EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.10.2022.
COM(2022) 480 final
2022/0288(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mjerama za uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva, o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju) (preinaka)
{SEC(2022) 330 final} - {SWD(2022) 298 final} - {SWD(2022) 299 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Nezakoniti tokovi vatrenog oružja olakšavaju teški i organizirani kriminal, uključujući terorizam, omogućivanjem nasilnih pristupa postizanju kriminalnih ciljeva, podupiranjem nezakonitog poslovanja i njihovom zaštitom od konkurencije. Nezakonito vatreno oružje utječe i na druga područja organiziranog kriminala, kao što je trgovina drogom i ljudima. Procjenjuje se da je 2017. u EU-u 35 milijuna komada nezakonitog vatrenog oružja bilo u vlasništvu civila (56 % procijenjenog ukupnog broja komada vatrenog oružja). Prema tim procjenama, u dvanaest država članica EU-a više je nezakonitog nego zakonitog vatrenog oružja.
Trenutačna pravila EU-a o uvozu, izvozu i provozu vatrenog oružja propisana su Uredbom (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju), utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva (dalje u tekstu „Uredba o vatrenom oružju”). Cilj te Uredbe bio je riješiti ključna pitanja povezana s praćenjem i nezakonitom trgovinom vatrenim oružjem za civilnu upotrebu utvrđivanjem zajedničkih definicija, pravila i načela za postupke izvoza, uvoza i provoza. Njezin je opći strateški cilj bio smanjiti rizik od nezakonite trgovine vatrenim oružjem za civilnu uporabu osiguravanjem usklađenosti pravila o vanjskoj trgovini među državama članicama u skladu s člankom 10. Protokola UN-a o vatrenom oružju.
Uredbom o vatrenom oružju utvrđuju se zahtjevi za zakonite postupke izvoza i praćenje vatrenog oružja tijekom međunarodnog prijevoza koje treba horizontalno provoditi u svim državama članicama EU-a. Stoga je Uredba o vatrenom oružju, s obzirom na to da je upućena pojedincima i poduzećima koji posluju na zakonitom tržištu, trebala imati neizravan učinak na nezakonitu trgovinu. Konkretno, Uredbom o vatrenom oružju uređuje se odobrenje za izvoz vatrenog oružja za civilnu upotrebu, kao i za provoz i uvoz. Njome se utvrđuju i carinske formalnosti, pojednostavnjeni postupci za izvoz, kazne, obveze vođenja evidencije te obveza razmjene informacija i administrativne suradnje.
U procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminala za 2021., koju je objavila Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), istaknuto je da nezakonito vatreno oružje potječe iz EU-a, ali i iz zaliha oružja izvan EU-a. U okviru projekta „Istraživanje stjecanja nezakonitog vatrenog oružja od strane terorista u Europi” (SAFTE) utvrđeno je da su u EU-u vanjski kanali opskrbe važniji od unutarnjih u poticanju nezakonitih tržišta vatrenog oružja. Prekogranično krijumčarenje vatrenog oružja iz zemalja izvan EU-a smatra se najvažnijim mehanizmom opskrbe. Trajnost vatrenog oružja znači da, nakon što se prokrijumčari u državu članicu, oružje može ostati unutar EU-a dugi niz godina i lako se kretati preko granica.
Nedavna studija Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) također pokazuje da se tradicionalno zatvoreno tržište nezakonitog vatrenog oružja u EU-u smanjuje zbog kontinuiranog prekograničnog krijumčarenja vatrenog oružja u EU iz zemalja u kojima je došlo do oružanih sukoba, povećane dostupnosti lako reaktiviranog ili preinačenog oružja i povećanog pristupa vatrenom oružju na internetskim tržištima. Zbog toga su kriminalcima, uključujući teroriste s odgovarajućim kriminalnim vezama, postale dostupnije različite vrste vatrenog oružja.
Nadalje, zaobilaženje pravila i preusmjeravanje vatrenog oružja doprinose krijumčarenju vatrenog oružja, njegovim bitnim komponentama i streljivom. Jedan od nedavnih trendova u krijumčarenju vatrenog oružja od strane kriminalaca jest traženje tržišta s blažim zakonodavstvom, unutar i izvan EU-a, kad je riječ o posjedovanju vatrenog oružja. Vatreno oružje zakonito nabavljaju u jednoj zemlji kako bi ga nezakonito prebacili u druge zemlje u vlastite kriminalne svrhe ili za daljnju preprodaju.
Kako je prethodno navedeno, krijumčarenje vatrenog oružja u EU iz zemalja u kojima je došlo do oružanih sukoba jedan je od glavnih lanaca opskrbe. Oružje preostalo iz oružanih sukoba na zapadnom Balkanu najveći je izvor prekograničnog krijumčarenja vatrenog oružja u EU.
Posljedice ničim izazvane i neopravdane ruske invazije na Ukrajinu imaju znatan utjecaj i izvan Ukrajine, na naše susjedstvo i unutarnju sigurnost EU-a. Iako ne postoji izravna veza između prijedloga i izvoza vatrenog oružja u Ukrajinu u vojne svrhe, revidiranom Uredbom o vatrenom oružju, kada stupi na snagu, smanjit će se rizik od zaobilaženja embarga u slučaju izvoza vatrenog oružja za civilnu uporabu te će se povećati kontrola uvoza civilnog vatrenog oružja iz zemalja koje nisu članice EU-a (uključujući one nakon sukoba), što će se morati pratiti na odgovarajući način.
Prijedlogom se nastoji suzbiti i spriječiti krijumčarenje vatrenog oružja u EU-u i iz njega, među ostalim rješavanjem rizika pri uvozu i izvozu. Dva glavna rizika pri uvozu povezana su s izbjegavanjem nejasnih pravila kojima se omogućuje uvoz „polugotovog” vatrenog oružja i komponenti. To polugotovo vatreno oružje i njegove komponente mogu se upotrijebiti za kućnu proizvodnju vatrenog oružja, koje nije ispravno označeno i registrirano (takozvano „nepoznato oružje”). Nadalje, oružje za uzbunjivanje i signalizaciju koje se može preinačiti u smrtonosno vatreno oružje upotrebljava se diljem EU-a u kriminalnom kontekstu. Pri izvozu glavni je rizik u mogućem preusmjeravanju civilnog vatrenog oružja koje se otprema u zemlju koja nije članica EU-a i koje se zatim ponovno izvozi u zemlje na koje se primjenjuje embargo na oružje ili prodaje kriminalcima i oružanim snagama zbog nedostatka kontrola i nadzora prije i nakon postupka izvoza. Nakon što se preusmjeri, to vatreno oružje može doprinijeti destabilizaciji u blizini granica EU-a ili se na kraju može prokrijumčariti u EU.
Stoga je cilj ovog prijedloga omogućiti koordinirane kontrole među državama članicama i osigurati sljedivost vatrenog oružja. Konkretno, prijedlogom se predviđa pravilno evidentiranje informacija o vatrenom oružju, odgovara na potrebu za poboljšanjem rada carinskih tijela u otkrivanju nezakonitog vatrenog oružja, njegovih komponenti i streljiva te se ograničava uvoz polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti samo trgovcima oružjem i posrednicima, što je ključna novost. Nadalje, cilj je ovog prijedloga pojasniti ulogu tijela koja izdaju dozvole. Cilj mu je i poboljšati suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (uključujući carinu) i tijela za izdavanje dozvola, kako pri uvozu tako i pri izvozu, kako bi se poboljšala sljedivost vatrenog oružja, njegovih komponenti i streljiva.
Nadalje, prijedlogom se nastoji poboljšati sustavno prikupljanje podataka o međunarodnom kretanju vatrenog oružja za civilnu uporabu, kao i podataka o zaplijenjenom vatrenom oružju. Nedostatak centraliziranih podataka na nacionalnoj razini i nedostatak transparentnosti zbog osjetljivosti podataka otežavaju prikupljanje kvalitativnih podataka. S druge strane, nedostatak podataka otežava razvoj ciljanih politika i istraživanja u području krijumčarenja vatrenog oružja. Stoga je prijedlog usmjeren na primanje godišnjih podataka od država članica o broju odobrenja i odbijenih zahtjeva za izdavanje odobrenja, kao i o količinama i vrijednostima uvoza i izvoza civilnog vatrenog oružja, razvrstanih prema podrijetlu i odredištu. Usto, sustavno prikupljanje podataka o zapljenama potrebno je kako bi se izradile ciljane politike za sprečavanje i suzbijanje krijumčarenja vatrenog oružja.
Prijedlogom se ujedno nastoji uravnotežiti, s jedne strane, potreba za većom sigurnošću i, s druge strane, olakšavanje zakonite trgovine vatrenim oružjem. U tom kontekstu prijedlogom se nastoje osigurati jednaki uvjeti i smanjiti administrativno opterećenje gospodarskih subjekata i vlasnika vatrenog oružja jer se gospodarski subjekti pri ishođenju odobrenja za izvoz ili uvoz i dalje suočavaju s različitim nacionalnim pravilima, postupcima i praksama. Nadalje, poduzeća iz EU-a podliježu različitim zahtjevima i administrativnim postupcima te stoga snose različite troškove, ovisno o državi članici u kojoj posluju. Nadalje, suočavaju se s opterećujućim postupcima u papirnatom obliku. Prijedlogom se stoga nastoje riješiti ta pitanja stvaranjem jasnog pravnog okvira, s naglaskom na digitalizaciji postupaka, te povećanjem suradnje carinskih tijela i tijela za izdavanje dozvola kako bi se olakšali postupci uvoza, izvoza i provoza. Kad je riječ o vlasnicima vatrenog oružja, relevantnim odredbama olakšava se privremeno kretanje vatrenog oružja bez dugotrajnih postupaka izdavanja odobrenja, to jest u određenim se slučajevima predviđaju izuzeća od odobrenja za uvoz i izvoz za lovce, sportaše streljače i kolekcionare.
Naposljetku, cilj je ovog prijedloga ukloniti postojeće sivo područje i riješiti pitanje preklapanja između područja primjene Uredbe o vatrenom oružju i područja primjene Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (dalje u tekstu: „Zajedničko stajalište”). To preklapanje ostavlja prostora za različita tumačenja i nedosljednosti u primjeni ispravnog (vojnog ili civilnog) izvoznog režima za proizvode koji pripadaju tom području. Nadalje, problematično je nepostojanje jasnih objektivnih kriterija utvrđenih u Uredbi o vatrenom oružju i u Zajedničkom stajalištu kako bi se utvrdilo jesu li vatreno oružje ili streljivo vojni ili civilni. U tom je kontekstu područje primjene ovog prijedloga u potpunosti usklađeno s područjem primjene Direktive (EU) 2021/555 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (dalje u tekstu „Direktiva o vatrenom oružju”) (uključujući kategoriju A najopasnijeg vatrenog oružja). Transakcije među državama (tj. između vlada) i izravna prodaja oružanim snagama, policiji ili javnim tijelima ostat će isključeni iz područja primjene ove inicijative te će i dalje podlijegati Zajedničkom stajalištu. Sve ostale transakcije smatraju se civilnima i stoga podliježu samo pravilima i postupcima predviđenima ovim prijedlogom.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Ovaj je prijedlog u skladu s prioritetima Komisijine strategije EU-a za sigurnosnu uniju, u kojoj se poziva na procjenu jesu li pravila o odobrenju za izvoz vatrenog oružja i mjerama za uvoz i provoz vatrenog oružja i dalje svrsishodna. Naglasak je i dalje na poboljšanju sljedivosti oružja i osiguravanju razmjene informacija između tijela za izdavanje dozvola i tijela za izvršavanje zakonodavstva.
Ovaj prijedlog odražava i prioritete Komisijine strategije EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala, u kojoj se vatreno oružje utvrđuje kao ključni pokretač sve većeg nasilja koje provode kriminalne skupine, čime im se omogućuje da zastrašuju svoje protivnike i kontroliraju svoje članove i tržišta.
Ovaj se prijedlog ujedno nastavlja na provedbu Akcijskog plana EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. Taj akcijski plan sadržava četiri glavna prioriteta, kojima doprinosi i ovaj prijedlog: zaštita zakonitog tržišta i ograničavanje preusmjeravanja, stvaranje boljeg obavještajnog uvida, povećanje pritiska na kriminalna tržišta i jačanje međunarodne suradnje.
Točnije, u mjeri 1.4. akcijskog plana zahtijeva se da će „Komisija izvršiti procjenu učinka zakonodavstva EU-a o kontroli uvoza i izvoza civilnog vatrenog oružja, ispitati načine za poboljšanje sljedivosti (usklađene oznake za uvoz), razmjenu informacija među nacionalnim tijelima kako bi se izbjeglo zaobilaženje zabrana izvoza te povećanje sigurnosti postupaka za kontrolu izvoza i uvoza vatrenog oružja (veća jasnoća i pojednostavnjeni postupci). Ispitat će kako osigurati dosljednost između Uredbe br. 258/2012 i Direktive o vatrenom oružju, primjerice u smislu bolje regulacije uvoza oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje je lako preinačiti te kako kontrolom izvoza obuhvatiti svo oružje regulirano Direktivom. U cilju osiguravanja stroge provedbe pravila Komisija namjerava primijeniti i režim zaštite zviždača uspostavljen Direktivom (EU) 2019/1937 na osobe koje prijave povrede Uredbe (EU) br. 258/2012, kako je izmijenjena.” Ovim se prijedlogom u obzir obrađuju sve te mjere.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Ovim se prijedlogom uzimaju u obzir i relevantne politike EU-a koje su donesene ili pokrenute od stupanja na snagu Uredbe o vatrenom oružju. To uključuje Uredbu (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije (dalje u tekstu „CZU”), koja je također više puta izmijenjena; Delegiranu uredbu (EU) 2015/2446 o dopuni Uredbe o CZU-u; i Provedbenu uredbu (EU) 2015/2447 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu CZU-a. Prijedlog je u skladu i s prijelazom CZU-a na potpuno elektroničke carinske postupke.
Kad je riječ o carinskoj politici EU-a, ovim se prijedlogom uzima u obzir EU-ov Carinski akcijski plan kojim se carinskim tijelima EU-a pruža potpora u zaštiti prihoda, blagostanja i sigurnosti. Nadalje, ovom se inicijativom podupiru i prioriteti i strategija EU-a za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima. Neki od njezinih ključnih ciljeva, kao što su bolja kvaliteta podataka, razmjena informacija, učinkovite kontrole te umanjivanje rizika i međuagencijska suradnja, iznimno su važni za ovaj prijedlog.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova ovog prijedloga članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji se odnosi na zajedničku trgovinsku politiku EU-a. Zakonodavstvo doneseno u području zajedničke trgovinske politike EU-a u isključivoj je nadležnosti EU-a. Članak 207. UFEU-a odnosi se na mjere kojima se utvrđuje okvir za provedbu zajedničke trgovinske politike, a koje se temelje na jedinstvenim načelima, posebno u pogledu promjena carinskih stopa, sklapanja carinskih i trgovinskih sporazuma koji se odnose na trgovinu robom i uslugama, trgovinskih aspekata intelektualnog vlasništva, izravnih stranih ulaganja, postizanja ujednačenosti mjera liberalizacije, izvozne politike i mjera za zaštitu trgovine poput onih koje treba poduzeti u slučaju dampinga ili subvencija. Članak 207. UFEU-a također je pravna osnova za Uredbu o vatrenom oružju.
Uz članak 207. UFEU-a, pravna osnova ovog prijedloga je i članak 33. UFEU-a jer su njime obuhvaćeni aspekti povezani s razmjenom informacija i suradnjom među carinskim tijelima, između carinskih tijela i tijela nadležnih za izdavanje dozvola te između tih tijela i Komisije.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Provjera supsidijarnosti nije potrebna u području isključive nadležnosti EU-a; međutim, jasno je da je potrebno djelovanje na razini EU-a. Cilj je zakonodavstva osigurati uklanjanje zakonodavnih nedostataka kojima se olakšava zaobilaženje zakonodavstva EU-a o uvozu, izvozu i provozu u pogledu vatrenog oružja, bitnih komponenti i streljiva.
•Proporcionalnost
Prijedlog je proporcionalan u odnosu na navedene opće ciljeve. Iako obveze država članica u određenim slučajevima mogu dovesti do dodatnog administrativnog opterećenja (npr. ako države članice trebaju razviti centralizirani sustav za računalno evidentiranje, sustavno provjeravati je li onesposobljeno vatreno oružje pravilno označeno i popraćeno potvrdom o onesposobljavanju ili pri deklariranju polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti), očekuje se da će te obveze općenito biti ograničene u pogledu broja ili jednokratnih ulaganja. U tom pogledu treba napomenuti da su mnoge države članice već uvele postojeće prakse, a neke od obveza predviđenih prijedlogom već postoje za prijenose unutar EU-a.
Kad je riječ o posebnim odredbama prijedloga, kao što je navođenje vatrenog oružja koje bi trebalo pratiti i evidentirati pri izvozu, ne bi bilo znatnog utjecaja na izdavatelje dozvola pa stoga te odredbe ne bi bile nerazmjerne jer su informacije povezane s imenom proizvođača ili robnom markom, zemljom ili mjestom proizvodnje, serijskim brojem i godinom proizvodnje već dio jedinstvene oznake u skladu s Direktivom o vatrenom oružju. Te su informacije stoga već dostupne u nacionalnim sustavima evidentiranja i o vatrenom oružju koje se nalazi u EU-u. Jedini učinak bio bi osigurati da sustavi evidentiranja za izvozne dozvole sadržavaju iste informacije.
Budući da se sav izvoz podudara s odgovarajućim uvozom u zemlju izvan EU-a, dostavljanjem primjerka uvozne deklaracije ne bi se stvorilo dodatno opterećenje, osim u zemljama s endemskom korupcijom ili neuspješnim administrativnim strukturama. Omogućavanjem državama članicama da trećim stranama daju pravo da u njihovo ime provode kontrole nakon isporuke olakšale bi se kontrole nakon isporuke bez stvaranja dodatnog administrativnog opterećenja za nacionalne uprave ili za gospodarske subjekte.
Kad je riječ o razmjeni informacija, u usporedbi s neobavješćivanjem, omogućavanje obvezne razmjene informacija o odbijanjima u zajedničkoj bazi podataka moglo bi neznatno povećati administrativno opterećenje tijela za izdavanje dozvola, iako na vrlo ograničen način, uzimajući u obzir mali broj odbijenih zahtjeva svake godine (otprilike 30 odbijanja godišnje). Ako je taj sustav isti kao onaj koji se trenutačno upotrebljava za robu s dvojnom namjenom, dodatno opterećenje bilo bi vrlo malo jer većina tijela za izdavanje dozvola za izvoz već ima pristup sustavu za robu s dvojnom namjenom. Stoga ta odredba ne bi bila neproporcionalna u odnosu na cilj koji se želi postići.
Kad je riječ o obvezi tijela koja izdaju dozvole za izvoz da u Schengenskom informacijskom sustavu provjere je li izvezeno vatreno oružje prijavljeno kao izgubljeno ili ukradeno u drugoj državi članici, i ta je obveza razmjerna jer bi se primjenjivala samo u sumnjivim slučajevima, a ne u slučaju oružja registriranog u sustavu evidentiranja države članice izvoza ili za novoproizvedeno vatreno oružje. Ograničavanje uvoza polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti samo na ovlaštene trgovce oružjem i posrednike (i, s druge strane, zabranu uvoza za privatne osobe) neznatno bi povećalo troškove provedbe za carinu. Uzimajući u obzir ograničeni udio uvoza vatrenog oružja u ukupnoj trgovini i činjenicu da carina provodi ciljane provjere na temelju procjena rizika, taj se učinak smatra zanemarivim.
Općenito, pojednostavnjenja uvedena ovim prijedlogom (npr. povezanost s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, pojašnjenje područja primjene, dodatni pojednostavnjeni postupci, među ostalim u pogledu ovlaštenih gospodarskih subjekata, privremeni izvoz) pozitivno će utjecati ne samo na ispravnu i potpunu provedbu Uredbe o vatrenom oružju, nego i na administrativno opterećenje gospodarskih subjekata i vlasnika vatrenog oružja. Ulaganja i administrativni rad na stvaranju digitaliziranih postupaka i međusobnom povezivanju sustava jednokratni su i razmjerni s obzirom na njihove vrlo pozitivne učinke.
•Odabir instrumenta
S obzirom na to da će se ovim prijedlogom preinačiti Uredba o vatrenom oružju, preinaka mora imati isti oblik uredbe. Obrazloženje za ovu preinaku velik je broj novih odredbi koje se uvode ovim zakonodavnim prijedlogom. Preinakom će se omogućiti čitljiva i logična struktura teksta. Prilog V. sadržava korelacijsku tablicu.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Tijekom 2017. provedena je evaluacija Uredbe o vatrenom oružju radi procjene njezine provedbe u pogledu njezine relevantnosti, usklađenosti, djelotvornosti, učinkovitosti, dodane vrijednosti EU-a i održivosti.
Evaluacijom su utvrđeni nedostaci zbog neujednačene provedbe. U evaluaciji je posebno naglašeno da je dodana vrijednost Uredbe o vatrenom oružju ograničena nepostojanjem istinske usklađenosti nacionalnih pravila i postupaka. Nadalje, Uredba o vatrenom oružju bila je nedjelotvorna u razlikovanju vojnog i civilnog vatrenog oružja, osiguravanju potpune sljedivosti oružja i osiguravanju odgovarajuće razmjene informacija među državama članicama (posebno o odbijanju izdavanja odobrenja za izvoz). U izvješću o evaluaciji utvrđeno je i da je Uredba o vatrenom oružju bila neučinkovita u smislu smanjenja administrativnih troškova za poduzeća. Nadalje, u evaluaciji je zaključeno da Uredba o vatrenom oružju nije bila usklađena s drugim relevantnim zakonodavstvom EU-a, posebno s revidiranom Direktivom o vatrenom oružju i Zajedničkim stajalištem EU-a.
Nakon evaluacije uslijedila je Preporuka Komisije izdana u travnju 2018. u kojoj se poziva na jačanje provedbe pravila EU-a kako bi se poboljšala sljedivost i sigurnost postupaka kontrole izvoza i uvoza vatrenog oružja te suradnja među tijelima u borbi protiv krijumčarenja vatrenog oružja.
•Savjetovanja s dionicima
U izradi ovog prijedloga Komisija se savjetovala s brojnim dionicima, među ostalim: s nadležnim tijelima u državama članicama, kao što su upravna tijela zadužena za uvozne i izvozne dozvole i tijela za izvršavanje zakonodavstva (policija i carina), s vlasnicima vatrenog oružja (posebno sportaši streljači, lovci i kolekcionari) i gospodarskim subjektima (posebno trgovci oružjem, uključujući proizvođače i posrednike).
Savjetovanje s dionicima provedeno je na razne načine, među ostalim: mogućnošću davanja povratnih informacija javnosti u vezi s početnom procjenom učinka ovog prijedloga, bilateralnim razmjenama, javnim savjetovanjem i diskretnom anketom. Štoviše, vanjski izvođač odgovoran za studiju izvedivosti koja je poslužila kao polazište za izradu procjene učinka proveo je savjetovanja s mnogim dionicima, npr. putem internetskog upitnika s dodatnim pisanim doprinosima i sastancima „u četiri oka”.
Ta su savjetovanja omogućila Komisiji da ocijeni učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost EU-a postojećih postupaka za uvoz, izvoz i provoz civilnog vatrenog oružja (tj. početno stanje), postojeće nedostatke i izazove, različite opcije politike koje bi se mogle razmotriti u rješavanju tih problema te posebne učinke koje bi takve opcije mogle imati. Među dionicima je općenito postignut konsenzus u pogledu područja u kojima su potrebna poboljšanja, posebno u pogledu potrebe za većom usklađenošću pravila EU-a i sve veće potrebe za digitalizacijom postupaka.
Velika većina ispitanika u javnom savjetovanju složila se da su izazovi koje je utvrdila Komisija uzrokovali veliko do vrlo veliko opterećenje za zakonito kretanje civilnog vatrenog oružja. Kad je riječ o mogućim opcijama politike u odnosu na poboljšanje zakonitog uvoza, izvoza i provoza vatrenog oružja za civilnu upotrebu, većina ispitanika navela je da bi digitalne uvozne i izvozne dozvole, jasna pravila za pojednostavnjene postupke i objavljivanje popisa nadležnih tijela imali velik do vrlo velik učinak. Istodobno se smatra da postojanje istog postupka izdavanja dozvola za civilno vatreno oružje kao i za vojno vatreno oružje nije uopće ili je samo u maloj mjeri važno za poboljšanje zakonitog uvoza, izvoza i provoza civilnog vatrenog oružja. Komisija je uzela u obzir tu zabrinutost ograničavanjem zakonodavnog prijedloga samo na vatreno oružje za civilnu upotrebu. Ispitanici u javnom savjetovanju bili su zabrinuti i zbog ograničavanja prodaje polugotovih komponenti. Međutim, ovom se inicijativom prodaja tih proizvoda ograničava na ovlaštene trgovce vatrenim oružjem. Stoga će sportaši streljači i lovci moći kupovati rezervne dijelove od ovlaštenih trgovaca vatrenim oružjem u EU-u.
Diskretna anketa omogućilo je detaljnije pitanja od javnog, s posebnim naglaskom na krijumčarenje vatrenog oružja. U odgovorima su potvrđeni i izazovi neusklađenih postupaka uvoza i izvoza izneseni u javnom savjetovanju. Diskretna anketa potvrdila je da razmjena informacija nije bila dovoljna, posebno u pogledu sustavne upotrebe Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA), komunikacije o odbijanjima, izrade informativnih dokumenata o rizicima i upotrebe sustava upravljanja rizicima u carinskim pitanjima. U diskretnoj anketi potvrđeni su i nedostaci u pogledu oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, provjera kaznene evidencije, onesposobljenog vatrenog oružja i polugotovih komponenti. Većina ispitanika navela je da bi opcije politike koje je Komisija utvrdila i predložila u ovoj inicijativi imale velik do vrlo velik učinak na suzbijanje krijumčarenja vatrenog oružja.
Bilateralna savjetovanja s državama članicama i gospodarskim subjektima bila su usmjerena na odgovore iz obaju savjetovanja. Raspravljalo se o različitim opcijama i povratnim informacijama kako bi se temeljito razumjele potrebe i odgovornosti različitih aktera.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Kako je navedeno u prethodnom odjeljku, Komisija se oslanjala na vanjsko stručno znanje u kontekstu savjetovanja s, primjerice, državama članicama, gospodarskim subjektima i pojedinačnim vlasnicima vatrenog oružja.
•Procjena učinka
Procjenom učinka koja je poslužila za razvoj ovog prijedloga razmatrale su se različite opcije politike za rješavanje opisanih općih i specifičnih problema. Osim početnog stanja, koje ne bi moglo uzrokovati promjene trenutačnog stanja, te su opcije uključivale sljedeće:
Opcija 1.: pristup neobvezujućeg prava. Naglasak bi bio na potpunoj provedbi Preporuke Komisije iz 2018. o hitnim mjerama za poboljšanje sigurnosti izvoza, uvoza i provoza vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva izradom posebnih smjernica i preporuka.
Opcija 2.: pojašnjenje postojećeg pravnog okvira. Pojašnjenjem bi se uklonile nejasnoće u tumačenju primjenjivog zakonodavstva (npr. vrsta informacija koje treba evidentirati, klasifikacija određenog oružja i komponenti kao vatrenog oružja), pravna osnova kojom se od nadležnih tijela zahtijeva da upotrebljavaju postojeće sustave za razmjenu informacija, usklađivanje postojećih pojednostavnjenih postupaka, usklađivanje rokova, pojašnjavanje uloga uvoznika i izvoznika te usklađivanje područja primjene Uredbe s pravilima unutar EU-a (iste kategorije oružja, isti gospodarski subjekti). Tom bi se opcijom u suštini većina mjera navedenih u opciji 1. prenijela u tekst Uredbe.
Opcija 3.: nove zakonodavne odredbe. Tom bi se opcijom nadogradila i nadopunila opcija 2. te bi joj se dodale nove zakonodavne odredbe. Time bi se osigurala potpuna sljedivost uvezenog i izvezenog vatrenog oružja, kao što je obvezna uvozna oznaka, ograničavanje uvoza polugotovih komponenti za trgovce, računalno evidentiranje, potvrde o krajnjem korisniku za izvoz vatrenog oružja koje je zabranjeno ili podliježe odobrenju (kategorije A i B) i provjere nakon isporuke. Od nacionalnih tijela zahtijevalo bi se da razmjenjuju statističke podatke i poboljšaju razmjenu informacija između tijela za izdavanje dozvola i carinskih tijela. Njime bi se također uspostavila nova pojednostavnjenja (privremeni uvoz, opća izvozna dozvola, elektronički postupci) i uklonila preklapanja s pravilima EU-a o izvozu vojne opreme (Zajedničko stajalište) primjenom isključivo na sve civilne transakcije.
Opcija 3.a: nove zakonodavne odredbe bez izmjene međudjelovanja sa Zajedničkim stajalištem. Ova bi opcija bila u znatnoj mjeri slična trećoj opciji, uz jednu iznimku: umjesto da slijedi logiku Direktive o vatrenom oružju u razlikovanju vojnih i civilnih transakcija, Uredbom o vatrenom oružju zadržalo bi se upućivanje na „vatreno oružje posebno namijenjeno vojnoj uporabi”. To bi zahtijevalo utvrđivanje tehničkih značajki kojima bi se definiralo treba li vatreno oružje u vlasništvu civila smatrati vojnim ili civilnim oružjem.
S obzirom na različite gospodarske, društvene i ekološke učinke povezane sa svakom od opcija, ali i njihovu vrijednost u smislu učinkovitosti, djelotvornosti i proporcionalnosti, procjenom učinka utvrđeno je da je najpoželjnija treća opcija. Opcijama 1. i 2. ne bi se ostvarile promjene potrebne za rješavanje problema, a opcija 3. imala bi najveću dodanu vrijednost EU-a. Potpuno usklađivanje područja primjene Direktive o vatrenom oružju (kodificirana 2021.) značilo bi da bi se uredbom uređivale sve civilne transakcije vatrenim oružjem, uključujući civilnu trgovinu automatskim vatrenim oružjem, poluautomatskim vatrenim oružjem sa spremnicima velikog kapaciteta ili poluautomatskim dugim vatrenim oružjem sa sklopivim ili teleskopskim nastavkom. Kao i u Direktivi o vatrenom oružju, transakcije između vlada ili prodaja vojsci ili oružanim snagama i dalje bi bili isključeni iz Uredbe, što znači da bi se ciljevi sigurnosti i pojednostavnjenja mogli postići samo za civilno vatreno oružje. Novim pojednostavnjenjima odgovorilo bi se na zahtjeve dionika (trgovci na malo, proizvođači, lovci i sportaši streljači) kako bi se smanjilo njihovo administrativno opterećenje i osigurao jedinstven pristup na razini EU-a. Opcija 3.a nije se smatrala djelotvornom i izvedivom jer bi uspostavljanje popisa vojnog vatrenog oružja mogla dovesti do pravnih sporova.
Procjenu učinka preispitao je Odbor za nadzor regulative (dalje u tekstu „Odbor”), koji je 8. travnja 2022. izdao pozitivno mišljenje s primjedbama. Odbor je istaknuo niz elemenata procjene učinka koje je potrebno razmotriti. Konkretno, Odbor je zatražio dodavanje nedostatka pouzdanih podataka kao punopravnog problema koji treba riješiti, bolje opisivanje očekivanog razvoja problema, dodatno pojašnjenje uloge Zajedničkog stajališta i pojašnjenje dodane vrijednosti opcije neobvezujućeg prava (opcija 1.). Nadalje, Odbor je utvrdio potrebu za daljnjim razvojem odjeljka o budućem praćenju i evaluaciji, posebno dodavanjem pokazatelja podataka koje treba prikupiti. Odbor je usto zatražio da se dodatno pojasne procjene administrativnih troškova i ušteda za poduzeća i građane. Naposljetku, kad je riječ o usporedbi opcija, Odbor je zatražio dodatna pojašnjenja u pogledu djelotvornosti, učinkovitosti i usklađenosti. Te i druge detaljnije primjedbe Odbora razmotrene su u konačnoj verziji procjene učinka. Primjedbe Odbora uzete su u obzir i u ovom prijedlogu.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
U skladu s Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) sve inicijative usmjerene na promjenu postojećeg zakonodavstva EU-a trebale bi težiti pojednostavnjenju i učinkovitijem ostvarenju navedenih ciljeva politike. Analiza učinaka upućuje na to da bi se najpoželjnijom opcijom ograničilo ukupno opterećenje država članica.
Bolja razmjena informacija i ciljane kontrole podrazumijevaju dodatno radno opterećenje, posebno za carinska tijela, ali nadležna tijela s kojima su obavljeni razgovori smatrala su da će to radno opterećenje biti umjereno, posebno s obzirom na činjenicu da će provjere i dalje biti ciljane i utemeljene na riziku, a ne sustavne. Usto, trgovina civilnim vatrenim oružjem čini zanemariv dio ukupnog uvoza i izvoza. Dodatne provjere tijela koja izdaju dozvole uključivat će obvezu: sustavne provjere odbijanja koja su izdale druge države članice, provjere Schengenskog informacijskog sustava u slučaju sumnje, provjere Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS), odgovora na zahtjev za odobrenje uvoza u zadanom roku od 60 dana (iznimno 90 dana) i dostavljanja godišnjih statističkih podataka.
Prijedlog ujedno uključuje mjere za smanjenje radnog opterećenja nadležnih tijela. To se posebno odnosi na: uspostavljanje pojednostavnjenih postupaka za privremeni uvoz ili izvoz, čime će se olakšati radno opterećenje tijela koja izdaju dozvole za takva jednostavna kretanja; uvođenje potvrde EU-a za uvoz oružja za uzbunjivanje i signalizaciju u središnju bazu podataka, čime se olakšavaju provjere koje provode carinska tijela; mogućnost da se trećim stranama omogući provođenje kontrola nakon isporuke u ime nadležnih tijela; potpunu digitalizaciju uvoznih i izvoznih dozvola, čime će se ukloniti potreba za ručnim unosima i provjerama zahtjeva u papirnatom obliku.
Pojednostavnjenje je općenito jedan od glavnih ciljeva prijedloga. Naglasak nije samo na digitalizaciji, nego i na stvaranju jednostavnijeg i ujednačenijeg regulatornog okvira, posebno rješavanjem pitanja sive zone između civilnog vatrenog oružja iz Uredbe i vatrenog oružja „posebno namijenjenog vojnoj uporabi” koje podliježe postupcima iz Zajedničkog stajališta.
Ovaj se prijedlog primjenjuje na male subjekte, koji čine 90 % ukupnog broja uključenih gospodarskih subjekata. Međutim, 82 % ukupnog proizvedenog prometa vatrenog oružja ostvaruju velika poduzeća, što znači da bi na mala i srednja poduzeća prijedlog utjecao tek neznatno.
•Temeljna prava
Rješavanjem prijetnje koju predstavlja krijumčarenje vatrenog oružja sve predviđene opcije imat će pozitivan učinak na pravo na sigurnost iz članka 6. Povelje o temeljnim pravima. U članku 16. Povelje uvažava se sloboda poslovanja „u skladu s pravom Unije i nacionalnim zakonima i praksom”. Ovim se prijedlogom ne utječe na pravo poslovanja jer je trgovina vatrenim oružjem već dopuštena samo za ovlaštene trgovce oružjem.
Ustaljena je sudska praksa da pravo na vlasništvo iz članka 17. Povelje nije apsolutno i podliježe razmjernim ograničenjima kojima se nastoje ostvariti ciljevi od općeg interesa. Nijedna od predviđenih opcija ne bi zakonite vlasnike lišila njihove imovine. Odredba prema kojoj bi uvoz polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti bio nezakonit za sve osim za licencirane trgovce oružjem (pod pretpostavkom da su prethodno uvezeno polugotovo vatreno oružje ili komponente propisno deklarirani u skladu s važećim pravnim okvirom).
Usto, predviđenim opcijama u potpunosti bi se poštovali ciljevi članka 45. Povelje u pogledu prava građana EU-a na kretanje jer bi se time potvrdila njihova mogućnost da privremeno napuste EU (i vrate u EU) sa svojim osobnim vatrenim oružjem kada putuju u sportske ili lovne svrhe. Dodatna pojednostavnjenja za kolekcionare ili muzeje također bi trebala olakšati njihovo pravo kretanja.
Svaka obrada osobnih podataka uvijek će biti u skladu s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Zakonodavni prijedlog ne utječe na proračun Unije. Ukupna financijska sredstva potrebna za potporu provedbi ovog prijedloga procjenjuju se na 4,654 milijuna EUR za razdoblje 2022.–2027., od čega je 2,904 milijuna EUR predviđeno za administrativne rashode kako bi se, među ostalim, pokrila četiri dodatna ekvivalenta punog radnog vremena potrebna za cjelokupno razdoblje VFO-a.
Detaljnije informacije dostupne su u zakonodavnom financijskom izvještaju koji je priložen ovom prijedlogu.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Provedba predložene Uredbe prvo će se preispitati u obliku privremenog izvješća o primjeni u roku od pet godina nakon njezina stupanja na snagu. U tom će se izvješću procijeniti u kojoj su mjeri države članice poduzele potrebne mjere za usklađivanje s Uredbom. Deset godina nakon stupanja na snagu, Parlamentu EU-a i Vijeću EU-a poslat će se cjelovito izvješće. U tim dvama izvješćima uzima se u obzir vrijeme potrebno za potpuno uvođenje digitalizacije postupaka i međusobno povezivanje s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Ta će izvješća uključivati posebno savjetovanje s dionicima kako bi se ocijenila uspješnost Uredbe. Tijekom tog savjetovanja sa stajališta industrije procijenit će se učinci zamjene općeg odobrenja općim odobrenjem za izvoz za ovlaštene gospodarske subjekte, pojednostavnjenog privremenog izvoza i uvoza, implicitnog pristanka zemlje provoza izvan EU-a kao standardne opcije te digitalizacije postupaka.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Poglavlje I.: Predmet, definicije i područje primjene (članci od 1. do 3.)
U članku 1. utvrđuju se predmet i svrha Uredbe, koja je usmjerena na provedbu članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta.
U članku 2. naveden je popis definicija koje se primjenjuju za potrebe Uredbe.
Člankom 3. utvrđuje se područje primjene Uredbe tako što se predviđa ono što je isključeno iz tog područja primjene, tj. transakcije među državama ili prijenosi države; vatreno oružje, njegove bitne komponente te streljivo, ako je namijenjeno oružanim snagama, policiji ili tijelima javne vlasti te staro vatreno oružje i njegove replike. Time se uklanja siva zona između područja primjene Uredbe o vatrenom oružju i područja primjene Zajedničkog stajališta.
Poglavlje II.: Zahtjevi za ulazak i uvoz (članci od 4. do 11.)
Svi članci u ovom poglavlju dodaju se ovim zakonodavnim prijedlogom.
Člankom 4. utvrđuju se odstupanja od carinskih pojednostavnjenja Unije i smanjeni skupovi podataka za vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo navedene u Prilogu I. Budući da vatreno oružje spada među proizvode osjetljive kategorije, carinski postupci trebali bi biti što temeljitiji kako bi se povećala mogućnost procjene rizika. Stoga je potrebno odstupiti od primjenjivih pojednostavnjenja.
Člankom 5. utvrđuju se zadaće gospodarskih subjekata pri uvozu. Gospodarski subjekti odgovorni su za niz zadaća, kao što su provjera uvezenih proizvoda, čuvanje svih potvrda i dokumentacije te suradnja s nadležnim tijelima u slučaju sumnje ili na zahtjev nadležnih tijela. Jasno utvrđivanje zadaća i uloga važno je kako bi se olakšalo razumijevanje odgovornosti različitih sudionika u uvoznim postupcima.
U članku 6. navodi se da se svako vatreno oružje, uključujući onesposobljeno vatreno oružje, prije uvoza u EU mora označiti u skladu s Direktivom EU-a o vatrenom oružju. Nadalje, ako je vatreno oružje označeno u skladu s Protokolom UN-a, ali ne i u skladu s Direktivom o vatrenom oružju, vatreno oružje može se ponovno izvesti ili staviti u carinski režim. Ako vatreno oružje nema oznaku u skladu s Direktivom EU-a o vatrenom oružju ili s Protokolom UN-a, trebalo bi ga zaplijeniti i uništiti. Tom se odredbom osigurava ispravno označivanje vatrenog oružja prije uvoza u EU te sprječava daljnja distribucija vatrenog oružja koje je neispravno označeno ili nije označeno u skladu s Protokolom UN-a. Krajnji je cilj poboljšati sljedivost vatrenog oružja.
U članku 7. navodi se da svako onesposobljeno vatreno oružje mora biti popraćeno potvrdom o onesposobljavanju kako je utvrđeno Direktivom o vatrenom oružju. Ako potvrda o onesposobljavanju nije priložena uz onesposobljeno vatreno oružje, onesposobljeno vatreno oružje može se staviti u carinski režim ili uvesti kao vatreno oružje. Tom se odredbom sprečava uvoz pogrešno onesposobljenog vatrenog oružja. To predstavlja prijetnju zbog moguće ponovne aktivacije tog onesposobljenog vatrenog oružja.
U članku 8. utvrđuju se pravila o uvozu oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, kao što je obveza navođenja nemogućnosti njegova prepravljanja u odobrenju za uvoz, u skladu s Provedbenom direktivom (EU) 2019/69. Njome se uređuje i razmjena informacija između Komisije i država članica u pogledu oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje se ne može preinačiti. Ta je odredba važna kako bi se spriječio uvoz oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje se može preinačiti, a da ono nije odobreno kao vatreno oružje.
Člankom 9. utvrđuje se tko može zatražiti odobrenje za uvoz. Nadalje, utvrđuje se i način na koji države članice trebaju obraditi zahtjeve, razlozi za odbijanje i nužnost provjere podnositelja zahtjeva u Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije kako bi se osuđenim osobama spriječio uvoz vatrenog oružja. Člankom se ujedno ograničava uvoz polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti samo na ovlaštene trgovce oružjem i posrednike, što je ključna novost kojom se znatno smanjuje prijetnja koju predstavlja vatreno oružje proizvedeno u kućnoj radinosti bez označivanja ili registracije („nepoznato oružje”). Nadalje, u njemu se navodi i da se za podnošenje i obradu odobrenja za uvoz ne naplaćuju nikakve naknade. Tom će se odredbom olakšati usklađivanje pravila o odobrenjima za uvoz u EU-u.
Člankom 10. utvrđuje se administrativno pojednostavnjenje za odobrenja za uvoz, utvrđujući uvozne postupke za koje nije potrebno prethodno odobrenje za uvoz i naknadni postupak povezan s carinskom deklaracijom. To znači da će zbog niza razloga, kao što su lovački izleti, natjecanja u sportskom streljaštvu i izložbe vatrenog oružja, vlasnici vatrenog oružja biti izuzeti od odobrenja za uvoz i neće morati prethodno registrirati privremena kretanja ili tražiti prethodnu suglasnost za provođenje takvih kretanja pod uvjetom da ta kretanja ne traju dulje od 24 mjeseca. Ti će vlasnici vatrenog oružja morati ispuniti samo odgovarajuće carinske postupke, što će carinskim tijelima omogućiti provjere jesu li količina i vrsta vatrenog oružja koje je privremeno izvezeno iz EU-a jednake količini i vrsti vatrenog oružja koje se ponovno uvozi. Ta je nova odredba uvedena kako bi se olakšalo usklađivanje pravila o administrativnim pojednostavnjenjima u EU-u. Time će se pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja za lovce, sportaše streljače, kolekcionare ili kretanja povezana s izložbama.
Naposljetku, člankom 11. utvrđuje se mogućnost potvrde primitka uvezenog vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva kako je navedeno u Prilogu I. ovoj Uredbi. Tom se odredbom trećim zemljama izvoza omogućuje provjera stvarnog uvoza vatrenog oružja kako bi se otkrilo preusmjeravanje u slučaju izostanka uvoza.
Poglavlje III.: Zahtjevi u pogledu kretanja (članci 12. i 13.)
Člankom 12. utvrđuju se postupci koje treba slijediti i dokumenti koje treba razmijeniti za potrebe provoza unutar EU-a. Tom se odredbom poboljšava usklađivanje postupaka kretanja vatrenog oružja u EU-u i omogućuje carinskim i nadležnim tijelima praćenje svih kretanja vatrenog oružja prije stvarnog uvoza u EU. Nakon uvoza vatrenog oružja kretanje vatrenog oružja uređeno je Direktivom o vatrenom oružju.
Člankom 13. utvrđuju se postupci koje treba slijediti i dokumenti koje treba razmijeniti za potrebe vanjskog provoza. U njemu se usto navodi da države članice moraju uzeti u obzir nacionalnu vanjsku i sigurnosnu politiku kao i politike obuhvaćene Zajedničkim stajalištem. Tom se odredbom poboljšava usklađivanje postupaka kretanja vatrenog oružja u EU-u i omogućuje carinskim i nadležnim tijelima praćenje svih kretanja vatrenog oružja, iako se to vatreno oružje zapravo nikada ne uvozi u EU.
Poglavlje IV.: Zahtjevi u pogledu izvoza (članci od 14. do 21.)
Člankom 14. utvrđuje se tko može zatražiti odobrenje za izvoz. Njime se utvrđuje i dodatna odredba o potrebi posjedovanja potvrde o krajnjem korisniku za vatreno oružje kategorija A i B iz dijela I. Priloga I. te se navode informacije koje treba sadržavati. U njemu se usto navodi postupak u slučaju da se roba koja se izvozi nalazi u jednoj ili više država članica osim one u kojoj je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za izvoz. Tom će se odredbom olakšati usklađivanje pravila o odobrenjima za izvoz u EU-u. Nadalje, uvodi se i potvrda o krajnjem korisniku kao mehanizam sprečavanja u pogledu preusmjeravanja vatrenog oružja na izvoz ili nakon izvoza. Zahtjev za izdavanje potvrde o krajnjem korisniku neće se primjenjivati na vlasnike vatrenog oružja na koje se primjenjuju administrativna pojednostavnjenja predviđena člancima 10. i 17., kao što su lovci, sportaši streljači i kolekcionari obuhvaćeni izuzećem od odobrenja za uvoz i izvoz.
U članku 15. navodi se što države članice moraju provjeriti prije izdavanja odobrenja za izvoz: rokove za postupak, pravila o valjanosti jedinstvenog odobrenja, višekratnog odobrenja ili općeg odobrenja Unije za izvoz te obvezu upotrebe elektroničkog postupka. U njemu se navodi i da izvoznik mora dostaviti potrebne dokumente državama članicama i da se za podnošenje i obradu odobrenja za izvoz ne naplaćuju nikakve naknade. Nadalje, navodi se i da Komisija donosi delegirani akt za uspostavu općeg odobrenja Unije za izvoz. Tom će se odredbom povećati usklađivanje pravila u EU-u.
U članku 16. navodi se koje informacije moraju biti uključene u odobrenje za izvoz i uvoz koje izdaje treća zemlja uvoznica. Nadalje, u njemu se navodi i obveza označivanja vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva prije izvoza. Cilj je te odredbe poboljšati sljedivost vatrenog oružja.
Člankom 17. utvrđuje se administrativno pojednostavnjenje za odobrenja za izvoz, utvrđujući izvozne postupke za koje nije potrebno prethodno odobrenje za izvoz i naknadni postupak povezan s izvoznom deklaracijom. Time se omogućuju pojednostavnjenja izvoznih postupaka slična onima prethodno opisanima u članku 10. za uvozne postupke, tj. u određenim slučajevima vlasnici vatrenog oružja bit će izuzeti od ishođenja odobrenja za izvoz i morat će ispuniti samo odgovarajuće carinske postupke, a da pritom ne moraju prethodno registrirati privremena kretanja ili ishoditi prethodnu suglasnost za provođenje takvih kretanja pod uvjetom da ta kretanja ne traju dulje od 24 mjeseca. Njime se utvrđuje obveza korištenja europske oružne propusnice u skladu s Direktivom o vatrenom oružju. Vlasnici vatrenog oružja koji posluju u EU-u već se moraju pridržavati zahtjeva Direktive o vatrenom oružju pa stoga ta odredba neće dovesti do dodatnih obveza za njih. Umjesto toga, osigurat će se veća usklađenost Uredbe o vatrenom oružju i Direktive o vatrenom oružju, čime će se povećati jasnoća za vlasnike vatrenog oružja. Nadalje, u članku se navodi i da država članica može obustaviti postupak izvoza i rok za zaprimanje prigovora za provoz iz trećih zemalja. Iako su administrativna pojednostavnjenja u postupcima izvoza već uvedena važećom Uredbom, tom se odredbom uvodi usklađivanje pravila o administrativnim pojednostavnjenjima u EU-u. Time će se pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja za lovce, sportaše streljače, kolekcionare ili kretanja povezana s izložbama.
U članku 18. navodi se da države članice pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za izvoz moraju uzeti u obzir sva relevantna razmatranja i obveze. Time se nastoji spriječiti izbjegavanje embarga na oružje i drugih sigurnosnih pitanja.
Člankom 19. utvrđuju se razlozi na temelju kojih države članice odbijaju odobrenje za izvoz, zahtjev za provjeru ECRIS-a i Schengenskog informacijskog sustava, obveza obavješćivanja o odbijanjima putem sustava navedenog u članku 30. i obveza provjere tog istog sustava prije izdavanja odobrenja za izvoz. Nadalje, njime se utvrđuje i da države članice moraju svake godine provjeravati uvjete odobrenja. Cilj je te odredbe spriječiti zlouporabu odobrenja za izvoz.
U članku 20. navodi se da izvoznici moraju dostaviti dokaz o primitku otpremljene pošiljke u roku od dva mjeseca te se navodi koje je korake potrebno poduzeti ako ti dokumenti nedostaju. Ta se odredba uvodi kako bi se provjerilo je li roba doista uvezena u zemlju kako je deklarirano u odobrenju za izvoz. Time se nastoji spriječiti preusmjeravanje vatrenog oružja.
U članku 21. navodi se da će države članice provoditi provjere nakon otpreme u slučaju sumnje i da te provjere može obavljati treća strana. Ta se odredba odnosi na rizik od preusmjeravanja nakon izvoza.
Poglavlje V.: Nadzor i kontrole (članci od 22. do 25.)
U ovom se poglavlju uvode brojne nove odredbe. Članak 22. usmjeren je na nadležnosti i odgovornosti za provedbu Uredbe. Člankom se utvrđuje da je cjelokupna provedba odgovornost nadležnih tijela i da su carinska tijela odgovorna za provjere koje se temelje na analizi rizika. Tom se odredbom pojašnjavaju različite uloge nadležnih nacionalnih tijela u provedbi Uredbe.
Člankom 23. utvrđuje se razmjena informacija i suradnja među različitim tijelima. Cilj je te odredbe uspostaviti bolju povezanost carinskih tijela i tijela nadležnih za izdavanje dozvola.
U članku 24. navode se obveze uvoznika ili izvoznika da pri ispunjavanju carinskih formalnosti dostavi dokaz o odobrenju. Nadalje, u njemu se navodi i da države članice mogu obustaviti postupak uvoza ili izvoza na razdoblje od 10 radnih dana. Cilj je te odredbe olakšati carinske provjere i procjenu rizika.
U članku 25. opisani su zahtjevi carine nakon rezultata provjera. Ako se otkrije nezakonita pošiljka, navodi se da carina mora obavijestiti nadležna tijela. U njemu se navodi koje informacije treba razmjenjivati putem Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA) u slučaju sumnje na trgovanje ljudima i zapljena. Ta je odredba važna kako bi se olakšala razmjena informacija o zapljenama vatrenog oružja u odnosu na uvoz i izvoz.
Poglavlje VI.: Digitalizacija i administrativna suradnja (članci od 26. do 29.)
Zakonodavnim prijedlogom znatno se povećavaju digitalizacija i administrativna suradnja. Člankom 26. utvrđuje se obveza država članica da čuvaju informacije o vatrenom oružju, njegovim bitnim komponentama i streljivu najmanje 20 godina. Odredba je osmišljena kako bi se olakšala sljedivost vatrenog oružja.
U članku 27. navodi se da države članice moraju Komisiji dostavljati godišnje statističke podatke te se utvrđuje sadržaj tih podataka. Tom će se odredbom omogućiti stalno praćenje kretanja u pogledu uvoza i izvoza, što će dugoročno omogućiti otkrivanje prijetnji i poduprijeti razvoj politika.
U članku 28. navodi se uspostava informacijskog sustava izdavanja dozvola i njegovo povezivanje s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu kako bi se olakšala razmjena informacija između carinskih i nadležnih tijela, ali i kako bi se olakšao postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje za uvoz ili izvoz. Tom se odredbom uspostavlja digitalizacija postupaka, čime će se smanjiti administrativno opterećenje za gospodarske subjekte i nadležna nacionalna tijela. Registriranje gospodarskih subjekata i fizičkih osoba u elektronički sustav za izdavanje dozvola bit će obavezno samo ako moraju zatražiti odobrenja za uvoz ili za izvoz. Slijedom toga, pojedinačni vlasnici vatrenog oružja na koje se primjenjuju administrativna pojednostavnjenja predviđena člancima 10. i 17., kao što su lovci, sportaši streljači ili kolekcionari obuhvaćeni izuzećem od odobrenja za uvoz i za izvoz, neće biti obvezni registrirati se u sustavu.
U članku 29. opisuje se uspostava sigurnog sustava za razmjenu informacija o odbijanjima izdavanja odobrenja za uvoz ili izvoz. Tom će se odredbom tijelima nadležnim za izdavanje dozvola omogućiti otkrivanje pojedinaca koji ispituju mogućnosti ishođenja odobrenje za uvoz ili izvoz u EU-u.
Poglavlje VII.: Opće i završne odredbe (članci od 29. do 40.)
U članku 30. navodi se da države članice poduzimaju mjere kako bi zajamčile sigurnost svojih postupaka za izdavanje odobrenja.
U članku 31. navodi se da države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi svojim nadležnim tijelima omogućile prikupljanje informacija i uspostavu kontrola uvoza i izvoza radi osiguravanja pravilne primjene Uredbe.
U članku 32. navodi se da države članice utvrđuju pravila o kaznama koje će se primjenjivati na kršenje odredaba ove Uredbe.
Člankom 33. uspostavlja se Skupina za koordinaciju u području uvoza i izvoza te utvrđuju sudionici i zadaće te skupine.
U članku 34. navode se obveze država članica u pogledu obavješćivanja Komisije o mjerama donošenja u području ove Uredbe i obavješćivanja drugih država članica i Komisije o odgovornim nadležnim nacionalnim tijelima. Utvrđuje se i vremenski okvir za preispitivanje provedbe Uredbe.
Člankom 35. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata za niz tema. Člankom 36. utvrđuju se postupci za donošenje tih delegiranih akata. Člankom 37. utvrđuju se postupci za donošenje provedbenih akata.
Člankom 38. utvrđuju se obveze tijekom prijelaznog razdoblja prije uspostave elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. i sustava za razmjenu informacija o odbijanjima odobrenja za uvoz i izvoz iz članka 29.
Člankom 39. utvrđeno je stavljanje izvan snage Uredbe (EU) 258/2012, a člankom 40. utvrđuje se stupanje na snagu Uredbe.
Prilozi ovoj Uredbi.
U Prilogu I. navodi se popis vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje podliježe ovoj Uredbi zajedno s njihovim oznakama kombinirane nomenklature. U Prilogu II. nalazi se predložak obrasca odobrenja za uvoz. U Prilogu III. nalazi se predložak obrasca odobrenja za izvoz. U Prilogu IV. navedene su informacije koje mora sadržavati potvrda o krajnjem korisniku, a Prilog V. sadržava korelacijsku tablicu.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
2022/0288 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mjerama za uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva, o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju) (preinaka)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članakke ⇨ 33. i ⇦ 207.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
⇩ novo
(1)Potreban je veći broj izmjena Uredbe (EU) br. 258/2012/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Radi jasnoće tu bi uredbu trebalo preinačiti.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 1. (prilagođeno)
(2)U skladu s Odlukom Vijeća 2001/748/EZ od 16. listopada 2001. o potpisivanju u ime Europske zajednice Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, Komisija je u ime Zajednice Europske unije 16. siječnja 2002. potpisala taj Protokol ⌦ Ujedinjenih naroda ⌫ ⌦ protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ⌫ (dalje u tekstu: „Protokol UN-a o vatrenom oružju”).
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 2.
⇨ novo
(3)Protokol UN-a o vatrenom oružju, čija je svrha promicanje, olakšavanje i jačanje suradnje među strankama s ciljem sprečavanja, borbe protiv te iskorjenjivanja nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima, ⇨ bitnim ⇦ komponentama i streljivom, stupio je na snagu 3. srpnja 2005.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 5. (prilagođeno)
U svojoj Komunikaciji od 18. srpnja 2005. o mjerama za osiguravanje veće sigurnosti u vezi s eksplozivima, detonatorima, opremom za izradu bombi i vatrenim oružjem (5), Komisija je najavila svoju namjeru da provede članak 10. Protokola UN-a o vatrenom oružju kao dio mjera koje treba poduzeti kako bi Unija mogla sklopiti taj Protokol.
⇩ novo
(4)EU je radi provedbe Protokola UN-a o vatrenom oružju donio Uredbu (EU) br. 258/2012. Unija je ratificirala Protokol UN-a o vatrenom oružju Odlukom Vijeća 2014/164/EU.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 6.
(5)Protokol UN-a o vatrenom oružju zahtijeva da stranke uspostave ili poboljšaju administrativne postupke ili sustave za provođenje učinkovitog nadzora nad proizvodnjom, označivanjem, uvozom i izvozom vatrenog oružja.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 8.
⇨ novo
(6)Ova Uredba se ne bi trebala primjenjivati na ⇨ transakcije koje uključuju ⇦vatreno oružje, njegove dijelove i bitne komponente te streljivo koji su konkretno namijenjeni za vojne potrebe ⇨ namijenjene oružanim snagama ⇦. Mjere za ispunjavanje zahtjeva članka 10. Protokola UN-a o vatrenom oružju trebalo bi prilagoditi kako bi se osigurali pojednostavnjeni postupci za vatreno oružje za civilnu uporabu. Slijedom toga, trebalo bi osigurati određeno pojednostavnjenje u vezi s odobrenjem za višestruke pošiljke, mjerama u vezi s provozom i privremenim ⇨ uvozom i ⇦ izvozom za zakonite potrebe.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 9. (prilagođeno)
(7)Ova Uredba ne utječe na primjenu članka 346. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji se odnosi na bitne interese sigurnosti država članica, a isto tako ova Uredba nema nikakav utjecaj na Direktivu 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavljenju uvjeta za prijenos obrambenih proizvoda unutar Zajednice
niti na Direktivu Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. ⌦ ili Direktivu (EU) 2021/555 ⌫ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. Štoviše, Protokol UN-a o vatrenom oružju, a posljedično i ova Uredba, ne primjenjuju se na međudržavne transakcije ili prijenose unutar države u slučajevima kada bi primjena Protokola dovela u pitanje pravo države potpisnice da poduzme mjere u interesu nacionalne sigurnosti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 10. (prilagođeno)
⇨ novo
(8)Direktiva 91/477/EEZ ⌦ (EU) 2021/555 ⌫ odnosi se na prijenose vatrenog oružja za civilnu uporabu unutar područja Unije, dok je ova Uredba usredotočena na mjere u vezi s ⇨ uvozom i ⇦ izvozom iz carinskog područja Unije ili preko trećih zemalja.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 11. (prilagođeno)
⇨ novo
(9)Vatreno oružje, njegove i dijelovi i bitne komponente te streljivo ⇨ i oružje za uzbunjivanje i signalizaciju ⇦, kada se uvoze iz trećih zemalja, podliježu pravu Unije, a posebno zahtjevima Direktive 91/477/EEZ ⌦ EU 2021/555. ⌫
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 17.
(prilagođeno)
(10)Ova Uredba ne dovodi u pitanje režim Unije za nadzor izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom koji je uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 428/2009 ⌦ Uredbom (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća ⌫ .
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 18. (prilagođeno)
⇨ novo
(11)Ova Uredba je ⌦ trebala bi biti ⌫ u skladu s ostalim odgovarajućim odredbama o vatrenom oružju, njegovim dijelovima i bitnim komponentama te streljivu za vojnu uporabu, sigurnosnim strategijama, nezakonitoj trgovini oružjem malog kalibra i lakim oružjem i izvozu vojne tehnologije, uključujući Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje nadzor izvoza vojne tehnologije i opreme⇨ i Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/38. ⇦
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 15. (prilagođeno)
(12)Unija je donijela skup carinskih propisa koji su sadržani u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (EU) br. 952/2013 i u odredbama o njezinoj provedbi kako su utvrđene u Uredbi Komisije (EEZ) br. 2454/93. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2446
, Također treba uzeti u obzir Uredbu (EZ) br. 450/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o Carinskom zakoniku Zajednice (Modernizirani carinski zakonik) čije su odredbe primjenjive u različitim fazama prema njezinom članku 188. 288. Uredbe (EU) br. 952/2013. Nijedna odredba ove Uredbe ne ograničava nijednu ovlast prema i na temelju Carinskog zakonika Zajednice i odredbi o njegovoj provedbi ⌦ Uredbe (EU) br. 952/2013 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 ⌫ .
⇩ novo
(13)Niz definicija izravno je preuzet iz Direktive (EU) 2021/555 Europskog parlamenta i Vijeća ili iz Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.
⇩ novo
(14)Usmena deklaracija vatrenog oružja nije moguća u skladu s primjenjivim carinskim zakonodavstvom.
(15)Nadležna tijela trebala bi dobiti informacije o upotrebi karneta ATA. ATA je sustav kojim se omogućuje slobodno kretanje robe preko granica i njezin privremeni uvoz na carinsko područje uz oslobođenje od carina i poreza. Roba je obuhvaćena jedinstvenom ispravom poznatom kao karnet ATA koja je osigurana međunarodnim sustavom osiguranja. To pojednostavnjenje carinskih formalnosti ne bi trebalo umanjiti transparentnost.
⇩ novo
(16)Vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo trebali bi se pustiti u slobodni promet samo ako su ispravno označeni u skladu s Direktivom o vatrenom oružju. U međuvremenu do označivanja uvoznici bi trebali staviti vatreno oružje u drugi carinski režim, kao što je carinsko skladištenje ili slobodne zone, tijekom kojeg mogu provesti zahtjev za označivanje u svojim prostorijama ili u drugim ovlaštenim prostorima, kao što su nacionalni ispitni pultovi ili prostorije za dokazivanje, u skladu s carinskim zakonodavstvom Unije.
(17)Ako vatreno oružje i njegove bitne komponente nisu pravilno označeni u skladu s člankom 8. Protokola UN-a o vatrenom oružju ili u skladu s Direktivom o vatrenom oružju, države članice mogu odlučiti uništiti zaplijenjeno vatreno oružje na trošak uvoznika.
(18)Onesposobljeno vatreno oružje trebalo bi pustiti u slobodni promet samo ako mu je priložena potvrda o onesposobljavanju i označeno u skladu s člankom 5. Provedbene uredbe (EU) 2015/2403. U međuvremenu do primitka ove potvrde ili do propisnog označivanja uvoznici bi trebali staviti onesposobljeno vatreno oružje u drugi carinski režim, kao što je carinsko skladištenje ili slobodne zone, tijekom kojeg mogu od tijela za provjeru imenovanih u skladu s člankom 15. Direktive (EU) 2021/555 zatražiti da provjere onesposobljavanje i izdaju potvrdu u skladu s člankom 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2403.
(19)Samo se oružje za uzbunjivanje i signalizaciju koje je u skladu sa standardima Provedbene direktive Komisije (EU) 2019/69 može smatrati oružjem za uzbunjivanje i signalizaciju, a ne vatrenim oružjem. Naprave koje se mogu lako preinačiti u vatreno oružje uvijek bi se trebale klasificirati kao vatreno oružje u skladu s carinskom nomenklaturom te bi ih carinska tijela trebala smatrati vatrenim oružjem. Kako bi se izbjegli rizici od preusmjeravanja, potrebno je osigurati dosljednost praksi nacionalnih carinskih tijela u klasifikaciji uređaja koji su pri uvozu deklarirani kao oružje za uzbunjivanje i signalizaciju.
(20)Zbog visokog rizika od nezakonite proizvodnje vatrenog oružja iz uvezenih nedovršenih i neoznačenih proizvoda, samo bi propisno ovlašteni trgovci oružjem i posrednici trebali biti ovlašteni za uvoz polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti.
(21)Provjere kaznene evidencije podnositelja zahtjeva za odobrenja za uvoz u Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS) uspostavljenom Okvirnom odlukom Vijeća 2009/315/PUP trebale bi biti jednako stroge kao i za odobrenja za izvoz. Nadležna tijela trebala bi posebno provjeriti je li uvezeno vatreno oružje registrirano kao izgubljeno, ukradeno ili se na drugi način traži zapljena u Schengenskom informacijskom sustavu i Interpolovoj bazi podataka iARMS.
(22)Kaznena evidencija o postupcima koji predstavljaju kazneno djelo navedeno u članku 2. stavku 2. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP trebala bi biti razlog za zabranu uvoza vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva.
(23)Informacije koje se odnose na vatreno oružje deklarirano za privremeni uvoz trebalo bi jasno navesti kako bi se carinskim i drugim nadležnim tijelima omogućilo da učinkovito provedu postupke i ograniče rizik od nezakonitog zadržavanja vatrenog oružja na carinskom području Unije.
(24)Kako bi se pospješilo administrativno olakšavanje, carinska deklaracija za privremeni uvoz i ponovni izvoz ili privremeni izvoz i ponovni uvoz trebala bi služiti kao odobrenje za uvoz ili izvoz za postupke privremenog uvoza i ponovnog izvoza ili ponovnog uvoza. Stoga će vlasnici vatrenog oružja koji u posebnim slučajevima ostvaruju korist od administrativnih pojednostavnjenja biti izuzeti od odobrenja za uvoz i izvoz.
(25)Budući da postoji rizik od preusmjeravanja vatrenog oružja tijekom vanjskog provoza u Uniji, njegovih bitnih komponenti, streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju podrijetlom iz zemalja koje nisu članice EU-a i namijenjenog za drugu zemlju koja nije članica EU-a, carinska tijela i nadležna tijela trebala bi izričito odobriti takav vanjski provoz na carinskom području Unije prije nego njegova obavljanja na carinskom području Unije.
(26)Kako bi se poboljšala pravna sigurnost i predvidljivost, suglasnost treće zemlje provoza trebala bi se smatrati danom ako u roku od 20 radnih dana nisu zaprimljeni prigovori na provoz. Odluka država članica da zahtijevaju izričitu suglasnost trebala bi biti transparentna za sve gospodarske subjekte.
(27)Potrebno je objediniti pravila o dokazima o uvozu u treću zemlju odredišta. Stoga bi izvoznici trebali nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za izvoz dostaviti dokaz o primitku otpremljene pošiljke vatrenog oružja, bitnih komponenti ili streljiva u trećoj zemlji uvoza, što bi se posebno trebalo osigurati predočenjem odgovarajućih carinskih uvoznih dokumenata.
(28)Izvoznici bi trebali moći iskoristiti odobrenje za izvoz koje vrijedi najdulje tri godine, među ostalim ako je obuhvaćeno nekoliko uzastopnih kratkoročnih uvoznih odobrenja koja su izdale zemlje uvoznice koje nisu članice EU-a.
(29)Potrebno je pobrinuti se da su uvjeti odobrenja za izvoz i ispunjeni tijekom cijelog trajanja odobrenja, kao što je slučaj s odobrenjima za posjedovanje ili nabavu vatrenog oružja unutar Europske unije u skladu s Direktivom (EU) 2021/555.
(30)Kako bi se izbjegli rizici od preusmjeravanja i istodobno ograničilo administrativno opterećenje, potrebno je istražiti sumnjive situacije u kojima bi države članice trebale zatražiti potvrdu primitka od nadležnih tijela treće zemlje odredišta.
(31)Potrebno je pojasniti odgovornosti nadležnih tijela u pogledu provjera nakon otpreme. Administrativno opterećenje koje takve provjere stvaraju za države članice može opravdati primjenu članka 20. Uredbe Vijeća (EZ) br. 515/97. Njime se zahtijeva i mogućnost da se treće strane zaduže za provjere nakon isporuke u njihovo ime, posebno provedbom Odluke Vijeća (ZVSP) 2019/2191.
(32)Države članice trebale bi za potrebe provedbe ove Uredbe nadležnim tijelima omogućiti pristup Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS).
(33)Člankom 47. Uredbe (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđuje se pristup službi za registraciju vatrenog oružja u drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II). Za potrebe provedbe ove Uredbe carinska tijela trebala bi se smatrati službama za registraciju vatrenog oružja.
(34)Kako bi se osigurala sljedivost vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva, iznimno je važno da se carinskim tijelima odobri pristup Europolovoj mrežnoj aplikaciji za sigurnu razmjenu informacija (SIENA). Države članice koje primjenjuju Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća trebale bi odobriti taj pristup.
(35)Kako bi se omogućio pristup temeljen na riziku iz članka 22. stavka 6. za vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju koje ulazi na tržište Unije ili izlazi iz njega te kako bi se osiguralo da su provjere djelotvorne i provedene u skladu sa zahtjevima ove Uredbe, Komisija, nadležna tijela i carinska tijela blisko surađuju i razmjenjuju informacije.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 3.
(36)Kako bi se olakšalo praćenje vatrenog oružja i učinkovito borilo protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i bitnim komponentama te streljivom, potrebno je poboljšati razmjenu informacija među državama članicama, posebno putem bolje uporabe postojećih komunikacijskih kanala.
⇩ novo
(37)U skladu s člankom 128. Uredbe (EU) br. 952/2013 carinski ured prvog ulaska trebao bi prije dolaska vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, osigurati provedbu analize rizika u svrhu sigurnosti i zaštite na temelju ulazne skraćene deklaracije te bi na temelju te analize rizika trebao poduzeti potrebne mjere.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 4.
(38)Osobni podaci moraju se obrađivati obrađuju se u skladu s pravilima utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (3) i Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (4) Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća
i Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća
.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 12.
(39)Trebalo bi osigurati dosljednost u pogledu odredbi o vođenju evidencije koje su na snazi u pravu Unije.
⇩ novo
(40)Kako bi se zajamčio učinkovit protok informacija, nadležna tijela bi trebala biti povezana s carinskim informacijskim sustavom („CIS”) uspostavljenim Uredbom (EZ) br. 515/97, a podaci koje nadležna tijela izrade ili razmjenjuju trebali bi biti usklađeni i usporedivi.
(41)Schengenska pravna stečevina posebno uključuje Odluku Izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o nezakonitoj trgovini vatrenim oružjem (SCH/Com-ex (99) 10), u skladu s kojom države članice svake godine do 31. srpnja dostavljaju svoje nacionalne godišnje podatke o nezakonitoj trgovini vatrenim oružjem za prethodnu godinu, na temelju zajedničke tablice za prikupljanje statističkih podataka. Komisija je usto 2018. preporučila da države članice prikupljaju detaljne statističke podatke za
prethodnu godinu o broju odobrenja, odbijenih zahtjeva, količina i vrijednosti izvoza i uvoza vatrenog oružja, prema podrijetlu ili odredištu, te dostave te statističke podatke Komisiji.
(42)Opća provedba ove Uredbe olakšat će se povezivanjem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola uspostavljenog ovom Uredbom i okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu uspostavljenog do [unijeti odgovarajući naslov i sve informacije u bilješci odmah nakon donošenja]. Elektroničkim sustavom za izdavanje dozvola osigurat će se niz značajki, uključujući registraciju gospodarskih subjekata i fizičkih osoba koje su u skladu s Direktivom o vatrenom oružju ovlaštene za proizvodnju, nabavu, posjedovanje ili trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama i streljivom ili oružjem za uzbunjivanje i signalizaciju. Prije nego zatraže odobrenja za uvoz ili za izvoz, morat će se registrirati. Stoga vlasnici vatrenog oružja koji ostvaruju korist od administrativnih pojednostavnjenja neće biti obvezni registrirati se u sustavu.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 13.
(43)Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Uredbe, države članice bi trebale poduzeti mjere kojima se nadležnim tijelima daju odgovarajuće ovlasti.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 7.
(44)Sukladnost s Protokolom UN-a o vatrenom oružju također zahtijeva da se nezakonito trgovanje vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i bitnim komponentama te streljivom utvrdi kao kazneno djelo te da se poduzmu mjere koje omogućuju zapljenu tako proizvedenih ili prodanih predmeta.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 16.
(45)Države članice bi trebale utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju povreda ove Uredbe te osigurati njihovo provođenje. Te sankcije bi trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
⇩ novo
(46)Sustav zaštite zviždača uspostavljen Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća trebao bi se primjenjivati i na osobe koje prijavljuju povrede pravila povezanih s uvozom i izvozom vatrenog oružja.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 14.
(prilagođeno)
⇨ novo
(47)Kako bi se ⇨ utvrdile tehničke karakteristike polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti i prilagodili prilozi II. i III. ovoj Uredbi te ⇦ očuvao popis vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te, streljiva ⇨ te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju ⇦ za koje je potrebno odobrenje na temelju ove Uredbe, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u odnosu na usklađivanje Priloga I. ovoj Uredbi s Prilogom I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi te s Prilogom I. Direktivi 91/477/EEZ (EU) 2021/555 ⇨ i u odnosu na utvrđivanje tehničkih karakteristika polugotovog vatrenog oružja i njegovih bitnih komponenti i prilagodbu priloga II. i III. ovoj Uredbi digitalizaciji i izmjenama carinskih postupaka ⇦. Od posebne je važnostiPosebno je važno da Komisija u okviru svog rada na pripremama održavatijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i one na stručnoj raziniona na razini stručnjaka ⇨ te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. ⇦
⇩ novo
(48)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u skladu s člankom 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 19.
(49)Komisija i države članice bi se trebale međusobno obavješćivati o mjerama poduzetima na temelju ove Uredbe i o drugim bitnim informacijama kojima raspolažu u vezi s ovom Uredbom.
🡻 (EU) br. 258/2012 uvodna izjava 20. (prilagođeno)
(50)o Ova Uredba ne ⌦ bi trebala ⌫ sprečavati države članice da primjenjuju svoja ustavna pravila u pogledu pristupa službenim dokumentima, uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, .
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PREDMET, DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE
Članak 1.
⌦ Predmet ⌫
Ova Uredba utvrđuje pravila kojima se uređuje odobrenje za ⇨ uvoz i ⇦ izvoz, te mjere za uvoz, ⇨ izvoz ⇦ i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenatate , streljiva ⇨ te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju ⇦, za potrebe provedbe članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o nezakonitoj proizvodnji i trgovanju vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta („Protokol UN-a o vatrenom oružju”).
Članak 2.
⌦ Definicije ⌫
Za potrebe ove Uredbe ⌦ , primjenjuju se sljedeće definicije ⌫ :
1.„vatreno oružje” znači svako prijenosno oružje koje ima cijev, ispaljuje, služi za ispaljivanje ili može biti preinačeno za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva kako je navedeno u Prilogu I.
Smatra se da je objekt moguće preinačiti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva, ako:
(a)izgleda kao vatreno oružje, i
(b)ako ga je moguće zbog njegove konstrukcije ili materijala iz kojega je izrađen, preinačiti u vatreno oružje;
(2)„dijelovi” znači svaki element ili zamjenski element kako je navedeno u Prilogu I. koji je posebno osmišljen za vatreno oružje i nužan je za njegovo djelovanje, uključujući cijev, okvir ili kućište zatvarača, navlaku ili bubanj, zatvarač ili sustav bravljenja te svaku napravu osmišljenu ili prilagođenu za smanjivanje buke izazvane pucanjem iz vatrenog oružja;
⇩ novo
2.„istovjetno oružje” znači oružje s istovjetnim tehničkim značajkama u smislu proizvođača, komercijalnog imena ili marke, vrste, modela, materijala, kalibra i rada;
🡻 (EU) br. 258/2012
⇨ novo
3.„bitne komponente” znači mehanizam za zatvaranje kanala, ležište naboja i cijev , ⇨ okvir, kućište zatvarača, neovisno je li riječ o kućištu samog zatvarača ili kućištu mehanizma za okidanje, prema potrebi, navlaka, bubanj, zatvarač ili sustav bravljenja ⇦ vatrenog oružja koji su, kada su zasebni predmeti, uključeni u kategoriju vatrenog oružja na koje su pričvršćeni ili bi trebali biti pričvršćeni;
⇩ novo
4.„polugotovo vatreno oružje” znači vatreno oružje koje nije spremno za izravnu uporabu i ima približan oblik ili obris gotovog vatrenog oružja i koje se, osim u iznimnim slučajevima, može upotrijebiti isključivo za dovršavanje u gotovo vatreno oružje;
5.„polugotove bitne komponente” znači bitne komponente koje nisu spremne za izravnu uporabu i imaju približan oblik ili obris gotove bitne komponente i koje se, osim u iznimnim slučajevima, mogu koristiti isključivo za dovršavanje u gotovu bitnu komponentu;
🡻 (EU) br. 258/2012
⇨ novo
64. „streljivo” znači metak kao cjelinu ili njegove komponente, uključujući čahure, inicijalne kapisle, potisni barut, zrna ili projektile, koji se koriste u vatrenom oružju, kako je navedeno u Prilogu I., pod uvjetom da i te komponente podliježu odobrenju u odgovarajućoj državi članici;
75. „onesposobljeno vatreno oružje” znači predmeti koji inače odgovaraju definiciji vatrenog oružja koje je onesposobljivanjem učinjeno trajno neprimjerenim za uporabu, čime je osigurano da su svi bitni dijelovi vatrenog oružja trajno onesposobljeni i da je onemogućeno njihovo uklanjanje, zamjena ili modifikacija na bilo koji način koji bi omogućio ponovno osposobljavanje takvog vatrenog oružja, ⇨ u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2403 ⇦ Države članice uspostavljaju aranžmane za provjeru tih mjera za onesposobljavanje od strane nadležnih tijela. Države članice u kontekstu te provjere predviđaju izdavanje potvrde ili druge isprave kojom se potvrđuje onesposobljavanje vatrenog oružja ili stavljanje jasno vidljive oznake o tome na vatreno oružje:
⇩ novo
8. „oružje za uzbunjivanje i signalizaciju” znači naprave s ležištem streljiva namijenjene samo za ispaljivanje streljiva bez projektila, nadražujućih tvari, drugih aktivnih tvari ili pirotehničkog streljiva za signalizaciju te koje se ne mogu preinačiti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva;
🡻 (EU) br. 258/2012
97. „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i, ako je ta mogućnost predviđena na temelju pravila koja su na snazi, udruženje osoba kojem je priznata sposobnost izvršavanja pravnih akata, a nemaju pravni status pravne osobe;
109. „carinsko područje Unije” znači područje u smislu članka 4 3. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 (EU) br. 952/2013;
⇩ novo
11. „roba Unije“ znači roba koja potpada pod bilo koju od sljedećih kategorija:
(a)roba koja je u cijelosti dobivena na carinskom području Unije i ne sadržava robu koja je uvezena iz zemalja ili područja izvan carinskog područja Unije
(b)roba koja je unesena u carinsko područje Unije iz zemalja ili područja izvan tog područja i koja je puštena u slobodni promet;
(c)roba dobivena ili proizvedena u carinskom području Unije, i to ili isključivo iz robe iz točke (b) ili iz robe iz točaka (a) i (b);
12. „roba koja nije roba Unije“ znači roba koja nije roba iz članka 5. stavka 23. Uredbe (EU) 952/2013 ili roba koja je izgubila carinski status robe Unije;
13. „carinska tijela” znači uprave i tijela iz članka 5. točke 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;
14. „carinski ured” znači svaki ured u kojem se mogu obaviti svi ili neki poslovi predviđeni carinskim propisima.
15. „carinsko zakonodavstvo” znači skup zakonodavstva iz članka 5. točke 2. Uredbe (EU) br. 952/2013;
16. „carinske formalnosti“ znači sve radnje koje osoba i carinska tijela moraju obaviti kako bi poštovali carinsko zakonodavstvo;
17. „carinske provjere“ znači posebne radnje koje obavljaju carinska tijela kako bi osigurala poštovanje carinskog zakonodavstva i drugog zakonodavstva koje regulira ulazak, izlazak, provoz, kretanje, smještaj i uporabu robe u posebne svrhe koja se kreće između carinskog područja Unije i zemalja ili područja izvan tog područja, te prisutnost i kretanje robe koja nije roba Unije unutar carinskog područja Unije i robe koje je stavljena u postupak krajnje uporabe;
18. „carinska deklaracija“ znači radnja kojom osoba u propisanom obliku i na propisani način izražava želju da robu stavi u određeni carinski postupak, po potrebi uz naznaku posebnih postupaka koje je potrebno primijeniti;
19. „uvozna deklaracija” znači akt kojim osoba u propisanom obliku i na propisani način navodi svoju namjeru da vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo stavi u postupak uvoza;
🡻 (EU) br. 258/2012
2010. „izvozna deklaracija” znači akt kojim osoba u propisanom obliku i na propisani način navodi svoju namjeru da vatreno oružje, njegove dijelove i bitne komponente te streljivo stavi u izvozni postupak;
⇩ novo
21. „ulazak” znači unos robe koja nije roba Unije na carinsko područje Unije na temelju ulazne skraćene deklaracije radi njezina puštanja u slobodni promet ili stavljanja u posebne postupke, u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013;
22. „uvoz” znači stavljanje robe u postupak puštanja u slobodni promet kako je utvrđeno u članku 201. Uredbe (EU) br. 952/2013 ili ponovni uvoz nakon privremenog izvoza robe Unije kako je utvrđeno u članku 259. Uredbe (EU) br. 952/2013;
23. „uvoznik” znači svaka osoba s poslovnim nastanom na carinskom području Unije koja u svoje ime podnosi deklaraciju za uvoz ili privremeni uvoz ili u čije se ime navedena deklaracija sastavlja;
🡻 (EU) br. 258/2012
246. „izvoz” znači:
(a)izvozni postupak u smislu članka 161 269. Uredbe (EEC) br. 2913/92 (EU) br. 952/2013;
(b)ponovni izvoz u smislu članka 182 270. Uredbe (EEZ) br. 2913/92, ali ne uključujući robu koja se kreće u okviru postupka vanjskog provoza, kako je navedeno u članku 91. te Uredbe, kada nisu ispunjene formalnosti za ponovni izvoz kako je navedeno u članku 182. stavku 2. te Uredbe (EU) br. 952/2013;
⇩ novo
25. „izlazak” znači izlazak robe iz carinskog područja Europske unije;
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
268. „izvoznik” znači svaka osoba, s poslovnim nastanom ⇨ na carinskom području ⇦ Unijeu Uniji, koja ispunjava izvoznu deklaraciju ⌦ za izvoz ⌫ ili u ime koje je taizvozna deklaracija ispunjena , odnosno osoba koja u trenutku prihvaćanja deklaracije ima ugovor s primateljem u trećoj zemlji i ima ovlast za odlučivanje o slanju predmeta izvan carinskog područja Unije. Ako nije bio sklopljen nikakav ugovor o izvozu ili ako nositelj ugovora ne nastupa u vlastito ime, izvoznik znači osoba koja ima ovlast za odlučivanje o slanju predmeta izvan carinskog područja Unije.
⇩ novo
27. „gospodarski subjekt” znači:
(a)proizvođač, trgovac oružjem ili posrednik s poslovnim nastanom na carinskom području Unije;
(b)uvoznik, ako proizvođač nema poslovni nastan na carinskom području Unije;
(c)ovlašteni zastupnik kojeg je proizvođač pisanim putem ovlastio za izvršavanje zadaća određenih u članku 5. stavku 2. u ime proizvođača;
28. „deklarant” znači osoba koja podnosi deklaraciju za uvoz, provoz, izvoz ili ponovni izvoz u svoje ime ili osoba u čije ime se podnosi takva deklaracija;
29. „trgovac oružjem” znači svaka osoba čija se trgovina ili poslovanje sastoje u cjelini ili djelomično od:
(a)proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka, modifikacije ili prepravljanja vatrenog oružja ili bitnih komponenti;
(b)proizvodnje, trgovine, razmjene, modifikacije ili prepravljanja streljiva;
30. „posrednik” znači svaka osoba, koja nije trgovac oružjem, čija se trgovina ili poslovanje sastoji u cjelini ili djelomično od:
(a)pregovaranja ili ugovaranja transakcija za kupnju ili prodaju vatrenog oružja, bitnih komponenti ili streljiva, ili opskrbu njima;
(b)dogovaranja transfera vatrenog oružja, bitnih komponenti ili streljiva unutar države članice ili iz jedne države članice u drugu državu članicu, iz države članice u treću zemlju ili iz treće zemlje u državu članicu;
31. „odobrenje za uvoz” znači:
(a)jednokratno odobrenje odobreno jednom konkretnom uvozniku ili deklarantu za posebne carinske postupke iz članka 210. Uredbe (EU) br. 952/2013 za jednu pošiljku jedne ili više vrsta vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti te streljiva jednom poznatom konačnom korisniku ili primatelju na carinskom području Unije;
(b)višekratno odobrenje odobreno jednom konkretnom uvozniku za višestruke pošiljke jedne ili više vrsta vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti te streljiva jednom poznatom konačnom korisniku ili primatelju na carinskom području Unije;
(c)opće odobrenje Unije za uvoz, za uvoznike na carinsko područje Unije koje je dostupno svim uvoznicima koji poštuju uvjete i zahtjeve navedene u poglavlju II. ove Uredbe i u provedbenom aktu iz članka 9. stavka 8. ove Uredbe;
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
3214. „odobrenje za izvoz” znači:
(a)jednokratno odobrenje ili dozvola odobrenao jednom konkretnom izvozniku za jednu pošiljku jedne ili više vrsta vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva jednom poznatom konačnom korisniku ili primatelju u trećoj zemlji; ili
(b)višekratno odobrenje ili dozvola odobrenao jednom konkretnom izvozniku za višestruke pošiljke jedne ili više vrsta vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva jednom poznatom konačnom korisniku ili primatelju u trećoj zemlji; ili
(c)opće odobrenje ili dozvola odobrena jednom konkretnom izvozniku za višestruke pošiljke jedne ili više vrsta vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva nekolicini poznatih konačnih korisnika ili primatelja u jednoj ili više trećih zemalja ⇨ Unije za izvoz u određene odredišne zemlje koje je dostupno svim izvoznicima koji poštuju uvjete i zahtjeve navedene u poglavlju III. ove Uredbe i u provedbenom aktu iz članka 15. stavka 7. ⇦ ;
3311. „privremeni izvoz” znači kretanje vatrenog oružja ⇨ , njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju ⇦ koje napušta carinsko područje Unije, a namijenjeno je ponovnom uvozu u razdoblju koje nije dulje od 24 mjeseca;
⇩ novo
34. „privremeni uvoz” znači kretanje vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti, streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje ulazi na carinsko područje Unije, a namijenjeno je ponovnom izvozu u razdoblju koje nije dulje od 24 mjeseca;
35. „vanjska prerada” znači privremeni izvoz u smislu članka 259. Uredbe (EU) br. 952/2013;
36. „unutarnja proizvodnja” znači postupak kojim se odobrava pristup na carinsko područje Unije robi koja nije roba Unije i koja je namijenjena za ponovni izvoz;
🡻 (EU) br. 258/2012
12. „provoz” znači prijevoz robe koja napušta carinsko područje Unije i prolazi preko državnog područja jedne ili više trećih zemalja s konačnim odredištem u nekoj drugoj trećoj zemlji;
⇩ novo
37. „provoz unutar EU-a” znači:
(a)prijevoz vatrenog oružja koje nije iz Unije, njegovih bitnih komponenti i streljiva navedenih u Prilogu I. koji ulaze na carinsko područje Unije i prolaze kroz državno područje jedne ili više država članica EU-a s konačnim odredištem u drugoj državi članici EU-a; ili
(b)prijevoz vatrenog oružja Unije, njegovih bitnih komponenti i streljiva navedenih u Prilogu I. koji izlaze iz jedne države članice EU-a i prolaze kroz državno područje jedne ili više država članica EU-a prije napuštanja carinskog područja Unije;
38. „vanjski provoz” znači prijevoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva navedenih u Prilogu I. iz treće zemlje, preko carinskog područja Unije do konačnog odredišta u trećoj zemlji, bez stvarnog uvoza te robe;
39. „privremeni uvoz” znači postupak kojim se robi koja nije roba Unije, u ovom slučaju vatrenom oružju, njegovim bitnim komponentama i streljivu te oružju za uzbunjivanje i signalizaciju namijenjenom za ponovni izvoz odobrava pristup carinskom području Unije;
🡻 (EU) br. 258/2012
⇨ novo
4013. „pretovar” znači provoz koji uključuje fizički istovar robe vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva sa uvoznog prijevoznog sredstva kojeg slijedi ponovni utovar, za potrebe ponovnog izvoza, najčešće na drugo prijevozno sredstvo;
4115. „nezakonito trgovanje” znači uvoz, izvoz, prodaju, isporuku, kretanje ili prijenos vatrenog oružja, njegovih dijelova i essential components or ammunition bitnih komponenti te streljiva iz ili preko državnog područja jedne države članice na državno područje treće zemlje, ako se primjenjuje bilo što od sljedećega:
(a)dotična država članica to ne odobrava u skladu s uvjetima ove Uredbe;
(b)vatreno oružje, ⇨ njegove bitne komponente i streljivo ⇦ nije označenonisu označeni u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. Direktive 91/477/EEZ (EU) 2021/555;
(c)uvezeno vatreno oružje nije označeno u trenutku uvoza barem jednostavnom oznakom koja omogućuje identifikaciju prve zemlje uvoza u Europskoj uniji ili, ako vatreno oružje nema takvu oznaku, jedinstvenom oznakom za identifikaciju uvezenog vatrenog oružja;
4216. „praćenje” znači sustavno praćenje vatrenog oružja i, ako je to moguće, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, od proizvođača do kupca, u svrhu pružanja pomoći nadležnim tijelima država članica pri otkrivanju, istrazi i analiziranju nezakonite proizvodnje i trgovanja;.
⇩ novo
43. „zakonodavstvo Unije o vatrenom oružju” znači cjelokupno zakonodavstvo Unije koje se odnosi na vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo, a posebno Direktiva (EU) 2021/555 i pravni akti koji se temelje na toj direktivi;
44. „nadležno tijelo” znači nacionalna tijela u smislu članka 34. ove Uredbe;
45. „nadležno tijelo polazišta” znači nadležno tijelo za područje iz kojeg se otprema planira započeti ili je započela;
46. „nadležno tijelo odredišta” znači nadležno tijelo za područje do kojeg se pošiljka planira poslati, uvesti ili do kojeg se odvija;
47. „nadležno tijelo provoza” znači nadležno tijelo bilo koje države, osim države nadležnog tijela polazišta ili odredišta, kroz koju se otprema planira ili izvršava;
48. „nezakonita pošiljka” znači svaka pošiljka koja nije u skladu s obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi ili u Uredbi (EU) br. 952/2013;
49. „integrirani skup podataka” znači integrirani skup podataka iz članka 38. stavka 3. Uredbe [o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu], koji obuhvaća sve podatke koji su nadležnim tijelima i carinskim tijelima potrebni za stavljanje vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju u određeni carinski postupak ili za ponovni izvoz.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
Članak 3.
⌦ Područje primjene ⌫
1.
Ova se Uredba ne primjenjuje na:
(a)međudržavne transakcije ili prijenose unutar države;
(b) vatreno oružje, njegove dijelove i bitne komponente te streljivo, ako je posebno oblikovano za vojnu uporabu te, u svakom slučaju, potpuno automatsko vatreno oružje;
(bc)
vatreno oružje, njegove dijelove i bitne komponente te streljivo, ako je namijenjeno oružanim snagama, policiji ili tijelima javne vlasti država članica;
(d) kolekcionare i tijela koja se bave kulturnim i povijesnim aspektima vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, a kao takvima ih za potrebe ove Uredbe priznaju države članice na čijem državnom području imaju poslovni nastan, pod uvjetom da su osigurane mjere praćenja;
(E) onesposobljeno vatreno oružje;
(cf)
staro vatreno oružje i njegove replike, kako je utvrđeno u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pod uvjetom da staro vatreno oružje ne uključuje vatreno oružje proizvedeno poslije 1899.
2.
Ova Uredba ne dovodi u pitanje Uredbu (EEZ) br. 2913/92 (Carinski zakonik Zajednice), Uredbu (EEZ) br. 2454/93 (odredbe za provedbu Carinskog zakonika Zajednice), Uredbu (EZ) br. 450/2008 (Modernizirani Carinski zakonik), i režim za nadzor izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 428/2009 (Uredba o dvojnoj namjeni).
Poglavlje II.
ODOBRENJE ZA IZVOZ, POSTUPCI I NADZOR TE MJERE ZA UVOZ I PROVOZ
⌦ Zahtjevi za ulazak i uvoz ⌫
⇩ novo
Članak 4.
Odstupanja od carinskih postupaka Unije
1.Vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi ne smiju se:
(a)staviti u carinski postupak na temelju pojednostavnjene deklaracije utvrđene u skladu s člankom 166. Uredbe (EU) br. 952/2013;
(b)unijeti u evidenciju deklaranta u skladu s člankom 182. Uredbe (EU) br. 952/2013;
(c)podvrgnuti samoprocjeni u skladu s člankom 185. Uredbe (EU) br. 952/2013;
(d)deklarirati carinskom deklaracijom koja sadržava poseban skup podataka iz članka 143.a Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;
(e)deklarirati carinskom deklaracijom koja sadržava poseban skup podataka iz članka 144. Delegirane uredbe (EU) 2015/2446;
2.Kad je riječ o jedinstvenim odobrenjima za pojednostavnjene postupke koja su još uvijek valjana u skladu s člankom 345. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) 2447/2015, stavak 1. točke (a) i (b) ovog članka ne primjenjuju se na vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi.
3.Za vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo potrebno je odobrenje u skladu s člancima 12. i 13. ove Uredbe za postupak provoza unutar EU-a i postupak vanjskog provoza utvrđen u članku 226. Uredbe (EU) br. 952/2013.
Članak 5.
Zadaće gospodarskih subjekata pri uvozu
1.Gospodarski subjekti s poslovnim nastanom na carinskom području Unije smiju uvoziti vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju kako su navedeni u Prilogu I. samo ako ispunjavaju obveze iz stavka 2.
2.Gospodarski subjekt:
(a)provjerava ispunjavaju li vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju
(a)pravila o označivanju iz članka 4. Direktive (EU) 2021/555;
(b)pravila o nemogućnosti prepravljanja iz članka 14. stavka 3. Direktive (EU) 2021/555;
(c)pravila o onesposobljenosti iz članka 15. stavka 3. Direktive (EU) 2021/555;
(b)stavlja na raspolaganje tijelima iz članka 34. stavka 2. ove Uredbe sve potvrde u skladu sa stavkom 2. točkom (a) ovog članka i relevantnu dokumentaciju u skladu s člancima 9. i 10. ove Uredbe te osigurava da se tehnička dokumentacija na zahtjev stavi na raspolaganje tim tijelima;
(c)na obrazložen zahtjev tijela iz članka 34. stavka 2. tom tijelu dostavlja sve podatke i dokumentaciju potrebne za dokazivanje usklađenosti vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju na jeziku koji to tijelo bez poteškoća razumije;
(d)ako ima razloga vjerovati da predmetno vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju možda nije u skladu sa zakonodavstvom Unije o vatrenom oružju, o tome obavješćuje tijela iz članka 34. stavka 2. ove Uredbe;
(e)surađuje s tijelima iz članka 34. stavka 2. ove Uredbe, među ostalim na temelju obrazloženog zahtjeva kojim se osigurava poduzimanje hitnih, nužnih korektivnih mjera kako bi se ispravili svi slučajevi neusklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u zakonodavstvu Unije o vatrenom oružju.
3.Obveze iz stavka 2. ne utječu na obveze gospodarskih subjekata u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o vatrenom oružju.
Članak 6.
Označivanje pri uvozu
1.Vatreno oružje ili njegove bitne komponente uvoze se pod uvjetom da su označeni u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2021/555.
2.Ako nema oznake propisane u skladu sa stavkom 1. ovog članka, vatreno oružje ili njegove bitne komponente stavljaju se u drugi carinski postupak.
3.U skladu s člankom 8. Protokola Ujedinjenih naroda, sve vatreno oružje i njegove bitne komponente moraju biti označeni jedinstvenom oznakom s imenom proizvođača, državom ili mjestom proizvodnje i serijskim brojem, ili bilo kojom alternativnom jedinstvenom oznakom prilagođenom korisnicima u obliku jednostavnih geometrijskih simbola u kombinaciji s brojčanim i/ili alfanumeričkim kodom, čime se omogućuje laka identifikacija države proizvodnje.
4.Ako nema oznake u skladu sa stavkom 3., zabranjuje se ponovni izvoz, a vatreno oružje i njegove bitne komponente se zapljenjuju i uništavaju.
Članak 7.
Onesposobljeno vatreno oružje
1.Onesposobljeno vatreno oružje uvozi se pod uvjetom da je popraćeno odobrenjem za uvoz iz članka 9. ove Uredbe i potvrdom o onesposobljavanju iz članka 15. Direktive (EU) 2021/555.
2.Ako ne postoji potvrda o onesposobljavanju, onesposobljeno vatreno oružje stavlja se u drugi carinski postupak ili se deklarira kao vatreno oružje.
Članak 8.
Oružje za uzbunjivanje i signalizaciju
1.Oružje za uzbunjivanje i signalizaciju uvozi se kao oružje za uzbunjivanje i signalizaciju pod uvjetom da je u odobrenju za uvoz iz članka 9. navedeno da ga nije moguće preinačiti u vatreno oružje i da su ga tijela iz stavka 3. ovog članka proglasila takvima. To odobrenje za uvoz izdaje se bez uvjeta iz članka 9. stavka 2.
2.Pri ulasku na carinsko područje Unije oružje za uzbunjivanje i signalizaciju koje nije u skladu s tehničkim specifikacijama iz članka 14. Direktive (EU) 2021/555 klasificira se kao vatreno oružje na temelju Priloga I. ovoj Uredbi.
3.Države članice 1. siječnja i 1. srpnja svake godine Komisiji dostavljaju izvješće o oružju za uzbunjivanje i signalizaciju koje je klasificirano kao oružje koje nije moguće preinačiti u vatreno oružje. O tim se izvješćima raspravlja u okviru koordinacijske skupine iz članka 33. ove Uredbe.
4.U slučaju različitih nacionalnih praksi Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje popis oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje nije moguće preinačiti u vatreno oružje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom odbora iz članka 37.
Članak 9.
Odobrenje za uvoz
1.Odobrenje za uvoz potrebno je za uvoz vatrenog oružja, bitne komponente, streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju na carinsko područje Unije. Takvo odobrenje za uvoz utvrđuje se u skladu s obrascem utvrđenim u Prilogu II. dijelu I. To odobrenje izdaju nadležna tijela države članice u kojoj uvoznik ima poslovni nastan i izdaje se u elektroničkom obliku putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28.
2.Odobrenje za uvoz može zatražiti svaka osoba koja je u skladu s Direktivom (EU) 2021/555 ovlaštena za proizvodnju, nabavu, posjedovanje, privremeno posjedovanje ili trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama i streljivom navedenima u Prilogu I. ovoj Uredbi.
3.Samo trgovci oružjem i posrednici smiju uvoziti polugotovo vatreno oružje i polugotove bitne komponente.
4.Nadležna tijela moraju obraditi zahtjeve za odobrenje za uvoz u roku koji nije dulji od 60 radnih dana od datuma kada su nadležnom tijelu dostavljene sve zatražene informacije. U izvanrednim okolnostima ili zbog valjano opravdanih razloga, to se razdoblje može produljiti na 90 radnih dana.
5.Nadležna tijela odbijaju izdati odobrenje za uvoz ako:
(a)podnositelju zahtjeva nije izdano odobrenje za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti ili streljiva ili mu je to onemogućeno u skladu s člankom 6. Direktive (EU) 2021/555;
(b)je podnositelj zahtjeva upisan u kaznenu evidenciju zbog ponašanja koje predstavlja kazneno djelo navedeno u članku 2. stavku 2. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP ili zbog bilo kakvog drugog ponašanja, pod uvjetom da predstavlja kazneno djelo za koje je propisana najveća kazna od najmanje četiri godine zatvora;
(c)je vatreno oružje koje se uvozi proglašeno izgubljenim, ukradenim ili se na drugi način traži njegova zapljena u relevantnim bazama podataka EU-a te nacionalnim ili međunarodnim bazama podataka.
Prvim stavkom ne dovode se u pitanje stroža pravila na temelju nacionalnog zakonodavstva.
6.Nadležna tijela poništavaju, privremeno obustavljaju ili opozivaju odobrenje za uvoz ako uvjeti za njegovo izdavanje nisu ispunjeni ili više nisu ispunjeni. Ako nadležna tijela donesu takve odluke, informacije o tome stavljaju na raspolaganje carinskim tijelima putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28.
7.Države članice za potrebe stavka 5. provjeravaju postoji li kaznena evidencija u Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije „ECRIS” i je li vatreno oružje prijavljeno kao izgubljeno, ukradeno ili pod istragom u relevantnim bazama podataka EU-a te u nacionalnim ili međunarodnim bazama podataka.
8.Komisija donosi provedbeni akt kako bi uspostavila opće odobrenje Unije za uvoz i utvrdila uvjete za uvoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva koje provode ovlašteni gospodarski subjekti radi sigurnosti i zaštite u skladu s člankom 38. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 952/2013. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 37. stavka 2.
9.Uvoznik nije dužan platiti naknadu ili pristojbu za zahtjev za odobrenje za uvoz, osim naknada za pratnju.
Članak 10.
Administrativna pojednostavnjenja
1.Ne dovodeći u pitanje druge odredbe ove Uredbe i odredbe Direktive (EU) 2021/555, odobrenje za uvoz nije potrebno za:
(a)privremeni uvoz radi procjene ili izlaganja bez prodaje, ili radi unutarnje proizvodnje za popravak, pod uvjetom da vatreno oružje, njegove bitne komponente, streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju kako su navedeni u Prilogu I. ostaju u vlasništvu osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije te da se vatreno oružje, njegove bitne komponente, streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju ponovno izvoze toj osobi;
(b)uvoz nakon privremenog izvoza radi stručne procjene, popravka i izložbe bez prodaje, u okviru carinskog postupka vanjske prerade ili privremenog izvoza, što uključuje i uvoz s europskom oružnom propusnicom kako je navedeno u članku 1. Direktive (EU) 2021/555;
(c)privremeni uvoz, koji lovci ili sportaši streljači obavljaju za osobnu uporabu, pod uvjetom da carinskim tijelima potkrijepe razloge za putovanje, posebno predočenjem poziva ili drugog dokaza o aktivnostima lova ili sportskog streljaštva u Europskoj uniji, i to za:
(a)jednu ili više vrsta vatrenog oružja,
(b)njegove bitne komponente, ako su označene
(c)streljivo za to oružje, ograničeno na najviše 800 metaka za lovce i najviše 1 200 metaka za sportaše streljače,
(d)jedno ili više oružja za uzbunjivanje i signalizaciju.
2.Uvoznici u integriranom skupu podataka navode za koju od tri kategorije iz stavka 1. traže pogodnost administrativnog pojednostavnjenja. Na zahtjev carinskih tijela moraju predočiti svaku popratnu ispravu.
3.Carinska tijela odgovorna za provedbu stavka 1. ovog članka su nadzorni carinski uredi iz članka 1. stavka 36. točke (a) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 .
4.Nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu osiguravaju integrirani skup podataka iz stavka 2. za elektronički sustav za izdavanje dozvola iz članka 28. U Prilogu II. dijelu II. navedene su tražene informacije koje se uključuju u uvoznu deklaraciju:
(a)S obzirom na stavak 1. točku (b) ovog članka, uvoznik u uvoznoj deklaraciji navodi referentni broj privremene izvozne deklaracije.
(b)Kad se vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju navedeni u Prilogu I. stave u postupak privremenog uvoza upotrebom karneta ATA utvrđenog u Dodatku 1. Prilogu A Konvenciji o privremenom uvozu, carinska tijela obavješćuju nadležno tijelo elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini.
Članak 11.
Potvrda primitka
Na zahtjev treće zemlje izvoza koja je u trenutku izvoza stranka Protokola UN-a o vatrenom oružju, države članice potvrđuju primitak poslane pošiljke vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti te streljiva na području carinskog područja Unije, što se osigurava predočenjem odgovarajućih carinskih uvoznih dokumenata.
POGLAVLJE III.
ZAHTJEVI U POGLEDU PROVOZA
Članak 12.
Postupci za provoz unutar EU-a
1.Za provoz unutar EU-a zahtijeva se samo odobrenje za uvoz ili odobrenje za izvoz iz članaka 9. i 14. U odobrenjima za uvoz ili odobrenjima za izvoz navodi se planirano kretanje provoza. Gospodarski subjekt obavješćuje nadležna tijela o promjenama u planiranju kretanja provoza, a ta tijela na odgovarajući način mijenjaju odgovarajuće odobrenje.
2.Deklarant u provoznoj deklaraciji navodi referentni broj odobrenja za uvoz.
3.Deklarant dostavlja primjerak provozne deklaracije nadležnim tijelima polazišta ili odredišta putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28.
4.Čim se pošiljka vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju navedenih u Prilogu I. uveze ili izveze iz carinskog područja Unije, carinski ured uvoza ili izvoza putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. obavješćuje nadležno tijelo polazišta ili odredišta na carinskom području Unije o završetku postupka provoza unutar EU-a.
Članak 13.
Postupci za vanjski provoz
1.Za vanjski provoz potrebno je samo odobrenje za uvoz iz članka 9. U odobrenjima za uvoz navodi se planirano kretanje provoza. U slučaju promjena u planiranom provoznom kretanju ili u slučaju uvoza vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju navedenih u Prilogu I. koji podliježu odobrenju, nadležna tijela obavješćuju se o tim promjenama i ta tijela u skladu s tim mijenjaju odgovarajuće odobrenje.
2.Deklarant navodi referentni broj odobrenja za uvoz u carinsku deklaraciju za provoz.
3.Pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za uvoz u odnosu na vanjski provoz u skladu s ovom Uredbom, države članice uzimaju u obzir sva relevantna razmatranja, uključujući, prema potrebi, pitanja nacionalne vanjske i sigurnosne politike, uključujući ona obuhvaćena Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP.
4.Deklarant dostavlja primjerak carinske deklaracije za provoz nadležnim tijelima polazišta i odredišta putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28.
5.Čim pošiljka vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju uđe ili izađe iz carinskog područja Unije, carinski ured odgovoran za mjesto ulaska ili izlaska obavješćuje nadležno tijelo polazišta ili odredišta u Uniji o završetku postupka vanjskog provoza putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28.
POGLAVLJE IV.
ZAHTJEVI U POGLEDU IZVOZA
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 14.4.
⌦ Odobrenje za izvoz ⌫
1.⇨ Odobrenje za izvoz može zatražiti svaka osoba koja je u skladu s Direktivom (EU) br. 2021/555 ovlaštena za proizvodnju, nabavu, posjedovanje ili trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama ili streljivom navedenima u Prilogu I. ovoj Uredbi.⇦ ⌦ Takvo ⌫ Oodobrenje za izvoz, utvrđenomora biti u skladu s obrascem određenim u Prilogu IIIII. dijelu I. ovoj Uredbi, zahtijeva se za izvoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva navedenog u Prilogu I.. Takvo ⌦ O ⌫ odobrenje daju nadležna tijela države članice u kojoj izvoznik ima poslovni nastan, a izdajeu se u pisanom obliku ili elektronički ⇨ putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. ove Uredbe ⇦ .
2. Ako se za izvoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva zahtijeva odobrenje za izvoz na temelju ove Uredbe, a taj izvoz također podliježe zahtjevima za odobrenje u skladu sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP, države članice mogu koristiti jedinstveni postupak za izvršavanje obveza koja su za njih uvedena ovom Uredbom i tim Zajedničkim stajalištem.
⇩ novo
2.Nadležna tijela mogu izdati odobrenja za izvoz vatrenog oružja kategorija A i B iz Priloga I. samo ako je uz zahtjev za takvo odobrenje priložena potvrda o krajnjem korisniku koju izdaju tijela zemlje krajnjeg odredišta. U Prilogu IV. utvrđuje se sadržaj potvrde o krajnjem korisniku.
3. Komisija donosi provedbeni akt radi uspostave jedinstvene potvrde o krajnjem korisniku. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 37. stavka 2.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
4.Ako se vatreno oružje, njegove dijelove i bitne komponente te streljivo nalaze u jednoj ili više država članica, od kojih nijedna nije država članica u kojoj je predan zahtjev za odobrenje za izvoz, ta se činjenica navodi u tom zahtjevu. Nadležna tijela države članice u kojoj je predan zahtjev za odobrenje za izvoz bez odlaganja se savjetuju s nadležnim tijelima dotične države članice ili dotičnih država članica te dostavljaju odgovarajuće informacije. Država ili države članice s kojima je obavljeno savjetovanje u roku od 10 dana obznanjuju bilo kakve eventualne prigovore u vezi s davanjem takvog odobrenja, koje je obvezujuće za državu članicu u kojoj je zahtjev podnesen.
Članak 15.7.
⌦ Postupak za izdavanje odobrenja za izvoz ⌫
1.Prije izdavanja odobrenja za izvoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, dotična država članica ⌦ nadležna tijela ⌫ provjeravaju:
(a)je li treća zemlja uvoznica odobrila odgovarajući uvoz; i
(b)jesu li treće zemlje provoza, ako postoje, najkasnije prije slanja, izdale pisanu obavijest izjavileda se ne protive provozu. Ova se odredba ne primjenjuje:
(a)na pošiljke preko mora ili zraka i preko luka ili zračnih luka trećih zemalja, pod uvjetom da nema pretovara ili promjene prijevoznog sredstva,
(b)u slučaju privremenih izvoza u zakonite svrhe koje je moguće provjeriti poput lova, streljaštva, stručne procjene, izložbe bez prodaje ili popravaka.
2. Države članice mogu odlučiti, ako u roku od 20 radnih dana od dana pisanog zahtjeva za neprotivljenje provozu koji je podnio izvoznik, nije primljen prigovor na provoz, da se smatra da se zemlja provoza s kojom je obavljeno savjetovanje ne protivi provozu.
23.
Izvoznik nadležnom tijelu države članice koja je odgovorna za izdavanje odobrenja za izvoz dostavlja potrebne dokumente koji dokazuju da je treća zemlja uvoznica odobrila uvoz i da se treća zemlja provoza ne protivi provozu.
⇩ novo
3.Kad je riječ o onesposobljenom vatrenom oružju, izvoznik dostavlja potvrdu o onesposobljavanju iz članka 15. Direktive (EU) 2021/555 nadležnim tijelima država članica odgovornima za izdavanje odobrenja za izvoz.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
4.Države članice obrađuju zahtjeve za odobrenje za izvoz u roku koji će se odrediti nacionalnim pravom ili praksom, a koji nije dulji od 60 dana, od datuma kada su nadležnom tijelu dostavljene sve zatražene informacije. U izvanrednim okolnostima ili zbog valjano opravdanih razloga, ⇨ nadležna tijela ⇦ to se razdoblje moguže produljiti na 90 radnih dana.
5.Razdoblje valjanosti ⌦ pojedinačnog ⌫ odobrenja za izvoz ne može bitinije dulje od razdoblja valjanosti uvoznog odobrenja. ⇨ Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točku (a), razdoblje valjanosti višekratnog odobrenja ili općeg odobrenja Unije za izvoz ne smije biti dulje od tri godine. ⇦ Ako u uvoznom odobrenju nije navedeno razdoblje valjanosti, osim u izvanrednim okolnostima ili zbog valjano opravdanih razloga, razdoblje valjanosti odobrenja za izvoz je najmanje devet mjeseci.
6.Države članice mogu odlučiti iskoristiti ⇨ moraju koristiti ⇦ elektroničke dokumente za potrebe obrade zahtjeva za odobrenja za izvoz.
⇩ novo
7.Komisija donosi provedbeni akt kako bi uspostavila opće odobrenje Unije za izvoz i utvrdila uvjete za izvoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva koje provode ovlašteni gospodarski subjekti radi sigurnosti i zaštite u skladu s člankom 38. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 952/2013. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 37.
8.Izvoznik nije dužan platiti naknadu ili pristojbu za zahtjev za odobrenje za uvoz ili odobrenje za provoz unutar EU-a, osim naknada za pratnju.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 16.8.
⌦ Sljedivost vatrenog oružja ⌫
1.Za potrebe praćenja, odobrenje za izvoz ili uvozna dozvola ili uvozno odobrenje za uvoz koje je izdala treća zemlja uvoznica te popratna dokumentacija zajedno moraju sadržavatisadrže informacije koje uključuju:
(a)datum izdavanja i datum isteka;
(b)mjesto izdavanja,
(c)zemlju izvoza;
(d)zemlju uvoza;
(e)kada god je to moguće, treću zemlju ili zemlje provoza;
(f)primatelja;
(g)konačnog korisnika, ako je poznat u trenutku otpreme;
(h)pojedinosti koje omogućuju identifikaciju vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, te njihove količinekvalitete, uključujući, najkasnije prije otpreme, oznake koja se stavlja na vatreno oružje ⇨ ili na bitne komponente ⇦ .
2.Informacije iz stavka 1., ako su sadržane u uvoznoj dozvoli ili uvoznom odobrenju za uvoz ⌦ koje je izdala treća zemlja uvoznica ⌫, dostavlja izvoznik unaprijed trećim zemljama provoza, a najkasnije prije otpreme.
⇩ novo
3.Vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo izvoze se pod uvjetom da su označeni u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2021/555.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 17.9.
⌦ Administrativna pojednostavnjenja ⌫
1.Pojednostavnjeni ⌦ administrativni ⌫ postupci za privremeni izvoz ili ponovni izvoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva primjenjuju se kako slijedi:
(a)odobrenje za izvoz se ne zahtijeva za:
i.
privremeni izvoz, koji lovci ili sportaši streljači obavljaju za osobnu uporabu tijekom putovanja u treću zemlju, pod uvjetom da nadležnim ⌦ carinskim ⌫tijelima potkrijepe razloge za putovanje, posebno predočenjem poziva ili drugog dokaza o aktivnostima lova ili sportskog streljaštva u trećoj zemlji odredišta, i to za:
–jednu ili više vrsta vatrenog oružja,
–njegove bitne komponente, ako su označene, te dijelove,
–njegovo povezano streljivostreljivo za to oružje, ograničeno na najviše 800 metaka za lovce i najviše 1 200 metaka za sportaše streljače;
ii.
ponovni izvoz, koji lovci ili sportaši streljači obavljaju za osobnu uporabu nakon privremenog uvoza za aktivnosti lova ili sportskog streljaštva, pod uvjetom da vatreno oružje ostaje u vlasništvu osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije te se ponovno izvozi toj osobi.
(b)Kada napuštaju carinsko područje Unije preko države članice koja nije država članica njihova boravišta, lovci i sportaši streljači nadležnim tijelima predočuju Eeuropsku oružnu propusnicu kako je predviđeno u ⌦ iz ⌫ ⌦ članka 17. ⌫ člancima 1. i 12. Direktive 91/477/EEZ (EU) br. 2021/555. U slučaju putovanja zrakom, Eeuropska oružna propusnica predočuje se nadležnim tijelima ako se odgovarajući predmeti predaju zračnom prijevozniku za prijevoz iz carinskog područja Unije. Kada napuštaju carinsko područje Unije preko države članice svog boravišta, lovci i sportaši streljači mogu umjesto Europske oružne propusnice odlučiti predočiti drugi dokument koji nadležna tijela te države članice smatraju valjanim u tu svrhu.
(c)Nadležna tijela države članice obustavljaju postupak izvoza na razdoblje koje nije dulje od 10 ⇨ radnih ⇦ dana ili, ako je potrebno, na drugi način sprečavaju da vatreno oružje, njegovie dijelovi i bitne komponente te streljivo napuste carinsko područje Unije preko te države članice, ako imaju razloga za sumnju da razlozi koje su potkrijepili lovci ili sportaši streljači nisu u skladu s odgovarajućim razmatranjima i obvezama utvrđenima u članku 10.18. ove Uredbe. U izvanrednim okolnostima ili zbog valjano opravdanih razloga, razdoblje iz ove točke može se produljiti na 30 radnih dana.
2.Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, uspostavljaju pojednostavljene postupke za ⇨ Ne dovodeći u pitanje članke 14., 15. i 16. ove Uredbe, odobrenje za izvoz obvezno je za ⇦ :
(a)ponovni izvoz vatrenog oružja nakon privremenog uvoza zbog stručne procjene, izložbe bez prodaje ili unutarnje proizvodnje zbog popravka, pod uvjetom da vatreno oružje ostaje u vlasništvu osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije te se ponovno izvozi toj osobi;
(b)ponovni izvoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, ako se zadržava u privremenoj pohrani od trenutka ulaska na carinsko područje Unije pa do izlaska;
(c)privremeni izvoz vatrenog oružja radi stručne procjene, popravka i izložbe bez prodaje, pod uvjetom da izvoznik dokaže zakonito posjedovanje tog vatrenog oružja i izvozi ga u okviru carinskog postupka vanjske prerade ili privremenog izvoza.
⇩ novo
3.Izvoznici u integriranom skupu podataka navode za koju od tri kategorije iz stavka 2. ovog članka traže pogodnost administrativnog pojednostavnjenja. Na zahtjev carinskih tijela moraju predočiti svaku popratnu ispravu. Nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu osiguravaju taj integrirani skup podataka u elektronički sustav za izdavanje dozvola iz članka 28. U Prilogu III. dijelu II. navedene su tražene informacije koje se uključuju u izvoznu deklaraciju.
4.S obzirom na stavak 2. točke (a) i (b) ovog članka, izvoznik u izvoznoj deklaraciji navodi referentni broj deklaracije za privremeni uvoz ili unutarnju proizvodnju.
5.Ne dovodeći u pitanje članak 15., ako u roku od 20 radnih dana od dana pisanog zahtjeva za neprotivljenje vanjskom provozu koji je podnio izvoznik nije primljen prigovor na provoz od trećih zemalja provoza, smatra se da se zemlja vanjskog provoza s kojom je obavljeno savjetovanje ne protivi provozu.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 18.10.
⌦ Obveze država članica ⌫
1.Prilikom odlučivanja o davanju odobrenja za izvoz na temelju ove Uredbe, države članice uzimaju u obzir sva odgovarajuća razmatranja, uključujući, prema potrebi:
(a)svoje obveze i opredjeljenja kao stranke odgovarajućih međunarodnih aranžmana za nadzor izvoza ili odgovarajućih međunarodnih ugovora;
(b)čimbenike nacionalne vanjske i sigurnosne politike, uključujući one obuhvaćene Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP;
(c)čimbenike u vezi s namjeravanom krajnjom uporabom, primateljem, identificiranim konačnim korisnikom i rizikom preusmjeravanja.
2.Osim odgovarajućih razmatranja određenih u stavku 1., prilikom procjene zahtjeva za odobrenje za izvoz, države članice uzimaju u obzir je li izvoznik primijenio razmjerna i odgovarajuća sredstva i postupke kako bi osigurao sukladnost s odredbama i ciljevima ove Uredbe te uvjetima odobrenja.
3.Prilikom odlučivanja hoće li dati odobrenje za izvoz na temelju ove Uredbe, države članice poštuju svoje obveze u pogledu sankcija koje su uvedene odlukama koje je donijelo Vijeće ili odlukom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ili obvezujućom rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, posebno u vezi s embargom na oružje.
Članak 19.11.
⌦ Odbijanje izdavanja odobrenja za izvoz ⌫
1.Države članice:
(a)odbijaju izdati odobrenje za izvoz ako
i.
je podnositelj zahtjeva upisan u kaznenu evidenciju zbog ponašanja koje predstavlja kazneno djelo navedeno u članku 2. stavku 2. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica ili zbog bilo kakvog drugog ponašanja, pod uvjetom da predstavlja kazneno djelo za koje je propisana najveća ⇨ kazna ⇦ oduzimanja slobode od najmanje četiri godine ili stroža kazna;
⇩ novo
ii.
je vatreno oružje kako je opisano u Prilogu I. ovoj Uredbi proglašeno izgubljenim, ukradenim ili se na drugi način traži zapljena u Schengenskom informacijskom sustavu ili u bilo kojoj drugoj nacionalnoj ili međunarodnoj bazi podataka.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
(b)poništavaju, privremeno obustavljaju ili opozivaju odobrenje za izvoz, ako uvjeti za njegovo izdavanje nisu ispunjeni ili više visu ispunjeni.
Ovaj stavak ⌦ Prvi stavak ⌫ ne dovodi u pitanje ⌦ nema utjecaja na ⌫ stroža pravila na temelju nacionalnog zakonodavstva.
⇩ novo
2.Nadležna tijela za potrebe stavka 1. ovog članka provjeravaju postoji li kaznena evidencija u Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije „ECRIS” te postoji li unos u Schengenskom informacijskom sustavu za dotično vatreno oružje.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
32.
Ako države članice ⌦ nadležna tijela ⌫ odbiju, ponište, privremeno obustave, izmijene ili opozovu odobrenje za izvoz, o tome obavješćuju nadležna ⌦ carinska ⌫ tijela ostalih država članica i s njima dijele odgovarajuće informacije. Ako nadležna tijela države članice privremeno obustave odobrenje za izvoz, njihova konačna procjena dostavlja se ostalim državama članicama na kraju razdoblja privremene obustave. ⇨ putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. ⇦
⇩ novo
4.Ako nadležna tijela privremeno obustave odobrenje za izvoz, njihova konačna procjena dostavlja se ostalim državama članicama na kraju razdoblja privremene obustave putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28.
5.Ako nadležna tijela odbiju izdati odobrenje za izvoz, njihova konačna procjena evidentira se u sustavu iz članka 29.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
63.
Prije nego nadležna tijela države članice izdaju odobrenje za izvoz na temelju ove Uredbe, uzimaju u obzir sva odbijanja na temelju ove Uredbe o kojima su obaviještena, ⇨ putem sustava iz članka 29. ove Uredbe ⇦kako bi utvrdila jesu li nadležna tijela neke druge države članice ili država članica odbila odobrenje za u bitnome istu transakciju (u vezi s predmetom s u bitnome istim parametrima ili tehničkim značajkama za istog uvoznika ili primatelja).
Prvo se moraju savjetovati s nadležnim tijelima države članice ili država članica koja su izdala odbijenice, poništenja, izmjene ili opozive na temelju stavaka 1. i 2., ⌦ 3. ⌫ ⇨ i 5. ⇦ . Ako nakon takvih savjetovanja nadležna tijela države članice odluče izdati odobrenje, o tome obavješćuju nadležna tijela ostalih država članica i šaljue im odgovarajuće informacije kojima obrazlažuda obrazloži svoju odluku.
74.
Sve informacije razmijenjene u skladu s odredbama ovog članka moraju biti u skladu su s odredbama članka 19. stavka 2. ⇨ 23. ⇦ u vezi s njihovom povjerljivošću.
⇩ novo
8.Nadležna tijela svake godine provjeravaju jesu li tijekom trajanja odobrenja ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja. Takve se provjere mogu temeljiti na reprezentativnim uzorcima svih važećih odobrenja. Nadležna tijela pojedinačno provjeravaju svaku dozvolu za izvoz najmanje svake tri godine. Države članice izvješćuju koordinacijsku skupinu o rezultatima kontrola i provjera. O tim se izvješćima raspravlja u okviru koordinacijske skupine osnovane člankom 33.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
Članak 20.13.
⌦ Dokaz o primitku ⌫
⇩ novo
1.U roku od dva mjeseca nakon izlaska iz carinskog područja Unije izvoznik nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za izvoz dostavlja dokaz o primitku poslane pošiljke vatrenog oružja, bitnih komponenti ili streljiva u trećoj zemlji uvoza, što se posebno osigurava predočenjem odgovarajućih carinskih uvoznih dokumenata.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
21.
⇨ Ako ne dobiju takav dokaz primitka poslanih pošiljaka kako je navedeno u stavku 1. ovog članka unutar dva mjeseca od izlaska iz carinskog područja Unije, ili u slučaju sumnji, nadležna tijela država članica odmah od carinskih tijela izvoza traže potvrdu da je izvozna deklaracija podnesena i da je vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo navedeni u Prilogu I. izašlo iz carinskog područja Unije, te ⇦ Države članice, u slučaju sumnje, od treće zemlje uvoznice traže da potvrdi primitak poslane pošiljke vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva.
2.
Na zahtjev treće zemlje izvoza koja je u trenutku izvoza stranka Protokola UN-a o vatrenom oružju, države članice potvrđuju primitak poslane pošiljke vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva na području carinskog područja Unije, što se u načelu osigurava predočenjem odgovarajućih carinskih uvoznih dokumenata.
3.
Države članice postupaju u skladu sa stavcima 1. i 2. u skladu sa svojim nacionalnim pravom ili praksom na snazi. Nadležno tijelo države članice posebno u vezi s izvozom može odlučiti pristupiti izvozniku ili izravno kontaktirati treću zemlju izvoznicu.
⇩ novo
Članak 21.
Provjere nakon isporuke
1.U slučaju sumnje Komisija i nadležna tijela koja izdaju odobrenje za izvoz provode provjere nakon isporuke kako bi se osiguralo da izvezeno vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo ispunjavaju obveze iz potvrde o krajnjem korisniku kako je utvrđeno u Prilogu IV.
2.Za potrebe prethodnog stavka, provjere nakon isporuke može obavljati bilo koja treća strana koju u tu svrhu izričito ovlasti Komisija ili predmetne države članice.
POGLAVLJE V.
NADZOR I KONTROLE
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
Članak 22.18.
⌦ Ovlasti i odgovornosti ⌫
⇩ novo
1.Vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo ili oružje za uzbunjivanje i signalizaciju kako su navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi koje ulazi u carinsko područje Unije, izlazi iz njega ili prolazi kroz njega podliježe kontrolama i mjerama utvrđenima u ovom poglavlju. Primjena ovog poglavlja ne utječe na ostale odredbe ove Uredbe i drugo zakonodavstvo Unije kojim se uređuje uvoz ili izvoz robe, a posebno na članke 46., 47., 134. i 267. Uredbe (EU) br. 952/2013. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/1020 članci od 25. do 28. te uredbe ne primjenjuju se na kontrole vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva koji ulaze na tržište Unije.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
21.
Države članice mogu predvidjeti da se carinske formalnosti ⇨ poput carinskih deklaracija ⇦ za ⇨ uvoz ili ⇦ izvoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva mogu obaviti samo u za to ovlaštenim carinskim uredimaarnicama.
32.
Države članice koje koriste mogućnost određenu u stavku 21. ⇨ objavljuju te informacije na portalu na kojem se odobrenja mogu zatražiti od nadležnih tijela te ⇦ obavješćuju Komisiju o valjano ovlaštenim ⇨ imenovanim ⇦ carinarnicama ⌦ carinskim tijelima ⌫ ili naknadnim promjenama. Komisija godišnje objavljuje i ažurira te informacije u seriji C Službenog lista Europske unije ⇨ i na svojim internetskim stranicama ⇦ .
⇩ novo
4.Carinska tijela moraju imati potrebne ovlasti i sredstva za pravilno obavljanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe.
5.Nadležna tijela odgovorna su za cjelokupnu provedbu ove Uredbe u pogledu vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju navedenih u Prilogu I. koje ulazi u carinsko područje Unije, izlazi iz njega ili prolazi kroz njega.
6.Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, carinska tijela provode kontrole carinske deklaracije podnesene za vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju navedene u Prilogu I. koje ulazi u carinsko područje Unije, izlazi iz njega ili prolazi kroz njega. Takve se kontrole prvenstveno temelje na analizi rizika kako je utvrđeno u članku 46. stavku 2. Uredbe (EU) br. 952/2013.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
Članak 23.19.
⌦ Razmjena informacija i suradnja među tijelima ⌫
1.
Države članice, u suradnji s Komisijom i u skladu s člankom 21. stavkom 2., poduzimaju sve odgovarajuće mjere za uspostavu izravne suradnje i razmjenu informacija među nadležnim tijelima s ciljem jačanja učinkovitosti mjera uspostavljenih ovom Uredbom. Takve informacije mogu uključivati:
(a)pojedinosti o izvoznicima čiji je zahtjev za odobrenje za izvoz odbijeno ili pojedinosti o izvoznicima koji su predmet odluka koje države članice donose na temelju članka 11.;
(b)podatke o primateljima ili drugim čimbenicima uključenima u sumnjive aktivnosti te, prema potrebi, njihovim putovima.
⇩ novo
1.Komisija, nadležna tijela i carinska tijela blisko surađuju i razmjenjuju informacije.
2.Carinska tijela i Komisija razmjenjuju i obrađuju informacije o riziku, uključujući analizu rizika i rezultate kontrole, koje su relevantne za provedbu ove Uredbe, a posebno ako postoji sumnja na nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama, streljivom i oružjem za uzbunjivanje i signalizaciju u skladu s: među carinskim tijelima u skladu s člankom 46. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 952/2013; i
(a)između carinskih tijela i Komisije u skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 952/2013;
(b)putem sustava uspostavljenog člankom 36. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.
3.Ako carinska tijela imaju razloga vjerovati da vatreno oružje, njegove bitne komponente i streljivo te oružje za uzbunjivanje i signalizaciju navedeni u Prilogu I. koji su u privremenom skladištu ili su stavljeni u bilo koji carinski postupak ne zadovoljavaju propisane uvjete, uz to što poduzimaju potrebne mjere kako je opisano u članku 22., carinska tijela ujedno upućuju sve relevantne informacije nadležnim tijelima.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
42.
Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 o uzajamnoj pomoći, a posebno njezine odredbe o povjerljivosti informacija, primjenjuje se mutatis mutandis na mjere na temelju ovog članka, ne dovodeći u pitanje članak 20. ove Uredbe.
Članak 24.17.
⌦ Postupci pri uvozu i izvozu ⌫
1.Prilikom obavljanja carinskih formalnosti za ⇨ uvoz ili ⇦ izvoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva u ⇨ uvoznom ili ⇦ izvoznom carinskom ureduj carinarnici, ⇨ uvoznik ili ⇦ izvoznik predočuje dokaz da su dobivena sva potrebna odobrenja za izvoz ⇨ pri podnošenju carinske deklaracije carinskim tijelima stavlja na raspolaganje referentni broj odobrenja za uvoz ili izvoz. Ovisno o slučaju, ako se upotrebljava više odobrenja za uvoz ili izvoz, uvoznik ili izvoznik putem elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. podnosi presliku svih prethodnih uvoznih ili izvoznih deklaracija povezanih s više odobrenja za uvoz ili izvoz. ⇦
2.Od ⇨ uvoznika ili ⇦ izvoznika se može zahtijevati da dostavi prijevod svih dokumenata predočenih kao dokaz na službeni jezik države članice u kojoj se podnosi izvozna ⇨ carinska ⇦ deklaracija.
⇩ novo
3.Po primitku carinske deklaracije za uvoz ili izvoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva te oružja za uzbunjivanje i signalizaciju navedenih u Prilogu I., carinska tijela provjeravaju valjanost odobrenja upotrebom elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. Ako su ispunjeni svi zahtjevi i formalnosti u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom koji se odnose na uvoz ili izvoz, carinska tijela dopuštaju uvoz ili izvoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti, streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
43.
Ne dovodeći u pitanje bilo kakve ovlasti koje su im dodijeljene na temelju Uredbe (EEZ) br. 2913/92 (EU) br. 952/2013, države članice ⌦ carinska tijela ⌫ na razdoblje od najdulje 10 ⇨ radnih ⇦ dana suspendiraju postupak ⇨ uvoza ili ⇦ izvoza sa svog državnog područja ili, prema potrebi, na drugi način sprečavaju da vatreno oružje, njegovei dijelovi i bitne komponente te streljivo obuhvaćeno valjanim odobrenjem za ⇨ uvoz ili ⇦ izvoz napusti carinsko područje Unije ⇨ ili uđe na njega ⇦ preko njihovog državnog područja, ako imaju razloga sumnjati da:
(a)relevantneodgovarajuće informacije nisu uzete u obzir kada je odobrenje izdano; ili
(b)su se okolnosti u bitnome promijenile od izdavanja odobrenja.
U izvanrednim okolnostima ili zbog valjano opravdanih razloga, to se razdoblje može produljiti na 30 ⇨ radnih ⇦ dana.
⇩ novo
Carinska tijela mogu suspendirati uvoz robe za predmetni carinski postupak ako imaju određene sumnje i u tom slučaju elektroničkim putem obavješćuju nadležno nacionalno tijelo, koje zatim donosi odluku o postupanju s robom. Ako nacionalno nadležno tijelo ne odgovori carinskom tijelu u roku od 10 radnih dana, tada carinsko tijelo pušta robu.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
54.
U razdoblju ili produljenom razdoblju iz stavka 43., države članice oslobađaju vatreno oružje, njegove dijelove i bitne komponente te streljivo ili poduzimaju mjere na temelju članka ⌦19⌫ 11. stavka 1. točke (b).
⇩ novo
Članak 25.
Rezultati kontrola
1.Ako carinska tijela otkriju nezakonitu pošiljku vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti, streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, o tome odmah obavješćuju nadležno tijelo u zemlji u kojoj se to carinsko tijelo nalazi. To nadležno tijelo:
(a)odmah obavješćuje nadležno tijelo odredišta na carinskom području Unije o nezakonitim pošiljkama vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti, streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju;
(b)u slučaju provoza unutar EU-a ili vanjskog provoza odmah obavješćuje nadležno tijelo polazišta na carinskom području Unije o nezakonitim pošiljkama vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti, streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju.
Carinska tijela koja otkriju nezakonite pošiljke vatrenog oružja, njegovih komponenti i streljiva zapljenjuju vatreno oružje, njegove bitne komponente, streljivo ili oružje za uzbunjivanje i signalizaciju sve dok nadležno tijelo odredišta na carinskom području Unije ne odluči drukčije i pismenim putem ne dostavi tu odluku nadležnom tijelu u zemlji carinskog tijela u kojoj se zadržava nezakonita pošiljka vatrenog oružja, njegovih komponenti, streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju.
2.U slučaju sumnje na nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama, streljivom ili oružjem za uzbunjivanje i signalizaciju, informacije o vatrenom oružju, njegovim bitnim komponentama i streljivu zaplijenjenima tijekom carinskih provjera carinsko tijelo razmjenjuje s nadležnim tijelima iz članka 34. stavka 2. ove Uredbe putem Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija.
3.Podaci o zapljeni uključuju, ako su dostupne, sljedeće informacije:
(a)pojedinosti o vatrenom oružju, uključujući ime proizvođača ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nisu dio serijskog broja, i model, ako je izvedivo, kao i količine;
(b)kategoriju vatrenog oružja u skladu s Prilogom I.;
(c)informacije o proizvodnji: uključujući ponovnu aktivaciju onesposobljenog vatrenog oružja, preinaku oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, ručno izrađenog vatrenog oružja proizvedenog 3D printanjem ili druge relevantne informacije;
(d)zemlju podrijetla;
(e)zemlju izvoznicu;
(f)zemlju odredišta;
(g)prijevozno sredstvo i matičnu zemlju prijevoznog poduzeća ili osobe, uključujući, ovisno o slučaju, „kontejner”, „kamion ili kombi”, „osobno vozilo”, „autobus”, „vlak”, „komercijalno zrakoplovstvo”, „opće zrakoplovstvo” ili „poštanski teret i paketi”;
(h)mjesto i vrstu zapljene, uključujući, ovisno o slučaju, „unutar države”, „granični prijelaz”, „kopnena granica”, „zračna luka” ili „pomorska luka”.
4.Carinska tijela svim elektroničkim sredstvima uspostavljenima u tu svrhu u skladu s primjenjivim carinskim zakonodavstvom razmjenjuju odgovarajuće informacije o riziku i rezultate analize rizika u vezi s nezakonitom trgovinom vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama i streljivom, u skladu s obvezama utvrđenima u članku 46. stavku 5. Uredbe (EU) br. 952/2013.
POGLAVLJE VI.
DIGITALIZACIJA I ADMINISTRATIVNA SURADNJA
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 26.12.
⌦ Pohranjivanje informacija o uvozu i izvozu ⌫
1.
Države članice u skladu sa svojim nacionalnim pravom ili praksom na snazi najmanje 20 godina čuvaju sve informacije o vatrenom oružju i, ako je potrebno i izvedivo, njegovim dijelovima i bitnim komponentama te streljivu, koje su potrebne za praćenje i identifikaciju tog vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti i streljiva te za sprečavanje i otkrivanje nezakonitog trgovanja tim vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i bitnim komponentama te streljivom. Te informacije uključuju mjesto, datum izdavanja i datum isteka odobrenja za izvoz; zemlju izvoza; zemlju uvoza; prema potrebi, treću zemlju provoza; primatelja; konačnog korisnika, ako je poznat u trenutku izvoza; i opis te količinu predmeta, uključujući bilo kakvu oznaku koja se na njih stavlja ⇨ jedinstvenu oznaku iz članka 4. Direktive (EU) 2021/555 ⇦ .
2.
Ovaj se članak ⌦ Stavak 1. se ⌫ ne primjenjuje na ⇨ uvoz i ⇦ izvoz iz članka⇨ 10. i ⇦ 9. ⌦ 17. ⌫
⇩ novo
Članak 27.
Statistički podaci
1.Države članice svake godine do 31. srpnja Komisiji elektroničkom poštom dostavljaju svoje godišnje nacionalne podatke za prethodnu godinu o:
(a)broju odobrenja i odbijenih zahtjeva, količine i vrijednosti stvarnog uvoza i izvoza vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva, razvrstane prema kategoriji i potkategoriji kako je navedeno u Prilogu I. te prema podrijetlu i odredištu;
(b)informacije o zapljenama vatrenog oružja, bitnih komponenti, streljiva i oružja za uzbunjivanje i signalizaciju navedenima u članku 25. stavku 3.
2.Ti statistički podaci ne smiju uključivati nikakve osobne podatke.
3.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila i oblik koji države članice trebaju upotrebljavati kako bi Komisiji dostavile anonimizirane statističke podatke iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 37.
Članak 28.
Elektronički sustav za izdavanje dozvola
1.Komisija uspostavlja i održava elektronički sustav za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz te odluke povezane s njima u skladu s člancima 9. i 14. ove Uredbe.
Elektronički sustav za izdavanje dozvola pruža barem sljedeće funkcionalnosti:
(a)registraciju gospodarskih subjekata i fizičkih osoba ovlaštenih u skladu s Direktivom (EU) br. 2021/555 za proizvodnju, nabavu, posjedovanje ili trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama, streljivom ili oružjem za uzbunjivanje i signalizaciju navedenima u Prilogu I. ovoj Uredbi prije stavljanja vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti, streljiva ili oružja za uzbunjivanje i signalizaciju navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi u carinski postupak „uvoza” ili „izvoza”; uključivanje registracijskog i identifikacijskog broja gospodarskog subjekta (EORI) koji je dodijelilo carinsko tijelo pri registraciji u carinske svrhe u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 uključuje se u njihov registracijski profil;
(b)omogućivanje elektroničkog postupka za traženje, odobrenje i izdavanje odobrenja za uvoz i izvoz;
(c)međusobno povezivanje s nacionalnim carinskim tijelima putem okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu iz članka 4. Uredbe [Uredba o jedinstvenom okruženju – umetnuti broj i bilješku; ova Uredba još nije donesena i može se umetnuti tek nakon što je suzakonodavci donesu];
(d)omogućivanje nadležnim tijelima, carinskim tijelima i Komisiji da izrade profile rizika za gospodarske subjekte, osobe ovlaštene u skladu s Direktivom (EU) 2021/555 za proizvodnju, nabavu, posjedovanje ili trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama ili streljivom navedenima u Prilogu I. ovoj Uredbi i da izrade profile rizika za vatreno oružje, njegove bitne komponente, streljivo i oružje za uzbunjivanje i signalizaciju u svrhu utvrđivanja visokorizičnih pošiljaka u skladu s analizom rizika iz članka 25. ove Uredbe;
(e)omogućivanje administrativne pomoći i suradnje nadležnih tijela i Komisije u pogledu razmjene informacija i statističkih podataka o uporabi elektroničkog sustava za izdavanje dozvola;
(f)omogućivanje komunikacije između nadležnih tijela, gospodarskih subjekata i osoba ovlaštenih u skladu s Direktivom (EU) 2021/555 za proizvodnju, nabavu, posjedovanje ili trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama i streljivom ili oružjem za uzbunjivanje i signalizaciju navedenima u Prilogu I. ovoj Uredbi za potrebe ove Uredbe.
2.Komisija provedbenim aktima utvrđuje pravila za funkcioniranje elektroničkog sustava za izdavanje dozvola, uključujući pravila koja se odnose na obradu osobnih podataka i razmjenu podataka s drugim sustavima informacijske tehnologije. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 37.
3.Komisija carinskim tijelima, nadležnim tijelima, gospodarskim subjektima i osobama ovlaštenima na temelju Direktive (EU) 2021/555 za proizvodnju, nabavu, posjedovanje ili trgovinu vatrenim oružjem, njegovim bitnim komponentama, streljivom ili oružjem za uzbunjivanje i signalizaciju navedenima u Prilogu I. osigurava pristup elektroničkom sustavu za izdavanje dozvola, ovisno o njihovim obvezama na temelju ove Uredbe.
4.Komisija osigurava međusobno povezivanje elektroničkog sustava za izdavanje dozvola i nacionalnih elektroničkih sustava za izdavanje dozvola, ako su uspostavljeni.
Članak 29.
Razmjena informacija o odbijanju odobrenja za uvoz ili izvoz
1.Komisija u suradnji s koordinacijskom skupinom osnovanom člankom 33. razvija ili odabire siguran i šifriran sustav za potporu izravnoj suradnji i razmjeni informacija među državama članicama u pogledu odbijanja odobrenja za uvoz ili izvoz.
2.Sve informacije razmijenjene u skladu s odredbama ovog članka moraju biti u skladu s odredbama članka 23. u vezi s njihovom povjerljivošću.
3.Komisija provedbenim aktima utvrđuje pravila za funkcioniranje razmjene informacija među državama članicama u pogledu odbijanja odobrenja za uvoz ili izvoz. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 37. stavka 2. ove Uredbe.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
POGLAVLJE VIIV.
OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.14.
⌦ Sigurni postupci ⌫
1.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale sigurnost njihovih postupaka izdavanja odobrenja i mogućnost provjere ili potvrđivanja vjerodostojnosti dokumenata odobrenja.
2.Provjera i potvrđivanje se također, prema potrebi, mogu osigurati i preko diplomatskih kanala.
Članak 31.15.
⌦ Zadaće nadležnih tijela ⌫
1.Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Uredbe, države članice poduzimaju potrebne i razmjerne mjere koje njihovim nadležnim tijelima omogućuju:
(a)prikupljanje informacija o bilo kakvoj narudžbi ili transakciji u koju je uključeno vatreno oružje, njegovei dijelovi i bitne komponente te streljivo; i
(b)utvrđivanje primjenjuju li se pravilno mjere za nadzor ⇨ uvoz i ⇦ izvoza, a koje mogu posebno uključivati ovlast ulaska u prostorije osoba koje zanima određena izvozna transakcija.
Članak 32.16.
⌦ Provedba Uredbe ⌫
1.
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenjapovrede ove Uredbe ite poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbekako bi osigurale njihovo provođenje. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
⇩ novo
2.Sustav zaštite zviždača uspostavljen Direktivom (EU) 2019/1937 primjenjuje se na osobe koje prijavljuju povrede odredaba ove Uredbe.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 33.20.
⌦ Koordinacijska skupina ⌫
1.Osniva se Skupina za koordinaciju u području ⇨ uvoza i ⇦ izvoza vatrenog oružja („Skupina za koordinaciju”) kojomj predsjedava predstavnik Komisije. Svaka država članice imenuje predstavnika u tu Skupinu. ⇨ Skupina se sastoji od predstavnika tijela iz članka 34. stavka 2. točke (a). ⇦
2.Skupina za koordinaciju ispituje svako pitanje u vezi s primjenom ove Uredbe koje može postaviti predsjednik ili predstavnik države članice ⇨ tijela iz članka 34. stavka 2. točke (a) ⇦ . Obvezuju ju pravila o povjerljivosti iz Uredbe (EZ) br. 515/97.
3.Predsjednik Skupine za koordinaciju ili Skupina za koordinaciju, kada god je to potrebno, savjetuju se sa svim odgovarajućim dionicima na koje se odnosi ova Uredba.
Članak 34.21.
⌦ Provedbene zadaće ⌫
1.Svaka država članica obavješćuje Komisiju o zakonima i drugim propisima donesenima u provedbi ove Uredbe, uključujući mjere iz članka 3316.
2.⇨ Najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe ⇦ sSvaka država članica do 19. travnja 2012. obavješćuje ostale države članice i Komisiju o državnim tijelima koja su nadležna za provedbu članaka 7., 9., 11. i 17.
⇩ novo
(a)o nacionalnom tijelu u svakoj državi članici odgovornom za integrirani nadzor vatrenog oružja i koordinaciju različitih tijela nadležnih za borbu protiv trgovine vatrenim oružjem (nacionalne središnje točke za vatreno oružje);
(b)ako nisu ista, o nacionalnim tijelima nadležnim za provedbu članaka 9., 10., 12., 13., 14., 15., 17. i 19.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
⇨ novo
Na temelju tih informacija, Komisija ⇨ na svojim internetskim stranicama ⇦ godišnje objavljuje i ažurira popis tih tijela , u seriji CSlužbenog lista Europske unije
3.Do 19. travnja 2017., a nakon toga n Na zahtjev Skupine za koordinaciju, a u svakom slučaju svakih 10 godina, Komisija preispituje provedbu ove Uredbe i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o njezinoj primjeni, a to izvješće može uključivati prijedloge za njezinu izmjenu. Države članice dostavljaju Komisiji sve odgovarajuće informacije za pripremu izvješća, uključujući informacije o uporabi jedinstvenog postupka predviđenog u članku 4. stavku 2. ⇨ Komisija objavljuje prvo privremeno izvješće o primjeni najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe ⇦.
Članak 35.5.
⌦ Delegirani akti ⌫
1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 36.6. ⌦ ove Uredbe ⌫ kako bi
(a)izmijenila Prilog I. ⌦ ovoj Uredbi ⌫ na temelju izmjena Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87 te na temelju izmjena Priloga I. Direktivi 91/477/EEZ (EU) 2021/555;
⇩ novo
(b)utvrdila tehničke značajke polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti u skladu s člankom 9. stavkom 3. ove Uredbe;
(c)izmijenila priloge II. i III. ovoj Uredbi.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
Članak 36.6.
⌦ Ovlast za donošenje delegiranih akata ⌫
1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 355. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme.
3.Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 355. Odlukom o opozivu prekida seprestaje delegiranje ovlasti koje je u njoj navedenonavedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinkeStupa na snagu sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutojkasnije kako je utvrđeno u toj odluci. On nNe utječe na valjanost bilo kojih delegiranih akata koji su već na snazi.
4.Čim Komisija donese delegirani akt, Komisija gaona o tome istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijećuobavješćuje Europski parlament i Vijeće.
5.Delegirani akt donesen na temelju članka 355 stupa na snagu samo ako ni Europski parlament niili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog aktaobavijesti o tom aktu Europskom parlamentu i Vijeću ne iznesu bilona njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako,su prije isteka tog razdobljaroka i Europski parlament i Vijeće oboje obavijestilie Komisiju da neće podnijetiimati prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca nNa inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća navedeni se rok produljuje za dva mjeseca.
⇩ novo
Članak 37.
Postupak odbora
Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 38.
Prijelazno razdoblje
1.U međuvremenu do uspostavljanja funkcionalnosti elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. stavka 1. točaka (a) i (b), primjenjuju se sljedeće odredbe:
(a)za potrebe provedbe članka 9. stavka 1. nacionalni sustavi odobrenja za uvoz ostaju na snazi;
(b)za potrebe provedbe članka 12. stavka 3., primjerak carinske deklaracije za provoz dostavlja se nadležnim tijelima elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini;
(c)za potrebe provedbe članka 13. stavka 4., primjerak carinske deklaracije za provoz dostavlja se nadležnim tijelima elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini;
(d)za potrebe provedbe članka 14. stavka 1. i članka 15. stavka 6. prethodni nacionalni sustavi odobrenja za izvoz ostaju na snazi.
2.U međuvremenu do uspostavljanja funkcionalnosti elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. stavka 1. točke (c), primjenjuju se sljedeće odredbe:
(a)za potrebe provedbe članka 9. stavka 6. razmjena informacija provodi se elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini;
(b)za potrebe provedbe članka 10. stavka 4. carinska tijela dostavljaju primjerak carinske deklaracije elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini nadležnim tijelima koja je stavljaju na raspolaganje u elektroničkom sustavu za izdavanje dozvola iz članka 28.;
(c)za potrebe provedbe članka 10. stavka 4. prvog podstavka uvoznik prilaže uvoznoj deklaraciji presliku privremene izvozne deklaracije;
(d)za potrebe provedbe članka 12. stavka 2. deklarant prilaže carinskoj deklaraciji primjerak odobrenja za uvoz;
(e)za potrebe provedbe članka 12. stavka 4. razmjena informacija provodi se elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini;
(f)za potrebe provedbe članka 13. stavka 2. deklarant prilaže carinskoj deklaraciji primjerak odobrenja za uvoz;
(g)za potrebe provedbe članka 13. stavka 5. razmjena informacija provodi se elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini;
(h)za potrebe provedbe članka 17. stavka 3. carinska tijela dostavljaju primjerak carinske deklaracije elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini nadležnim tijelima koja je stavljaju na raspolaganje u elektroničkom sustavu za izdavanje dozvola iz članka 28.;
(i)za potrebe provedbe članka 17. stavka 4. izvoznik prilaže izvoznoj deklaraciji presliku privremene uvozne deklaracije;
(j)za potrebe provedbe članka 19. stavka 3. razmjena informacija provodi se elektroničkim putem uspostavljenim na nacionalnoj razini;
(k)za potrebe provedbe članka 24. stavka 1. uvoznik ili izvoznik presliku odobrenja za uvoz ili izvoz prilaže uvoznoj ili izvoznoj deklaraciji;
(l)za potrebe provedbe članka 24. stavka 3. carinska tijela provjeravaju primjerke iz stavka 2. točke (k) ovog članka prije nego dopuste uvoz ili izvoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti ili streljiva navedenih u Prilogu I.
3.Pri uspostavi funkcionalnosti elektroničkog sustava za izdavanje dozvola iz članka 28. stavka 1. točke (c), uz iznimku dodatne digitalne suradnje iz članka 12. Uredbe [Uredba o jedinstvenom okruženju], primjenjuje se sljedeća odredba:
(a)za potrebe provedbe članka 17. stavka 4. točke (a) izvoznik prilaže izvoznoj deklaraciji presliku privremene uvozne deklaracije.
4.U međuvremenu do uspostavljanja sustava razmjene informacija među državama članicama u vezi s odbijanjima odobrenja za uvoz ili izvoz iz članka 29., ne primjenjuje se članak 19. stavci 5. i 6.
Članak 39.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) br. 258/2012 stavlja se izvan snage.
Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga V. ovoj Uredbi.
🡻 (EU) br. 258/2012 (prilagođeno)
Članak 40.22.
⌦ Završne odredbe ⌫
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 30. rujna 2013. Međutim, stavci 1. i 2. članka 13. primjenjuju se od tridesetog dana od dana kada Protokol UN-a o vatrenom oružju stupi na snagu u Europskoj uniji, a nakon njegova sklapanja na temelju članka 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament
Za Vijeće
Predsjednica
Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
Naslov prijedloga/inicijative
Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za uvoz, izvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva, o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012.
Predmetna područja politike
Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
◻ novo djelovanje
◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja
☑ produženje postojećeg djelovanja
◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje
Ciljevi
Opći ciljevi
Postojeća pravila o vatrenom oružju se zaobilaze, što dovodi do krijumčarenja vatrenog oružja u EU. To nezakonito vatreno oružje sredstvo je za počinjenje kaznenih djela, uključujući terorizam. Pri izvozu postoji rizik od preusmjeravanja vatrenog oružja, što potiče globalnu nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem i doprinosi nestabilnosti i organiziranom kriminalu diljem svijeta. Pri uvozu postoji rizik od uvoza oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, onesposobljenog vatrenog oružja i polugotovih komponenti bez odgovarajućih odobrenja, koje se zatim može preinačiti. Nadalje, u evaluaciji Uredbe istaknuto je da je dodana vrijednost Uredbe ograničena nepostojanjem stvarne usklađenosti nacionalnih pravila i postupaka. Gospodarski subjekti i dalje se suočavaju s administrativnim opterećenjem pri uvozu i izvozu vatrenog oružja za civilnu upotrebu.
Opći je cilj prijedloga uskladiti nacionalna pravila o odobrenjima za uvoz i izvoz te o provozu vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenti te streljiva u civilnim transakcijama kako bi se smanjilo administrativno opterećenje gospodarskih subjekata i olakšalo praćenje vatrenog oružja i suzbijanje krijumčarenja vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva.
Posebni ciljevi
Inicijativom se nastoje postići sljedeći posebni ciljevi:
–
Prvi je cilj poboljšati i sistematizirati prikupljanje podataka o međunarodnom kretanju vatrenog oružja za civilnu uporabu, kao i podataka o zapljenama. To podrazumijeva primanje godišnjih podataka od država članica o broju odobrenja, odbijenih zahtjeva za izdavanje odobrenja, količinama i vrijednostima izvoza i uvoza civilnog vatrenog oružja, razvrstanih prema podrijetlu ili odredištu. Nadalje, primanje podataka o zapljenama omogućit će ciljane politike za sprečavanje i krijumčarenja vatrenog oružja.
–
Drugi je cilj omogućiti koordinirane kontrole i procjene rizika. To podrazumijeva da se najprije mora osigurati sljedivost vatrenog oružja. Praćenje znači sustavno praćenje vatrenog oružja i, ako je to moguće, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, od proizvođača do kupca, u svrhu pružanja pomoći nadležnim tijelima država članica pri otkrivanju, istrazi i analiziranju nezakonite proizvodnje i trgovanja. U tom je pogledu potrebno poboljšati postojeći okvir i za uvoz i za izvoz jer su utvrđene rupe u unutarnjim i izlaznim kretanjima. To se posebno odnosi na pravilno evidentiranje informacija povezanih s vatrenim oružjem i na potrebu za poboljšanjem rada carinskih tijela u otkrivanju takvog vatrenog oružja, dok se pri izvozu više odnosi na rad tijela koja izdaju odobrenja za izvoz. Za obje vrste kretanja trebalo bi poboljšati suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (uključujući carinska tijela) i tijela za izdavanje dozvola.
–
Treći je posebni cilj osigurati jednake uvjete i smanjiti administrativno opterećenje gospodarskih subjekata i vlasnika vatrenog oružja. Ovdje je težište na osiguravanju ujednačene primjene prava EU-a i Protokola UN-a o vatrenom oružju, za razliku od trenutačne situacije u kojoj se gospodarski subjekti suočavaju s 27 različitih vrsta pravila i nedostatkom pravne sigurnosti unatoč primjeni Uredbe koja je trenutačno na snazi.
Ti su ciljevi u potpunosti usklađeni s drugim politikama EU-a i Poveljom o temeljnim pravima. Konkretno, potpuno se podudaraju s obvezama EU-a, koji će „nastaviti promicati odgovornu i učinkovitu kontrolu izvoza oružja u susjedstvu EU-a, u skladu sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP o vojnom oružju i Uredbom (EU) br. 258/2012 za vatreno oružje za civilnu upotrebu.” Ujedno su usklađeni s pristupom modernizacije mehanizma kontrole izvoza za robu dvostruke namjene na temelju Uredbe br. 2021/821.
Očekivani rezultati i učinak
Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.
Očekuje se da će se usklađivanjem nacionalnih pravila o odobrenjima za uvoz i izvoz vatrenog oružja smanjiti administrativno opterećenje gospodarskih subjekata. Nadalje, očekuje se da će se inicijativom ojačati kapacitet nadležnih tijela u sprečavanju i borbi protiv krijumčarenja i preusmjeravanja vatrenog oružja.
Pokazatelji uspješnosti
Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća
Komisija do datuma utvrđenog u provedbenoj uredbi, kako je navedeno u prijedlogu ove Uredbe, uspostavlja i održava informacijski sustav registra koji sadržava sva potrebna odobrenja stavljena na raspolaganje u skladu s odgovarajućim člancima prijedloga ove Uredbe.
Sljedeći glavni pokazatelji omogućit će praćenje provedbe i uspješnosti posebnih ciljeva:
•
broj odobrenja za uvoz i odobrenja za izvoz (ciljevi 1. i 3.)
•
broj odbijenih zahtjeva (ciljevi 1. i 2.)
•
količine i vrijednosti stvarnog uvoza i izvoza (ciljevi 1., 2. i 3.)
•
broj zapljena (ciljevi 1. i 2.)
•
broj pretraživanja u ECRIS-u (cilj 2.)
•
broj provjera u Schengenskom informacijskom sustavu i Interpolovoj bazi iArm u vezi s izgubljenim i ukradenim vatrenim oružjem (cilj 2.)
•
broj carinskih tijela povezanih sa SIENA-om (cilj 2.)
•
broj datoteka s informacijama o riziku unesenih u CRMS (cilj 2.)
•
broj država članica koje imaju potpuno digitalizirani sustav licenciranja (cilj 3.)
•
broj provedenih provjera nakon isporuke (cilj 2.)
•
broj odobrenih privremenih uvoznih i izvoznih deklaracija (cilj 3.)
•
broj gospodarskih subjekata koji ostvaruju korist od općeg odobrenja za izvoz (cilj 3.)
Osnova prijedloga/inicijative
Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative
Za provedbu Uredbe bit će potrebno riješiti niz detaljnih pitanja u okviru provedbenih ili delegiranih akata u razdoblju od dvije do pet godina od datuma početka primjene Uredbe. Komisija će usto morati preuzeti veću ulogu u praćenju provedbe nove uredbe kako bi osigurala ispunjenje njezinih ciljeva.
Komisija je ovlaštena donijeti sljedeće delegirane akte kako bi:
•
utvrdila tehničke značajke polugotovog vatrenog oružja i bitnih komponenti u skladu s člankom 9. ove Uredbe;
•
izmijenila Prilog I. ovoj Uredbi na temelju izmjena Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2685/87 te na temelju izmjena Priloga I. Direktivi (EU) 2021/555;
•
izmijenila priloge II. i III. ovoj Uredbi.
Komisija je ovlaštena donijeti sljedeće provedbene akte kako bi:
•
uspostavila popis oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje se ne može preinačiti u skladu s člankom 8. ove Uredbe;
•
uspostavila opće odobrenje Unije za uvoz i za izvoz te utvrdila uvjete za uvoz i izvoz vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva koje provode ovlašteni gospodarski subjekti radi sigurnosti i zaštite u skladu s člankom 38. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 952/2013.
•
uspostavila ili odabrala siguran i šifriran sustav skladu s člankom 28. ove Uredbe te utvrdila uvjete i vremenski okvir za njegovu upotrebu;
•
uspostavila jedinstvena pravila i obrasce za potvrde o krajnjem korisniku u skladu s člankom 14. stavkom 2. ove Uredbe;
•
uspostavila ili odabrala siguran i šifriran sustav u skladu s člankom 29. ove Uredbe;
•
utvrdila kriterije za zajednički okvir upravljanja rizikom i, konkretnije, kriterije, standarde i prioritetna područja kontrole rizika, na temelju informacija koje se razmjenjuju u skladu s ovom Uredbom, te politike Unije i međunarodne politike i najbolju praksu;
•
utvrdila tehnička pravila za djelotvornu razmjenu informacija putem Carinskog informacijskog sustava uspostavljenog člankom 23. Uredbe (EZ) br. 515/97;
•
utvrdila pravila i format za dostavu anonimiziranih statističkih informacija o prijavama i kršenjima koje države članice dostavljaju Komisiji na temelju članka 27. ove Uredbe.
Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)
Budući da je riječ o području bez unutarnjih granica u kojem roba i osobe slobodno cirkuliraju, na razini EU-a ključna su zajednička pravila o uvozu i izvozu vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenti te streljiva. Ta se pitanja mogu riješiti samo na razini EU-a jer raznolikost nacionalnih zakonodavstava izravno utječe na djelotvornost i ujednačeno tumačenje unutarnjeg prava EU-a (tj. Direktive o vatrenom oružju). Regulatorne razlike mogu stvoriti i zakonodavne nedostatke koje zloupotrebljavaju kriminalci.
Razlike u postupcima i kontrolama odobrenja za izvoz, uvoz i provoz među državama članicama u suprotnosti su sa samim konceptom isključive nadležnosti EU-a u vanjskoj trgovini.
Ukratko, procjenom učinka utvrđena su tri glavna problema: nedostatak centraliziranih podataka na nacionalnoj razini, opasnost od krijumčarenja u EU i iz njega te administrativno opterećenje gospodarskih subjekata pri izvozu i uvozu vatrenog oružja za civilnu upotrebu.
Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post)
Dodana vrijednost sudjelovanja Unije bilo bi potpuno usklađivanje područja primjene s Direktivom o vatrenom oružju, što bi značilo da bi se uredbom uređivale sve civilne transakcije vatrenim oružjem, uključujući civilnu trgovinu automatskim vatrenim oružjem, poluautomatskim vatrenim oružjem sa spremnicima velikog kapaciteta ili poluautomatskim dugim vatrenim oružjem sa sklopivim ili teleskopskim nastavkom.
Kao i u Direktivi o vatrenom oružju, transakcije između vlada ili prodaja vojsci ili oružanim snagama i dalje bi bili isključeni iz Uredbe, što znači da bi se ciljevi sigurnosti i pojednostavnjenja mogli postići samo za civilno vatreno oružje.
Novim pojednostavnjenjima odgovorilo bi se na zahtjeve dionika kako bi se smanjilo njihovo administrativno opterećenje i osigurao jedinstven pristup na razini EU-a. Nadalje, države članice bile bi obvezne dostavljati godišnje podatke.
Za svaki posebni cilj dodana vrijednost bila bi:
prvi posebni cilj (prikupljanje podataka): visoka dodana vrijednost zbog obveznog prikupljanja podataka i digitalizacije.
drugi posebni cilj (sigurnost): velika dodana vrijednost zbog uključivanja oružja za uzbunjivanje i signalizaciju, polugotovih komponenti, potvrda o krajnjem korisniku itd., što znatno povećava sljedivost vatrenog oružja.
treći posebni cilj (pojednostavnjenje): visoka dodana vrijednost zbog uvedenih novih pojednostavnjenja kao odgovor na zahtjeve dionika. Preklapanje sa Zajedničkim stajalištem bit će riješeno.
Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Prijedlog se oslanja na iskustva stečena iz evaluacije i iz provedbe Uredbe (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2021. o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN-a o vatrenom oružju), utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva (COM(2020) 608).
Usto, procjenom učinka analizirano je kako su države članice provele preporuku Komisije o hitnim mjerama za poboljšanje sigurnosti izvoza, uvoza i provoza vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenti te streljiva, objavljenu 2018. (C(2018) 2197 final).
Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
Opći cilj prijedloga u skladu je sa strategijom EU-a za sigurnosnu uniju, u kojoj se navodi da je to ključno za poboljšanje sljedivosti oružja, osiguravanje razmjene informacija između tijela za izdavanje dozvola i tijela za izvršavanje zakonodavstva te se njime predviđa procjena pravila o odobrenjima za izvoz te mjerama za uvoz i provoz vatrenog oružja.
Revizija Uredbe najavljena je u Akcijskom planu EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. u okviru prioriteta 1.: zaštita zakonite trgovine i ograničavanje preusmjeravanja, a ta je revizija uključena u Prilog II. Programu rada Komisije za 2021.
Ulaganja potrebna na razini EU-a u skladu su s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027., uz financiranje iz naslova Sigurnost i obrana.
Elektronički sustav za izdavanje dozvola bit će razvijen kao poseban modul sustava e-licenciranja kojim trenutačno upravlja Glavna uprava za trgovinu. Sustav e-licenciranja već je uspostavljen i trenutačno ga su uvele neke države članice, čime se gospodarskim subjektima omogućuje podnošenje zahtjeva za bilo koju dozvolu predviđenu Uredbom (EZ) br. 2021/821, kojom se uređuje režim EU-a za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom.
Nakon što ga sve države članice uvedu, informacijski sustav registra omogućit će državama članicama ispunjavanje sljedećih zadaća utvrđenih u prijedlogu Uredbe:
•
registriranje gospodarskih subjekata, trgovaca i vlasnika civilnog vatrenog oružja (ako žele uvoziti ili izvoziti oružje);
•
registriranje nacionalnih nadležnih tijela (za izdavanje odobrenja);
•
obrada zahtjeva za odobrenja za uvoz i izvoz i njihovo izdavanje ili odbijanje od strane nadležnih tijela;
•
savjetovanje s nadležnim tijelima države članice o odbijanjima, poništenjima, suspenzijama, izmjenama ili opozivima odobrenja za izvoz i uvoz, neovisno jesu li nadležna tijela druge države članice ili država članica odbila odobrenje za u osnovi identičnu transakciju;
•
omogućivanje administrativne pomoći i suradnje između nadležnih tijela i Komisije u pogledu razmjene informacija i podataka;
•
izrada statističkih podataka, uključujući: broj odobrenja i odbijenih zahtjeva, količine i vrijednosti stvarnog uvoza i izvoza vatrenog oružja, njegovih bitnih komponenti i streljiva, razvrstane prema kategoriji i potkategoriji kako je navedeno u Prilogu I. Uredbi te prema podrijetlu i odredištu;
•
omogućivanje razmjene informacija između nadležnih tijela i gospodarskih subjekata i trgovaca za potrebe provedbe ove Uredbe;
•
pohranjivanje svih izdanih odobrenja za uvoz i izvoz s posebnim referentnim brojem te primljenih zahtjeva za privremeni izvoz i uvoz;
•
omogućivanje nacionalnim nadležnim tijelima da razmjenjuju podatke s nadležnim tijelima drugih država članica o izdanim odobrenjima i kretanjima pošiljaka.
Razvit će se sinergije u pogledu međudjelovanja s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu (EU SWE-C).
Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele
Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative
◻ Ograničeno trajanje
◻
na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG
◻
financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje
☑ Neograničeno trajanje
provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG
nakon čega slijedi redovna provedba.
Predviđeni načini upravljanja
☑Izravno upravljanje koje provodi Komisija
☑ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije
◻
putem izvršnih agencija
◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile
◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu
◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
◻ tijelima javnog prava
◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva
◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva
◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.
Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.
Napomene
MJERE UPRAVLJANJA
Pravila praćenja i izvješćivanja
Navesti učestalost i uvjete.
Radni aranžmani za razvoj „informacijskog sustava registra” započet će najkasnije godinu dana nakon što Komisija donese prijedlog kako bi se ubrzao postupak razvoja posebnog modula u okviru već uspostavljenog sustava e-licenci, čime se gospodarskim subjektima omogućuje podnošenje zahtjeva za bilo koju dozvolu predviđenu Uredbom (EZ) br. 2021/821, kojom se uređuje režim EU-a za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom.
O posebnim zahtjevima i zadaćama raspravljat će se u okviru Skupine za koordinaciju u području uvoza i izvoza osnovane na temelju trenutačne Uredbe.
Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove (GU HOME) i Glavna uprava za trgovinu (GU TRADE) potpisat će memorandum o razumijevanju za posebne aranžmane u pogledu potrebnih financijskih sredstava i ljudskih resursa.
Radni aranžmani za međusobno povezivanje „informacijskog sustava registra” i okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu (EU SWE-C) započet će najkasnije godinu dana nakon donošenja predložene Uredbe.
GU HOME i Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju (GU TAXUD) potpisat će memorandum o razumijevanju za posebne aranžmane u pogledu potrebnih financijskih sredstava i ljudskih resursa.
O posebnim zahtjevima i zadaćama raspravljat će se u okviru Skupine za koordinaciju u području uvoza i izvoza osnovane na temelju trenutačne Uredbe.
Sustavi upravljanja i kontrole
Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
Prema Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta Unije namijenjenog području sigurnosti (COM(2018) 472 final): Komisija obavlja evaluaciju mjera provedenih u okviru tog Fonda na sredini provedbenog razdoblja te retrospektivnu evaluaciju, u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama. Evaluacija u sredini razdoblja trebala bi se posebno temeljiti na evaluaciji programa u sredini programskog razdoblja koju su države članice dostavile Komisiji do 31. prosinca 2024.
Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika
GU HOME nije se susrela s važnim rizicima od pogrešaka u svojim programima potrošnje. To potvrđuju i godišnja izvješća Revizorskog suda u kojima redovito nema značajnih nalaza.
Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
Komisija izvješćuje o omjeru troškova nadzora i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja. U godišnjem izvješću o radu GU HOME za 2020. navodi se 1,16 % za bespovratna sredstva pod izravnim upravljanjem i 7,32 % za javnu nabavu pod izravnim upravljanjem.
U godišnjem izvješće o radu za 2020. navodi se kumulativna stopa preostale pogreške od 1,37 % za nacionalne programe u okviru Fonda za azil i migracije (FAMI) i Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) te kumulativna stopa preostale pogreške od 2,23 % za bespovratna sredstva pod izravnim upravljanjem koja nisu namijenjena istraživanju.
Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.
GU HOME nastavit će provoditi svoju strategiju za borbu protiv prijevara u skladu s Komisijinom strategijom za borbu protiv prijevara (CAFS) kako bi se, među ostalim, osiguralo da su unutarnje kontrole Komisije povezane s borbom protiv prijevara usklađene s tom strategijom i da je njezin pristup upravljanju rizikom od prijevara osmišljen tako da omogućuje utvrđivanje područja s rizikom od prijevare i odgovarajućih rješenja.
GU HOME razvio je i proveo vlastitu strategiju za borbu protiv prijevara na temelju metodologije koju pruža OLAF.
PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
Proračunska linija
|
Vrsta
rashoda
|
Doprinos
|
|
|
Broj
|
dif./nedif.
|
zemalja EFTA-e
|
zemalja kandidatkinja
|
trećih zemalja
|
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
|
|
5
|
12 02 01
|
dif./nedif.
|
NE
|
NE
|
NE
|
DA/NE
|
Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva (*)
Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
◻
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
☑
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira
|
5
|
|
|
Glavna uprava: HOME
|
|
2022.
|
2023.
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
Ukupno
|
|
Odobrena sredstva za poslovanje
|
|
12 02 01 – Fond za unutarnju sigurnost (FUS)
|
Obveze
|
|
0,000
|
0,330
|
0,580
|
0,490
|
0,350
|
1,750
|
|
12 02 01 – Fond za unutarnju sigurnost (FUS)
|
Plaćanja
|
|
0,000
|
0,212
|
0,452
|
0,440
|
0,300
|
1,404
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
|
|
|
|
|
|
|
|
12 01 01 – Rashodi za potporu Fondu za unutarnju sigurnost (FUS)
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza = odobrena sredstva za plaćanje
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
GU HOME
|
Obveze
|
|
0,000
|
0,330
|
0,580
|
0,490
|
0,350
|
1,750
|
|
|
Plaćanja
|
|
0,000
|
0,212
|
0,452
|
0,440
|
0,300
|
1,404
|
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze
|
|
0,000
|
0,330
|
0,580
|
0,490
|
0,350
|
1,750
|
|
|
Plaćanja
|
|
0,000
|
0,212
|
0,452
|
0,440
|
0,300
|
1,404
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira
|
Obveze
|
0,000
|
0,000
|
0,330
|
0,580
|
0,490
|
0,350
|
1,750
|
|
|
Plaćanja
|
0,000
|
0,000
|
0,212
|
0,452
|
0,440
|
0,300
|
1,404
|
* Napomena: Potrebe GU TAXUD i GU TRADE uključene su u operativnu proračunsku liniju GU HOME: relativni iznosi prenijet će se putem sudelegacije iz GU HOME u GU TAXUD, kao i iz GU HOME u GU TRADE za predmetnu proračunsku liniju Fonda za unutarnju sigurnost.
Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:
|
•UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)
|
Obveze
|
(4)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Plaćanja
|
(5)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)
|
(6)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1.–6.
višegodišnjeg financijskog okvira
(referentni iznos)
|
Obveze
|
=4+6
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira
|
7
|
„Administrativni rashodi”
|
U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u
prilog zakonodavnom financijskom izvještaju
(Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Glavna uprava: HOME
|
|
2022.
|
2023.
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
Ukupno
|
|
Ljudski resursi
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza = odobrena sredstva za plaćanje
|
0,000
|
0,157
|
0,399
|
0,484
|
0,484
|
0,484
|
2,008
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza = odobrena sredstva za plaćanje
|
0,000
|
0,000
|
0,263
|
0,263
|
0,185
|
0,185
|
0,896
|
|
UKUPNO ZA GU HOME
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza = odobrena sredstva za plaćanje
|
0,000
|
0,157
|
0,662
|
0,747
|
0,669
|
0,669
|
2,904
|
|
UKUPNO odobrena sredstva iz NASLOVA 7. VFO-a
|
(ukupne obveze = ukupna plaćanja)
|
0,000
|
0,157
|
0,662
|
0,747
|
0,669
|
0,669
|
2,904
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA od 1. do 7. VFO-a
|
Obveze
|
0,000
|
0,157
|
0,992
|
1,327
|
1,159
|
1,019
|
4,654
|
|
|
Plaćanja
|
0,000
|
0,157
|
0,874
|
1,199
|
1,109
|
0,969
|
4,307
|
Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Navesti ciljeve i rezultate
|
|
|
2022.
|
2023.
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
UKUPNO
|
|
|
Faza
|
Vrsta
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
Broj
|
Trošak
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
POSEBNI CILJ br. 2: omogućiti koordinirane kontrole i procjene rizika.
|
|
Rezultat
|
Početno ustrojstvo
|
Potpuni razvoj „informacijskog sustava registra” kao modula trenutačnog sustava e-licenciranja kojim upravlja Glavna uprava za trgovinu
|
|
0,000
|
|
0,000
|
|
0,250
|
|
0,000
|
|
0,000
|
|
0,000
|
|
0,250
|
|
Rezultat
|
Održavanje
|
Ponavljajući troškovi „informacijskog sustava registra”
|
|
|
|
|
|
|
|
0,050
|
|
0,050
|
|
0,050
|
|
0,150
|
|
Rezultat
|
|
Integracija s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu
|
|
|
|
|
|
0,080
|
|
0,530
|
|
0,440
|
|
0,300
|
|
1,350
|
|
Međuzbroj za posebni cilj br. 2
|
|
0,000
|
|
0,000
|
|
0,330
|
|
0,580
|
|
0,490
|
|
0,350
|
|
1,750
|
|
UKUPNO
|
|
0,000
|
|
0,000
|
|
0,330
|
|
0,580
|
|
0,490
|
|
0,300
|
|
1,750
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta= Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).
|
|
|
|
|
Posebni cilj= Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
◻
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
☑
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
|
2022.
|
2023.
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
UKUPNO
|
|
NASLOV 7. VFO-a
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,157
|
0,399
|
0,484
|
0,484
|
0,484
|
2,008
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,263
|
0,263
|
0,185
|
0,185
|
0,896
|
|
Međuzbroj za NASLOV 7. VFO-a
|
0,000
|
0,157
|
0,662
|
0,747
|
0,669
|
0,669
|
2,904
|
|
Izvan NASLOVA 7. VFO-a
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ljudski resursi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Ostali administrativni rashodi
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. VFO-a
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
0,000
|
|
UKUPNO
|
0,000
|
0,157
|
0,662
|
0,747
|
0,669
|
0,669
|
2,904
|
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa
◻
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
☑
Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena
|
|
2021.
|
2022.
|
2023.
|
2024.
|
2025.
|
2026.
|
2027.
|
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
|
|
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije)
|
0
|
0
|
2
|
2
|
2
|
2
|
2
|
|
20 01 02 03 (delegacije)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
01 01 01 11 (izravno istraživanje)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Druge proračunske linije (navesti)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)
|
|
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
|
|
|
|
2
|
2
|
2
|
2
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Druge proračunske linije (navesti)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO
|
0
|
0
|
2
|
4
|
4
|
4
|
4
|
Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje
|
Svi čine dodatne ljudske resurse koje treba zaposliti.
Planom zapošljavanja predviđa se:
2023.: + 1 AD u Glavnoj upravi HOME: službenik za politiku odgovoran za Uredbu, postupak donošenja prijedloga, praćenje provedbe Uredbe u državama članicama i razvoj provedbenih i delegiranih akata (2 delegirana akta i 8 provedbenih akata).
2023.: + 1 asistent (AST) u Glavnoj upravi HOME.
2024.: + 2 CA FS IV u Glavnoj upravi TAXUD: službenik za politiku odgovoran za međusobno povezivanje, integraciju i upravljanje okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu s informacijskim sustavom registra.
|
|
Vanjsko osoblje
|
|
Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
Prijedlog/inicijativa:
☑
može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
Učinak dodatnih financijskih sredstava na proračun nadoknadit će se smanjenjem programiranih rashoda u okviru tematskog instrumenta FUS-a.
◻
zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.
Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije, odgovarajuće iznose te instrumente čija se upotreba predlaže.
◻
zahtijeva reviziju VFO-a.
Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.
Doprinos trećih strana
U prijedlogu/inicijativi:
☑
ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.
◻
predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:
Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
|
Godina
N
|
Godina
N+1
|
Godina
N+2
|
Godina
N+3
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
|
Ukupno
|
|
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Procijenjeni učinak na prihode
☑
Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.
◻
Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:
◻
na vlastita sredstva
◻
na ostale prihode
navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Proračunska linija prihoda:
|
Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu
|
Učinak prijedloga/inicijative
|
|
|
|
Godina
N
|
Godina
N+1
|
Godina
N+2
|
Godina
N+3
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
|
|
Članak ………….
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)