivu.

4. Ovim se člankom ne dovodi u pitanje pravo stranaka na podnošenje žalbe u skladu s člancima 55. i 55.a ni mogućnost ispravka pogrešaka i očitih propusta iz članka 66.g. Ako se na odluku Ureda koja sadržava pogrešku podnese žalba, žalbeni postupak postaje bespredmetan nakon što Ured opozove svoju odluku u skladu sa stavkom 1. ovog članka. U potonjem slučaju pristojba za žalbu vraća se podnositelju žalbe.”;

(74)umeće se sljedeći članak 66.i:

„Članak 66.i

Delegiranje ovlasti u vezi s brisanjem upisa iz Registra i opozivom odluka

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem postupka za brisanje upisa iz Registra ili opoziv odluke iz članka 66.h.”;

(75)članak 67. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. četvrta rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako zahtjev za produženje registracije nije podnesen ili ako pristojba za produženje nije plaćena, zahtjev se podnosi i propuštena radnja izvršava u roku od 12 mjeseci od dana isteka dodatnog razdoblja od šest mjeseci od isteka registracije predviđenog u članku 50.d stavku 3. trećoj rečenici.”;

(b)u stavku 3. dodaje se sljedeća rečenica:

„Ako se zahtjev za povrat u prijašnje stanje odobri, pristojba se vraća.”;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Nepoštovanje rokova utvrđenih u stavku 2. i članku 67.a ne dovodi do ponovne uspostave prava iz stavka 1. ovog članka.”;

(76)umeću se sljedeći članci 67.a i 67.b:

„Članak 67.a

Nastavak postupka

1. Podnositelju prijave za registrirani dizajn EU-a, nositelju registriranog dizajna EU-a ili bilo kojoj drugoj stranci u postupku koji se vodi pred Uredom koja u odnosu na Ured nije u roku izvršila neku radnju može se na zahtjev odobriti nastavak postupka, pod uvjetom da je u trenutku podnošenja zahtjeva propuštena radnja izvršena. Zahtjev za nastavak postupka dopušten je samo ako je podnesen u roku od dva mjeseca od isteka propuštenog roka. Zahtjev se smatra podnesenim tek nakon uplate pristojbe za nastavak postupka.

2. Nastavak postupka ne odobrava se u slučaju nepoštovanja rokova utvrđenih u:

(a)članku 38., članku 41. stavku 1., članku 44. stavku 1., članku 45. stavku 3., članku 50.d stavku 3. i članku 67. stavku 2.;

(b)članku 68. i članku 72. stavku 5. Uredbe (EU) 2017/1001 u vezi s člankom 55. stavkom 2. ove Uredbe;

(c)stavku 1. ovog članka.

3. O zahtjevu za nastavak odlučuje odjel koji je nadležan za odlučivanje o propuštenoj radnji.

4. Ako Ured prihvati zahtjev za nastavak, smatra se da posljedica propuštanja roka nije bilo. Ako je odluka donesena između isteka tog roka i zahtjeva za nastavak postupka, odjel koji je nadležan za odlučivanje o propuštenoj radnji preispituje odluku i, ako je izvršenje te propuštene radnje dovoljno, donosi drukčiju odluku. Ako Ured nakon preispitivanja zaključi da prvobitnu odluku ne treba promijeniti, tu odluku potvrđuje u pisanom obliku.

5. Ako Ured odbije zahtjev za nastavak, pristojba se vraća.

Članak 67.b

Prekid postupka

1. Postupci pred Uredom prekidaju se:

(a)u slučaju smrti ili poslovne nesposobnosti podnositelja prijave za registrirani dizajn EU-a ili nositelja registriranog dizajna EU-a ili osobe koja je na temelju nacionalnog prava ovlaštena da ga zastupa;

(b)ako podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a ili nositelj registriranog dizajna EU-a ne može nastaviti postupak pred Uredom iz pravnih razloga zbog postupka u vezi s njegovom imovinom;

(c)u slučaju smrti ili poslovne nesposobnosti zastupnika podnositelja prijave za registrirani dizajn EU-a ili nositelja registriranog dizajna EU-a ili zbog njegove spriječenosti da nastavi postupak pred Uredom iz pravnih razloga zbog postupka u vezi s njegovom imovinom.

Ako smrt ili nesposobnost iz prvog podstavka točke (a) ne utječu na ovlaštenje zastupnika imenovanog u skladu s člankom 78., postupak se prekida samo na zahtjev tog zastupnika.

2. Postupak pred Uredom može se nastaviti čim se utvrdi identitet osobe ovlaštene za njegov nastavak ili kad Ured iscrpi sve razumne napore da utvrdi identitet takve osobe.”;

(77)umeće se sljedeći članak 67.c:

„Članak 67.c

Delegiranje ovlasti u vezi s nastavkom postupka

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za nastavak postupka pred Uredom iz članka 67.b stavka 2.”;

(78)članak 68. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 68.

Pozivanje na opća načela

Ako ova Uredba ili akti doneseni u skladu s njome ne sadržavaju postupovne odredbe, Ured uzima u obzir načela postupovnog prava koja su općepriznata u državama članicama.”;

(79)u članku 69. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Prava Ureda na naplatu pristojbi prestaju u roku od četiri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je pristojba dospjela na naplatu.

2. Prava prema Uredu na povrat pristojbi ili novčanih iznosa koji su premašili iznos pristojbe prestaju u roku od četiri godine od kraja kalendarske godine u kojoj su ta prava nastala.”;

(80)članak 70. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 70.

Raspodjela troškova

1. Stranka koja izgubi spor u postupku za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a ili u žalbenom postupku snosi pristojbe koje je druga stranka platila za zahtjev za proglašavanje ništavosti i žalbu. Stranka koja izgubi spor snosi i sve troškove druge stranke koji su bitni za postupak, uključujući putne i životne troškove te naknadu za zastupnika u smislu članka 78. stavka 1., u okviru najvećih stopa koje su za svaku kategoriju troškova utvrđene u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 70.a.

2. Ako svaka stranka djelomično uspije u svojim zahtjevima ili ako razlozi jednakosti tako nalažu, Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće odlučuje o drukčijoj raspodjeli troškova od one utvrđene u stavku 1.

3. Stranka koja okonča postupak povlačenjem prijave za dizajn EU-a, zahtjeva za proglašavanje ništavosti ili žalbe, neproduživanjem registracije dizajna EU-a ili odricanjem od registriranog dizajna EU-a snosi pristojbe i troškove druge stranke kako je određeno u stavcima 1. i 2.

4. Ako postupak ne rezultira presudom, Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće slobodno odlučuje o troškovima.

5. Ako stranke pred Odjelom za poništaje ili Žalbenim vijećem sklope nagodbu o troškovima koja se razlikuje od one utvrđene stavcima od 1. do 4., predmetno tijelo sastavlja zabilješku o toj nagodbi.

6. Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće po službenoj dužnosti utvrđuje iznos troškova koji se plaćaju u skladu sa stavcima od 1. do 5. ovog članka ako su ti troškovi ograničeni na pristojbe koje se plaćaju Uredu i troškove zastupanja. U svim ostalim slučajevima tajništvo Žalbenog vijeća ili Odjela za poništaje na zahtjev utvrđuje iznos troškova koje treba platiti. Zahtjev se može podnijeti samo u roku od dva mjeseca nakon datuma na koji odluka u odnosu na koju je podnesen zahtjev za utvrđivanje troškova postane pravomoćna te se uz njega prilažu račun i popratni dokazi. Za troškove zastupanja u skladu s člankom 78. stavkom 1. dovoljna je potvrda zastupnika da su troškovi nastali. Za ostale troškove dovoljno je iskazati njihovu vjerodostojnost. Ako je iznos troškova određen u skladu s prvom rečenicom ovog stavka, troškovi zastupanja odobravaju se na razini određenoj u provedbenom aktu donesenom na temelju članka 70.a i bez obzira na to jesu li zaista nastali.

7. U odlukama o utvrđivanju troškova donesenima u skladu sa stavkom 6. navode se razlozi na kojima se odluka temelji te Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće može preispitati odluku na temelju zahtjeva podnesenog u roku od mjesec dana nakon datuma obavijesti o odluci. Zahtjev se smatra podnesenim tek nakon uplate pristojbe za preispitivanje iznosa troškova. Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće, ovisno o slučaju, odlučuje o zahtjevu za preispitivanje odluke o utvrđivanju troškova bez usmenog postupka.”;

(81)umeće se sljedeći članak 70.a:

„Članak 70.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s najvišim stopama za troškove

Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju najviše stope za troškove koji su bitni za postupak i stvarne troškove stranke koja je dobila spor u skladu s člankom 70. stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.

Pri utvrđivanju najviših stopa za putne i životne troškove Komisija uzima u obzir udaljenost između mjesta boravišta ili poslovanja stranke, zastupnika, svjedoka ili vještaka i mjesta gdje se održava usmeni postupak i postupovni korak u kojem su nastali troškovi, a u vezi s troškovima zastupanja u smislu članka 78. stavka 1., potrebu da se osigura da druga stranka ne zlouporabi obvezu snošenja troškova zbog taktičkih razloga. Osim toga, životni troškovi izračunavaju se u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Unije, utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68*. Stranka koja izgubi spor snosi trošak samo jedne stranke u postupku i, prema potrebi, samo jednog zastupnika.

* Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.)”;

(82)u članku 71. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koji je na snazi u državi članici na čijem se području provodi. Svaka država članica imenuje jedno tijelo odgovorno za potvrdu vjerodostojnosti odluke iz stavka 1. i dostavlja svoje podatke za kontakt Uredu, Sudu Europske unije i Komisiji. To tijelo uz odluku prilaže nalog za izvršenje s potvrdom vjerodostojnosti odluke kao jedinom formalnosti.”;

(83)članak 72. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 72.

Registar dizajna EU-a

1. Ured vodi i ažurira Registar registriranih dizajna EU-a.

2. Registar sadržava sljedeće unose koji se odnose na registracije dizajna EU-a:

(a)datum podnošenja prijave;

(b)broj pod kojim je zaprimljena prijava i broj svakog pojedinog dizajna uključenog u višestruku prijavu;

(c)datum objave registracije;

(d)ime podnositelja prijave te grad i državu iz koje podnositelj dolazi;

(e)ime i poslovnu adresu zastupnika, osim zastupnika iz članka 77. stavka 3. prve rečenice;

(f)prikaz dizajna;

(g)nazive proizvoda, ispred kojih su navedeni brojevi razreda i podrazreda Lokarnske klasifikacije;

(h)pojedinosti o zahtjevima za pravo prvenstva u skladu s člankom 42.;

(i)pojedinosti o zahtjevima za izložbeno pravo prvenstva u skladu s člankom 44.;

(j)podatke o dizajneru ili ekipi dizajnera u skladu s člankom 18. ili izjavu da su se dizajner odnosno ekipa dizajnera odrekli prava da budu navedeni;

(k)jezik na kojem je podnesena prijava i drugi jezik koji je podnositelj naveo u prijavi, u skladu s člankom 98. stavkom 3.;

(l)datum upisa dizajna u Registar i registracijski broj u skladu s člankom 48.;

(m)navod o svakom zahtjevu za odgodu objave u skladu s člankom 50. stavkom 3., uz naznačen datum isteka razdoblja odgode;

(n)navod da je podnesen opis u skladu s člankom 36. stavkom 3. točkom (a).

3. Registar sadržava i sljedeće unose, od kojih je svakom dodan datum upisa:

(a)promjene imena nositelja ili grada i države iz koje nositelj dolazi u skladu s člankom 50.g;

(b)promjene imena ili poslovne adrese zastupnika, osim zastupnika iz članka 77. stavka 3. prve rečenice;

(c)ako je imenovan novi zastupnik, ime i poslovnu adresu tog zastupnika;

(d)promjene imena dizajnera ili ekipe dizajnera u skladu s člankom 18.;

(e)povlačenja, izmjene i ispravke dizajna u skladu s člankom 47.a i ispravke pogrešaka i očitih propusta u skladu s člankom 66.g;

(f)promjene dizajna u skladu s člankom 50.e;

(g)navod da je pokrenut postupak za priznavanje prava pred nadležnim sudom iz članka 15. stavka 5. točke (a);

(h)datum i pojedinosti o pravomoćnoj odluci nadležnog suda ili drugom okončanju postupka u skladu s člankom 15. stavkom 5. točkom (b);

(i)promjenu vlasništva u skladu s člankom 15. stavkom 5. točkom (c);

(j)prijenos u skladu s člankom 28.;

(k)nastanak ili prijenos stvarnog prava u skladu s člankom 29. i prirodu stvarnog prava;

(l)izvršenje u skladu s člankom 30. te stečajni postupak u skladu s člankom 31.;

(m)dodjelu ili prijenos licencije u skladu s člankom 16. stavkom 2. ili člankom 32. i, prema potrebi, vrstu licencije u skladu s člankom 32.a stavkom 3.;

(n)produženje registracije u skladu s člankom 50.d i datum od kojeg produženje ima učinak;

(o)odluku o isteku registracije u skladu s člankom 50.d stavkom 8.;

(p)izjavu nositelja o odricanju u skladu s člankom 51. stavkom 1.;

(q)datum podnošenja i pojedinosti zahtjeva za proglašavanje ništavosti iz članka 52., protutužbe za proglašenje ništavim u skladu s člankom 84. stavkom 5. ili žalbe u skladu s člankom 55.;

(r)datum i pojedinosti pravomoćne odluke o zahtjevu za proglašavanje ništavosti u skladu s člankom 53., pravomoćne odluke o protutužbi za proglašenje ništavim u skladu s člankom 86. stavkom 3., pravomoćne odluke o žalbi u skladu s člankom 55. ili nekog drugog okončanja postupka u skladu s tim člancima;

(s)brisanje upisanog zastupnika u skladu sa stavkom 2. točkom (e);

(t)promjenu ili brisanje iz Registra podataka iz stavka 3. točaka (l), (m) i (n);

(u)opoziv odluke ili unosa u Registar u skladu s člankom 66.h, ako se opoziv odnosi na objavljenu odluku ili unos.

4. Izvršni direktor može odrediti da se u Registar upišu i drugi podaci osim onih navedenih u stavcima 2. i 3.

5. Registar se može voditi u elektroničkom obliku. Ured prikuplja, organizira, objavljuje i pohranjuje podatke iz stavaka 1., 2. i 3., uključujući osobne podatke, za potrebe utvrđene u stavku 8. Ured omogućuje da Registar bude lako dostupan javnosti na uvid.

6. Nositelj registriranog dizajna EU-a obavješćuje se o svakoj promjeni u Registru.

7. Ako pristup Registru nije ograničen u skladu s člankom 74. stavkom 5., Ured na zahtjev izdaje ovjerene ili neovjerene izvatke iz Registra nakon plaćanja pristojbe ako se ti izvadci ne izdaju elektroničkim putem.

8. Podaci koji se odnose na unose određene u stavcima 2. i 3., uključujući osobne podatke, obrađuju se u svrhu:

(a)upravljanja prijavama i/ili registracijama kako je opisano u ovoj Uredbi i aktima koji su doneseni u skladu s njome;

(b)održavanja javnog registra u svrhu uvida javnih tijela i gospodarskih subjekata te njihova informiranja kako bi im se omogućilo ostvarivanje prava koja su im dodijeljena ovom Uredbom i kako bi bili obaviješteni o postojanju prethodnih prava koja pripadaju trećim stranama;

(c)izrade izvješća i statističkih podataka koji omogućuju Uredu da optimizira svoj rad i poboljša funkcioniranje sustava za registraciju dizajna EU-a.

9. Svi podaci, uključujući osobne podatke, koji se odnose na unose u stavcima 2. i 3. smatraju se podacima od javnog interesa i može im pristupiti bilo koja treća strana osim ako je člankom 50. stavkom 2. predviđeno drukčije. Unosi u Registru vode se na neodređeno vrijeme.”;

(84)umeću se sljedeći članci 72.a i 72.b:

„Članak 72.a

Baza podataka

1. Uz obvezu vođenja Registra, kako je utvrđeno u članku 72., Ured prikuplja i pohranjuje u elektroničku bazu podataka sve pojedinosti koje dostave nositelji ili bilo koja druga stranka u postupku u skladu s ovom Uredbom ili aktima donesenima u skladu s njome.

2. Elektronička baza podataka može uključivati osobne podatke, osim onih koje sadržava Registar u skladu s člankom 72., ako su takvi podaci propisani ovom Uredbom ili aktima donesenima u skladu s njome. Prikupljanje, pohrana i obrada osobnih podataka služi u svrhu:

(a)upravljanja prijavama i/ili registracijama kako je opisano u ovoj Uredbi i u aktima koji su doneseni u skladu s njome;

(b)pristupa informacijama nužnima za lakše i učinkovitije provođenje odgovarajućih postupaka;

(c)komunikacije s podnositeljima prijava i drugim strankama u postupku;

(d)izrade izvješća i statističkih podataka koji omogućuju Uredu da optimizira svoj rad i poboljša funkcioniranje sustava.

3. Izvršni direktor određuje uvjete pristupa bazi podataka i način na koji se sadržaj, osim osobnih podataka iz stavka 2. ovog članka, no uključujući podatke navedene u članku 72., može staviti na raspolaganje u strojno čitljivom obliku, uključujući naknade za taj pristup.

4. Pristup osobnim podacima iz stavka 2. ograničen je i ti podaci nisu javno dostupni osim ako je predmetna stranka dala svoj izričiti pristanak.

5. Svi se podaci čuvaju na neograničeno razdoblje. Međutim, predmetna stranka može zatražiti uklanjanje bilo kojih osobnih podataka iz baze podataka nakon 18 mjeseci od isteka registriranog dizajna EU-a ili okončanja relevantnog postupka inter partes. Predmetna stranka ima pravo na ispravak netočnih ili pogrešnih podataka u bilo kojem trenutku.

Članak 72.b

Internetski pristup odlukama

1. Odluke Ureda u vezi s registriranim dizajnima EU-a dostupne su na internetu radi informiranja i uvida javnosti. Svaka stranka u postupku koji je doveo do donošenja odluke može zatražiti brisanje svih osobnih podataka uključenih u odluku.

2. Ured može omogućiti internetski pristup presudama nacionalnih sudova i sudova Unije koje se odnose na njegove zadaće kako bi se javnost informirala o pitanjima intelektualnog vlasništva i promicala konvergencija praksi. Ured poštuje uvjete prve objave s obzirom na osobne podatke.”;

(85)članak 73. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 73.

Periodičke publikacije

1. Ured periodički objavljuje:

(a)Službeni glasnik dizajna Europske unije, koji sadržava objave o upisima u Registar i druge pojedinosti u vezi s registracijama dizajna EU-a čija je objava propisana ovom Uredbom ili aktima donesenima u skladu s njome;

(b)Službeni list Ureda, koji sadržava obavijesti i opća priopćenja izvršnog direktora te druge informacije koje se odnose na ovu Uredbu ili na njezinu provedbu.

Publikacije iz prvog podstavka točaka (a) i (b) mogu se objaviti elektroničkim putem.

2. Izvršni direktor određuje na koji se način i koliko često objavljuje Službeni glasnik dizajna Europske unije.

3. Službeni list Ureda objavljuje se na jezicima Ureda. Međutim, izvršni direktor može odrediti da se određene stavke objavljuju u Službenom listu Ureda na službenim jezicima Unije.”;

(86)umeće se sljedeći članak 73.a:

„Članak 73.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s periodičkim publikacijama

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)datum koji će se smatrati datumom objave u Službenom glasniku dizajna Europske unije;

(b)način objave unesenih podataka povezanih s registracijom dizajna koji ne sadržavaju izmjene u odnosu na objavu prijave;

(c)oblici u kojima će izdanja Službenog lista Ureda biti dostupna javnosti.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(87)članak 74. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ako se uvid u spis obavlja u skladu sa stavkom 2. ili 3., sljedeći se dijelovi spisa ne daju na uvid:

(a)dokumenti povezani s izuzećem ili zahtjevom za izuzeće u skladu s člankom 169. Uredbe (EU) 2017/1001;

(b)nacrti odluka i mišljenja i svi drugi interni dokumenti koji se upotrebljavaju za pripremu odluka i mišljenja;

(c)dijelovi spisa za koje je predmetna stranka iskazala poseban interes da ostanu povjerljivi prije podnošenja zahtjeva za uvid u spis, osim ako je uvid u takav dio spisa opravdan zbog viših legitimnih interesa stranke koja zahtijeva uvid.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Ako se na registraciju primjenjuje odgoda objave na temelju članka 50. stavka 1., pristup Registru osobama koje nisu nositelji ograničava se na pregled imena nositelja, imena zastupnika, datuma podnošenja prijave i registracije, broja pod kojim je zaprimljena prijava i navoda da je objava odgođena. U takvim slučajevima ovjereni ili neovjereni izvadci iz Registra sadržavaju samo ime nositelja, ime zastupnika, datum podnošenja prijave i registracije, broj pod kojim je zaprimljena prijava i navod da je objava odgođena, osim ako je zahtjev za izvatke podnio nositelj ili njegov zastupnik.”;

(88)umeću se sljedeći članci 74.a, 74.b i 74.c:

„Članak 74.a

Postupci za uvid u spise

1. Uvid u spise registriranih dizajna EU-a odnosi se na izvorni dokument, ili na njegove preslike, ili na tehnička sredstva pohrane ako se spisi tako pohranjuju. Zahtjev za uvid u spise smatra se podnesenim tek nakon uplate propisane pristojbe. Pristojba se ne plaća ako se uvid u tehnička sredstva pohrane odvija putem interneta. Izvršni direktor određuje načine uvida.

2. Ako se zahtjev za uvid u spis odnosi na prijavu za registrirani dizajn EU-a ili na registrirani dizajn EU-a čija je objava odgođena i kojeg se nositelj odrekao prije datuma isteka razdoblja odgode ili na taj datum, zahtjev sadržava dokaze o sljedećem:

(a)podnositelj prijave ili nositelj dizajna EU-a pristao je na uvid; ili

(b)osoba koja je zatražila uvid dokazala je legitiman interes za uvid u spis.

3. Uvid u spise obavlja se u prostorima Ureda. Uvid u spise na zahtjev se vrši izdavanjem preslika dokumenata. Izdavanje tih preslika uvjetuje se plaćanjem pristojbe. Ured na zahtjev izdaje i ovjerene ili neovjerene preslike prijava za dizajn EU-a nakon plaćanja pristojbe.

Članak 74.b

Dostava podataka sadržanih u spisima

Ured u skladu s ograničenjima iz stavka 74. ove Uredbe i na zahtjev može dostaviti podatke iz bilo kojeg spisa bilo kojeg postupka koji se odnosi na prijavu za dizajn EU-a ili na registrirani dizajn EU-a nakon plaćanja pristojbe. Međutim, ako smatra da to zbog količine podataka nije primjereno, Ured od osobe koja traži uvid može zatražiti da uvid obavi na licu mjesta u prostorima Ureda.

Članak 74.c

Pohrana spisa

1. Ured pohranjuje spise svakog postupka u vezi s prijavom za dizajn EU-a ili registriranim dizajnima EU-a. Izvršni direktor određuje oblik u kojem se ti spisi pohranjuju.

2. Ako se spisi pohranjuju u elektroničkom obliku, elektronički spisi, ili njihove sigurnosne kopije, pohranjuju se na neograničeno razdoblje. Izvorni dokumenti koje su podnijele stranke u postupku, i koji čine temelj takvih elektroničkih spisa, uklanjaju se nakon što ih Ured zaprimi, u roku koji određuje izvršni direktor.

3. Ako se spisi ili dijelovi spisa pohranjuju u nekom drugom obliku osim elektroničkog, dokumenti ili dokazi koji sačinjavaju dio takvog spisa pohranjuju se na najmanje pet godina od kraja godine u kojoj je došlo do sljedećih događaja:

(a)prijava je odbačena ili povučena;

(b)registracija dizajna EU-a konačno je istekla;

(c)odricanje od registriranog dizajna EU-a uneseno je u Registar u skladu s člankom 51. ove Uredbe;

(d)registrirani dizajn EU-a konačno je izbrisan iz Registra.”;

(89)članak 75. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 75.

Administrativna suradnja

1. Ako ovom Uredbom ili nacionalnim zakonodavstvom nije drukčije propisano, Ured i sudovi ili tijela država članica jedni drugima na zahtjev pružaju pomoć dostavom podataka ili davanjem spisa na uvid. Ako Ured daje spise na uvid sudovima, uredima državnog odvjetništva ili središnjim uredima za industrijsko vlasništvo, uvid ne podliježe ograničenjima utvrđenima člankom 74.

2. Ured ne naplaćuje pristojbe za dostavljanje informacija ili davanje spisa na uvid.”;

(90)umeće se sljedeći članak 75.a:

„Članak 75.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s upravnom suradnjom

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni aranžmani za razmjenu informacija između Ureda i tijela država članica i davanje spisa na uvid u skladu s člankom 75., uzimajući u obzir ograničenja kojima podliježe uvid u spise u vezi s prijavama za dizajn EU-a ili registracijama dizajna EU-a, u skladu s člankom 74., ako se daju na uvid trećim stranama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(91)članak 76. briše se;

(92)članak 77. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 77.

Opća načela zastupanja

1. Podložno odredbama stavka 2., nitko nije obavezan imati zastupnika pred Uredom.

2. Ne dovodeći u pitanje ovaj članak stavak 3. drugu rečenicu, fizičke ili pravne osobe koje u EGP-u nemaju ni domicil ni glavno mjesto poslovanja ni stvarni i djelatni industrijski ili trgovački poslovni nastan pred Uredom predstavlja zastupnik u skladu s člankom 78. stavkom 1. u svim postupcima koji su predviđeni ovom Uredbom, osim u podnošenju prijave za registrirani dizajn EU-a.

3. Fizičke ili pravne osobe koje u EGP-u imaju domicil ili glavno mjesto poslovanja ili stvarni i djelatni industrijski ili trgovački poslovni nastan može pred Uredom zastupati zaposlenik. Zaposlenik pravne osobe na kojeg se primjenjuje ovaj stavak može zastupati i druge pravne osobe koje su gospodarski povezane s prvom pravnom osobom, čak i ako te druge pravne osobe nemaju ni domicil ni glavno mjesto poslovanja ni stvarni i djelatni industrijski ili trgovački poslovni nastan u EGP-u. Zaposlenici koji zastupaju osobe u smislu ovog stavka na zahtjev Ureda ili, prema potrebi, na zahtjev stranke u postupku podnose Uredu potpisano ovlaštenje koje se ulaže u spis.

4. Ako postoji više podnositelja prijave ili više trećih strana koje zajedno djeluju, imenuje se zajednički zastupnik.”;

(93)članak 78. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci od 1. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Fizičke ili pravne osobe u postupcima pred Uredom na temelju ove Uredbe mogu zastupati samo sljedeće osobe:

(a)odvjetnik koji je kvalificiran u jednoj od država članica EGP-a i čije je mjesto poslovanja u EGP-u, pod uvjetom da je u navedenoj državi članici ovlašten nastupati kao zastupnik u predmetima industrijskog vlasništva;

(b)ovlašteni zastupnici upisani na popis ovlaštenih zastupnika iz članka 120. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2017/1001;

(c)ovlašteni zastupnici upisani na poseban popis ovlaštenih zastupnika za predmete koji se odnose na dizajn iz stavka 4.

2. Osobe iz stavka 1. točke (c) ovlaštene su pred Uredom zastupati treće osobe samo u postupcima u predmetima koji se odnose dizajn.

3. Zastupnici koji djeluju pred Uredom, na zahtjev Ureda ili, prema potrebi, druge stranke u postupku, dostavljaju Uredu potpisano ovlaštenje koje se ulaže u spis.

4. Ured uspostavlja i vodi poseban popis ovlaštenih zastupnika za predmete koji se odnose na dizajn („popis ovlaštenih zastupnika za predmete koji se odnose na dizajn”). Svaka fizička osoba koja ispunjava sljedeće uvjete može biti upisana na taj popis:

(a)državljanin države članice EGP-a;

(b)ima mjesto poslovanja ili zaposlenja u EGP-u;

(c)ima pravo zastupati fizičke ili pravne osobe u predmetima koji se odnose na dizajn pred Uredom Beneluksa za intelektualno vlasništvo ili pred središnjim uredom za industrijsko vlasništvo države članice EGP-a.

Ako pravo iz prvog podstavka točke (c) nije uvjetovano obveznim posjedovanjem posebnih stručnih kvalifikacija, osoba koja podnosi zahtjev za upis na taj popis mora pred Uredom Beneluksa za intelektualno vlasništvo ili središnjim uredom za industrijsko vlasništvo imati radno iskustvo u predmetima koji se odnose na dizajn od najmanje pet godina. Međutim, od osoba čija je stručna kvalifikacija za zastupanje fizičkih ili pravnih osoba u predmetima koji se odnose na dizajn pred Uredom Beneluksa za intelektualno vlasništvo ili središnjim uredom za industrijsko vlasništvo službeno priznata u skladu s propisima utvrđenima u predmetnoj državi ne zahtijeva se da imaju prethodno radno iskustvo.

5. Upis na popis ovlaštenih zastupnika u predmetima koji se odnose na dizajn obavlja se na zahtjev, popraćen potvrdom koju izdaje Ured Beneluksa za intelektualno vlasništvo ili središnji ured za industrijsko vlasništvo predmetne države članice, u kojoj mora biti naznačeno da su uvjeti utvrđeni u stavku 4. ispunjeni. Unosi u popis ovlaštenih zastupnika za predmete koji se odnose na dizajn objavljuju se u Službenom listu Ureda.

6. Izvršni direktor može odobriti izuzeće od sljedećeg:

(a)zahtjeva određenog u stavku 4. točki (a) u slučaju visokokvalificiranih stručnjaka, pod uvjetom da su zahtjevi određeni u stavku 4. točkama (b) i (c) ispunjeni;

(b)zahtjeva utvrđenog u stavku 4. drugom podstavku prvoj rečenici, ako osoba koja podnosi zahtjev za upis na popis dostavi dokaz da je stekla potrebne kvalifikacije na neki drugi način.”;

(b)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Osoba može biti izbrisana s popisa ovlaštenih zastupnika u predmetima koji se odnose na dizajn na vlastiti zahtjev ili ako više nije u mogućnosti biti ovlašteni zastupnik. Izmjene popisa ovlaštenih zastupnika za predmete koji se odnose na dizajn objavljuju se u Službenom listu Ureda.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak:

„8. Zastupnici koji djeluju pred Uredom unose se u bazu podataka iz članka 72.a i dobivaju identifikacijski broj. Ured može od zastupnika zatražiti da dokaže stvarnu i djelatnu prirodu svojeg poslovnog nastana ili zaposlenja na svakoj od navedenih adresa. Izvršni direktor može utvrditi formalne zahtjeve za dobivanje identifikacijskog broja, osobito za udruženja zastupnika, i za upis zastupnika u bazu podataka.”;    

(94)umeće se sljedeći članak 78.a:

„Članak 78.a

Delegiranje ovlasti u vezi s ovlaštenim zastupanjem

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 208. radi dopune ove Uredbe navođenjem:

(a)uvjeta i postupka za imenovanje zajedničkog zastupnika iz članka 77. stavka 4.;

(b)uvjeta pod kojima zaposlenici iz članka 77. stavka 3. i ovlašteni zastupnici iz članka 78. stavka 1. podnose Uredu potpisano ovlaštenje radi obavljanja zastupništva i sadržaja tog ovlaštenja;

(c)okolnosti pod kojima određena osoba može biti isključena s popisa ovlaštenih zastupnika u predmetima koji se odnose na dizajn iz članka 78. stavka 7.”;

(95)članak 79. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 79.

Primjena pravila Unije o nadležnosti te priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima

1. Ako ovom Uredbom nije drukčije određeno, pravila Unije o nadležnosti te priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima primjenjuju se na postupke koji se odnose na dizajne EU-a i prijave za registrirani dizajn EU-a, kao i na postupke koji se odnose na istodobne i uzastopne tužbe na temelju dizajna EU-a i nacionalnih dizajna.

2. U slučaju postupaka koji se odnose na tužbe i zahtjeve iz članka 81.:

(a)ne primjenjuju se članci 4. i 6., članak 7. točke 1., 2., 3. i 5. i članak 35. Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća*;

(b)članci 25. i 26. Uredbe (EU) br. 1215/2012 primjenjuju se podložno ograničenjima iz članka 82. stavka 4. ove Uredbe;

(c)odredbe poglavlja II. Uredbe (EU) br. 1215/2012 koje se primjenjuju na osobe s domicilom u državi članici primjenjuju se i na osobe koje nemaju domicil ni u jednoj državi članici, ali u njima imaju poslovni nastan.

3. Upućivanja u ovoj Uredbi na Uredbu (EU) br. 1215/2012 prema potrebi uključuju Sporazum Europske zajednice i Kraljevine Danske o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima od 19. listopada 2005.

* Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).”;

(96)u članku 80. stavak 5. briše se;

(97)članak 82. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ovisno o odredbama ove Uredbe i bilo kojim odredbama Uredbe (EU) br. 1215/2012 koje su primjenjive na temelju članka 79., postupci u odnosu na tužbe i zahtjeve navedene u članku 81. pokreću se pred sudovima države članice u kojoj tuženik ima domicil ili, ako nema domicil ni u jednoj državi članici, u bilo kojoj državi članici u kojoj ima poslovni nastan.”;

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Odstupajući od stavaka 1., 2. i 3.:

(a)članak 25. Uredbe (EU) br. 1215/2012 primjenjuje se ako su stranke suglasne da nadležnost ima neki drugi sud za dizajn EU-a;

(b)članak 26. Uredbe (EU) br. 1215/2012 primjenjuje se ako tuženik iziđe pred neki drugi sud za dizajn EU-a.”;

(98)u članku 84. dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Sud za dizajn EU-a kojem je podnesena protutužba za proglašenje registriranog dizajna EU-a ništavim ne nastavlja s ispitivanjem protutužbe dok zainteresirana stranka ili sud ne obavijeste Ured o datumu podnošenja protutužbe. Ured taj podatak unosi u Registar u skladu s člankom 72. stavkom 3. točkom (q). Ako je zahtjev za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a podnesen Uredu prije nego što je podnesena protutužba, Ured o tome obavješćuje sud te sud zastaje s postupkom u skladu člankom 91. stavkom 1. dok odluka o zahtjevu ne postane pravomoćna ili dok se ne povuče.

6. Sud za dizajn EU-a u saslušanju protutužbe za proglašenje registriranog dizajna EU-a ništavim može, na zahtjev nositelja prava na registrirani dizajn EU-a i nakon saslušanja drugih stranaka, zastati s postupkom i zatražiti od tuženika da Uredu podnese zahtjev za proglašavanje ništavosti u roku koji odredi sud. Ako u tom roku takav zahtjev nije podnesen, postupak se nastavlja, a protutužba se smatra povučenom. Primjenjuje se članak 91. stavak 3.”;

(99)članak 86. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 86.

Presude o ništavosti

1. Ako je u postupku pred sudom za dizajn EU-a dizajn EU-a osporavan protutužbom za proglašenje ništavim:

(a)ako se ustanovi da bilo koji razlog naveden u članku 25. osporava održavanje dizajna EU-a, sud proglašava dizajn EU-a ništavim;

(b)ako se ustanovi da nijedan od razloga navedenih u članku 25. ne osporava održavanje dizajna EU-a, sud odbija protutužbu.

2. Sud za dizajn EU-a odbacuje protutužbu za proglašenje registriranog dizajna EU-a ništavim ako je odluka koju je donio Ured, a koja se odnosi na isti predmet i iste razloge za podnošenje tužbe te koja je uključivala iste stranke već postala pravomoćna.

3. Ako je sud za dizajn EU-a donio presudu na temelju protutužbe za proglašenje registriranog dizajna EU-a ništavim koja je postala pravomoćna, sud ili bilo koja stranka u nacionalnom postupku odmah šalju jedan primjerak presude Uredu. Ured ili bilo koja zainteresirana stranka mogu zatražiti informacije o takvoj presudi. Ured presudu unosi u Registar u skladu s člankom 72. stavkom 3. točkom (r).”;

(100)u članku 88. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. U svim pitanjima koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom sud za dizajn EU-a primjenjuje mjerodavno nacionalno pravo.”;

(101)članak 89. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 89.

Kazne u postupcima zbog povreda

1. Ako sud za dizajn EU-a utvrdi da je tuženik povrijedio ili namjeravao povrijediti dizajn EU-a, on, osim ako postoje posebni razlozi da to ne učini, izdaje nalog kojim se tuženiku zabranjuje daljnje vršenje radnji kojima se povređuje ili kojima bi se povrijedio dizajn EU-a. Sud poduzima i mjere u skladu sa svojim nacionalnim pravom kojima se nastoji osigurati poštovanje takve zabrane.

2. Sud za dizajn EU-a može primijeniti i mjere ili naloge dostupne u okviru mjerodavnog prava za koje smatra da su prikladni u okolnostima slučaja.”;

(102)u članku 90. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Sud za dizajn EU-a čija se nadležnost temelji na članku 82. stavcima 1., 2., 3. ili 4. nadležan je za izricanje privremenih mjera, uključujući zaštitne mjere, koje se, podložno bilo kojem postupku potrebnom za priznavanje i izvršenje u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1215/2012, primjenjuju na području bilo koje države članice. Takvu nadležnost nema nijedan drugi sud.”;

(103)članak 93. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 93.

Dopunske odredbe o nadležnosti nacionalnih sudova koji nisu sudovi za dizajn EU-a

1. U državi članici čiji sudovi imaju nadležnost na temelju članka 79. stavka 1. sudovi koji bi imali mjesnu i stvarnu nadležnost kad je riječ o tužbama koje se odnose na nacionalno pravo dizajna u toj državi članici nadležni su u tužbama u odnosu na dizajn EU-a koje nisu navedene u članku 81.

2. Tužbe koje se odnose na dizajn EU-a, osim onih navedenih u članku 81., za koje na temelju članka 79. stavka 1. i stavka 1. ovog članka nijedan sud nije nadležan, mogu se voditi pred sudovima države članice u kojoj Ured ima sjedište.”;

(104)u članku 96. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Dizajn zaštićen kao dizajn EU-a ispunjava i uvjete za zaštitu autorskim pravom od datuma kad je dizajn stvoren ili utvrđen u bilo kojem obliku, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi zakonodavstva Unije o autorskom pravu.”;

(105)članak 97. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 97.

Primjena Uredbe (EU) 2017/1001

Ako ovom glavom nije drukčije predviđeno, članci od 142. do 146., članci od 148. do 158., članak 162. i članci od 165. do 177. Uredbe (EU) 2017/1001 primjenjuju se na Ured s obzirom na njegove zadaće u skladu s ovom Uredbom.”;

(106)članak 98. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a Ne dovodeći u pitanje stavak 4.:

(a)svaka prijava ili izjava koja se odnosi na prijavu za registrirani dizajn EU-a može se podnijeti na jeziku koji se upotrebljava za podnošenje prijave za registrirani dizajn EU-a ili na drugom jeziku koji je podnositelj naveo u toj prijavi;

(b)svaka prijava ili izjava koja se odnosi na registrirani dizajn EU-a, osim zahtjeva za proglašavanje ništavosti u skladu s člankom 52. ili izjave o odricanju u skladu s člankom 51., može se podnijeti na jednom od jezika Ureda.

Međutim, ako se upotrebljava neki obrazac Ureda iz članka 66.d, takvi se obrasci mogu upotrijebiti na bilo kojem službenom jeziku Unije, pod uvjetom da je obrazac, kad je riječ o tekstualnim elementima, ispunjen na jednom od jezika Ureda.”;

(b)dodaju se sljedeći stavci 6. i 7.:

„6. Ne dovodeći u pitanje stavke 3. i 5. te osim ako je drukčije predviđeno, u pisanim postupcima pred Uredom svaka stranka može se služiti bilo kojim jezikom Ureda. Ako izabrani jezik nije jezik postupka, stranka dostavlja prijevod na tom jeziku u roku od mjesec dana od datuma podnošenja izvornog dokumenta. Ako je podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a jedina stranka u postupku pred Uredom, a jezik koji se upotrebljava za podnošenje prijave za registrirani dizajn EU-a nije jedan od jezika Ureda, prijevod se može podnijeti i na drugom jeziku koji podnositelj navede u prijavi.

7. Izvršni direktor određuje način na koji se prijevodi ovjeravaju.”;

(107)umeće se sljedeći članak 98.a:

„Članak 98.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s potrebom za prijevodom i standardima prijevoda

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:

(a) mjera u kojoj se popratna dokumentacija kojom će se koristiti u pisanim postupcima pred Uredom može podnijeti na bilo kojem jeziku Unije i potreba za prilaganjem prijevoda;

(b) potrebni standardi prijevoda koji se podnose Uredu.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(108)članak 99. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 99.

Objava i upisi u Registar

1. Svi podaci čija je objava propisana ovom Uredbom ili aktom donesenim u skladu s njom objavljuju se na svim službenim jezicima Unije.

2. Svi upisi u Registar objavljuju se na svim službenim jezicima Unije.

3. U slučaju dvojbe vjerodostojan je tekst na jeziku Ureda na kojem je podnesena prijava za registrirani dizajn EU-a. Ako je prijava podnesena na službenom jeziku Unije koji nije jezik Ureda, vjerodostojan je tekst na jeziku koji je podnositelj prijave naveo kao drugi jezik.”;

(109)članak 100. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 100.

Dodatne ovlasti izvršnog direktora

Osim ovlasti dodijeljenih izvršnom direktoru na temelju članka 157. stavka 4. točke (o) Uredbe (EU) 2017/1001, izvršni direktor izvršava ovlasti dodijeljene na temelju članka 36. stavka 5., članka 37. stavka 1., članka 41. stavka 5., članka 42. stavka 2., članka 62. stavka 2., članka 65. stavka 5., članaka 66., 66.c, 66.e, članka 72. stavka 4., članka 72.a stavka 3., članka 73., članka 74.a stavka 1., članaka 74.c i 78., članka 98. stavka 7., članka -106.aa, članka -106.ab stavka 1., članaka -106.ac i -106.ad u skladu s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi i aktima donesenima u skladu s njome.”;

(110)članak 101. briše se;

(111)članci 102., 103. i 104. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 102.

Nadležnost

Za donošenje odluka u vezi s postupcima utvrđenima ovom Uredbom nadležni su:

(a)ispitivači;

(b)odjel zadužen za Registar;

(c)odjeli za poništaje;

(d)žalbena vijeća;

(e)svaka druga jedinica ili osoba koju imenuje izvršni direktor u tu svrhu.

Članak 103.

Ispitivači

Ispitivači su odgovorni za donošenje odluka u ime Ureda u vezi s prijavom za registrirani dizajn EU-a.

Članak 104.

Odjel zadužen za Registar

1. Osim ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju Uredbe (EU) 2017/1001, odjel zadužen za Registar odgovoran je za donošenje odluka u vezi s upisima u Registar iz ove Uredbe i drugih odluka propisanih ovom Uredbom koje nisu u nadležnosti ispitivača ili Odjela za poništaje.

2. Odjel zadužen za Registar odgovoran je i za održavanje popisa ovlaštenih zastupnika u predmetima koji se odnose na dizajn.”;

(112)u članku 105. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Odluke koje se odnose na troškove ili postupke donosi jedan član odjela za poništaje.”;

(113)umeće se sljedeći članak 105.a:

„Članak 105.a

Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s odlukama koje donosi jedan član

Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju točne vrste odluka koje donosi jedan član u skladu s člankom 105. stavkom 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(114)članak 106. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 106.

Žalbena vijeća

Osim ovlasti koje su im dodijeljene na temelju članka 165. Uredbe (EU) 2017/1001, žalbena vijeća odgovorna su za odlučivanje o žalbama na odluke tijelâ Ureda iz članka 102. točaka (a), (b) i (c) i, prema potrebi, članka 102. točke (e), u vezi s postupcima utvrđenima u ovoj Uredbi.”;

(115)umeće se sljedeći članak -106.a:

„Članak -106.a

Delegiranje ovlasti u vezi sa žalbenim vijećima

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 109.a u kojima se navode pojedinosti o ustroju žalbenih vijeća u postupcima koji se odnose na dizajne iz ove Uredbe ako je u takvim postupcima potreban drukčiji ustroj od onog utvrđenog u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 168. Uredbe (EU) 2017/1001.”;

(116)sljedeći odjeljak 3. dodaje se u glavi XI.:

„Odjeljak 3.

Pristojbe i plaćanje

Članak -106.aa

Pristojbe i naknade i datum dospijeća

1. Izvršni direktor određuje iznos naknade za svaku uslugu koju pruža Ured osim onih utvrđenih u Prilogu, kao i iznos naknade za publikacije koje izdaje Ured. Iznosi naknada određuju se u eurima te se objavljuju u Službenom listu Ureda. Iznos svake naknade ne premašuje iznos nužan za pokrivanje troškova određene usluge koju pruža Ured.

2. Pristojbe i naknade za koje ovom Uredbom nije utvrđen datum dospijeća dospijevaju na dan primitka zahtjeva za uslugu iz koje proizlazi pristojba ili naknada.

Uz suglasnost Odbora za proračun izvršni direktor može utvrditi koje usluge iz prvog podstavka ne ovise o prethodnom plaćanju odgovarajućih pristojbi ili naknada.

Članak -106.ab

Plaćanje pristojbi i naknada

1. Plaćanje pristojbi i naknada Uredu izvršava se metodama plaćanja koje utvrdi izvršni direktor uz suglasnost Odbora za proračun.

Odluke donesene u skladu s prvim podstavkom objavljuju se u Službenom listu Ureda. Sva se plaćanja izvršavaju u eurima.

2. Plaćanja izvršena metodama plaćanja koje nisu navedene u stavku 1. smatraju se neizvršenima te se plaćeni iznos vraća.

3. Uplate sadržavaju sve podatke potrebne Uredu da odmah utvrdi svrhu plaćanja.

4. Ako se svrha plaćanja iz stavka 2. ne može odmah utvrditi, Ured zahtijeva da mu osoba koja vrši plaćanje dostavi pisanu obavijest o toj svrsi unutar određenog razdoblja. Ako osoba ne ispuni zahtjev u tom razdoblju, smatra se da plaćanje nije izvršeno te se plaćeni iznos vraća.

Članak -106.ac

Datum koji se smatra datumom plaćanja

Izvršni direktor određuje datum na koji se plaćanja smatraju izvršenima.

Članak -106.ad

Nedostatna plaćanja i povrat neznatnih iznosa

1. Smatra se da se rok za plaćanje poštovao samo ako je pravodobno uplaćen cijeli iznos pristojbe ili naknade. Ako pristojba ili naknada nije uplaćena u cijelosti, iznos koji je uplaćen vraća se nakon isteka roka uplate.

2. Ured ipak može, ako je to moguće u okviru preostalog vremena do isteka roka za plaćanje, dati mogućnost osobi koja vrši plaćanje da plati iznos koji nedostaje ili, ako se smatra opravdanim, zanemariti svaki mali iznos koji nedostaje ne dovodeći u pitanje prava osobe koja vrši plaćanje.

3. Izvršni direktor uz suglasnost Odbora za proračun može odustati od postupka za prisilnu naplatu bilo kojeg dugovanog iznosa ako je iznos koji se treba naplatiti minimalan ili ako je takva naplata previše nesigurna.

4. Ako se pristojba ili naknada preplate, razlika se ne vraća ako je neznatna, a predmetni uplatitelj nije izričito zatražio povrat.

Izvršni direktor uz suglasnost Odbora za proračun može odrediti iznos ispod kojeg se prekomjerni iznos plaćen za pokrivanje pristojbe ili naknade ne vraća.

Odluke u skladu s drugim podstavkom objavljuju se u Službenom listu Ureda.”;

(117)u članku 106.d stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ured daje informacije o međunarodnim registracijama iz stavka 2. u obliku elektroničke poveznice na bazu podataka međunarodnih registracija dizajna koja se može pretraživati i koju vodi Međunarodni ured.”;

(118)članak 106.e zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 106.e

Ispitivanje razloga za odbijanje

1. Ako Ured tijekom ispitivanja međunarodne registracije utvrdi da dizajn za koji se traži zaštita ne odgovara definiciji iz članka 3. točke 1. ili da je dizajn protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima, Međunarodnom uredu šalje obavijest o odbijanju najkasnije šest mjeseci od datuma objave međunarodne registracije te navodi razloge za odbijanje u skladu s člankom 12. stavkom 2. Ženevskog akta.

2. Ako je nositelj međunarodne registracije obvezan imati zastupnika pred Uredom u skladu s člankom 77. stavkom 2., obavijest iz stavka 1. ovog članka sadržava navod o obvezi nositelja da imenuje zastupnika u skladu s člankom 78. stavkom 1.

3. Ured utvrđuje rok u kojem se nositelj međunarodne registracije može odreći međunarodne registracije u odnosu na Uniju, ograničiti međunarodnu registraciju na jedan ili neke industrijske dizajne u odnosu na Uniju ili podnijeti primjedbe te u kojem, prema potrebi, imenuje zastupnika. Rok počinje na dan kad Ured izda privremenu odbijenicu.

4. Ako nositelj ne imenuje zastupnika u roku iz stavka 3., Ured odbija zaštitu međunarodne registracije.

5. Ako nositelj u propisanom roku podnese primjedbe koje ispunjavaju zahtjeve Ureda, Ured povlači odbijenicu i obavještava Međunarodni ured u skladu s člankom 12. stavkom 4. Ženevskog akta. Ako nositelj u skladu s člankom 12. stavkom 2. Ženevskog akta u propisanom roku ne podnese primjedbe koje ispunjavaju zahtjeve Ureda, Ured potvrđuje odluku o odbijanju zaštite međunarodne registracije. Ta odluka podliježe žalbi u skladu s člancima od 66. do 72. Uredbe (EU) 2017/1001 u vezi s člankom 55. stavkom 2. ove Uredbe.

6. Ako se nositelj odrekne međunarodne registracije ili je ograniči na jedan ili neke industrijske dizajne u odnosu na Uniju, o tome obavještava Međunarodni ured postupkom evidencije u skladu s člankom 16. stavkom 1. podtočkama iv. i v. Ženevskog akta.”;

(119)sljedeći članak 106.g dodaje se u glavi XI.a:

„Članak 106.g

Produženje

Međunarodna registracija produžuje se izravno u Međunarodnom uredu u skladu s člankom 17. Ženevskog akta.”;

(120)članak 107. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Komisija donosi provedbeni akt u kojem utvrđuje pravila za provedbu ove Uredbe. Ta provedbena uredba donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”;

(b)brišu se stavci 2. i 3.;

(121)članak 107. briše se;

(122)članak 108. briše se;

(123)članak 109. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 109.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za provedbena pravila osnovan Uredbom (EU) 2017/1001. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”;

(124)umeće se sljedeći članak 109.a:

„Članak 109.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 47.b, 53.a, 55.a, 64.a, 65.a, 66.a, 66.d, 66.f, 66.i, 67.c, 78.a i -106.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 47.b, 53.a, 55.a, 64.a, 65.a, 66.a, 66.d, 66.f, 66.i, 67.c, 78.a i -106.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima, uključujući stručnjake koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 47.b, 53.a, 55.a, 64.a, 65.a, 66.a, 66.d, 66.f, 66.i, 67.c, 78.a i -106.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produžuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(125)članak 110. briše se;

(126)u članku 110.a stavku 5. briše se druga rečenica;

(127)umeće se sljedeći članak 110.b:

„Članak 110.b

Evaluacija

1. Komisija do [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 84 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe] i svakih pet godina nakon toga provodi evaluaciju provedbe ove Uredbe.

2. Komisija prosljeđuje izvješće o evaluaciji zajedno sa svojim zaključcima izvedenima na temelju tog izvješća Europskom parlamentu, Vijeću i Upravljačkom odboru. Nalazi evaluacije objavljuju se.”;

(128)u članku 111. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prijave za registrirani dizajn EU-a mogu se podnijeti Uredu od 1. travnja 2003.”;

(129)dodaje se prilog kako je utvrđen u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Uredba (EZ) br. 2246/2002 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 6/2002 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. točke ... i članak 2. primjenjuju se od [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon tri mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 1. točke 18., 19., 22. i 24., točka 26. podtočka (b), točka 28. podtočka (b), točke 31., 34. i 36., točka 37. podtočka (b), točke 38., 39., 40., 43., 47., 49., 51., 53., 56., 58., 60., 61., 65., 67., 69., 71. i 73., točka 75. podtočka (c), točke 76., 80. i 85., točka 93. podtočka (b), točke 106., 108. i 121. primjenjuju se od [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 98/71/EZ o pravnoj zaštiti dizajna, COM(2004) 582 final.

(2)    Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2007. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 98/71/EZ o pravnoj zaštiti dizajna (COM(2004)0582-C6-0119/2004-2004/0203(COD)).

(3)    Komunikacija Komisije: Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a, COM(2015) 215, Europska komisija, 19. svibnja 2015., str 4.

(4)    Dokument Vijeća 2020/C 379 I/01.

(5)    SWD(2020) 264 final.

(6)    COM(2020) 760 final.

(7)    Dokument Vijeća 2021/C 247/02.

(8)    Izvješće o akcijskom planu za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a, koje je donio Odbor za pravna pitanja 30. rujna 2021. (A9-0284/2021), točka 32.

(9)    SWD(2020) 264 final.

(10)     https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/1846-Evaluation-of-EU-legislation-on-design-protection/public-consultation_hr

(11)     https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12609-Intellectual-property-review-of-EU-rules-on-industrial-design-Design-Directive-/public-consultation_hr

(12)     https://ec.europa.eu/growth/content/economic-review-industrial-design-europe-0_en

(13)     https://ec.europa.eu/growth/content/legal-review-industrial-design-protection-europe-0_en

(14)    Herz, B. i Mejer, M. (2020.). The effect of design protection on price and price dispersion: Evidence from automotive spare parts (Učinak zaštite dizajna na cijenu i disperziju cijene: dokazi iz područja rezervnih automobilskih dijelova) .

(15)    Nikolic, Z. (rujan, 2021.). Market structure of motor vehicle visible spare parts in the EU (Struktura tržišta vidljivih rezervnih dijelova za motorna vozila u EU-u). Studija naručena od društva Wolk After Sales Experts GmbH. Dostupna na: https://op.europa.eu/s/sMA8 .

(16)    Dodati poveznicu na procjenu učinka i sažetak.

(17)    U skladu sa sadašnjim sustavom pristojba iznosi 115 EUR za svaki dizajn od drugog do desetog i 50 EUR za svaki dizajn od jedanaestog nadalje.

(18)    U skladu sa sadašnjim sustavom pristojba iznosi 90 EUR za prvo produženje, 120 EUR za drugo, 150 EUR za treće i 180 EUR za četvrto razdoblje produženja.

(19)    90 EUR + 120 EUR.

(20)     Program rada Komisije za 2022. – ključni dokumenti | Europska komisija (europa.eu).

(21)    Presuda u spojenim predmetima C-24/16 i C-25/16, Nintendo, ECLI:EU:C:2017:724.

(22)    Presuda u spojenim predmetima C-397/16 i C-435/16, Acacia, ECLI:EU:C:2017:992.

(23)    SL C , , str. .

(24)    SL C , , str. .

(25)    Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (SL L 3, 5.1.2002., str. 1.).

(26)    Direktiva 98/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o pravnoj zaštiti dizajna (SL L 289, 28.10.1998., str. 28.).

(27)    Komunikacija Komisije: Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a, COM(2015) 215 final, str. 4.

(28)    Radni dokument službi Komisije – evaluacija zakonodavstva EU-a o zaštiti dizajna (SWD(2020) 264 final).

(29)    Zaključci Vijeća o politici intelektualnog vlasništva i reviziji sustava industrijskog dizajna u Uniji 2020/C 379 I/01 (SL C 379I, 10.11.2020., str. 1.).

(30)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a. Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a (COM/2020/760 final).

(31)    Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).

(32)    Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).

(33)    Međunarodna klasifikacija za industrijski dizajn iz Lokarnskog sporazuma (Lokarnska klasifikacija), 13. izdanje.

(34)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(35)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(36)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.11.2022.

COM(2022) 666 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 o dizajnu Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2246/2002

{SEC(2022) 422 final} - {SWD(2022) 367 final} - {SWD(2022) 368 final} - {SWD(2022) 369 final}

PRILOG I.

„PRILOG

Iznosi pristojbi iz članka -106.aa stavka 1.

Pristojbe koje se plaćaju Uredu u skladu s ovom Uredbom jesu sljedeće (u EUR):

1.Pristojba za prijavu iz članka 36. stavka 4.:

250 EUR.

2.Individualna pristojba za designaciju za međunarodnu registraciju iz članka 106.c:

62 EUR po dizajnu.

3.Pristojba za odgodu objave iz članka 36. stavka 4.:

40 EUR.

4.Dodatna pristojba za prijavu za svaki dodatni dizajn uključen u višestruku prijavu iz članka 37. stavka 2.:

125 EUR.

5.Dodatna pristojba za odgodu objave za svaki dodatni dizajn uključen u višestruku prijavu čija se objava odgađa u skladu s člankom 37. stavkom 2.:

20 EUR.

6.Pristojba za produženje iz članka 50.d stavaka 1., 3. i 9.:

(a)za prvo razdoblje produženja: 70 EUR po dizajnu;

(b)za drugo razdoblje produženja: 140 EUR po dizajnu;

(c)za treće razdoblje produženja: 280 EUR po dizajnu;

(d)za četvrto razdoblje produženja: 560 EUR po dizajnu.

7.Individualna pristojba za produženje za međunarodnu registraciju iz članka 106.c:

(a)za prvo razdoblje produženja: 62 EUR po dizajnu;

(b)za drugo razdoblje produženja: 62 EUR po dizajnu;

(c)za treće razdoblje produženja: 62 EUR po dizajnu;

(d)za četvrto razdoblje produženja: 62 EUR po dizajnu.

8.Pristojba za zakašnjelo plaćanje pristojbe za produženje iz članka 50.d stavka 3.:

25 % pristojbe za produženje.

9.Pristojba za podnošenje zahtjeva za proglašavanje ništavosti iz članka 52. stavka 2.:

320 EUR.

10.Pristojba za nastavak postupka iz članka 67.a stavka 1.:

400 EUR.

11.Pristojba za povrat u prijašnje stanje iz članka 67. stavka 3.:

200 EUR.

12.Pristojba za registraciju licencije ili drugog prava u odnosu na registrirani dizajn EU-a iz članka 32.a stavaka 1. i 2. ili za registraciju licencije ili drugog prava u odnosu na prijavu za dizajn EU-a iz članka 32.a stavaka 1. i 2. i članka 34.:

(a)za dodjeljivanje licencije: 200 EUR po dizajnu;

(b)za prijenos licencije: 200 EUR po dizajnu;

(c)za stvaranje stvarnog prava: 200 EUR po dizajnu;

(d)za prijenos stvarnog prava: 200 EUR po dizajnu;

(e)za izvršenje: 200 EUR po dizajnu;

do najviše 1000 EUR ako je u istom zahtjevu za registraciju licencije ili nekog drugog prava ili u isto vrijeme podneseno više zahtjeva.

13.Pristojba za promjenu registriranog dizajna EU-a iz članka 50.e stavka 3.:

200 EUR.

14.Pristojba za izdavanje preslike prijave za registrirani dizajn EU-a iz članka 74.a stavka 3., preslike potvrde o registraciji iz članka 50.b ili izvatka iz Registra iz članka 72. stavka 7.:

(a)za neovjerenu presliku ili izvadak: 10 EUR;

(b)za ovjerenu presliku ili izvadak: 30 EUR.

15.Pristojba za uvid u spis iz članka 74.a stavka 1.:

30 EUR.

16.Pristojba za izdavanje preslika dokumenata sadržanih u spisu iz članka 74.a stavka 3.:

(a)za neovjerenu presliku: 10 EUR + 1 EUR za svaku stranicu nakon desete;

(b)za ovjerenu presliku: 30 EUR + 1 EUR za svaku stranicu nakon desete.

17.Pristojba za dostavu podataka iz spisa iz članka 74.b:

10 EUR + 1 EUR za svaku stranicu nakon desete.

18.Pristojba za preispitivanje odluke o povratu troškova postupka iz članka 70. stavka 7.:

100 EUR.

19.Pristojba za žalbu iz članka 68. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/1001, koja se primjenjuje i na žalbe iz ove Uredbe u skladu s člankom 55. stavkom 2.:

720 EUR.”

PRILOG II.

KORELACIJSKA TABLICA