EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.7.2022.

COM(2022) 329 final

2022/0210(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 u pogledu uvođenja novih modula ekonomskih računa okoliša

(Tekst značajan za EGP)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Tri predložena modula odgovaraju i temelje se na međunarodnim statističkim standardima: središnjem okviru Sustava integriranih okolišno-ekonomskih računa (SEEA) i računima ekosustava SEEA-e 4 . Statistička komisija Ujedinjenih naroda donijela je središnji okvir SEEA-e kao međunarodni statistički standard na 43. sjednici održanoj u veljači 2012., a račune ekosustava SEEA-e na 52. sjednici održanoj u ožujku 2021. Novi moduli u potpunosti su u skladu sa SEEA-om.

Mnoge države članice imaju višegodišnje iskustvo u pripremanju računa šuma i podataka o subvencijama za okoliš i sličnim transferima te izvješćivanju o njima. To su iskustvo stekle redovitim dobrovoljnim prikupljanjem podataka za Komisiju (Eurostat) i pilot-istraživanjima koja su doprinijela ispitivanju izvedivosti uvođenja računa ekosustava u EU-u. To su iskustvo podijelile sa svim ostalim državama članicama.

Neki zahtjevi za račune subvencija za okoliš i sličnih transfera već su pokriveni obaveznim izvješćivanjem o računima izdataka za zaštitu okoliša. Sveobuhvatnije i usklađenije izvješćivanje o subvencijama za okoliš i sličnim transferima temeljit će se na tom iskustvu te će se time na jednom mjestu objediniti podaci o transferima koji su potrebni za račune izdataka za zaštitu okoliša.

Ovim se prijedlogom nadopunjuju promjene uvedene Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2022/125 5 . Promjenama opsega i rokova za izvješćivanje o podacima za trenutačne module europskih ekonomskih računa okoliša osigurava se da podaci bolje zadovoljavaju potrebe korisnika.

Prijedlogom se ažuriraju i upućivanja na izdanje Europskog sustava računa iz 1995. (ESA 95). Ona se zamjenjuju upućivanjima na izdanje Europskog sustava računa iz 2010. (ESA 2010.) utvrđeno u Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom Parlament i Vijeće donose mjere kojima se osigurava izrada statistike koja omogućuje EU-u da obavlja svoju ulogu. Statistika mora zadovoljavati određene standarde nepristranosti, pouzdanosti, objektivnosti, znanstvene nezavisnosti, troškovne učinkovitosti i povjerljivosti statistike te ne smije prekomjerno opterećivati poduzeća, tijela i građane.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Opravdano je djelovanje na razini EU-a. Prvo, europska statistika mora biti usporediva među državama članicama kako bi se ukupni iznosi na razini EU-a izračunali iz ukupnih iznosa država članica. Drugo, okoliš ima transnacionalnu dimenziju i prirodu. Treće, neki načini upotrebe ekonomskih računa okoliša prelaze granice EU-a, npr. za ciljeve održivog razvoja, zbog čega EU mora primjenjivati globalne standarde.

U predloženom aktu riječ je o pitanjima povezanima s Europskim gospodarskim prostorom te bi se stoga trebao odnositi na njega.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

O prijedlogu se raspravljalo s europskim statističkim sustavom, a o tehničkim pojedinostima provedena su pisana savjetovanja s izrađivačima i korisnicima podataka. O prijedlogu se u svibnju 2020. i svibnju 2021. raspravljalo i u radnim skupinama za ekonomske račune okoliša te monetarnu statistiku o okolišu i račune okoliša. Osim toga, o osnovnim pitanjima raspravljalo se u srpnju i listopadu 2021. na sastancima direktora za sektorsku statistiku, statistiku o okolišu i račune okoliša. U prosincu 2021. provedeno je pisano savjetovanje s tom istom skupinom. Sva su ta savjetovanja dovela do tehničkih poboljšanja i pojednostavnjenja.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija (Eurostat) se savjetovala s Odborom europskog statističkog sustava jer su nacionalni zavodi za statistiku odgovorni za koordinaciju svih nacionalnih aktivnosti povezanih s europskom statistikom.

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlogom se ne izmjenjuju učinci Uredbe (EU) br. 691/2011 na proračun EU-a, posebice iz članka 4.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

– Članak 2. – Definicije

– Članak 3. stavak 1. – Moduli

– Članak 3. stavak 4.a – Delegirane ovlasti

– Članak 5. stavak 2. – Prikupljanje podataka

– Članak 8. – Odstupanja

–Članak 9. – Postupak delegiranja

– Članak 10. – Izvješće i preispitivanje

–Prilog IV. – Računi izdataka za zaštitu okoliša

–Novi prilozi

–Upućivanja na EU-27 i ESA 2010.

2022/0210 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 u pogledu uvođenja novih modula ekonomskih računa okoliša

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Odluci br. 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. 12 potvrđeno je da su pouzdane informacije o ključnim trendovima, pritiscima i pokretačima ekoloških promjena nužne za razvoj učinkovite politike i njezinu primjenu te za jačanje uloge građana. Trebalo bi razviti instrumente kako bi se javnost bolje informiralo o ekološkim učincima gospodarskih djelatnosti. Ekonomski računi okoliša jedan su od tih instrumenata.

(2)Člankom 10. Uredbe (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 13 predviđeno je da Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi te uredbe te, prema potrebi, uzimajući u obzir rezultate pilot-istraživanja iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) br. 691/2011, predlaže uvođenje novih modula ekonomskih računa okoliša, kao što su transferi (subvencije) vezani za okoliš, računi šuma i računi usluga ekosustava.

(3)Novi moduli trebaju izravno doprinositi prioritetima Unije u politici zelenog rasta i korisnosti resursa.

(4)Statistička komisija Ujedinjenih naroda donijela je središnji okvir Sustava integriranih okolišno-ekonomskih računa („SEEA”) kao međunarodni statistički standard na 43. sjednici održanoj u veljači 2012. te računovodstvo ekosustava SEEA-e (poglavlja od 1. do 7. u kojima se opisuju računovodstveni okvir i fizički računi) na 52. sjednici održanoj u ožujku 2021. Novi moduli koji se uvode ovom Uredbom u potpunosti su u skladu sa SEEA-om.

(5)Kako bi mogla obavljati svoje zadaće na temelju Ugovora, posebice one povezane s okolišem, održivosti i klimatskim promjenama, Unija bi trebala imati relevantne, sveobuhvatne i pouzdane informacije. Za odlučivanje na temelju dokaza potrebna je statistika koja zadovoljava kriterije visoke kvalitete, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 14 , u skladu s odgovarajućim ciljevima. 

(6)Za bolje praćenje napretka u ostvarenju zelenog, konkurentnog i otpornog kružnog gospodarstva te praćenje napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu Unije potrebni su dodatni podaci.

(7)U zaključcima sa sastanka održanog 6. studenoga 2020. Vijeće za ekonomske i financijske poslove o europskoj statistici potaklo je europski statistički sustav da odgovori na nove zahtjeve za informacije u okviru europskog zelenog plana, uključujući one povezane s preispitivanjem i proširenjem programa europskih ekonomskih računa okoliša.

(8)Europski revizorski sud 2019. objavio je tematsko izvješće br. 2019/16 pod nazivom „Europski ekonomski računi okoliša: korisnost za donositelje politika može se povećati” 15 . U tom se izvješću ističe da su potrebni potpuniji podaci o šumama i ekosustavima, te potpuna provedba računa šuma.

(9) U članku 5. stavku 2. Uredbe (EU) br. 691/2011 navedeni su izvori koje države članice mogu upotrijebiti za procjenu ekonomskih računa okoliša. Radi fleksibilnosti i manjeg administrativnog opterećenja ispitanikâ, nacionalnih zavoda za statistiku i drugih nacionalnih tijela državama članicama trebalo bi dopustiti da upotrebljavaju inovativne pristupe. Države članice uvijek bi trebale obavijestiti Komisiju i dostaviti pojedinosti o kvaliteti tih pristupa kako bi Komisija mogla ocijeniti kvalitetu podataka.

(10)Budući da se Unija trenutačno sastoji od 27 država članica, primjereno je upotrebljavati izraz „EU-27”.

(11)Potrebno je ažurirati popis potencijalnih budućih europskih ekonomskih računa okoliša koji su navedeni u članku 10. Uredbe (EU) br. 691/2011 kako bi bili usklađeni s aktualnim političkim prioritetima Unije.

(12)Europski sustav računa 1995. (ESA 95) zamijenjen je Europskim sustavom računa 2010. („ESA 2010.”), koji je uspostavljen Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 16 .

(13)„ESA 2010.” sadržava referentni okvir zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i računovodstvenih pravila za izradu računa država članica za statističke potrebe Unije.

(14)Kako bi se uzelo u obzir trenutačno stanje razvoja metodologija za vrednovanje usluga ekosustava, Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se Uredba dopunila određivanjem za koje bi se usluge ekosustava koje su već uključene u tablice za izvješćivanje iz odjeljka 5. Priloga IX. trebalo izvješćivati o novčanim vrijednostima, prve referentne godine i popisa prihvatljivih metoda za utvrđivanje tih novčanih vrijednosti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 17 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(15)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno uvođenje novih modula računa okoliša u trenutačni pravni okvir za europsku statistiku o europskim ekonomskim računima okoliša, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog dosljednosti i usporedivosti oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(16)Provedeno je savjetovanje s Odborom europskog statističkog sustava,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 691/2011 mijenja se kako slijedi:

(1) U članku 2. dodaju se sljedeći stavci:

„7. „računi šuma” znači računi imovine za šumske resurse, koji uključuju pošumljena zemljišta i drvnu građu na pošumljenim zemljištima, te računi gospodarskih djelatnosti za šumarstvo i sječu drva;

8. „subvencije za okoliš i slični transferi” znači tekući i kapitalni transferi, kako su definirani u ESA 2010., namijenjeni za podupiranje aktivnosti zaštite okoliša, nacionalnih resursa i povezanih proizvoda;

9. „računi ekosustava” znači skupina računa osmišljenih za davanje dosljednih informacija o veličini i stanju ekosustava te o tokovima usluga iz tih ekosustava u društvo.”;

(2) Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(g) modul za račune šuma, kako je utvrđeno u Prilogu VII.;

(h) modul za račune subvencija za okoliš i sličnih transfera, kako je utvrđeno u Prilogu VIII.;

(i) modul za račune ekosustava, kako je utvrđeno u Prilogu IX.”;

(b)dodaje se sljedeći novi stavak 4.a:

„4.a Komisija (Eurostat) provodi metodološku studiju i studiju izvedivosti o novčanom vrednovanju usluga ekosustava. Komisija na temelju rezultata te studije može dopuniti ovu Uredbu kako bi delegiranim aktom odredila za koje će se usluge ekosustava koje su već uključene u tablice za izvješćivanje iz odjeljka 5. Priloga IX. izvješćivati o novčanim vrijednostima, prvu referentnu godinu i popis prihvatljivih metoda za utvrđivanje tih novčanih vrijednosti.”;

(3) U članku 5. stavku 2. dodaje se sljedeći tekst:

„(d) svi drugi relevantni izvori, metode ili inovativni pristupi pod uvjetom da omogućuju izradu statistike koja je usporediva i usklađena s primjenjivim specifičnim zahtjevima kvalitete.

Države članice koje odluče upotrebljavati izvore, metode ili inovativne pristupe iz točke (d) obavješćuju Komisiju (Eurostat) u godini prije referentne godine u kojoj će se uvesti izvor, metoda ili inovativni postupak te dostavljaju pojedinosti o kvaliteti dobivenih podataka.”;

(4) U članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za potrebe dobivanja odstupanja iz stavka 1. za priloge VII., VIII. i IX. predmetna država članica Komisiji dostavlja propisno utemeljen zahtjev najkasnije do [OP unosi točan datum koji je 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(5) Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavaka 3., 4. i 4.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 11. kolovoza 2011. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. 

 3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavaka 3., 4. i 4.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”

(b)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

 „5. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavaka 3., 4. i 4.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(6) U članku 10. prva crtica zamjenjuje se sljedećim:

„— za uvođenje novih modula ekonomskih računa okoliša, kao što su vodni računi (kvantitativni i kvalitativni), računi izdataka za upravljanje resursima, subvencije ili mjere potpore potencijalno štetne za okoliš i računi otpada,”;

(7) U Prilogu IV. odjeljku 3. briše se formulacija „transferi za zaštitu okoliša (primljeni/plaćeni)”;

(8) U cijelom tekstu i prilozima sva upućivanja na „EU-28” zamjenjuju se upućivanjima na „EU-27”, a upućivanja na pojam „ESA 95” zamjenjuju se upućivanjima na „ESA 2010.”;

(9) Prilozi VII., VIII. i IX., kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi, prilažu se Uredbi (EU) br. 691/2011.

Članak 2.

Podaci o transferima za zaštitu okoliša (primljeni/plaćeni) koji su se prethodno dostavljali u skladu s Prilogom IV. dostavljaju se u skladu s Prilogom VIII. Države članice više ne dostavljaju podatke o transferima za zaštitu okoliša (primljeni/plaćeni) u skladu s Prilogom IV.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. stavak 7. primjenjuje se od 1. siječnja 2025.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    SL L 192, 22.7.2011., str. 1.

(2)    Uredba (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 158, 27.5.2014., str. 113.).

(3)    COM/2019/640 final.

(4)    https://seea.un.org/

(5)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/125 od 19. studenoga 2021. o izmjeni priloga od I. do V. Uredbi (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 20, 21.1.2022., str. 40.).

(6)    SL L 174, 26.6.2013., str. 1.

(7)    SL L 20, 31.1.2022., str. 40.

(8)     https://ec.europa.eu/eurostat/documents/1798247/6191525/European+Strategy+for+Environmental+Accounts/ (dostupno samo na engleskom jeziku).

(9)    COM(2021) 572 final od 16. srpnja 2021.

(10)    Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).

(11)    Radni dokument službi Komisije „Konačna ocjena europskog statističkog programa od 2013. do 2020.” (SWD(2021) 383 od 15. prosinca 2021.) priložen Izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o konačnoj ocjeni provedbe europskog statističkog programa od 2013. do 2020. (COM(2021) 794 od 15. prosinca 2021.). 

(12)    SL L 114, 12.4.2022., str. 22.

(13)    SL L 192, 22.7.2011., str. 1.

(14)    Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(15)    https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=51214

(16)    SL L 174, 26.6.2013., str. 1.–727.

(17)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.7.2022.

COM(2022) 329 final

PRILOG

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 u pogledu uvođenja novih modula ekonomskih računa okoliša

PRILOG

„PRILOG VII.

RAČUNI ŠUMA

Odjeljak 1.

CILJEVI

U računima šuma bilježe se i prikazuju podaci o šumskim resursima i gospodarskim djelatnostima u šumarstvu i industriji sječe drva na način koji je potpuno usklađen s podacima koji se šalju na temelju Europskog sustava računa (ESA). Računi šuma pružaju komplementarne informacije i u njima se upotrebljavaju koncepti prilagođeni posebnom karakteru šuma, šumarstva i industrije sječe drva.

U ovom su Prilogu utvrđeni podaci koje države članice trebaju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za račune šuma.

Odjeljak 2.

OBUHVAT

U računima šuma bilježe se zalihe i tokovi šumskih resursa (pošumljena zemljišta i drvna građa) te gospodarske djelatnosti u šumarstvu i industriji sječe drva, među ostalim proizvodnja oblog drva te iskorištavanje i skupljanje šumskih plodova i proizvoda, osim šumskih sortimenata.

Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice pripremaju račune šuma u skladu sa značajkama opisanima u ovom odjeljku.

(1)Računi imovine za pošumljena zemljišta i drvnu građu. Pošumljeno zemljište definira se kao skup triju točaka u nastavku.

(a)Šuma iz koje se može dobivati drvo: šume u kojima okolišna, socijalna ili gospodarska ograničenja nemaju znatan učinak na trenutačnu ili potencijalnu opskrbu drvom. Ta ograničenja mogu se temeljiti na pravnim pravilima, odlukama upravitelja/vlasnika ili drugim razlozima.

(b)Šuma iz koje se ne može dobivati drvo predstavlja sve šume za koje se smatra da nisu dostupne za opskrbu drvom u skladu s točkom (a). To su šume u kojima okolišna, socijalna, gospodarska ili pravna ograničenja onemogućuju bilo kakvu značajnu opskrbu drvom. To uključuje (a) šume s pravnim ograničenjima ili ograničenjima koja proizlaze iz drugih političkih odluka kojima se u potpunosti isključuje ili znatno ograničava opskrba drvom zbog razloga kao što su očuvanje okoliša ili bioraznolikosti (zaštitna šuma, nacionalni parkovi, prirodni rezervati i druga zaštićena područja kao što su ona od posebnog okolišnog, znanstvenog, povijesnog, kulturnog ili duhovnog interesa); (b) šume u kojima je fizička proizvodnja ili kvaliteta drva na preniskoj razini ili su troškovi prikupljanja i prijevoza previsoki da bi se opravdalo prikupljanje drva, osim povremene sječe za vlastitu potrošnju.

(c)Drugo pošumljeno zemljište.

„Šuma” se definira kao zemljište koje obuhvaća više od 0,5 hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje većim od 10 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ. To ne uključuje zemljište koje se upotrebljava prvenstveno kao poljoprivredno zemljište ni drveće u gradskim okruženjima kao što su gradski parkovi, ulice i vrtovi.

„Drugo pošumljeno zemljište” definira se kao zemljište koje nije kategorizirano kao šuma i obuhvaća više od 0,5 hektara; s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje od 5 % do 10 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ; ili zemljište kod kojeg je više od 10 % površine obraslo grmljem, šibljem i drvećem. To ne uključuje zemljište koje se upotrebljava prvenstveno kao poljoprivredno zemljište ni drveće u gradskim okruženjima kao što su gradski parkovi, ulice i vrtovi.

„Godišnji neto porast drvne građe” definira se kao prosječna godišnja stopa rasta živog drveća. Izračunava se iz zaliha živog drveća (neposječeno drvo) dostupnih na početku godine minus prosječni godišnji mortalitet.

„Uklanjanja” se definiraju kao količina cjelokupnog drveća, živog ili mrtvog, koje je posječeno i uklonjeno iz šume, s drugog pošumljenog zemljišta ili drugih mjesta sječe. To uključuje neprodano oblo drvo koje se skladišti uz cestu na rubu šume. To uključuje i prirodne gubitke koji su nadoknađeni, uklanjanja drva koje je ranije posječeno tijekom godine, uklanjanja drva bez stabla (kao što su panjevi i grane) i uklanjanje drveća koje je uništeno ili oštećeno prirodnim uzrocima (odnosno prirodni gubici), npr. zbog požara, vjetra, insekata i bolesti. To ne uključuje nedrvnu biomasu ni drvo koje je ostavljeno u šumi i nije uklonjeno tijekom godine, npr. panjevi, grane, krošnje i ostaci kod sječe (otpad kod prikupljanja).

„Nepovratni gubici” definiraju se kao ostaci kod sječe i svi ostaci vjetroizvale koji se ne mogu ukloniti iz šume, kao i drvna građa koja je izgubljena u šumskim požarima.

(2)Ekonomski računi u kojima se izvješćuje o gospodarskim djelatnostima u šumarstvu i industriji sječe drva. Šumarstvo i industrija sječe drva definiraju se kao lokalne jedinice prema vrsti djelatnosti (lokalni JVD) koje obavljaju djelatnosti kategorizirane pod NACE Rev. 2 odjeljak A02.

Izvješćuje se o sljedećim značajkama u skladu s definicijama ESA-e:

–output,

–od čega: output za vlastitu krajnju uporabu,

–intermedijarna potrošnja,

–bruto dodana vrijednost,

–potrošnja fiksnog kapitala,

–ostali porezi na proizvodnju,

–ostale subvencije na proizvodnju,

–naknade zaposlenicima,

–bruto investicije u fiksni kapital i stjecanje umanjeno za otuđenje nefinancijskih neproizvodnih sredstava,

–promjene u inventaru,

–kapitalni transferi.

Države članice izvješćuju o zaposlenosti u šumarstvu i industriji sječe drva u tisućama godišnjih jedinica rada (GJR) kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 1 .

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI DOSTAVLJANJA

(1)Statistički se podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.

(2)Statistički podaci dostavljaju se u roku od 21 mjeseca od kraja referentne godine.

(3)Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-a za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.

(4)Prva je referentna godina 2023.

(5)Države članice pri prvom dostavljanju podataka uključuju godišnje podatke od 2022. do prve referentne godine.

(6)Pri svakom sljedećem dostavljanju podataka Komisiji države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice ponovno dostavljaju podatke za godine od 2022. nadalje svaki put kad se podaci izmijene. Države članice mogu dostaviti dostupne podatke za godine prije 2022.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

Za značajke iz odjeljka 3. izvješćuje se o sljedećim podacima:

(1)Površina pošumljenog zemljišta, raščlanjena na:

–šume iz kojih se može dobivati drvo,

–šume iz kojih se ne može dobivati drvo,

–drugo pošumljeno zemljište.

Svaka od tih kategorija dodatno se raščlanjuje na:

–početnu površinu na početku referentne godine,

–pošumljavanje i druga povećanja,

–krčenje šuma i druga smanjenja,

–statističku reklasifikaciju,

–završnu površinu na kraju referentne godine.

Podaci se dostavljaju u tisućama hektara.

(2)Količina drvne građe, raščlanjena na:

–šume iz kojih se može dobivati drvo,

–šume iz kojih se ne može dobivati drvo,

–drugo pošumljeno zemljište.

Šume iz kojih se može dobivati drvo dodatno se raščlanjuju na:

–početne zalihe na početku referentne godine,

–neto porast,

–uklanjanja,

–nepovratne gubitke,

–statističku reklasifikaciju,

–izravnavajuće stavke,

–završne zalihe na kraju referentne godine.

Šume iz kojih se ne može dobivati drvo i drugo pošumljeno zemljište dodatno se raščlanjuju na:

–početne zalihe na početku referentne godine,

–uklanjanja,

–druge promjene (od početnih do završnih zaliha),

–završne zalihe na kraju referentne godine.

Podaci se dostavljaju s korom, u tisućama m3.

(3)Vrijednost drvne građe, raščlanjena na:

–šume iz kojih se može dobivati drvo,

–šume iz kojih se ne može dobivati drvo,

–drugo pošumljeno zemljište.

Šume iz kojih se može dobivati drvo dodatno se raščlanjuju na:

–početne zalihe na početku referentne godine,

–neto porast,

–uklanjanja,

–nepovratne gubitke,

–revalorizaciju,

–statističku reklasifikaciju,

–izravnavajuće stavke,

–završne zalihe na kraju referentne godine.

Šume iz kojih se ne može dobivati drvo i drugo pošumljeno zemljište dodatno se raščlanjuju na:

–početne zalihe na početku referentne godine,

–uklanjanja,

–druge promjene (od početnih do završnih zaliha),

–završne zalihe na kraju referentne godine.

Podaci se dostavljaju u milijunima nacionalne valute.

(4)Output iz odjeljka 3. za ekonomske se račune dostavlja u skladu sa sljedećom raščlambom, a proizvodi se definiraju prema klasifikaciji proizvoda po djelatnostima verzije 2.1.:

–sadnice šumskog drveća (proizvod 02.10.11) i sjemenje šumskog drveća (proizvod 02.10.12),

–šumsko drveće, definirano kao zbroj neto porasta drvne građe u kultiviranim šumama (proizvod 02.10.30) i prodaje drvne građe iz nekultiviranih šuma,

–grubo obrađeno drvo (proizvod 02.20.1), koje se sastoji od sljedećih stavki o kojima se izvješćuje u dva zasebna retka:

(a)ogrjevnog drva (proizvodi 02.20.14 i 02.20.15);

(b)trupaca, odnosno zbroja trupaca četinjača (proizvod 02.20.11), trupaca listača, osim tropskog drveća (proizvod 02.20.12) i trupaca tropskog drveća (proizvod 02.20.13),

–šumski plodovi i proizvodi, osim drva (proizvod 02.30),

–usluge karakteristične za djelatnosti šumarstva i sječe drva definirane kao usluge rasadnika šumskog drveća (proizvod 02.10.2), pomoćne usluge u šumarstvu (proizvod 02.4) i sve druge usluge koje pruža lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti (JVD) u šumarskoj industriji,

–ostali proizvodi iz povezanih sporednih djelatnosti u lokalnom JVD-u, kao što su gljive i tartufi (01.13.8), ostalo bobičasto voće i drugo voće roda Vaccinium d.n. (01.25.19), prirodni kaučuk (01.29.10), ostalo grubo obrađeno drvo, uključujući nacijepane štapove i kolce (16.10.39.), drveni ugljen (20.14.72.), usluge prirodnih rezervata, uključujući usluge zaštite divljih životinja (91.04.12) i svi drugi proizvodi koje proizvodi lokalni JVD.

Intermedijarna potrošnja šumarstva i industrije sječe drva iz odjeljka 3. dostavlja se u skladu sa sljedećom raščlambom i proizvodi se definiraju prema klasifikaciji proizvoda po djelatnostima verzije 2.1.:

(a)zbroj sadnica šumskog drveća (proizvod 02.10.11), sjemenja šumskog drveća (proizvod 02.10.12) i šumskog drveća (proizvod 02.10.3) koje se upotrebljava za proizvodnju drvne građe;

(b)zbroj energije i sredstava za podmazivanje, među ostalim električne energije (proizvod 35.11.10), motornog benzina (proizvod 19.20.21), prirodnog plina, ukapljenog ili u plinovitom stanju (proizvod 06.20.10), ulja za podmazivanje i teških ulja, d. n. (proizvod 19.20.29) i ostali slični proizvodi;

(c)zbroj usluga karakterističnih za djelatnosti šumarstva i sječe drva, među ostalim usluga rasadnika šumskog drveća (proizvod 02.10.2), pomoćnih usluga u šumarstvu (proizvod 02.4) i svih drugih usluga koje pruža lokalni KAU u šumarstvu i industriji sječe drva;

(d)drugi proizvodi i usluge koji nisu uključeni ni u koju od prethodno navedenih varijabli intermedijarne potrošnje.

Promjene u inventaru šumarstva i industrije sječe drva iz odjeljka 3. dostavljaju se u skladu sa sljedećom raščlambom:

–promjene u proizvodnji kultivirane biološke imovine u tijeku,

–sve druge promjene u inventaru.

Sve se značajke dostavljaju u milijunima nacionalne valute.

Odjeljak 6.

NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA

Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je dvije godine od prvog roka dostavljanja.

PRILOG VIII.

RAČUNI SUBVENCIJA ZA OKOLIŠ I SLIČNIH TRANSFERA

Odjeljak 1.

CILJEVI

U računima subvencija za okoliš i sličnih transfera bilježe se i predstavljaju podaci o tekućim i kapitalnim transferima namijenjenima za podupiranje aktivnosti zaštite okoliša i prirodnih resursa, uključujući proizvodnju i upotrebu ekoloških proizvoda, na način koji je usklađen s konceptima i definicijama Europskog sustava računa (ESA 2010.).

U ovom su Prilogu utvrđeni podaci koje države članice trebaju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za račune subvencija za okoliš i sličnih transfera. Ti se podaci upotrebljavaju i za prikupljanje nacionalnih izdataka za zaštitu okoliša kako je utvrđeno u Prilogu IV.

Odjeljak 2.

OBUHVAT

U računima subvencija za okoliš i sličnih transfera bilježe se nepovratna plaćanja koja opća država isplaćuje drugim institucionalnim sektorima (u okviru domaćeg gospodarstva i u ostatku svijeta) i koja isplaćuju nerezidenti (ostatak svijeta) u svrhu zaštite okoliša ili smanjenja uporabe i iskorištavanja prirodnih resursa.

Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice pripremaju račune subvencija za okoliš i sličnih transfera u skladu sa sljedećim značajkama:

–subvencije (oznaka ESA D.3),

–ostali tekući transferi (oznake ESA D.6 i D.7),

–kapitalni transferi (oznaka ESA D.9).

Svi se podaci dostavljaju u milijunima nacionalne valute.

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI DOSTAVLJANJA

(1)Statistički se podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.

(2)Statistički podaci dostavljaju se u roku od 24 mjeseca od kraja referentne godine.

(3)Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-a za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.

(4)Prva je referentna godina 2023.

(5)Države članice pri prvom dostavljanju podataka uključuju godišnje podatke od 2022. do prve referentne godine.

(6)Pri svakom dostavljanju podataka Komisiji države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice ponovno dostavljaju podatke za godine od 2022. nadalje svaki put kad se podaci izmijene. Države članice mogu dostaviti dostupne podatke za godine prije 2022.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

(1)Za značajke iz odjeljka 3. podatke dostavlja:

–isplatitelj iz institucionalnog sektora, kako slijedi:

–opća država,

–ostatak svijeta,

–primatelj iz institucionalnog sektora, kako slijedi:

–opća država,

–trgovačka društva,

–kućanstva,

–neprofitne ustanove koje služe kućanstvima,

–ostatak svijeta.

(2)Za svaku navedenu kategoriju izvješćivanja podaci se dostavljaju prema razredima klasifikacije djelatnosti za zaštitu okoliša (CEPA) i klasifikacije djelatnosti upravljanja resursima (CReMA) podijeljenima u sljedeće skupine:

–CEPA 1,

–CEPA 2,

–CEPA 3,

–CEPA 4,

–CEPA 5,

–CEPA 6,

–zbroj CEPA 7, CEPA 8 i CEPA 9,

–CReMA 10,

–CReMA 11,

–CReMA 13,

–CReMA 13A,

–CReMA 13B,

–CReMA 13C,

–CReMA 14,

–zbroj CReMA 12, CReMA 15 i CReMA 16.

(3)Transferi koje su od opće države primila trgovačka društva podijeljeni u skupine po zbroju svih razreda CEPA (CEPA od 1 do 9) i svih razreda CReMA (CReMA od 10 do 16) trebali bi se dodatno podijeliti u skladu s klasifikacijom gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 kako slijedi:

–NACE A – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo,

–NACE B – rudarstvo i vađenje,

–NACE C – prerađivačka industrija,

–NACE D – opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija,

–NACE E – opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada te djelatnosti sanacije okoliša,

–NACE F – građevinarstvo,

–NACE G – trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala,

–NACE H – prijevoz i skladištenje,

–NACE I–U – ostala područja NACE-a.

(4)Razredi CEPA iz točaka 2. i 3. utvrđeni su u Prilogu IV.; razredi CReMA utvrđeni su u Prilogu V. 

Odjeljak 6.

NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA

Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je dvije godine od prvog roka dostavljanja.

PRILOG IX.

RAČUNI EKOSUSTAVA

Odjeljak 1.

CILJEVI

U računima ekosustava predstavljaju se podaci o veličini i stanju imovine ekosustava i usluga koje oni pružaju društvu i gospodarstvu. Podaci su u skladu s računovodstvom ekosustava SEEA-e i usklađeni su s podacima koji se šalju na temelju Europskog sustava računa.

U računima ekosustava upotrebljavaju se postojeće informacije kad je to moguće, među ostalim dobivene promatranjem Zemlje, iz izvješćâ o okolišu i iz drugih izvora podataka.

Odjeljak 2.

OBUHVAT

U računima ekosustava bilježe se veličina i stanje ekosustava te tokovi usluga ekosustava.

Veličina ekosustava prostorne su dimenzije ekosustava na određenom području. Računi veličine ekosustava obuhvaćaju kopnene (uključujući slatkovodne) i morske ekosustave na državnom području.

Stanje ekosustava kvaliteta je ekosustava koja se mjeri prema njegovim abiotičkim, biotičkim i prostornim značajkama po vrstama sustava.

Usluge ekosustava koristi su koje ekosustavi pružaju za gospodarske i druge ljudske aktivnosti. One uključuju i. opskrbu, ii. regulaciju i održavanje te iii. kulturne usluge. U računima usluga ekosustava bilježe se ponuda i uporaba usluga ekosustava koje pružaju ekosustavi na državnom području.

Tematski računi su računi u kojima se podaci organiziraju u skladu s posebnim temama politike kao što su bioraznolikost, klimatske promjene, oceani i gradska područja.

Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice pripremaju račune ekosustava u skladu sa značajkama u nastavku.

(1)Računi veličine ekosustava u kojima se bilježe površina i promjena površine svake vrste ekosustava unutar državnog područja. Države članice o računima veličine ekosustava izvješćuju u tisućama hektara.

(2)Kao dio računa veličine ekosustava matrica pretvorbe u kojoj se bilježe pretvorbe vrsta ekosustava između dvije vremenske točke u hektarima.

(3)Računi stanja ekosustava u kojima se bilježe značajke ekosustava kako slijedi:

(a)za naselja i druga umjetna područja:

–o zelenim površinama u gradovima te susjednim gradovima i predgrađima izvješćuje se kao postotak ukupne površine, izračunan za cijelu površinu gradova i susjednih naselja i predgrađa, uključujući sve vrste ekosustava na toj površini,

–o koncentraciji lebdećih čestica, promjera do 2,5 μm u gradovima, izvješćuje se u μg/m3 kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;

(b)za zemljište pod usjevima:

–o zalihama ugljika zemljišta u površinskom sloju tla izvješćuje se u tonama/ha kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;

(c)za travnjake:

–o zalihama ugljika zemljišta u površinskom sloju tla izvješćuje se u tonama/ha kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;

(d)za zemljište pod usjevima i travnjake zajedno:

–o zajedničkom indeksu populacije poljskih ptica izvješćuje se kao nacionalni agregirani indeks za razdoblje izvješćivanja;

(e)za šume i šumska područja:

–o mrtvom drvu izvješćuje se u m3/ha kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja,

–o gustoći šumskog pokrova izvješćuje se u % kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja;

(f)za obalne plaže, dine i močvarna područja:

–o udjelu umjetnog nepropusnog pokrova, koji se nalazi u obalnom području koje uključuje ekosustave obale, dine i močvarna područja, izvješćuje se u postocima kao nacionalni prosjek za razdoblje izvješćivanja.

Gradovi te gradovi i predgrađa su lokalne upravne jedinice kategorizirane u skladu s tipologijom stupnja urbanizacije utvrđenom u Uredbi (EU) 2017/2391.

(4)Računi usluga ekosustava u kojima se bilježe ponuda i uporaba usluga ekosustava u tablicama ponude i uporabe. U tablici ponude bilježi se ponuda usluga ekosustava koje ekosustavi pružaju društvu. U tablici uporabe bilježi se uporaba usluga ekosustava po vrsti uporabe kako je definirano u odjeljku 5.

Tablice ponude i uporabe dostavljaju se u fizičkim jedinicama u nastavku.

(a)Usluge opskrbe

–Opskrba usjeva, definirana kao doprinos ekosustava rastu biljaka koji se približno izračunava na temelju količine požetih usjeva za različite namjene. To uključuje proizvodnju hrane i vlakana, krmne usjeve i energiju te biomasu za pašu, kako je utvrđeno u Prilogu III. tablici A odjeljcima 1.1. i 1.2.

–Oprašivanje, definirano kao doprinos divljih oprašivača u ekosustavu proizvodnji prethodno navedenih usjeva. O doprinosima se izvješćuje u tonama usjeva ovisnih o oprašivačima koji se mogu povezati s divljim oprašivačima po vrsti usjeva za glavne vrste usjeva ovisnih o oprašivačima, koji se sastoje od voćaka, bobica, rajčice, uljarice i „drugo”.

–Opskrba drva, koja je definirana kao doprinos ekosustava rastu drveća i druge drvne biomase, dostavlja se kao neto porast kako je definirano u Prilogu VII. s korom i u tisućama m3.

(b)Usluge regulacije i održavanja

–Filtriranje zraka definira se kao doprinos ekosustava filtriranju onečišćujućih tvari u zraku putem taloženja, upijanja, fiksiranja i pohrane onečišćujućih tvari u komponente ekosustava (posebno drveće). Time se smanjuju štetni učinci onečišćujućih tvari. O doprinosima se izvješćuje u tonama adsorbiranih lebdećih čestica.

–Globalna regulacija klime definira se kao doprinos ekosustava smanjenju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi uklanjanjem (neto sekvestracija) ugljika iz atmosfere i zadržavanjem (pohrana) ugljika u ekosustavima. O doprinosima se izvješćuje u tonama neto sekvestracije ugljika i tonama organskog ugljika pohranjenog u kopnenim ekosustavima, među ostalim iznad zemlje i ispod zemlje u prvih 0,3 metara tla (među ostalim u tresetištima).

–Lokalna regulacija klime definira se kao doprinos ekosustava regulaciji okolnih atmosferskih uvjeta u gradskim područjima putem vegetacije koja poboljšava životne uvjete ljudi i podupire gospodarsku proizvodnju. To se izražava i priopćuje kao smanjenje temperature u gradovima kao posljedica gradske vegetacije u stupnjevima Celzija na dane kad je temperatura iznad 25 stupnjeva Celzija.

(c)Kulturne usluge

–Usluge povezane s turizmom koje se temelje na prirodi definiraju se kao doprinos ekosustava, posebno na temelju biofizičkih značajki i kvaliteta ekosustava, koji omogućuje ljudima da upotrebljavaju okoliš i u njemu uživaju putem izravnih, in situ, fizičkih i iskustvenih interakcija s okolišem. O tim se doprinosima izvješćuje kao broj noćenja u hotelima, hostelima, kampovima itd. koja se mogu pripisati posjetima ekosustavima.

(5)U računima ekosustava upotrebljava se sljedeća tablica vrsta ekosustava:

Kategorija	Vrsta ekosustava
1.	Naselja i druga umjetna područja
2.	Zemljište pod usjevima
3.	Travnjaci (pašnjaci, poluprirodni i prirodni travnjaci)
4.	Šume i šumska područja
5.	Vrištine i grmlje
6.	Ekosustavi s oskudnom vegetacijom
7.	Kopnena močvarna područja
8.	Rijeke i kanali
9.	Jezera i akumulacije
10.	Morske uvale i prijelazne vode
11.	Obalne plaže, dine i močvarna područja
12.	Morski ekosustavi (obalne vode, grebeni i otvoreni ocean)

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI DOSTAVLJANJA

(1)Statistički podaci pripremaju se i dostavljaju:

–svake tri godine za račune veličine i stanja ekosustava. Podaci upućuju na reprezentativni prosjek u referentnoj godini i matricu pretvorbe za promjenu tijekom te tri godine između dvije referentne godine;

–svake godine za račune usluga ekosustava.

(2)Statistički podaci dostavljaju se u roku od 24 mjeseca od kraja referentne godine.

(3)Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-a čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.

(4)Prva je referentna godina 2024. Za matricu pretvorbe prva je referentna godina 2027.

(5)Države članice pri prvom dostavljanju podataka uključuju podatke od 2024. za račune veličine i stanja te za tablice ponude i uporabe usluga ekosustava u fizičkim jedinicama. Za matricu pretvorbe podaci pokazuju promjene od 2024. do 2027.

(6)Pri svakom sljedećem dostavljanju podataka Komisiji države članice dostavljaju godišnje podatke o uslugama ekosustava za godine n–1 i n, a podatke o računima veličine i stanja za godine n–3 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice ponovno dostavljaju podatke od 2024. nadalje svaki put kad se podaci izmijene. Države članice mogu dostaviti dostupne podatke za godine prije 2024.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

(1)Računi veličine ekosustava: pri prvom dostavljanju podataka za sve vrste ekosustava iz odjeljka 3. dostavljaju se podaci za prvu referentnu godinu. Pri svakom sljedećem dostavljanju podataka dostavljaju se sljedeći podaci:

–veličina u prethodnoj referentnoj godini,

–povećanja,

–smanjenja,

–veličina u aktualnoj referentnoj godini.

U matrici pretvorbe bilježe se pretvorbe svih vrsta ekosustava iz odjeljka 3. od prethodne do aktualne referentne godine.

(2)Računi usluga ekosustava: za usluge ekosustava iz odjeljka 3. podaci se dostavljaju u tablicama ponude i uporabe na sljedeći način:

Tablica ponude u kojoj se bilježi godišnja ponuda usluga kako je navedeno u odjeljku 3. za sve vrste ekosustava kako je navedeno u odjeljku 3., osim kategorija 10. i 12.

Tablica uporabe u kojoj se bilježi uporaba usluga ekosustava u skladu sa sljedećom raščlambom:

–intermedijarna potrošnja djelatnosti,

–krajnja potrošnja države,

–krajnja potrošnja kućanstava,

–bruto investicije,

–izvoz.

(3)Država članica ne mora dostavljati podatke ako njezina ukupna površina zemljišta ne prelazi 0,1 % ukupne površine zemljišta EU-a.

Odjeljak 6.

NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA

Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je dvije godine od prvog roka dostavljanja.”

(1)     Uredba (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice (SL L 33, 5.2.2004., str. 1.).