EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.5.2022.

COM(2022) 223 final

2022/0162(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Financijskom uredbom 1 utvrđuju se načela i opća financijska pravila za utvrđivanje i izvršenje proračuna i kontrolu financija EU-a. Financijska uredba iz 2018. rezultat je opsežne revizije kojom su prijašnja pravila primjene objedinjena u jedinstvena pravila. Revizijom je povećana fleksibilnost, znatno su pojednostavnjena financijska pravila i otvoren je put prijedlozima u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. Treba vremena da se pri provedbi programa i instrumenata za razdoblje 2021.–2027. u cijelosti iskoristi potencijal tih jednostavnijih pravila, primjerice o pristupu jedinstvene revizije, uzajamnom oslanjanju na revizije i procjene, pojednostavnjenim mogućnostima financiranja troškova, smanjenju administrativnog opterećenja i usmjeravanju na rezultate. Promjena financijskih pravila vrlo često stvara nesigurnost za primatelje sredstava EU-a.

Stoga Komisija predlaže ciljanu izmjenu čiji je cilj postići odgovarajuću ravnotežu usmjeravanjem na promjene koje su zaista potrebne. Glavni razlog za reviziju je potrebno usklađenje Financijske uredbe s paketom VFO-a kako bi se zadržala jedinstvena pravila kojima se uređuju rashodi Unije, odnosno kako bi se u Financijsku uredbu uvrstila sva opća financijska pravila. Time će se institucijama Unije i primateljima sredstava Unije osigurati veća pravna sigurnost. Prijedlog odražava i izjave institucija EU-a u kontekstu VFO-a.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Revizija Financijske uredbe nije obuhvaćena Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Međutim, odgovarajući na potrebu za pojednostavnjenjem, poboljšanjem i usklađenjem financijskih pravila EU-a s paketom VFO-a za razdoblje 2021.–2027., ova revizija znatno doprinosi agendi za bolju regulativu. Predloženi pristup u potpunosti je u skladu s okvirom za bolju regulativu i radom Komisije na pojednostavnjenju.

Na primjer, prijedlog sadržava upućivanje na digitalne revizije i nove tehnologije kako bi se potaknula njihova šira primjena, dok se istodobno zadržava fleksibilnosti. Prijedlog uključuje i iskustva o nabavi stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19 (npr. zajednička nabava, nabava u ime država članica, središnje tijelo za nabavu, više izvora nabave za istu vrstu robe ili usluga, elektroničko izdavanje računa i bolja pravila o vanjskim stručnjacima). Sadržava i mjere pojednostavnjenja za bespovratna sredstva (npr. pojednostavnjeni oblici bespovratnih sredstava, jednostavnija pravila za angažiranje volontera, jednostavniji izračun za dokazivanje usklađenosti s načelom zabrane ostvarivanja dobiti i jednostavniji postupak dodjele humanitarne pomoći). Krajnji je cilj svih tih mjera smanjiti administrativno opterećenje za podnositelje zahtjeva i primatelje sredstava EU-a, bez stvaranja dodatnih rizika za dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a.

Mikropoduzeća nisu izuzeta iz područja primjene ovog prijedloga. Takva poduzeća mogu biti korisnici sredstava EU-a i stoga se na njih moraju primjenjivati opća financijska pravila. Pravilima za razdoblje financiranja 2021.–2027. već je olakšano sudjelovanje mikropoduzeća. Na primjer, Komisija je nedavno na temelju pravila iz Financijske uredbe o pojednostavnjenim oblicima financiranja donijela odluku kojom se vlasnicima mikropoduzeća omogućuje da troškove osoblja prijave kao unaprijed definirane jedinične troškove u bilo kojem programu financiranja, bez dostavljanja dokaza o prijavljenim stopama. Nadalje, prijedlogom se u određenim područjima smanjuju troškovi za poduzeća, koja su često mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Cilj je prijedloga ojačati primjenu načela proporcionalnosti, među ostalim oslanjanjem na dubinsku analizu partnera koji izvršavaju proračun u okviru neizravnog upravljanja. Time bi se omogućio fleksibilniji pristup mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima. Općenito, mnoge ciljane mjere pojednostavnjenja trebale bi donijeti korist svim poduzećima, a time i malim i srednjim poduzećima.

•Temeljna prava

Prijedlog je u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema utjecaj na proračun.

5.DRUGI ELEMENTI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

1.1.Usklađenje s VFO-om i pojednostavnjenje

·Usklađenje s VFO-om (općenito): u Financijsku uredbu dodana su neka upućivanja na temeljne akte za razdoblje 2021.–2027. i druge propise. Osim toga, kako bi se osigurala neometana provedba Uredbe o VFO-u 3 , predlaže se da se određena odstupanja od proračunskih načela utvrđena u sektorskim temeljnim aktima uključe u Financijsku uredbu u skladu s pristupom jedinstvenih pravila (članci 12., 14., 15. i 18., članak 32. stavak 2., članak 41. stavak 2., članak 44. stavci 1. i 3., članak 48. stavak 2., članak 54., članak 96. stavci 1. i 2., članak 97. stavak 3., članak 106. stavak 1., članak 115. stavak 3., članak 214. stavak 3., članak 250. stavak 1. točka (b) i članak 253. stavak 1. točka (c) Financijske uredbe). Nadalje, u skladu sa zajedničkom izjavom o mogućem uključivanju sadržaja Uredbe o općoj uvjetovanosti 4 dodaje se upućivanje na tu uredbu u glavi II. o načelima od kojih sektorsko zakonodavstvo ne može odstupiti (članak 6.).

·Uzimanja i davanja zajmova: cilj je prijedloga poboljšati izvješćivanje u skladu sa zajedničkom izjavom 2020/C 444 I/06 5 kako bi se povećala transparentnost i olakšala suradnja s proračunskim tijelom. Predloženom izmjenom pojednostavnjuju se obveze izvješćivanja za operacije uzimanja i davanja zajmova. Njome se kodificira postojeća praksa tako što se u dokument koji se prilaže dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju uključuje sveobuhvatan pregled Komisijinih operacija uzimanja i davanja zajmova (članak 52. stavak 1.).

·Namjenski prihodi: prijedlogom se nastoji povećati transparentnost i vidljivost vanjskih namjenskih prihoda u dokumentima koji se prilažu proračunu, u skladu sa zajedničkom izjavom (članak 22. stavak 1. i članak 41. stavci 3. i 8.). Cilj mu je i olakšati upravljanje dodatnim doprinosima država članica (uključujući dobrovoljne doprinose) (članak 21. stavak 2.), čime se otklanja potreba za zahtjevima državama članicama za plaćanja prije negoli nastane stvarna potreba za plaćanjem.

·Financijski instrumenti i proračunska jamstva: cilj je prijedloga povećati pravnu jasnoću: i. uklanjanjem nedosljednosti i ponavljanja u aktualnoj Financijskoj uredbi; ii. boljim prikazom načina funkcioniranja rezervacija i proračunskih jamstava; i iii. ažuriranjem relevantnih pravila (članak 2. stavak 9., novi članak 2. točka 15., novi članak 2. točka 33., novi članak 212. stavak 3., članak 212. stavak 5., članak 213. stavak 4., članak 221. i članak 223. stavak 6. te novi članak 213. stavak 5.).

·Osim toga, prijedlogom se pojednostavnjuje izvješćivanje kako bi se izbjegla udvostručavanja i nedosljednosti. Jačaju se obveze izvješćivanja u radnom dokumentu koji se prilaže nacrtu proračuna i integriranom financijskom izvješću u skladu s člankom 253. stavkom 1. To pojednostavnjenje znači i da se sadašnji članak 250. mora izbrisati. Naposljetku, prijedlogom se poboljšava članak 218. tako što se određene odredbe bivšeg članka 41. stavka 5. premještaju u članak 218. Time se uklanja potreba za sastavljanjem dva usporedna izvješća o zajedničkom fondu za rezervacije sličnog sadržaja (novi članak 41. stavak 5. točka (g), članak 210. stavak 3. i članak 218.).

·Prijedlogom se pojašnjava i veza između izdvajanja rezervacija i proračunskih jamstava i definicija i pravila o proračunskim obvezama, pravnim obvezama, primateljima i objavljivanju informacija o primateljima (članak 2. stavci 38. i 58., članak 7. stavak 4., članak 10. stavak 3., članak 38. stavak 3. točka (c), članak 112. stavak 2., članak 113. stavak 1. točka (a), članak 113. stavak 4., članak 115. stavak 2. i članak 163.).

1.2.Upravljanje krizama, modernizacija i pojednostavnjenje

·Nefinancijske donacije institucija EU-a: prijedlog uključuje novi instrument koji odražava trenutačnu praksu. Njime će se institucijama EU-a osigurati okvir za doniranje robe, usluga ili radova. Osigurat će se i stabilna pravna osnova, posebno za buduće izvanredne situacije, veća transparentnost, odgovornost i pravna sigurnost za primatelje (članak 2. stavci 1., 2., 3., 38., 50. i 58., članak 133., članak 154. stavak 3. i novi članak 244.).

·Nagrade: slično uvođenju nefinancijskih donacija, institucije EU-a trebale bi moći dodjeljivati i nefinancijske nagrade, kao što su vaučeri, ulaznice i putovanja. To je važno, na primjer, i kako bi se omogućila natjecanja mladih koji nemaju bankovni račun u svojoj državi članici, ali mogu primiti nagradu u praktičnom obliku. Uvođenje te mogućnosti zahtijeva male izmjene u članku 2. stavku 52., članku 210. stavku 4. i članku 211. stavku 1.

·Nabava i stručnjaci: prijedlogom se prilagođavaju pravila o nabavi koja se primjenjuju u kriznim situacijama kako bi se institucijama ili tijelima EU-a omogućilo da provode nabavu u ime država članica ili da nastupaju kao središnje tijelo za nabavu. Središnje tijelo za nabavu moglo bi donirati ili preprodavati robu i usluge državama članicama i pokretati zajedničke postupke nabave, iako institucije EU-a ne bi nabavljale usluge i robu za sebe (članak 169. stavci 1. i 2., novi članak 169. stavak 3., točka 11.1. podtočka (f) i točka 12.2. podtočka (a) Priloga I.). Prijedlogom se ažurira i definicija pojma „kriza” kako bi obuhvatila javno zdravlje i zdravlje životinja, hitne situacije povezane sa sigurnošću hrane i globalne prijetnje zdravlju kao što su pandemije (članak 2. točka 22.).

Drugim mjerama pojednostavnjenja i tehničkim ispravcima i ažuriranjima omogućuju se ugovori o nabavi iz više izvora, uklanjaju nedosljednosti i propusti te pojašnjava digitalizacija postupaka nabave (novi članak 2. stavak 46., članak 2. stavak 76., članak 164. stavak 5., članak 168. stavak 3., članak 171. stavak 1., članak 173. stavak 1., članak 174. stavci 2. i 3., članak 175. i točke 1.2., 6.2., 6.3., 6.4., 6.6., 9.3., 9.4., 9.5., točka 11.1. podtočke (a) i (c), točka 11.1. podtočka (h) iv., točka 11.1. podtočke (j) i (m), točka 11.2., točka 16.3. podtočke (f) i (g), točke 18.1., 18.7., 19.2., 20.2., 21.1., 24.3., 27., 28.1., 28.2., nova točka 29.4., točka 30.2., nova točka 31.1., nova točka 34., točke 35.1. i 39.3. Priloga I.)

Predlaže se daljnje usklađenje pravila o nabavi iz Financijske uredbe s Direktivom 2014/24/EU o javnoj nabavi i Direktivom 2014/55/EU o elektroničkom izdavanju računa. Na primjer, u prijedlogu se pojašnjavaju rokovi za dinamičke sustave nabave i uključuje mogućnost procjene kvalifikacija i iskustva osoblja angažiranog na izvršenju ugovora (kao kriteriji za dodjelu) (članak 117. stavak 3., članak 176. stavak 2., novi članak 176. stavci 4. i 5. i članak 179. stavak 1.).

Prijedlogom se također odgovara na potrebu za fleksibilnijim pravilima za delegacije Unije u trećim zemljama, uzimajući u obzir lokalne tržišne uvjete i prakse država članica. Stoga se prag i pravila za pristup tržištu usklađuju s onima koji se trenutačno primjenjuju na nabavu za vanjska djelovanja. Osim toga, delegacije Unije koje dodjeljuju ugovore za vlastiti račun mogle bi, na primjer, prihvaćati osobnu dostavu dokumentacije zahtjeva (članak 153. stavak 5.).

Predlaže se i da se mjere koje se poduzimaju u okviru Instrumenta za međunarodnu nabavu 6 (IMN, još nije donesen) primjenjuju na nabavu institucija EU-a. Nakon što uredba o IMN-u stupi na snagu i nakon što se mjere IMN-a donesu i objave u Službenom listu javni će naručitelji morati primjenjivati mjere IMN-a (u obliku prilagodbe bodova za ponude primljene od gospodarskih subjekata s poslovnim nastanom u određenim trećim zemljama ili isključenja tih subjekata u određenim trećim zemljama) na isti način kao i javni naručitelji i naručitelji iz država članica (institucije EU-a pritom bi trebale biti primjer i primjenjivati ista pravila (novi članak 179. stavak 1. i točka 14. Priloga I.).

Prijedlogom se odgovara na potrebu za pojednostavnjenjem postupaka nabave zgrada. Nadalje, prijedlogom se iz područja primjene pravila o nabavi iz ove Uredbe isključuju usluge autentifikacije koje pružaju javni bilježnici, uključuje mogućnost pregovaračkih postupaka bez prethodne objave za usluge koje pružaju organizacije država članica i proširuje primjena pregovaračkog postupka bez prethodne objave obavijesti o nadmetanju nakon neuspješnog natjecateljskog postupka uz pregovore (članak 164. i točka 6. Priloga I.).

U skladu s trenutačnom sudskom praksom 7 ponuditelji prije donošenja odluke o dodjeli ugovora moraju dostaviti dokaze o primijenjenim kriterijima za odabir i isključenje. Prijedlogom se osigurava da Financijska uredba po tom pitanju bude usklađena sa sudskom praksom (članak 2. stavak 51. i točka 18.4. Priloga I.).

U uvodnim se izjavama ističu postojeća pravila o zelenoj javnoj nabavi.

Naposljetku, prijedlogom se utvrđuju sveobuhvatnija pravila za stručnjake usklađena sa stvarnim stanjem na tržištu. To bi institucijama Unije omogućilo da pri angažiranju plaćenih vanjskih stručnjaka ponude naknade koje mogu konkurirati onima koje nude drugi sudionici na tržištu. Nova bi pravila Komisiji omogućila i da dulje upotrebljava popise stručnjaka (članak 242.).

·Bespovratna sredstva: prijedlog sadržava tehnička ažuriranja, pojednostavnjenja, pojašnjenja i ispravke. Pojašnjavaju se pravila o pojednostavnjenim oblicima bespovratnih sredstava (članak 184. stavak 3. i članak 187.) te se utvrđuje da se ograničenje od 50 % za troškove volontera primjenjuje na ukupno financiranje djelovanja (članak 194. stavak 2.).

Nadalje, u prijedlogu se pojašnjava da kontradiktorni postupak nije potrebno sustavno primjenjivati za odbijanje sudionika u postupku dodjele (članak 135.).

Prijedlogom se pojednostavnjuju i izračuni na temelju načela zabrane ostvarivanja dobiti (članak 196. stavak 4.) i pružanje financijske potpore trećim stranama u posebnim slučajevima (članak 208. treći podstavak).

Radi povećanja transparentnosti dodana je definicija nevladinih organizacija (NVO-i) te se od podnositelja zahtjeva za bespovratna sredstva zahtijeva da prijave svoj pravni status i potvrde jesu li nevladine organizacije (novi članak 2. točka 46. i članak 200. stavak 1. točka (a)).

Naposljetku, ispravljena je definicija i primjena „ugovora o javnoj nabavi” na temelju glave VIII. (članak 2. točka 16. i članak 205. stavci 1. i 2.).

·Donacije institucijama EU-a: prijedlogom se omogućuje brže odlučivanje o prihvaćanju ili odbijanju donacija kada je potrebna brza reakcija, u iznimnim okolnostima i uz odgovarajuće zaštitne mjere, ako se takve donacije daju u svrhu humanitarne pomoći, hitne potpore, civilne zaštite ili pomoći za upravljanje krizama (članak 25. stavak 3.).

·Digitalizacija: prijedlogom se podupire Komisijina predanost načelu digitalizacije kao standarda. Time se povećava učinkovitost i kvaliteta kontrola i revizija zahvaljujući digitalizaciji i novim tehnologijama kao što su rudarenje podataka, strojno učenje, robotska automatizacija procesa i umjetna inteligencija. Veća vidljivosti tih aspekata trebala bi dovesti do šire i dosljednije primjene digitalnih revizija i kontrola. Time bi se pak trebala povećati razina jamstva uz istodobno smanjenje troškova revizija i kontrola (članak 36., članak 63. stavak 4. točka (a), članak 74. stavci 5. i 6., članak 150. stavak 1.).

Cilj je prijedloga i poboljšati kvalitetu i interoperabilnost podataka o primateljima sredstava Unije za potrebe kontrola i revizija, među ostalim primjenom jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i procjenu rizika (dodatne pojedinosti u točki 3. u nastavku).

Zbog napretka u području digitalizacije trebalo bi izmijeniti određena pravila i postupke o nabavi i stručnjacima.

·Zelena tranzicija: cilj je ovog prijedloga i prilagodba Financijske uredbe kako bi se osiguralo da se izvršenjem proračuna učinkovito doprinosi ostvarenju europskog zelenog plana. U tu bi svrhu u članak 33. stavak 2. trebalo umetnuti izričito upućivanje na načelo nenanošenja bitne štete, u skladu s Komisijinom obvezom održivog financiranja i zelene tranzicije.

Nadalje, kako bi se olakšala ekologizacija zgrada u EU-u, u članak 271. umetnuta je mogućnost da se obnova zgrada financira zajmovima.

Naposljetku, kad je to relevantno, pozivi na podnošenje ponuda u postupcima javne nabave trebali bi sadržavati zelene kriterije za dodjelu ili odabir kako bi se gospodarske subjekte potaknulo da nude održivije opcije.

U skladu s člankom 6. stavkom 4. Zakona o klimi, Komisija smatra da su navedeni prijedlozi u skladu s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. Zakona o klimi i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i 2040. U skladu su i s obvezom osiguravanja napretka u prilagodbi, kako je navedeno u članku 5. Zakona o klimi i usklađeni su s ciljevima tog propisa.

1.3.Pojačana zaštita financijskih interesa EU-a i neizravno upravljanje

·Sustav ranog otkrivanja i isključenja: predlaže se jačanje tog sustava njegovom ciljanom primjenom na sredstva u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja ako se isplaćuju kao financijski doprinosi državama članicama, primjerice u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost 8 . Cilj je spriječiti tijela država članica da za provedbu projekata odaberu gospodarske subjekte sklone prijevari te bolje zaštititi proračun Unije od teških povreda dužnosti bez čekanja konačnog ishoda nacionalnih postupaka. Kad je riječ o međuteritorijalnoj dimenziji provedbe projekata, predlaže se da se isključenje subjekata i osoba na razini Unije primjenjuje na sva financijska sredstva Unije za provedbu projekata u svim državama članicama. Na takvo bi se isključenje primjenjivalo više ograničenja i zaštitnih mjera. Primjena isključenja bila bi ograničena na iscrpan popis najozbiljnijih oblika povrede dužnosti (npr. korupcija, prijevara, pranje novca i terorizam) koji se utvrde u: i. završnoj reviziji Unije, izvješću Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) ili istrazi Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO); ili ii. nacionalnoj reviziji, presudi ili upravnoj odluci (članak 138. stavak 2., članak 139. stavak 1. i članak 145. stavak 5.).

Osim navedenog, dodaju se i samostalni razlozi za isključenje na temelju odbijanja suradnje u istragama, provjerama ili revizijama koje provode dužnosnik za ovjeravanje, OLAF, EPPO ili Revizorski sud te na temelju poticanja na mržnju ili diskriminaciju (novi članak 139. stavak 1. točka i. i članak 139. stavak 1. točka (c) podtočka vi.). Predlaže se i da se izričito navede kršenje pravila o zabrani sukoba interesa kao samostalan razlog za isključenje u smislu teške povrede dužnosti (članak 139. stavak 1. točka (c) podtočka iv.). Predlaže se ubrzani postupak za slučajeve čija priroda ili okolnosti to zahtijevaju (novi članak 139. stavak 6.). Prijedlog uključuje i mogućnost isključenja stvarnih vlasnika i povezanih subjekata ako se smatra da su ispunjeni zahtjevi za pripisivanje odgovornosti (novi članak 138. stavak 2. točke (h) i (i), članak 139. stavak 2. i novi članak 139. stavak 5.). Drugim izmjenama nastoje se ukloniti postojeći nedostaci u sustavu, na primjer uvođenjem pravne pretpostavke obavješćivanja o sadržaju kontradiktornih pisama i upravnih odluka (novi članak 138. stavak 2. točka (g), članak 139. stavak 1., članak 139. stavak 1. točka (d) podtočka i., članak 139. stavak 1. točka (e), članak 139. stavak 7., članak 140. stavak 1., članak 143., članak 145. stavak 5., članak 146. stavak 2., novi članak 147., novi članak 152. stavak 3., članak 152. stavak 2. točka (h), članak 153. i novi članak 156. stavak 6.).

·Jedinstveni integrirani informatički sustav za rudarenje podataka i procjenu rizika: cilj je prijedloga poboljšati kvalitetu i interoperabilnost podataka o primateljima sredstava Unije i osobama koje u konačnici imaju izravne ili neizravne koristi od sredstava Unije. Kako bi se djelotvorno spriječile, otkrile, istražile i ispravile prijevare ili uklonile nepravilnosti, mora biti moguće identificirati fizičke osobe koje su stvarni vlasnici primatelja i koje u konačnici profitiraju od zlouporabe sredstava Unije. To se postiže standardizacijom elektroničkog evidentiranja i pohrane podataka o primateljima sredstava Unije i njihovim stvarnim vlasnicima za potrebe kontrole i revizije. Nadalje, postojala bi obveza primjene jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i procjenu rizika (koji osigurava Komisija) za pristup podacima o primateljima sredstava Unije i njihovu analizu. Tim bi se sustavom znatno olakšalo utvrđivanje rizika od prijevare, korupcije, dvostrukog financiranja, sukoba interesa i drugih nepravilnosti. Komisija bi bila odgovorna za razvoj, upravljanje i nadzor jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i procjenu rizika (članci 36., 159. i 275.). Pravila o evidentiranju, pohrani, prijenosu i obradi podataka trebala bi biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka. Naposljetku, u prijedlogu se članak 36. primjenjuje na slučajeve u kojima države članice primaju i provode financiranje sredstvima Unije u okviru izravnog upravljanja. Navedene obveze primjenjivale bi se na programe donesene i financirane u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2027. kako bi se osiguralo dovoljno vremena za prilagodbu elektroničkih sustava podataka, pružanje smjernica i osposobljavanje. Tijekom prijelaznog razdoblja i dalje će biti moguća i poticat će se dobrovoljna primjena. Ovaj prijedlog ima ključnu ulogu u mjerama za digitalizaciju koje su objašnjene u točki 2.

·Transparentnost: cilj je prijedloga poboljšati informiranje javnosti o korištenju proračuna Unije i primateljima sredstava Unije. To se postiže tako da se od država članica koje izvršavaju proračun Unije u okviru podijeljenog upravljanja, subjekata koji izvršavaju proračun Unije u okviru neizravnog upravljanja i drugih institucija i tijela Unije zahtijeva da najmanje jednom godišnje Komisiji dostavljaju informacije o svojim primateljima sredstava Unije. Komisija bi navedenim informacijama dodala svoje podatke o izravnom upravljanju i bila bi odgovorna za konsolidaciju, centralizaciju i objavljivanje informacija u bazi podataka na jedinstvenim internetskim stranicama, koja bi obuhvaćala sve metode izvršenja proračuna Unije, među ostalim na razini drugih institucija i tijela Unije. Takve jedinstvene internetske stranice bile bi poboljšana verzija sustava financijske transparentnosti koji se trenutačno primjenjuje za izravno upravljanje (članci 38., 159. i 275.). Naposljetku, u prijedlogu se članak 38. primjenjuje na slučajeve u kojima države članice primaju i provode financiranje sredstvima Unije u okviru izravnog upravljanja. Navedene obveze primjenjivale bi se na programe koji su doneseni i financiraju se na temelju VFO-a za razdoblje nakon 2027. kako bi se osigurao neometan prelazak i prilagodba elektroničkih sustava podataka.

·Neizravno upravljanje: neizravno upravljanje temelji se na pravilima, sustavima i postupcima provedbenih partnera Unije kako bi se zajamčila odgovarajuća zaštita financijskih interesa EU-a. Cilj je prijedloga ojačati primjenu proporcionalnosti kao općeg pravnog načela, posebno pri procjeni partnera i utvrđivanju ugovornih obveza. Time bi se poboljšala suradnja s provedbenim partnerima Unije. To je u skladu s pravilima nedavno dogovorenima u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Trebalo bi izbjegavati nepotrebno administrativno opterećenje, posebno za krajnje primatelje koji su mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća ili slične gospodarske subjekte sa sličnim prometom ili ukupnom bilancom. Potrebno je prilagoditi relevantne odredbe i ažurirati unakrsna upućivanja. Radi pojednostavnjenja, prijedlogom se predviđa mogućnost izuzimanja upravljačkih tijela u okviru podijeljenog upravljanja od ocjene na temelju stupova jer se njihova pravila već ocjenjuju u okviru podijeljenog upravljanja. Postojeća mogućnost da se decentralizirane agencije izuzmu iz ocjene na temelju stupova postala bi standardno izuzeće i proširila bi se na agencije koje se u potpunosti financiraju vlastitim sredstvima i misije zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP). Naposljetku, mijenjaju se pravila o transparentnosti za primatelje sredstava EU-a i dodaju se tehnička pojašnjenja (članak 62. stavak 1., članci 158. i 159., članak 160. stavak 3., novi članak 212. stavak 3. i članak 212. stavak 4.).

·Unijini postupci dodjele koji se odnose na sigurnost ili javni red: cilj je ovog prijedloga utvrditi posebne uvjete za sudjelovanje subjekata iz trećih zemalja u Unijinim postupcima dodjele koji se odnose na sigurnost ili javni poredak. Cilj mu je i primjena tih uvjeta u skladu s međunarodnim obvezama Unije, posebno u području javne nabave. Ta se pravila odnose na postupke dodjele za sve vrste instrumenata za izvršenje proračuna: bespovratna sredstva, nabavu, nagrade, neizravno upravljanje itd. (novi članak 137.).

·Sukob interesa: ovaj prijedlog sadržava pojašnjenje pojma primjenjivog prava, koje uključuje nacionalno pravo o sukobu interesa (članak 61.).

·Sukobljeni poslovni interesi koji mogu negativno utjecati na izvršenje ugovora o nabavi. Na temelju istrage Europskog ombudsmana o dodjeli ugovora 9 predlaže se dodavanje definicije i izričite osnove za odbijanje sudionika u postupku dodjele zbog takvih razloga (članak 144.). Osim toga, svi ponuditelji moraju dostaviti izjavu kojom potvrđuju da nemaju sukobljene poslovne interese i na zahtjev dostaviti relevantne informacije (točka 18.4. Priloga I.). Naposljetku, u prijedlogu se naglašava obveza javnog naručitelja da procijeni postoje li takvi interesi (točka 20.1. Priloga I.).

·Pomoć država članica pri naplati potraživanja EU-a mora se osigurati tako da se mehanizam pomoći koji se već primjenjuje među državama članicama na temelju Direktive 2010/24/EU o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere proširi na Komisiju. Radi učinkovitije naplate potraživanja EU-a, računovodstveni službenik Komisije mora se moći osloniti na pomoć država članica pri učinkovitom obavješćivanju dužnika i identificiranju imovine dužnika (novi članak 104.).

·Strane subvencije: u tijeku su pregovori o Komisijinu prijedlogu uredbe o stranim subvencijama 10 . Ovisno o napretku tih pregovora, Financijska uredba može se tijekom pregovora uskladiti s tom novom uredbom.

1.4.Razna pojednostavnjenja i tehnička ažuriranja

Predlažu se sljedeće tehničke izmjene i ažuriranja Financijske uredbe:

·uklanjanje propusta i pogrešnih unakrsnih upućivanja u članku 49. stavku 1., članku 71., članku 114. stavku 4., članku 154. stavku 3., članku 163. stavku 4. i članku 253. stavku 1. točkama (d) i (f);

·dopuna popisa radnih dokumenata iz članka 41. stavka 3. točke (e) dokumentom o politici u vezi s nekretninama;

·izmjena članka 41. stavka 4. točke (j) kako bi se u obzir uzeli Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor;

·prilagodba određenih pravila o obvezama za Europski fond za jamstva u poljoprivredi u članku 114. kako bi se olakšalo bolje usklađenje sa standardnim računovodstvenim praksama. Ta tehnička promjena utječe i na određena pravila za plaćanja unaprijed u skladu s člankom 270., ali ne utječe na plaćanja državama članicama ili korisnicima;

·umetanje tehničkih ažuriranja u članak 252. o skraćenju rokova za konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju i promjena datuma za dostavu dokumenta iz članka 271.;

·ažurirana upućivanja na propise Unije koji su stavljeni izvan snage.

Predlažu se i sljedeće potrebne izmjene Financijske uredbe:

·osiguravanje odgovarajućeg proračunskog tretmana i izbjegavanje nepotrebnog financijskog opterećenja na rashodovnoj strani proračuna Unije, omogućavanje odbitka kamata i drugih dospjelih troškova u slučaju ukidanja novčane kazne, financijske ili druge sankcije ili smanjenja iznosa, uključujući negativni prinos povezan s takvim novčanim kaznama, financijskim ili drugim sankcijama s prihodovne strane proračuna Unije (negativni prihod), istodobno osiguravajući odgovarajuću naknadu u slučaju povrata privremeno plaćenih novčanih kazni (članak 48. stavak 1. i novi članak 48. stavak 2., članak 99. stavak 4., članak 108. stavak 2., članak 109. stavak 1., članak 109. stavak 2. i članak 109. stavak 4.). Te promjene obuhvaćaju one koje je Komisija zbog hitnosti već predložila u zasebnom prijedlogu izmjene Financijske uredbe u vezi s postupanjem s ukinutim ili smanjenim novčanim kaznama za povredu pravila tržišnog natjecanja 11 ;

·pojednostavnjenje pravila o knjigama blagajne kako bi se riješili problemi s kojima se suočavaju delegacije EU-a (članci 88. i 89.) i pravila o upravljanju riznicom, posebno o korištenju kreditnih kartica i suvremenih načina plaćanja (članak 86.).

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

2022/0162 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (preinaka)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 46. točku (d), članak 149., članak 153. stavak 2. točku (a), članke 164., 172., 175., 177. i 178., članak 189. stavak 2., članak 212. stavak 2., članak 322. stavak 1. te članak 349., u vezi s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegovim člankom 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda 12 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 14 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

⇩ novo

(1)Potreban je veći broj izmjena Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 15 . Radi jasnoće tu bi uredbu trebalo preinačiti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 1.

(2)Nakon tri godine provedbe trebalo bi dodatno izmijeniti financijska pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije („proračun”) kako bi se povećala fleksibilnost i tako uklonili ograničavajući faktori u provedbi te pojednostavnilo osiguravanje rezultata za dionike i službe, više usmjerilo na rezultate te poboljšale pristupačnost, transparentnost i odgovornost. Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 16 trebalo bi stoga staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 2.

(3)Radi smanjenja složenosti financijskih pravila koja se primjenjuju na proračun i uvrštavanja relevantnih pravila u jedinstvenu uredbu, Komisija bi trebala staviti izvan snage Delegiranu uredbu (EU) br. 1268/2012 17 . Radi jasnoće, glavna pravila iz Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 trebalo bi uvrstiti u ovu Uredbu, a ostala u smjernice za službe.

⇩ novo

(4)Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi financijska pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije u smislu članka 322. UFEU-a i njome se ne uređuje niti ona utječe na provedbu mjera ograničavanja donesenih na temelju UFEU-a i UEU-a, među ostalim u okviru izvršenja proračuna Unije.

(5)Uzimajući u obzir iskustvo stečeno u provedbi financijskih pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije („proračun”) i nakon donošenja Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 18 kojom je utvrđen višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., trebalo bi provesti određene ciljane izmjene kako bi se opća financijska pravila uskladila s novim pravnim okvirom, prilagodila potrebama učinkovitog upravljanja krizama i poboljšala zaštita financijskih interesa Unije. Nadalje, trebalo bi provesti ciljana pojednostavnjenja, tehnička ažuriranja i ispravke.

(6)Nakon donošenja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., upućivanja na temeljne akte, Odluku (EU, Euratom) 2020/2053 19 , Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2021/768 i Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. trebalo bi zamijeniti ili dodati upućivanjima iz ove Uredbe.

(7)Radi jasnoće, sva upućivanja na Uredbu (EZ) 45/2001 20 , koja je stavljena izvan snage, trebalo bi zamijeniti upućivanjima na Uredbu (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 21 .

(8)U interesu pravne sigurnosti trebalo bi ispraviti više unakrsnih upućivanja.

(9)Trebalo bi u većoj mjeri uzeti u obzir posebnu prirodu i način funkcioniranja rezervacija za financijske obveze i proračunskih jamstava. Stoga bi trebalo prilagoditi određene definicije i pravila o proračunskim jamstvima, proračunskim obvezama, pravnim obvezama, odobrenim sredstvima za plaćanje, primateljima i objavi informacija o primateljima. Trebalo bi dodati definiciju faze uspostave izdvajanja rezervacija za financijske obveze. Osim toga, definicije bi trebalo ažurirati posebice zbog izmjena pravila o nabavi i uvođenja pravila o nefinancijskim donacijama.

(10)Kako bi se povećala transparentnost o primateljima sredstava Unije koji su nevladine organizacije, trebalo bi uključiti definiciju nevladinih organizacija u kojoj se utvrđuju kriteriji za njihovo identificiranje, a podnositelji zahtjeva za bespovratna sredstva trebali bi prijaviti svoj pravni status, među ostalim i jesu li nevladine organizacije.

(11)U ovu bi Uredbu trebalo umetnuti upućivanje na opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije utvrđen u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća 22 . Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 temelj je pravnog okvira za izvršenje proračuna Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 3.

(12)Trebalo bi zadržati temeljna proračunska načela. Postojeća odstupanja od tih načela za određena područja, kao što su istraživanje, vanjska djelovanja i strukturni fondovi, trebalo bi preispitati i što je moguće više pojednostavniti, uzimajući pritom u obzir jesu li ona još uvijek relevantna, koja je njihova dodana vrijednost za proračun i kakav teret nameću dionicima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 4.

(13)Pravila o prijenosu odobrenih sredstava trebalo bi jasnije izložiti te bi trebalo razlikovati automatske i neautomatske prijenose. Dotične institucije Unije trebale bi Europskom parlamentu i Vijeću pružati informacije i o automatskim i o neautomatskim prijenosima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 5.

(14)Trebalo bi dopustiti prijenos i uporabu vanjskih namjenskih prihoda za program ili djelovanje koji mu slijede kako bi se takva sredstva učinkovito upotrebljavala. Prijenos unutarnjih namjenskih prihoda trebao bi biti moguć samo u sljedeću financijsku godinu, osim ako je u ovoj Uredbi propisano drukčije.

⇩ novo

(15)Nakon donošenja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. i povezanih temeljnih akata, u ovu bi Uredbu trebalo uključiti određena pravila o proračunskim načelima, posebno u pogledu ukidanja i prijenosa, opoziva i ponovnog stavljanja na raspolaganje odobrenih sredstava koja odgovaraju opozivima, utvrđena u Uredbi 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća 23 , Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093, Uredbi (EU) 2021/836 Europskog parlamenta i Vijeća 24 , Uredbi (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , Uredbi (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća 26 , Odluci Vijeća (EU) 2021/1764 27 , Uredbi Vijeća (Euratom) 2021/948 28 i Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća 29 .

🡻 2018/1046 uvodna izjava 6.

(16)U pogledu unutarnjih namjenskih prihoda, trebalo bi dopustiti financiranje novih projekata u vezi s nekretninama s pomoću prihoda dobivenih od najma/zakupa i prodaje zgrada. S tim ciljem, takavvi bi se prihodi trebaoli smatrati unutarnjim namjenskim prihodomima koji se možegu prenositi dok ne budeu u potpunosti iskorišteni.

⇩ novo

(17)Radi pojednostavnjenja i boljeg usklađenja rokova doprinosa država članica s odgovarajućim potrebama za plaćanjima, svi dodatni financijski doprinosi država članica za djelovanja i programe Unije, uključujući dobrovoljne doprinose, trebali bi se jednako tretirati i smatrati vanjskim namjenskim prihodima.

(18)Kako bi se povećala transparentnost prikaza namjenskih prihoda, u prilogu, koji je sastavni dio proračuna, trebalo bi navesti detaljne informacije o procijenjenom iznosu vanjskih namjenskih prihoda koje treba zaprimiti i predviđenoj dodjeli sredstava za odgovarajuće proračunske linije.

(19)Pravila o prijenosima koji podliježu posebnim odredbama trebalo bi ažurirati kako bi se u obzir uzela pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi uspostavljena na temelju Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093. Osim toga, prilagodbe su potrebne jer nacrti izmjene proračuna više nisu potrebni za mobilizaciju pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 7.

(20)Institucije Unije trebale bi moći prihvatiti svaku donaciju u korist Unije.

⇩ novo

(21)Kako bi se omogućila brza reakcija u iznimnim okolnostima, Komisija bi trebala moći prihvatiti donacije u naravi, bez obzira na njihovu vrijednost, ako se takve donacije daju u svrhu humanitarne pomoći, hitne potpore, civilne zaštite ili pomoći za upravljanje krizama. Kako bi se osigurale odgovarajuće zaštitne mjere, Komisija bi takve donacije trebala prihvaćati samo ako je to prihvaćanje u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, ako ne dovodi do sukoba interesa i ne šteti ugledu Unije. Donator u trenutku prihvaćanja ne bi smio biti u nekoj od situacija za isključenje u okviru sustava ranog otkrivanja i isključenja niti bi u odgovarajućoj bazi podataka smio biti evidentiran kao isključen.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 8.

(22)Trebalo bi uvesti odredbu kojom bi se pravnim osobama omogućilo sponzorstvo u naravi događanja ili aktivnosti u promotivne svrhe ili u svrhe društveno odgovornog poslovanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 9.

(23)Potrebno je pojasniti pojam uspješnosti u kontekstu proračuna. Uspješnost bi trebalo povezati s izravnom primjenom načela dobrog financijskog upravljanja. Trebalo bi definirati i načelo dobrog financijskog upravljanja te bi trebalo utvrditi vezu između postavljenih ciljeva i uspješnosti, pokazatelja uspješnosti, rezultata tei ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti uporabe odobrenih sredstava. Radi pravne sigurnosti i uzda se izbjegavanjene proturječnosti s postojećim okvirima uspješnosti različitih programa, trebalo bi definirati termine kojiterminologiju koja se odnosei na uspješnost, osobito pojmove ostvarenje i rezultatei.

⇩ novo

(24)S obzirom na važnost suočavanja s klimatskim i okolišnim izazovima te kako bi se osiguralo da izvršenje proračuna doprinosi ostvarenju europskog zelenog plana 30 , koncept uspješnosti proračuna trebalo bi proširiti na održivu provedbu programa i aktivnosti, čime se ne bi ugrozilo postizanje okolišnih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama, održive uporabe i zaštite vodnih i morskih resursa, prelaska na kružno gospodarstvo, sprečavanja i kontrole onečišćenja te zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 10.

(25)U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva 31 od 13. travnja 2016., zakonodavstvo Unije trebalo bi biti kvalitetno i biti usmjereno na područja u kojima donosi najveću dodanu vrijednost za građane, što učinkovitije i djelotvornije u postizanju zajedničkih ciljeva politike Unije. Podvrgavanjem postojećih i novih programa potrošnje i aktivnosti potrošnje koji su povezani sa znatnim izdacima evaluaciji može se doprinijeti postizanju tih ciljeva.

⇩ novo

(26)Kako bi se ispunila Komisijina obveza primjene načela „digitalno kao standard” te potaknule učinkovitije i kvalitetnije kontrole i revizije povećanjem razine jamstva uz istodobno smanjenje troškova, primjereno je uvesti izričito upućivanje na primjenu digitalnih alata i novih tehnologija kao što su strojno učenje, robotska automatizacija procesa, rudarenje podataka i umjetna inteligencija.

(27)Kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije od prijevara, korupcije, sukoba interesa, dvostrukog financiranja i drugih nepravilnosti, trebalo bi uvesti standardizirane mjere za prikupljanje, usporedbu i objedinjavanje informacija o primateljima sredstava Unije. Posebice, kako bi se djelotvorno spriječile, otkrile, istražile i ispravile prijevare ili uklonile nepravilnosti, trebalo bi biti moguće identificirati fizičke osobe koje u konačnici, izravno ili neizravno, imaju koristi od sredstava Unije i profitiraju od zlouporabe sredstava EU-a. Elektroničko evidentiranje i pohrana podataka o primateljima sredstava Unije, uključujući njihove stvarne vlasnike kako su definirani u članku 3. točki 6. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća 32 te redovito stavljanje tih podataka na raspolaganje u jedinstvenom integriranom informatičkom sustavu za rudarenje podataka i procjenu rizika, koji osigurava Komisija, trebali bi olakšati procjenu rizika za potrebe odabira, dodjele, financijskog upravljanja, praćenja, istrage, kontrole i revizije te doprinijeti djelotvornom sprečavanju, otkrivanju i ispravljanju prijevara, korupcije, sukoba interesa, dvostrukog financiranja i drugih nepravilnosti te daljnjem postupanju u vezi s njima. Komisija bi trebala biti odgovorna za razvoj, upravljanje i nadzor jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i procjenu rizika. Komisija, države članice, osobe ili subjekti koji izvršavaju proračun, Europski ured za borbu protiv prijevara („OLAF”) i druga istražna i kontrolna tijela Unije trebali bi imati potreban pristup tim podacima u okviru izvršavanja svojih nadležnosti. Pravila koja se odnose na evidentiranje, pohranu, prijenos i obradu podataka trebala bi biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 11.

(28)U skladu s načelom transparentnosti koje je sadržanoim u članku 15. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) od institucijae Unije zahtijeva se da pri svojem radu koliko je god to moguće primjenjuju načelo otvorenosti djelovanja. U pogledu izvršenja proračuna, primjena tog načela podrazumijeva da bi građani trebali znati gdje i u koje svrhe Unija troši sredstva. Takve informacije potiču demokratsku raspravu, doprinose sudjelovanju građana u postupku odlučivanja Unije, jačaju institucionalnu kontrolu i nadzor nad rashodima Unije te doprinose povećanju njezine vjerodostojnosti. Komunikacija bi trebala biti ciljanija te bi trebala nastojati povećati vidljivost doprinosa Unije za građane. Takve bi ciljeve trebalo postići objavom, po mogućnosti uz uporabu suvremenih komunikacijskih alata, relevantnih informacija o svim primateljima sredstava koja se financiraju iz proračuna, pri čemu se uzimaju u obzir legitimni interesi tih primatelja u pogledu povjerljivosti i sigurnosti te, ako je riječ o fizičkim osobama, njihovo pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Institucije Unije stoga bi pri objavi informacija trebale primijeniti selektivni pristup, u skladu s načelom proporcionalnosti. Odluke o objavi trebale bi se temeljiti na relevantnim kriterijima kako bi se pružile smislene informacije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 12. (prilagođeno)

⇨ novo

(29)Ne dovodeći u pitanje pravila o zaštiti osobnih podataka, trebalo bi težiti maksimalnoj transparentnosti u odnosu na informacije o primateljima. Informacije o primateljima sredstava Unije koja se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja trebalo bi objaviti na internetskim stranicama institucija Unije namijenjenima u tu svrhu, kao što je sustav financijske transparentnosti,. te bi one ⇨Zahtjevi za objavljivanje trebali bi obuhvaćati sve metode izvršenja proračuna, među ostalim na razini drugih institucija i tijela Unije. U tu bi svrhu države članice, osobe i subjekti koji izvršavaju proračun te druge institucije i tijela Unije trebali Komisiji najmanje jednom godišnje dostavljati informacije o svojim primateljima sredstava Unije. Te bi informacije ⇦ trebale uključivati barem ime⇨ , jedinstvenu identifikacijsku oznaku ⇦ i mjesto primatelja, iznos za koji je preuzeta pravna obveza i svrhu mjere. U tim bi informacijama trebalo uzeti u obzir relevantne kriterije kao što su periodičnost, vrsta i važnost mjere.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 13.

(30)Trebalo bi biti moguće da Komisija izvršava proračun neizravno putem organizacija država članica. Zbog razlogaRadi pravne sigurnosti stoga je primjereno definirati organizaciju države članice kao subjekt osnovan u državi članici kao tijelo javnog prava ili kao tijelo privatnog prava kojemu je ta država članica povjerila zadaću pružanja javnih usluga i dala odgovarajuća financijska jamstva. Financijska potpora koju država članica u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pravu Unije pruži takvim tijelima privatnog prava u obliku koji odredi ta država članica bez dai za koji nije nužno zahtijeva bankovno jamstvo trebaloa bi se smatrati odgovarajućim financijskim jamstvom.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 14.

Ako je riječ o nagradama, bespovratnim sredstvima i ugovorima koji su dodijeljeni nakon otvaranja javnog postupka za nadmetanje, a posebice ako je riječ o natječajima, pozivima za podnošenje prijedloga i pozivima za podnošenje ponuda, trebalo bi radi poštovanja načela UFEU-a, a posebno načela transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, objaviti ime i mjesto primatelja sredstava Unije. Ta objava trebala bi doprinijeti kontroli postupaka dodjele od strane neuspješnih podnositelja zahtjeva u nadmetanju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 15.

(31)Osobni podaci koji se odnose na fizičke osobe ne bi smjeli biti javno dostupni u razdoblju dužem od onog tijekom kojega primatelj koristi sredstva te bi stoga te podatke trebalo ukloniti nakon dvije godine. Isto bi se trebalo primjenjivati i na osobne podatke koji se odnose na pravne osobe u čijem se službenom nazivu spominje jedna fizička osoba ili više njih.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 16.

(32)U većini slučajeva obuhvaćenih ovom Uredbom objava se odnosi na pravne osobe. Ako je riječ o fizičkim osobama, pri objavi osobnih podataka trebalo bi poštovati načelo proporcionalnosti između važnostivisine odobrenog iznosa i potrebe za kontrolom najbolje uporabepotrebne kontrole najboljeg načina korištenja sredstava. U takvim slučajevima, objava regije na razini 2 zajedničkog razvrstavanjae klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) u skladu je s ciljem objave informacija o primateljima te se njome osigurava jednako postupanje s državama članicama različite veličine uz istodobno poštovanje prava primatelja na privatni život, a posebno na zaštitu njihovih osobnih podataka.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 17.

⇨ novo

(33)Radi pravne sigurnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti trebalo bi navesti u kojim se situacijama podaci ne bi smjeli objavljivati. Primjerice, ne bi se smjele objavljivati informacije o stipendijama ili drugim oblicima izravnih potpora koje se isplaćuju fizičkim osobama kojima je pomoć najpotrebnija, o posebnim ugovorima iznimno niskevrlo male vrijednosti ili o financijskoj potpori čija je vrijednost ispod vrijednosti određenog praga predviđenogkoja se pruža putem financijskih instrumenata ⇨ ili proračunskih jamstava⇦ , ili u slučajevima u kojima bi se otkrivanjem podataka moglo ugroziti prava i slobode dotičnih pojedinaca, kako su zaštićeni Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, ili naštetiti komercijalnim interesima primatelja. Međutim, kako bi se nastavila postojeća praksa i omogućila transparentnost, za bespovratna sredstva ne bi smjelo postojati posebno izuzeće od obveze objave informacija na temelju posebnog praga.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 18.

(34)Ako se osobni podaci primatelja objavljuju u svrhe transparentnosti u odnosu na uporabu sredstava Unije i kontrolu postupka dodjele, te bi primatelje u skladu s uredbama (EU) 2018/1725 (EZ) br. 45/2001 33 i (EU) 2016/679 34 Europskog parlamenta i Vijeća trebalo obavijestiti o takvoj objavi, kao i te o njihovim pravima i o postupcima dostupnima za ostvarivanje tih prava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 19.

(35)Kako bi se osiguralo poštovanje načela jednakog postupanja prema svim primateljima, informacije koje se odnose na fizičke osobe trebalo bi također objaviti, u skladu s obvezom država članica da uspostave visok stupanj transparentnosti ugovora čija vrijednost prelazi vrijednosti pragova utvrđenih u Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća 35 .

🡻 2018/1046 uvodna izjava 20.

⇨ novo

(36)U slučaju neizravnog i podijeljenog upravljanja, osobe, subjekti ili imenovana tijela koji izvršavaju sredstva Unije trebalai bi staviti na raspolaganje informacije o primateljima i krajnjim primateljima. U slučaju podijeljenog upravljanja, informacije bi trebale biti objavljeneo objaviti u skladu s relevantnim sektorskim pravilima. ⇨Države članice koje primaju i izvršavaju sredstva Unije u okviru izravnog upravljanja trebale bi staviti na raspolaganje informacije o svojim primateljima u skladu s ovom Uredbom. ⇦ Komisija bi trebala staviti na raspolaganje informacije o jedinstvenim internetskim stranicama, uključujući upućivanje na adresu, na kojima su dostupne informacije o primateljima i krajnjim primateljima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 21.

(37)Radi veće čitkosti i transparentnosti podataka o financijskim instrumentima koji se provodeizvršavaju u okviru izravnog i neizravnog upravljanja, primjereno je sve zahtjeve u pogledu izvješćivanja objediniti u jedinstveni radni dokument koji se treba priložiti nacrtu proračuna.

⇩ novo

(38)Kako bi se osigurala transparentnost, izbjeglo udvostručavanje i rokovi izvješćivanja uskladili s dostupnošću relevantnih podataka, informacije o proračunskim jamstvima, zajedničkom fondu za rezervacije i nepredviđenim obvezama trebalo bi svrstati u te tri kategorije i na sveobuhvatan način prikazati u odgovarajućim izvješćima.

(39)Radi povećanja transparentnosti i točnosti izvješćivanja, informacije o financijskim instrumentima navedene u radnom dokumentu koji se prilaže nacrtu proračuna trebale bi sadržavati podatke o ostvarenim gubicima od imovine.

(40)Radi sinkronizacije s rokovima za donošenje izvještaja o procjenama, nacrtu proračuna trebalo bi priložiti radni dokument o Komisijinoj politici u vezi s nekretninama.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 22. (prilagođeno)

(41)Radi promicanja najbolje prakse pri provedbi Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF), Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), Europskog fonda za pomorstvo, i ribarstvo ⌦ i akvakulturu ⌫ (EFPR ⌦ EFPRA⌫ ), kao i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), Komisija bi trebala moći u informativne svrhe tijelima koja su odgovorna za upravljanje i kontrolu staviti na raspolaganje neobvezujući metodološki priručnik s prikazom njezine strategije i pristupa za kontrolu, uključujući kontrolne popise i primjere najbolje prakse. Taj bi priručnik trebalo ažurirati kad god je to potrebno.

⇩ novo

(42)Potrebno je omogućiti da se od prihoda općeg proračuna Unije oduzmu sve kamate ili druge naknade koje se plaćaju na iznose ukinutih ili smanjenih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija, uključujući negativni povrat povezan s tim iznosima. Radi poštovanja općeg načela povrata u prijašnje stanje (restitutio in integrum), koje se primjenjuje na novčane kazne, financijske ili druge sankcije koje su izrekle institucije Unije, a koje je Sud Europske unije zatim ukinuo ili smanjio, potrebno je propisati da se negativni povrat na privremeno naplaćeni iznos takvih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija koje su izrekle institucije Unije ne oduzima od iznosa koji treba vratiti. Kako bi se nadoknadio gubitak zbog nemogućnosti raspolaganja novčanim sredstvima od datuma na koji je poduzetnik privremeno platio novčanu kaznu Komisiji do datuma vraćanja iznosa, iznos koji je potrebno vratiti trebalo bi uvećati za kamatu po stopi koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja uvećanoj za jedan i pol postotni bod, kao primjerena naknada poduzetniku u takvim situacijama, čime se isključuje potreba da se na taj iznos primijeni koja druga kamatna stopa. Osim toga, ta stopa odgovara kamatnoj stopi koja se primjenjuje na dužnika koji se odluči za odgodu plaćanja novčane kazne, financijske ili druge sankcije i umjesto plaćanja dostavi financijsko jamstvo. Kako bi se osigurao novčani tok dostatan za naknadu dotičnim trećim stranama zbog nemogućnosti raspolaganja novčanim sredstvima u slučajevima navedenima u članku 109. stavku 4., potrebno je omogućiti da se iznosi primljeni od novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija te sve pripadajuće kamate ili drugi na temelju njih ostvareni prihodi unose u proračun do kraja sljedeće financijske godine.

(43)S obzirom na povećan opseg operacija uzimanja i davanja zajmova koje Komisija provodi u ime Unije radi financiranja oporavka od pandemije bolesti COVID-19, trebalo bi dodatno povećati transparentnost tih operacija. S obzirom na sve veću složenost tih operacija, kako bi se osigurala bolja vidljivost njihova sadržaja, dokumentu koji se prilaže dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju trebalo bi dodati sveobuhvatan pregled operacija uzimanja i davanja zajmova koje provodi Komisija.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 23.

(44)Primjereno je institucijama Unije omogućiti da međusobno sklapaju sporazume na razini službi kako bi se olakšalo izvršavanje njihovih odobrenih sredstava te im omogućiti sklapanje takvih sporazuma između službi institucija Unije, tijela Unije, europskih ureda, tijela ili osoba kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) na temelju glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i Ureda glavnog tajnika Odbora guvernera Europskih škola za pružanje usluga, nabavu proizvoda ili izvođenje radova ili izvršenje ugovorâ u vezi s nekretninama.

⇩ novo

(45)Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da primjenjivo pravo na temelju kojeg se trebaju poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sukoba interesa uključuje pravo EU-a i nacionalno pravo koje se odnosi na sukob interesa.

(46)Kako bi se povećala uključivost, na popis subjekata iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) trebalo bi dodati tijela uređena privatnim pravom ili pravom EU-a koja su osnovana u državi članici i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga i koja su prihvatljiva u okviru neizravnog upravljanja te su im dana odgovarajuća financijska jamstva. Ako takva tijela uređena privatnim pravom ili pravom EU-a nemaju financijsku potporu države članice, odgovarajuća financijska jamstva trebala bi biti u obliku solidarne odgovornosti nadzornih tijela ili jednakovrijednih financijskih jamstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 24.

(47)Primjereno je utvrditi postupak za osnivanje novih europskih ureda te razlikovati obvezne i neobvezne zadaće takvih ureda. Trebalo bi uvesti mogućnost da institucije i tijela Unije i drugi europski uredi delegiraju ovlasti dužnosnika za ovjeravanje direktoru europskog ureda. Europski uredi trebali bi imati i mogućnost sklapanja sporazuma na razini službi za pružanje usluga, nabavu proizvoda ili izvođenje radova ili izvršenje ugovorâ u vezi s nekretninama. Primjereno je utvrditi posebna pravila za sastavljanje računovodstvenih evidencija, odredbe kojima se računovodstveni službenik Komisije ovlašćuje za delegiranje nekih svojih zadaća osoblju tih ureda i operativne postupke za bankovne račune koje bi Komisija trebala moći otvoriti u ime europskog ureda.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 25.

(48)Kako bi se povećala troškovna učinkovitost izvršnih agencija te s obzirom na praktično iskustvo u pogledu drugih tijela Unije, trebalo bi omogućiti da se računovodstvenom službeniku Komisije povjere sve ili neke zadaće računovodstvenog službenika dotične izvršne agencije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 26.

(49)Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da direktori izvršnih agencija djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja kada upravljaju odobrenim sredstvima za poslovanje za programe koji su delegirani njihovim agencijama. Radi ostvarenja punog učinka povećanja učinkovitosti koje proizlazi iz globalne centralizacije određenih pomoćnih službi trebalo bi izričito predvidjeti mogućnost da izvršne agencije izvršavaju administrativne rashode.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 27.

(50)Potrebno je utvrditi pravila o ovlastima i odgovornostima financijskih izvršitelja, posebno dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenih službenika.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 28.

(51)Europski parlament, Vijeće i Revizorski sud te računovodstvenog službenika Komisije trebalo bi obavijestiti o imenovanju ili prestanku dužnosti dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja, unutarnjeg revizora i računovodstvenog službenika u roku od dva tjedna od takvog imenovanje ili prestanka dužnosti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 29.

(52)Dužnosnici za ovjeravanje trebali bi biti u potpunosti odgovorni za sve operacije prihoda i rashoda koje se izvršavaju pod njihovim nadzorom i za sustave unutarnje kontrole te bi trebali odgovarati za svoje postupke, prema potrebi i u stegovnim postupcima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 30.

(53)Trebalo bi utvrditi zadaće, odgovornosti i načela postupaka koje dužnosnik za ovjeravanje treba poštovati. Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja trebali bi osigurati da dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja i njihovo osoblje primaju informacije i osposobljavanje o standardima kontrole i odgovarajućim metodama i tehnikama te da se poduzimaju mjere u svrhu osiguranja funkcioniranja sustava kontrole. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja trebao bi izvješćivati svoju instituciju Unije o izvršavanju dužnosti u obliku godišnjeg izvješća. To izvješće trebalo bi uključivati potrebne financijske informacije i informacije o upravljanju kojima se potvrđuje izjava o jamstvu tog dužnosnika u vezi s izvršavanjem njegovih dužnosti, uključujući informacije o općoj uspješnosti obavljenih operacija. Popratnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljene operacije trebalo bi čuvati najmanje pet godina. Različiti oblici pregovaračkog postupka za dodjelu ugovora o javnoj nabavi trebali bi biti predmet posebnog izvješća dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja koje se upućuje dotičnoj instituciji Unije te predmet izvješća te institucije Unije Europskom parlamentu i Vijeću, budući da ti postupci predstavljaju odstupanja od uobičajenih postupaka dodjele.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 31.

(54)Trebalo bi uzeti u obzir dvostruku ulogu šefovavoditelja delegacija Unije i njihovih zamjenika, a u njihovoj odsutnosti njihovih zamjenika, kao dužnosnikâ za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja za Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i, u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje, za Komisiju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 32.

(55)Mogućnost da Komisija zamjenicima voditeljâ delegacija Unije delegira svoje ovlasti za izvršenje proračuna u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje iz svojeg dijela proračuna trebala bi biti ograničena na situacije u kojima je nužno da zamjenici voditeljâ delegacija Unije izvršeavaju te zadaće kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja za vrijeme odsutnosti voditeljâ delegacija Unije. Zamjenici voditeljâ delegacija Unije ne bi trebali moći te ovlasti izvršavati sustavno ni za potrebe unutarnje podjele posla.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 33.

(56)Računovodstveni službenik trebao bi biti odgovoran za pravilno izvršenje plaćanja, naplatu prihoda i naplatu potraživanja. Računovodstveni službenik trebao bi upravljati riznicom, bankovnim računima i dokumentacijom trećih strana, voditi računovodstvoenu evidenciju te jei biti odgovoran za izradusastavljanje financijskih izvještaja institucijea Unije. Računovodstveni službenik Komisije trebao bi biti jedina osoba koja ima pravo utvrditiđivati računovodstvena pravila i usklađene računske planove, dok bi računovodstveni službenici svih drugih institucija Unije trebali utvrditiđivati računovodstvene postupke koji se primjenjuju nau njihoveim institucijeama.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 34.

(57)Trebalo bi utvrditi i načine imenovanja i prestanka dužnosti računovodstvenog službenika.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 35.

(58)Računovodstveni službenik trebao bi uspostaviti postupke kojima će se osigurati da računi otvoreni za potrebe upravljanja riznicom i knjiga blagajne nemaju negativno stanje.

⇩ novo

(59)Primjereno je uskladiti načine plaćanja odobrene za upravljanje riznicom sa suvremenim načinima plaćanja, uključujući kreditne kartice i elektroničke lisnice.

(60)S obzirom na to da se plaćanja delegacija Unije u okviru standardnih pravila za proračunske i računovodstvene operacije i operacije riznice („proračunski postupci”) sve više izvršavaju preko središnje riznice te se zbog toga smanjuju broj transakcija i iznosi plaćeni putem knjiga blagajne, primjereno je pojednostavniti pravila o uspostavi i kontroli knjiga blagajne i upravljanju njima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 36.

(61)Trebalo bi odrediti uvjete uporabe knjige blagajne, sustava upravljanja koji predstavlja iznimku od uobičajenih proračunskih postupaka i odnosi se samo na ograničene iznose, te zadaće i odgovornosti blagajnika, kao i zadaće i odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika u vezi s kontrolom knjiga blagajne. Revizorski sud trebao bi biti obaviješten o svakom imenovanju blagajnika. Zbog učinkovitosti bi u delegacijama Unije trebalo uspostaviti knjige blagajne za odobrena sredstva i iz dijelova proračuna koji se odnose na Komisiju i na ESVD. Primjereno je i predvidjeti, pod posebnim uvjetima, uporabu knjige blagajne u delegaciji Unije za plaćanje ograničenih iznosa proračunskim postupcima. Kad je riječ o imenovanju blagajnika, trebalo bi omogućiti njihov odabir i među osobljem koje Komisija zapošljava u području pomoći za upravljanjeupravljanja kriznim situacijama i operacija humanitarne pomoći ako nije dostupno osoblje Komisije obuhvaćeno Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije iz Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 36 („Pravilnik o osoblju”).

🡻 2018/1046 uvodna izjava 37.

(62)Kako bi se uzela u obzir situacija u području pomoći za upravljanjeupravljanja kriznim situacijama i operacije humanitarne pomoći kada nije dostupno osoblje Komisije obuhvaćeno Pravilnikom o osoblju te tehničke poteškoće koje sprječavaju da odgovorni službenik za ovjeravanje potpiše sve pravne obveze, trebalo bi osoblju koje Komisija zapošljava u tom području omogućiti da preuzima pravne obveze vrlo niske vrijednosti, do 2 500 EUR, koje su povezane s plaćanjima izvršenima iz knjige blagajne te voditeljima delegacija Unije ili njihovim zamjenicima omogućiti da preuzimaju pravne obveze prema uputi odgovornog službenika za ovjeravanje Komisije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 38.

(63)Nakon što se utvrde zadaće i odgovornosti financijskih izvršitelja, oni mogu snositi odgovornost samo prema uvjetima utvrđenima u Pravilniku o osoblju. Na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 u institucijama Unije osnovana su posebna povjerenstva za financijske nepravilnosti. Međutim, zbog ograničenog broja slučajeva koji im se upućuju te radi učinkovitosti primjereno je prenijeti njihove funkcije na međuinstitucijsko povjerenstvo osnovano na temelju ove Uredbe („povjerenstvo”). Povjerenstvo bi trebalo osnovati radi procjene zahtjeva i izdavanja preporuka o potrebi donošenja odluka o isključenjima i izricanju financijskih sankcija u pogledu slučajeva koje mu uputi Komisija ili druge institucije i tijela Unije, ne dovodeći u pitanje njihovu administrativnu neovisnost u odnosu na njihove zaposlenike. Cilj je tog prijenosa i izbjeći udvostručavanje posla i smanjiti rizik od proturječnih preporuka ili mišljenja, u slučajevima u kojima su uključeni i gospodarski subjekt i član osoblja institucije ili tijela Unije. Potrebno je zadržati postupak putem kojeg dužnosnik za ovjeravanje može tražiti potvrdu upute za koju smatra da je nepravilna ili protivna načelu dobrog financijskog upravljanja i tako biti razriješen od svake odgovornosti. Sastav povjerenstva trebalo bi izmijeniti nakon što ono ispuni svojuako ima tu ulogu. Povjerenstvo ne bi smjelo imati istražne ovlasti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 39.

⇨ novo

(64)U pogledu prihoda potrebno je razmotriti negativna usklađenja vlastitih sredstava obuhvaćena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 37  ⇨ , Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2021/770 38 i Uredbom Vijeća (EU, Euratom) [XXX] o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama, mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama i preraspodijeljenoj dobiti te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom 39  ⇦ . Osim u slučaju vlastitih sredstava, potrebno je zadržati postojeće zadaće i kontrole za koje su odgovorni dužnosnici za ovjeravanje u različitim fazama postupka: procjena iznosa potraživanja, izdavanje nalogâ za povrat, slanje obavijesti o terećenju kojom se dužnika obavješćuje da je utvrđen iznos potraživanja, i odluka, prema potrebi, o odricanju od dodijeljenih prava uzimajući u obzir kriterije koji jamče usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja kako bi se osigurala učinkovita naplata prihoda.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 40.

(65)Službenik za ovjeravanje trebao bi se moći u cijelosti ili djelomično odreći povrata utvrđenog iznosa potraživanja ako je nad dužnikom pokrenut postupak u slučaju nesolventnosti kako je definiran u Uredbi (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća 40 , posebno u slučaju sudskih nagodbi, stečajnih nagodbi i sličnih postupaka.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 41.

(66)Trebalo bi utvrditi posebne odredbe za usklađenja ili smanjenja na nulu procjene iznosa potraživanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 42.

(67)Potrebno je pojasniti rokove unošenja u proračun primljenih iznosa od novčanih kazni, financijskih i drugih sankcija te svih pripadajućih kamata ili drugog prihoda koji su ostvarile.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 43.

(68)S obzirom na nedavna kretanja na financijskim tržištima i kamatnu stopu koju Europska središnja banka (ESB) primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja, potrebno je preispitati odredbe u vezi s kamatnom stopom za novčane kazne ili druge sankcije i predvidjeti pravila za slučaj negativne kamatne stope.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 44.

(69)Kako bi se uzela u obzir posebna priroda iznosa potraživanja koja se sastoje od novčanih kazni ili drugih sankcija koje izriču institucije Unije na temelju UFEU-a ili Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o Euratomu), potrebno je uvesti posebne odredbe o kamatnim stopama koje se primjenjuju na dospjele iznose koji nisu još plaćeni za slučaj da Sud Europske unije poveća te iznose.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 45.

(70)Pravila o povratu trebalo bi pojasniti i ojačati. Konkretno,Osobito bi trebalo bi navesti da računovodstveni službenik treba osigurati povrat iznosa njihovim prijebojem s iznosima koje dužniku duguje izvršna agencija kad izvršava proračun.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 46.

(71)Radi jamčenja pravne sigurnosti i transparentnosti trebalo bi utvrditi pravila o rokovima u kojima se obavijest o terećenju treba poslati.

⇩ novo

(72)Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje i zajamčila učinkovita naplata potraživanja Unije, računovodstveni službenik Komisije trebao bi se moći osloniti na pomoć država članica pri obavješćivanju i osiguravanju naplate potraživanja Unije. Takva bi se pomoć trebala pružati na sličan način kao pomoć među državama članicama pri obavješćivanju i osiguravanju naplate njihovih potraživanja na temelju Direktive Vijeća 2010/24/EU 41 . Svrha pomoći ne bi trebala biti samo omogućavanje naplate kada dužnik ima znatnu imovinu, nego i pružanje dostatnih i pouzdanih informacija računovodstvenom službeniku u slučajevima nesolventnosti dužnika kako bi se mogla donijeti odluka o odricanju od naplate ako je dužnik nesolventan ili se ne može pronaći. Pomoć države članice pri obavješćivanju dužnika trebala bi se pružati u skladu s važećim nacionalnim postupcima. Trebala bi uključivati ne samo izvršive odluke u skladu s člankom 299. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) nego i pripremne akte prije donošenja takve odluke, uključujući dostavu obavijesti o terećenju, podsjetnika i formalnih opomena te mjere predostrožnosti radi zaštite prava Unije ako su izvršive odluke donesene, ali još nisu priopćene ili se čeka da im se priloži potvrda o izvršivosti u skladu s člankom 299. UFEU-a. Pojedinosti takve pomoći trebalo bi utvrditi u bilateralnom ili multilateralnom sporazumu između Komisije i država članica. Međutim, obveza pružanja takve pomoći postoji čak i ako takav sporazum nije potpisan.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 47.

(73)Kako bi se osiguralo upravljanje imovinom i istodobno nastojalo ostvariti pozitivan povrat, potrebno je da se iznosi koji se odnose na novčane kazne, financijske ili druge sankcije koje se izriču na temelju UFEU-a ili Ugovora o Euratomu, kao što su osporavane novčane kazne u području tržišnog natjecanja, privremeno naplate i ulože u financijsku imovinu i da se odredi kome pripada povrat na ta ulaganja. Budući da Komisija nije jedina institucija Unije ovlaštena za izricanje novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija, potrebno je utvrditi odredbe u pogledu takvih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija koje izriču druge institucije Unije te utvrditi pravila za njihovu naplatu, koja bi trebala biti jednakovrijedna onima kojea se primjenjuju na Komisiju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 48.

(74)Kako bi se osiguralo da Komisija ima sve potrebne informacije za donošenje financijskih odluka, potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za sadržaj odluka o financiranju u vezi s bespovratnim sredstvima, nabavom, skrbničkim fondovima Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi Unije”), nagradama, financijskim instrumentima, mehanizmima ili platformama mješovitog financiranja i proračunskim jamstvima. Istodobno, kako bi se potencijalnim primateljima pružila dugoročnija perspektiva, potrebno je omogućiti da se odluke o financiranju donose za razdoblje dulje od jedne financijske godine, istodobno navodeći da izvršenje ovisi o raspoloživosti odobrenih proračunskih sredstava za odgovarajuće financijske godine. Nadalje, potrebno je smanjiti broj elemenata potrebnih za donošenje odluke o financiranju. U skladu s ciljem pojednostavnjenja, odluka o financiranju trebala bi istodobno služiti kao godišnji ili višegodišnji program rada. Budući da su doprinosi tijelima Unije iz članaka 70. i 71. već utvrđeni u godišnjem proračunu, ne bi trebao postojati zahtjev za donošenjem posebne odluke o financiranju u tom pogledu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 49.

(75)U vezi s rashodima trebalo bi pojasniti odnos između odluka o financiranju, ukupnih proračunskih obveza i pojedinačnih proračunskih obveza, kao i pojmove preuzimanja proračunskih i pravnih obveza, kako bi se uspostavio jasan okvir za različite faze izvršenja proračuna.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 50.

(76)Kako bi se posebno uzeo u obzir broj pravnih obveza koje preuzimaju delegacije Unije i predstavništva Unije te tečajne fluktuacije s kojima se suočavaju, okvirne proračunske obveze trebale bi biti moguće i u slučajevima u kojima su poznati krajnji primatelji plaćanja i iznosi.

⇩ novo

(77)Kako bi se Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) uskladio s općim računovodstvenim i proračunskim postupcima čim to bude tehnički moguće, trebalo bi dopustiti preuzimanje pojedinačnih proračunskih obveza za izvršenje plaćanja bez potrebe da se najprije preuzme privremena ukupna obveza nakon čega bi uslijedile pojedinačne obveze u roku od najviše dva mjeseca ili, pod određenim uvjetima, u duljem roku. Nadalje, kako bi se u prosincu mogle preuzimati pojedinačne proračunske obveze i izvršiti plaćanja za prvi mjesec financijske godine, vrstama rashoda za koje su odobrena plaćanja unaprijed trebalo bi dodati uobičajene rashode za upravljanje u okviru EFJP-a.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 51.

(78)U pogledu vrsta plaćanja koja mogu izvršiti dužnosnici za ovjeravanje trebalo bi pojasniti različite vrste plaćanja u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Potrebno je dodatno pojasniti pravila o poravnanju plaćanja pretdfinanciranja, posebno za situacije kad nije moguće međuporavnanje. U tu svrhu trebalo bi u preuzete pravne obveze uključiti odgovarajuće odredbe.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 52.

(79)Ovom bi se Uredbom trebalo propisati da se plaćanja trebaju izvršiti u određenim rokovima te da će u slučaju nepoštovanja takvih rokova vjerovnici imati pravo na zatezne kamate kojima se tereti proračun, osim u slučaju država članica, Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF).

⇩ novo

(80)Osnovni elementi elektroničkih računa u javnoj nabavi trebali bi se temeljiti na pravilima utvrđenima u Direktivi 2014/55/EU.

(81)Radi jasnoće trebalo bi revidirati definiciju neprikladnih ponuda u javnoj nabavi kako bi se uključile ponude u kojima gospodarski subjekt nema pristup postupku nabave iz članaka 180., 181. i 183.

(82)Potrebno je pojasniti da se određeni ugovori na temelju okvirnih ugovora sklopljenih s jednim gospodarskim subjektom mogu dodijeliti i izmijeniti u granicama uvjeta predviđenih okvirnim ugovorom.

(83)Kako bi se uzele u obzir posebne značajke tržišta nekretnina i pojednostavnili postupci nabave zgrada, trebalo bi ukloniti zahtjev o minimalnom broju natjecatelja koji moraju sudjelovati u postupcima.

(84)S obzirom na to da su ex ante mjere objave iste za otvorene, ograničene i natjecateljske postupke uz pregovore, pod određenim bi uvjetima trebalo dopustiti provedbu pregovaračkog postupka bez prethodne objave obavijesti o nadmetanju nakon neuspješnog natjecateljskog postupka uz pregovore.

(85)Iz područja primjene pravila o nabavi iz ove Uredbe potrebno je isključiti usluge ovjeravanja i autentifikacije dokumenata koje pružaju javni bilježnici, pod uvjetom da postupci kojima se uređuju te usluge u dotičnoj državi članici nisu otvoreni za tržišno natjecanje.

(86)Primjereno je predvidjeti mogućnost pregovaračkih postupaka bez prethodne objave za usluge koje pružaju organizacije država članica koje ne mogu sudjelovati u natjecateljskim postupcima.

(87)Kako bi se osigurala usklađenost sa sudskom praksom Suda (presuda Općeg suda u predmetu T-661/18, Securitec protiv Komisije), dužnosnik za ovjeravanje trebao bi zatražiti da se dokazi o kriterijima za isključenje i za odabir dostave prije odluke o dodjeli.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 53.

(88)Primjereno je objediniti u jednom članku odredbe koje se odnose na potvrđivanje i odobravanje rashoda te definirati „opoziv”. Budući da se transakcije izvršavaju u računalnim sustavima, potpisivanje potvrde „odobreno za plaćanje” kako bi se izrazilapotvrdila odluka o potvrđivanju trebalo bi zamijeniti pojmom „elektronički zaštićenim potpisom” osim u ograničenom broju slučajeva. Potrebno je i pojasniti da se potvrđivanje rashoda primjenjuje na sve prihvatljive troškove, među ostalim, kao što je slučaj s poravnanjem pretfinanciranja, na troškove koji nisu povezani sa zahtjevom za plaćanje.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 54.

(89)Radi smanjenja složenosti, pojednostavnjenja postojećih pravila i poboljšanja čitkosti ove Uredbe trebalo bi utvrditi zajednička pravila za veći broj instrumenata za izvršenje proračuna. Zbog toga bi trebalo prerasporediti neke odredbe, prilagoditi formulacije i područje primjene drugih odredaba i ukloniti nepotrebna ponavljanja i unakrsna upućivanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 55.

(90)Svaka institucija Unije trebala bi osnovati odbor za praćenje tijeka unutarnje revizije zadužen za osiguravanje neovisnosti unutarnjeg revizora, praćenje kvalitete unutarnjih revizija i propisno uzimanje u obzir i primjenu u njezinim službama preporuka danih u okviru unutarnje i vanjske revizije. Svaka institucija Unije trebala bi donositi odluku o sastavu tog odbora za praćenje tijeka unutarnje revizije pri čemu se uzima u obzir njezina organizacijska samostalnost i važnost neovisnih stručnih savjeta.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 56.

(91)Potrebno je staviti veći naglasak na uspješnost i rezultate projekata financiranih iz proračuna. Stoga je primjereno utvrditi dodatni oblik financiranja koji nije povezan s troškovima za relevantne operacije, uz ustaljene oblike doprinosa Unije (nadoknada prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali, jedinični trošak, jednokratni iznosi i financiranje uz primjenu paušalne stope). Dodatni oblik financiranja trebao bi se temeljiti na ispunjenju određenih uvjeta ex ante ili na postizanju rezultata mjerenih u odnosu na prethodno utvrđene ključne etape ili s pomoću pokazatelja uspješnosti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 57.

(92)Pri provođenju procjena operativne i financijske sposobnosti primatelja sredstava Unije ili njihovih sustava i postupaka Komisija bi se trebala moći osloniti na svoje prethodne procjene ili procjene koje su već proveli drugi subjekti ili donatori, primjerice nacionalne agencije i međunarodne organizacije, kako bi se izbjeglo udvostručavanje procjena istih primatelja. Mogućnost međusobnog oslanjanja na procjene koje su proveli drugi subjekti trebalo bi upotrebljavati ako su takve procjene provedene u skladu s uvjetima jednakovrijednim onima utvrđenima u ovoj Uredbi za primjenjivi način izvršenja. Stoga bi, kako bi se potaknulo međusobno oslanjanje na procjene drugih donatora, Komisija trebala poticati priznavanje međunarodno prihvaćenih standarda ili međunarodnih najboljih praksi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 58.

(93)Važno je i izbjeći situacije u kojima su primatelji sredstava Unije podvrgnuti višestrukim revizijama od strane različitih subjekata u pogledu uporabe tih sredstava. Stoga bi se trebalo moći oslanjati na revizije koje su već izvršili neovisni revizori uz uvjet da postoje dovoljni dokazi njihove stručnosti i neovisnosti i uz uvjet da se revizije temelje na međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima koji pružaju razumno jamstvo te su provedene na financijskim izvještajima i izvješćima u kojima se utvrđuje uporaba doprinosa Unije. Na takvim bi se revizijama trebalo temeljiti ukupno jamstvo u pogledu uporabe sredstava Unije. S tim je ciljem važno osigurati da izvješće neovisnog revizora i s njime povezana revizijska dokumentacija na zahtjev budu stavljeni na raspolaganje Europskom parlamentu, Komisiji, Revizorskom sudu i revizijskim tijelima država članica.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 59.

(94)Za potrebe oslanjanja na procjene i revizije te kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za osobe i subjekte koji primaju sredstva Unije, važno je osigurati da se sve informacije koje su već na raspolaganju institucijama Unije, upravljačkim tijelima ili drugim tijelima i subjektima koji izvršavaju sredstva Unije, ponovno upotrebljavaju kako bi se izbjegli višestruki zahtjevi za primatelje ili korisnike.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 60.

(95)Kako bi se osigurao dugoročan mehanizam suradnje s primateljima, trebalo bi predvidjeti mogućnost potpisivanja okvirnih sporazuma o financijskom partnerstvu. Okvirne sporazume o financijskom partnerstvu trebalo bi provoditi s pomoću bespovratnih sredstava ili sporazuma o doprinosu s osobama ili subjektima koji izvršavaju sredstva Unije. U tu bi svrhu trebalo utvrditi minimalni sadržaj takvih sporazuma o doprinosu. Okvirni sporazumi o financijskom partnerstvu ne bi smjeli neprimjereno ograničiti pristup sredstvima Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 61.

(96)Trebalo bi uskladiti uvjete i postupke suspenzije, otkazivanja ili smanjenja doprinosa Unije za različite instrumente za izvršenje proračuna, kao što su bespovratna sredstva, nabava, neizravno upravljanje, nagrade itd. Trebalo bi utvrditi temelje za takvu suspenziju, otkazivanje ili smanjenje.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 62.

(97)Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi standardna razdoblja tijekom kojih bi primatelji trebali čuvati dokumente o doprinosima Unije kako bi se izbjegli različiti ili nerazmjerni ugovorni zahtjevi, a istodobno dalo dovoljno vremena Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) da dobiju pristup tim podacima i dokumentima te izvrše ex post provjere i revizije. Osim toga, svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije trebali bi biti obvezni surađivati u cilju zaštite financijskih interesa Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 63.

(98)Kako bi se sudionicima i primateljima pružile odgovarajuće informacije i osigurala mogućnost ostvarivanja prava na obranu, sudionicima i primateljima trebalo omogućiti da podnesu opažanjaprimjedbe prije donošenja bilo kakve mjere koja negativno utječe na njihova prava te bi trebali biti obaviješteni o raspoloživim pravnim sredstvima koja im stoje na raspolaganju za osporavanje takve mjere.

⇩ novo

(99)U kontekstu postupka dodjele odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ne treba sudioniku koji je odbijen u postupku dodjele omogućiti da dostavi primjedbe. Radi pravne sigurnosti to bi trebalo navesti i u odredbi o kontradiktornim postupcima i pravnim sredstvima.

(100)S obzirom na sve zahtjevnije geopolitičko okruženje s hibridnim i kiberprijetnjama koje se brzo mijenjaju te na potrebu za digitalnom transformacijom koja sa sobom nosi tehničke slabosti, Unija treba osigurati zaštitu sigurnosti i javnog poretka Unije odnosno njezinih država članica, kako je to utvrđeno u javnoj politici i pravu. To se odnosi na očuvanje temeljnih interesa društva, kao što su sigurnost opskrbe energijom, suzbijanje organiziranog kriminala i prijevara. Uz poštovanje svih međunarodnih sporazuma Unije, dodjela sredstava Unije u odnosu na stratešku imovinu i interese, kao što su digitalna ili svemirska infrastruktura, komunikacijski i informacijski sustavi i usluge, može zahtijevati primjenu posebnih uvjeta kako bi se takva zaštita osigurala i za integritet komunikacijskih i informacijskih sustava i povezanih lanaca opskrbe. Trebalo bi pojasniti vrste uvjeta i zahtjeve za njihovu primjenu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 64.

(101)Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, Komisija bi trebala uspostaviti jedinstveni sustav ranog otkrivanja i isključivanjaisključenja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 65.

(102)Sustav ranog otkrivanja i isključivanjaisključenja trebao bi se primjenjivati na sudionike, primatelje, subjekte na čiju se sposobnost natjecatelj ili ponuditelj namjerava osloniti, na podugovaratelje ugovaratelja, sve osobe ili subjekte koji primaju sredstva Unije ako se proračun izvršava u okviru neizravnog upravljanja, sve osobe ili subjekte koji primaju sredstva Unije u okviru financijskih instrumenata koji se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja, sudionike ili primatelje o kojima su subjekti koji izvršavaju proračun u okviru podijeljenog upravljanja dostavili informacije, te sponzore.

⇩ novo

(103)Kako bi se poboljšala zaštita financijskih interesa Unije, trebalo bi ojačati sustav ranog otkrivanja i isključenja. Važno je izbjeći da se osobe ili subjekti koji se nalaze u situaciji za isključenje mogu prijaviti ili primiti sredstva, ili biti odabrani za izvršavanje sredstava, u programu u okviru podijeljenog upravljanja. Ako postoji pravomoćna presuda ili konačna upravna odluka, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći isključiti osobu ili subjekt ako se nalaze u situaciji za isključenje i smatraju se nepouzdanima zbog počinjenja određene teške povrede dužnosti iz članka 139. stavka 1. Ako ne postoji pravomoćna presuda ili konačna upravna odluka, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći isključiti, na temelju preliminarne zakonske ocjene povjerenstva iz članka 146., uzimajući u obzir činjenice i nalaze utvrđene u kontekstu revizija ili istraga koje provode Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), Europski revizorski sud (ERS) ili bilo koje druge provjere, revizije ili kontrole za čiju je provedbu odgovoran dužnosnik za ovjeravanje. Takvo isključenje trebalo bi evidentirati u bazi podataka sustava ranog otkrivanja i isključenja uspostavljenog na temelju članka 138. stavka 1. Tijela država članica trebala bi to uzeti u obzir te osigurati da takve osobe ili subjekti ne budu odabrani za izvršavanje sredstava Unije ili da im se ta sredstva ne dodijele. Zahtjeve za plaćanje država članica u okviru podijeljenog upravljanja, uključujući rashode povezane s isključenim osobama ili subjektima, ne bi trebalo nadoknađivati. Ako se državama članicama sredstva isplaćuju na temelju uspješnosti, primjenjuju se posebna pravila, kako je utvrđeno u sektorskom zakonodavstvu.

(104)Važno je naglasiti da bi se sustav EDES trebao primjenjivati samo na sredstva Unije koja se isplaćuju državama članicama u okviru izravnog upravljanja, kao što su sredstva na temelju Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća 42 , pri čemu su države članice dužne poduzeti sve odgovarajuće mjere za zaštitu financijskih interesa Unije, u mjeri u kojoj Komisija ima relevantne odgovornosti na temelju odgovarajućeg pravnog okvira i uzimajući u obzir sui generis prirodu fondova. Stoga bi odgovornosti Komisije trebale biti ograničene na obvezu upućivanja predmeta povjerenstvu u svrhu isključenja osobe ili subjekta ako dužnosnik za ovjeravanje sazna za teške povrede dužnosti na temelju pravomoćnih presuda i upravnih odluka ili činjenica i nalaza utvrđenih u kontekstu revizija ili istraga koje je u vezi s tim sredstvima proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), Europski revizorski sud (ERS) ili bilo koje druge provjere, revizije ili kontrole za čiju je provedbu odgovoran dužnosnik za ovjeravanje. Ne dovodeći u pitanje te odgovornosti Komisije, države članice i dalje su odgovorne za provjeru informacija o odlukama o isključenju evidentiranima u bazi podataka EDES-a i izvršenje tih odluka i dužne su osigurati da se ne podnose zahtjevi za plaćanje u vezi s osobom ili subjektom koji se nalaze u takvoj situaciji za isključenje.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 66.

(105)Treba pojasniti da ako se odluka o unošenju osobe ili subjekta u bazu podataka sustava ranog otkrivanja i isključivanjaisključenja donosi na temelju situacije za isključenje koja se odnosi na fizičku ili pravnu osobu koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela te osobe ili subjekta ili koja ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili kontrole u odnosu na tu osobu ili subjekt, ili na fizičku ili pravnu osobu koja preuzima neograničenu odgovornost za dugove te osobe ili subjekta ili na fizičku osobu koja je ključna za dodjelu ili izvršenje pravne obveze, informacije unesene u bazu podataka trebaju uključivati informacije o tim osobama.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 67.

(106)Odluku o isključivanju osobe ili subjekta iz sudjelovanja u postupcima dodjele ili o određivanju financijske sankcije osobi ili subjektu te odluku o objavi odgovarajućih informacija trebao bi donijeti odgovorni dužnosnik za ovjeravanje s obzirom na njegovu autonomiju u administrativnim stvarima. Ako ne postoji konačnapravomoćna presuda ili konačna upravna odluka te u slučajevima povezanima s teškim kršenjem ugovora, odgovorni dužnosnici za ovjeravanje trebali bi donijeti odluku uzimajući u obzir preporuku povjerenstva na temelju preliminarne zakonske ocjene. Povjerenstvo bi trebalo procijeniti i trajanje isključenja ako trajanje nije određeno konačnom pravomoćnom presudom ili konačnom upravnom odlukom.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 68.

(107)Uloga povjerenstva trebala bi biti osiguravanje usklađenog rada sustava isključivanjaisključenja. Povjerenstvo bi trebalo biti sastavljeno od stalnog predsjedatelja, dva predstavnika Komisije i predstavnika dužnosnika za ovjeravanje koji podnosi zahtjev.

⇩ novo

(108)Kako bi se sustav ranog otkrivanja i isključenja uskladio s pravilima o javnoj nabavi i kako bi se povećala njegova djelotvornost, pokušaj utjecanja na dodjelu sredstava Unije ili neopravdano pribavljanje sredstava Unije, među ostalim u vezi sa sukobom interesa, trebalo bi izričito uvrstiti kao posebnu situaciju za isključenje na temelju teške povrede dužnosti uz proporcionalne sankcije, u skladu s težinom povrede dužnosti.

(109)Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi isključiti osobu ili subjekt koji pokažu nedostatak integriteta zbog bilo kakvog protupravnog postupanja koje nije u skladu s vrijednostima iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji i Povelje Europske unije o temeljnim pravima, kao što je poticanje na diskriminaciju, mržnju ili nasilje nad skupinom osoba ili članom skupine, ako bi takvo postupanje moglo negativno utjecati na izvršenje ugovora.

(110)U slučaju neopravdane nesuradnje u istragama, provjerama ili revizijama koje provode dužnosnik za ovjeravanje, OLAF, EPPO ili Europski revizorski sud trebalo bi dodati samostalni razlog za isključenje uz proporcionalne sankcije, u skladu s težinom povrede dužnosti jer to može ozbiljno utjecati na zaštitu financijskih interesa Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 69.

(111)Preliminarnom zakonskom ocjenom ne prejudicira se konačna procjena postupanja dotične osobe ili subjekta koju provode nadležna tijela država članica u skladu s nacionalnim pravom. Preporuka povjerenstva kao i odluka odgovornog dužnosnika za ovjeravanje trebale bi se stoga preispitati nakon dostave obavijesti o takvoj konačnoj procjeni.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 70.

⇨ novo

(112)Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi isključiti osobu ili subjekt iz postupka ako je pravomoćnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da su osoba ili subjekt krivi za tešku povredu dužnosti, nepoštovanje, s namjerom ili bez nje, obveza povezanih s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili plaćanjem poreza, osnivanje subjekta u drugoj jurisdikciji s namjerom zaobilaženja fiskalnih, socijalnih ili bilo kakvih drugih pravnih obveza, prijevaru kojom se šteti proračunu, korupciju, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, pranje novca, financiranje terorizma, kaznena djela terorizma ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, dječji rad ili druga kaznena djela u vezi s trgovanjem ljudima ili za počinjenje nepravilnosti. Osobu ili subjekt trebalo bi isključiti i u slučaju teškog kršenja pravne obveze, ili u slučaju stečaja ⇨ ili u slučaju odbijanja suradnje u istragama, provjerama ili revizijama. Pri procjeni te osnove za isključenje, nerazumno štetne radnje koje međunarodno trgovinsko pravo osuđuje mogle bi se smatrati relevantnim čimbenikom ako uključuju tešku povredu dužnosti.⇦ 

🡻 2018/1046 uvodna izjava 71.

(113)Pri odlučivanju o isključivanju osobe ili subjekta ili određivanju financijske sankcije osobi ili subjektu te o objavi povezanih informacija, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi osigurati usklađenost s načelom proporcionalnosti, osobito uzimajući u obzir težinu situacije, njezin učinakutjecaj na proračun, vrijeme koje je proteklo od relevantnog postupanja, njegovo trajanje i ponavljanje, je li ponašanje uključivalo namjeru ili stupanj nepažnje te stupanj suradnje osobe ili subjekta s relevantnim nadležnim tijelom i doprinos te osobe ili subjekta istrazi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 72.

(114)Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi i moći isključiti osobu ili subjekt ako je fizička ili pravna osoba koja preuzima neograničenu odgovornost za dugove gospodarskog subjekta u stečaju ili u sličnoj situaciji nesolventnosti ili ako ta fizička ili pravna osoba ne ispuni svoje obveze u pogledu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, ako takve situacije utječu na financijsko stanje tog gospodarskog subjekta.

⇩ novo

(115)Kako bi se dodatno poboljšala zaštita financijskih interesa Unije, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći isključiti ili izreći financijsku sankciju stvarnim vlasnicima i povezanim subjektima isključenog subjekta koji su sudjelovali u povredi dužnosti koju je počinio isključeni subjekt. Uvođenjem mogućnosti isključenja stvarnih vlasnika i povezanih subjekata želi se spriječiti da osoba ili subjekt koji su isključeni iz odabira za izvršavanje sredstava Unije nastave sudjelovati u postupcima nabave i dodjele putem novog trgovačkog društva ili postojećih povezanih subjekata.

(116)Kako bi se povećala njegova djelotvornost, sustav ranog otkrivanja i isključenja trebao bi se primjenjivati i na fizičke osobe koje se smatraju odgovornima za povredu dužnosti koju je počinio subjekt tako da ne mogu sudjelovati u postupcima dodjele ili biti odabrane za izvršavanje sredstava Unije u svoje ime niti s pomoću novog korporativnog identiteta, ne dovodeći u pitanje pravo na saslušanje.

(117)Na zahtjev dužnosnika za ovjeravanje povjerenstvo za sustav ranog otkrivanja i isključenja trebalo bi moći izdavati preporuke u ubrzanom postupku, ne dovodeći u pitanje pravo na saslušanje. Takav bi se postupak trebao primjenjivati kada to zahtijevaju okolnosti ili priroda predmeta, na primjer ako je tijelo države članice donijelo pravovaljanu presudu ili konačnu upravnu odluku, ali nije određeno trajanje isključenja; ili je treća zemlja donijela pravovaljanu presudu ili konačnu upravnu odluku; ili je osobi ili subjektu na temelju odluke međunarodnih organizacija već izrečena sankcija istovjetna isključenju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 73.

(118)Ako su osoba ili subjekt poduzeli korektivne mjere i tako dokazali svoju pouzdanost, ne bi trebali podlijegati odluci o isključenju. Ta mogućnosti ne bi smjela vrijediti u slučajevima najozbiljnijih kriminalnih aktivnosti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 74.

(119)S obzirom na načelo proporcionalnosti trebalo bi razlikovati slučajeve u kojima se financijska sankcija može izreći kao alternativa isključivanju od slučajeva u kojima ozbiljnost postupanja dotičnoga primatelja u pogledu pokušaja nepropisnog stjecanja sredstava Unije opravdava određivanje financijske sankcije uz isključenje kako bi se osigurao odvraćajući učinak. Trebalo bi utvrditi i najveći iznos financijske sankcije koju javni naručitelj može izreći.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 75.

(120)Financijsku sankciju trebalo bi izricati samo primatelju, a ne sudioniku, s obzirom na to da se iznos financijske sankcije koju treba izreći izračunava na temelju vrijednosti dotične pravne obveze.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 76.

(121)Mogućnost donošenja odluka o isključenju ili izricanja financijskih sankcija neovisna je o mogućnosti primjene ugovornih sankcija, poput ugovorne kazne.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 77.

(122)Trajanje isključenja trebalo bi biti vremenski ograničeno, kao što je slučaj na temelju Direktive 2014/24/EU te bi trebalo biti u skladu s načelom proporcionalnosti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 78.

(123)Potrebno je odrediti datum početka i trajanje zastare za donošenje odluka o isključenju ili o izricanjuizricanje financijskih sankcija.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 79.

(124)Važno je da postoji mogućnost pojačavanja odvraćajućeg učinka koji se postiže isključenjem i financijskom sankcijom. U tom pogledu odvraćajući učinak trebalo bi pojačati mogućnošću objave informacija koje se odnose na isključenje i/ili financijsku sankciju, na način koji zadovoljava zahtjeve zaštite podataka utvrđene u uredbama (EU) 2018/1725 (EZ) br. 45/2001 i (EU) 2016/679. Takvaom bi se objavoma trebaloa doprinijeti tome da sesprečavanju ponavljanja istog postupanje ane ponovi. ZbogRadi pravne sigurnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti trebalo bi jasno navesti u kojim se situacijama podaci ne bi trebalismjeli objavljivati. Prilikom procjene odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi uzeti u obzir svaku preporuku povjerenstva. Ako je riječ o fizičkim osobama, osobni podaci trebali bi se objavljivati samo u iznimnim okolnostima, opravdanima težinom postupanja ili njegovim učinkom na financijske interese Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 80.

(125)Informacije o isključenju ili o financijskoj sankciji trebale bi se objavljivati samo u određenim slučajevima, kao što je teška povreda dužnosti, prijevara, znatni nedostaci pri ispunjavanju glavnih obveza u okviru pravne obveze koja se financira iz proračuna ili nepravilnost, ili ako je subjekt osnovan u drugoj jurisdikciji s namjerom zaobilaženja fiskalnih, socijalnih ili bilo kakvih drugih pravnih obveza.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 81.

(126)Kriterije za isključivanje trebalo bi jasno odvojiti od kriterija koji mogu dovesti do odbijanja sudjelovanjasudionika u postupku dodjele.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 82.

(127)Informacije o ranom otkrivanju rizika i o odlukama o isključenju i izricanju financijskih sankcija osobi ili subjektu trebale bi biti centralizirane. U tu svrhu odgovarajuće informacije trebale bi se pohranjivati u bazi podataka koju uspostavlja i kojom upravlja Komisija u svojstvu vlasnika centraliziranog sustava. Pri uporabi tog sustava trebalo bi se poštovati pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 83.

(128)Iako bi uspostava i rad sustava ranog otkrivanja i isključivanjaisključenja trebali biti odgovornost Komisije, druge institucije i tijela Unije, kao i sve osobe i subjekti koji izvršavaju sredstva Unije u okviru izravnog, podijeljenog i neizravnog upravljanja, trebali bi sudjelovati u tom sustavu prosljeđivanjem relevantnih informacija Komisiji. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje i povjerenstvo trebali bi osobi ili subjektu jamčiti pravo na obranu. Isto pravo trebalo bi dati osobi ili subjektu, u kontekstu ranog otkrivanja, ako dužnosnik za ovjeravanje planira poduzeti mjeru koja bi mogla negativno utjecati na prava dotične osobe ili subjekta. U slučajevima prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije, a o kojima još nije donesena pravomoćna presuda, trebalo bi biti omogućiti odgovornom dužnosniku za ovjeravanje da odgodi obavješćivanje osobe ili subjekta, a povjerenstvu da odgodi pravo osobe ili subjekta da podnese svojae opažanjaprimjedbe. Takva odgoda trebala bi biti opravdana samo ako postoje uvjerljivi legitimni razlozi za očuvanje povjerljivosti istrage ili nacionalnog sudskog postupka.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 84.

(129)Sud Europske unije trebao bi imati neograničenu nadležnost u pogledu odluka o isključenju i financijskim sankcijama koje se izriču na temelju ove Uredbe, u skladu s člankom 261. UFEU-a.

⇩ novo

(130)Kako bi se subjekte spriječilo u pokušaju izbjegavanja mogućih negativnih posljedica povrede dužnosti koju su počinili, trebalo bi utvrditi pravila o obavješćivanju pod preciznim uvjetima u kontekstu postupaka ranog otkrivanja i isključenja. Nadalje, za takve bi postupke trebala biti propisana primjena sustava elektroničke razmjene podataka.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 85.

(131)Kako bi se olakšala zaštita financijskih interesa Unije u svim metodamanačinima izvršenja proračuna, osobe i subjekti koji sudjeluju u izvršenju proračuna u okviru podijeljenog i neizravnog upravljanja trebali bi imati mogućnost prema potrebi uzeti u obzir isključenja o kojima su dužnosnici za ovjeravanje odlučili na razini Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 86.

(132)Ova bi Uredba trebala podupirati cilj e-uprave, a posebno uporabu elektroničkih podataka u razmjeni informacija između institucija Unije i trećih strana.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 87.

(133)Napredak prema elektroničkoj razmjeni informacija i dostavi dokumenata u elektroničkom obliku, među ostalim, ako je to primjereno, e-nabavi, što je značajna mjera pojednostavnjenja, trebali bi pratiti jasni uvjeti za prihvaćanje sustava koji će se upotrebljavati kako bi se uspostavilo pravno utemeljeno okružje uz istodobno očuvanje fleksibilnosti upravljanja sredstvima Unije za sudionike, primatelje i dužnosnike za ovjeravanje, kako je predviđeno ovom Uredbom.

⇩ novo

(134)Kako bi se poboljšali upravljanje i kvaliteta interoperabilnih digitalnih javnih usluga, institucije Unije, izvršne agencije i tijela Unije, na primjer oni iz članaka 70. i 71., trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri slijediti i primjenjivati Europski okvir za interoperabilnost.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 88.

(135)Trebalo bi utvrditi pravila o sastavu i zadaćama odbora zaduženoga za evaluaciju dokumentacije zahtjeva u postupcima nabave, postupcima dodjele bespovratnih sredstava i natječajima za nagrade. Odbor bi trebao moći uključiti vanjske stručnjake ako je ta mogućnost predviđena u temeljnom aktu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 89.

(136)U skladu s načelom dobrog upravljanja dužnosnik za ovjeravanje trebao bi zatražiti pojašnjenja ili dokumente koji nedostaju uz istodobno poštovanje načela jednakog postupanja i bez bitnog mijenjanja dokumentacije zahtjeva. Dužnosnik za ovjeravanje trebao bi imati mogućnost samo u valjano opravdanim slučajevima odlučiti da neće to učiniti. Osim toga, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći ispraviti očitu administrativnu pogrešku ili zatražiti od sudionika da je ispravi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 90.

(137)U skladu s dobrim financijskim upravljanjem Komisija bi se trebala zaštititi tako što bida zahtijevala jamstva u fazi isplate pretdfinanciranja. Zahtjev da ugovaratelji i korisnici dostave jamstvo ne bi trebao biti automatski, već bi se trebao temeljiti na analizi rizika. Ako tijekom provedbe dužnosnik za ovjeravanje otkrije da jamac u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom nije ili više nije ovlašten za izdavanje jamstva, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći zatražiti zamjenu jamstva.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 91.

(138)Različiti skupovi pravila za izravno i neizravno upravljanje, posebno u pogledu pojma „zadaća izvršenja proračuna”, doveli su do zbrke i stvorili rizike od pogrešaka pri definiranju i za Komisiju i za njezine partnere te bi ih stoga trebalo pojednostavniti i uskladiti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 92.

⇨ novo

(139)Trebalo bi revidirati odredbe o ex-ante ocjeni na temelju stupova osoba i subjekata koji izvršavaju sredstva Unije u okviru neizravnog upravljanja kako bi se Komisija mogla što više osloniti na sustave, pravila i postupke ⇨ , uključujući dubinsku analizu, ⇦ onihtih osoba i subjekata za koje se smatra da su jednakovrijedni, koji se smatraju jednakovrijednima onima koje upotrebljavaprimjenjuje Komisija. Osim toga, važno je pojasniti da ako u okviru ocjene otkriju područja u kojima uspostavljeni postupci nisu dostatni za zaštitu financijskih interesa Unije, Komisija bi trebala moći potpisati sporazume o doprinosu uz istodobno poduzimanje odgovarajućih mjera nadzora. Važno je i pojasniti u kojim bi slučajevima Komisija mogla odlučiti da ne zahtijeva ex ante ocjenu na temelju stupova kako bi potpisala ugovore o doprinosu.

⇩ novo

(140)Kako bi se osiguralo učinkovito izvršenje proračuna Unije, primjereno je dodatno pojasniti primjenu načela proporcionalnosti na neizravno upravljanje. Iako načelo proporcionalnosti ne može utjecati na prirodu obveza utvrđenih relevantnim primjenjivim pravnim okvirom, trebalo bi ga sustavno primjenjivati tijekom suradnje s provedbenim partnerima Unije kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između zaštite financijskih interesa Unije i očuvanja sposobnosti Unije za provedbu politika. Relevantne odredbe bi trebalo prilagoditi i restrukturirati. To ne znači da se u praksi ograničavaju prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, EPPO-u u pogledu država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, OLAF-u, Revizorskom sudu te, ako je to primjereno, odgovarajućim nacionalnim tijelima potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(141)U skladu s načelom proporcionalnosti, potrebno je propisati primjenu obveza utvrđenih ovom Uredbom na krajnje primatelje potpore iz proračuna Unije putem financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava. Pri primjeni tog načela trebalo bi uzeti u obzir vrstu krajnjeg primatelja i djelovanja te uključene financijske rizike i primjenjivati ga razmjerno tome. Trebalo bi izbjegavati nepotrebno administrativno opterećenje, posebno ako su krajnji primatelji mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća ili slični gospodarski subjekti sa sličnim prometom ili ukupnom bilancom.

(142)Načelo proporcionalnosti treba primjenjivati i na procjenu pravila, sustava i postupaka subjekata koji su već uspješno ocijenjeni, kao što su subjekti koji primjenjuju pravila koja je utvrdila Komisija, i koji se izuzimaju iz ex ante procjene. Također bi trebalo biti moguće iz ex ante procjene izuzeti organizacije država članica kojima je povjereno izvršavanje sredstava Unije u okviru podijeljenog upravljanja.

(143)Potrebno je pojasniti da se u slučaju odabira subjekata za poslove u okviru neizravnog upravljanja na temelju poziva na iskaz interesa primjenjuju načela jednakog postupanja i nediskriminacije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 93

(144)Naknada za osobe i subjekte koji izvršavaju proračun, trebala bi se, ako je to relevantno i moguće, temeljiti na uspješnosti.

⇩ novo

(145)Kako bi se osigurao integritet proračuna Unije pri izvršenju u okviru neizravnog upravljanja, primjereno je od provedbenih partnera zatražiti da obavijeste Komisiju o slučajevima sumnje na prijevaru, korupciju ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost te da tu obvezu uključe u sporazume koje sklapaju s trećim stranama u okviru neizravnog upravljanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 94.

(146)Komisija sklapa partnerstva s trećim zemljama potpisivanjem sporazuma o financiranju. Važno je pojasniti sadržaj takvih sporazuma o financiranju, posebno za one dijelove djelovanja koje treća zemlja provodi u okviru neizravnog upravljanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 95.

(147)Važno je prepoznati posebnu prirodu mehanizama i platformi mješovitog financiranja, u okviru kojih Komisija kombinira svoj doprinos s doprinosom financijskih institucija, te pojasniti primjenu odredaba o financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 96.

(148)Pravila i načela o nabavi koja se primjenjuju na ugovore o javnoj nabavi koje institucije Unije dodjeljuju za svoj račun trebala bi se temeljiti na pravilima utvrđenima u Direktivi 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća 43 i Direktivi 2014/24/EU.

⇩ novo

(149)Iskustvo je pokazalo da primjena pravila o nabavi na temelju ove Uredbe nije primjerena za dodjelu ugovora o javnoj nabavi za pružanje financijskih usluga izravno povezanih s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata u smislu Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća, koje Komisija koristi u kontekstu svojih operacija uzimanja i davanja zajmova, upravljanja imovinom te operacija riznice. To uključuje usluge koje pružaju središnje banke, Europski stabilizacijski mehanizam, Europska investicijska banka i druge međunarodne financijske institucije te nacionalni subjekti kojima je povjereno izdavanje državnih dužničkih vrijednosnih papira i upravljanje njima. Iz tog razloga i u skladu s člankom 10. Direktive 2014/24/EU pravila o nabavi utvrđena u ovoj Uredbi ne bi se trebala primjenjivati na te usluge.

(150)U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 primjereno je izmijeniti definiciju pojma „kriza” koji se prvenstveno primjenjuje na zajedničke odredbe i nabavu u području vanjskih djelovanja i obuhvaća javno zdravlje i zdravlje životinja, hitne situacije povezane sa sigurnošću hrane i globalne prijetnje zdravlju. Kako bi se omogućila fleksibilnost potrebna za brz odgovor na nepredviđene okolnosti iznimne hitnosti koje su posljedica krize, javnom naručitelju trebalo bi dopustiti primjenu pojednostavnjenih pravila o nabavi, kao što je provedba pregovaračkog postupka bez prethodne objave obavijesti o nadmetanju koji se primjenjuje u kriznim situacijama i prihvaćanje dokaza o kriterijima za isključenje i za odabir od pretpostavljenog uspješnog ponuditelja nakon odluke o dodjeli, a u svakom slučaju prije potpisivanja ugovora. Osim toga, javnom naručitelju trebalo bi omogućiti fleksibilnost da iznimno izmijeni ugovor ili okvirni ugovor iznad pragova iz članka 176. stavka 3. bez postupka nabave radi odgovora na krizu. Prije primjene takvih pojednostavnjenih pravila trebalo bi zahtijevati proglašenje krize u skladu s relevantnim internim pravilima, osim za nabavu u području vanjskog djelovanja kada takvo proglašenje krize nije potrebno. Nadalje, odgovorni dužnosnici za ovjeravanje trebali bi za svaki pojedinačni slučaj obrazložiti iznimnu hitnost koja proizlazi iz proglašene krize.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 97.

(151)U slučaju mješovitih ugovora potrebno jetrebalo bi pojasniti metodologiju kojom javni naručitelji određuju primjenjiva pravila.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 98.

(152)Za ugovore čija je vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti pragova utvrđenih u Direktivi 2014/24/EU, za ugovore čija je vrijednost manja od vrijednosti tih pragova i za ugovore koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te direktive, trebalo bi pojasniti ex ante i ex post mjere objave potrebne za pokretanje postupka nabave.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 99.

(153)U ovu bi Uredbu trebalo uvrstiti iscrpan popis svih postupaka nabave dostupnih institucijama Unije, neovisno o pragovima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 100.

(154)U interesu administrativnog pojednostavnjenja i kako bi se potaknulo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), trebalo bi predvidjeti pregovaračke postupke za ugovore srednje vrijednosti.

⇩ novo

(155)Prema potrebi, trebalo bi biti moguće provesti zajedničku nabavu između jednog ili više javnih naručitelja iz država članica s jedne strane i institucija i tijela Unije iz članaka 70. i 71. ili izvršnih agencija iz članka 69. s druge strane, pri čemu te institucije, tijela ili agencije nisu obvezni nabaviti radove, robu ili usluge. Kako bi javni naručitelji mogli u potpunosti iskoristi potencijal unutarnjeg tržišta u smislu ekonomije razmjera i podjele rizika i koristi, trebalo bi proširiti mogućnosti da institucije, tijela ili izvršne agencije Unije nabavljaju robu ili usluge u ime država članica. Institucija, tijelo ili izvršna agencija Unije trebali bi moći provoditi relevantni postupak nabave u ime ili za račun država članica na temelju sporazuma između stranaka ili djelovati kao subjekt u veleprodaji, tako da kupuju, skladište i preprodaju ili doniraju robu i usluge, uključujući najam, državama članicama ili partnerskim organizacijama koje su odabrali.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 101.

(156)Kao i u slučaju Direktive 2014/24/EU ovom Uredbom trebala bi se omogućiti provjera tržišta prije pokretanja postupka nabave. Kako bi se osiguralo da se partnerstvo za inovacije upotrebljavaprimjenjuje samo kad željeni radovi, roba i usluge ne postoje na tržištu ni ili kad ne postoje kao razvojna aktivnost koja je skoro spremna za tržište, ovom bije Uredbom potrebnotrebalo utvrditi obvezu provedbe takve prethodne provjere tržišta prije uporabeprimjene partnerstva za inovacije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 102.

(157)Trebalo bi pojasniti dakako javni naručitelji mogu doprinijeti zaštiti okoliša i promicanju održivoga razvoja, a u isto vrijeme osigurati da pribave najbolju vrijednost za novac za svoje ugovore, osobito zahtijevanjem posebnih oznaka i/ili uporabom odgovarajućih metoda dodjele.

⇩ novo

(158)U skladu s ciljevima Komunikacije o europskom zelenom planu, trebalo bi osigurati napredak u provedbi aspekata ekologizacije uključivanjem, ako je relevantno, zelenih kriterija za odabir ili dodjelu u pozive za podnošenje ponuda, čime će se gospodarske subjekte potaknuti da nude održivija rješenja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 103.

(159)Kako bi se osiguralo da se pri izvršenju ugovora gospodarski subjekti pridržavaju primjenjivih obveza iz prava okoliša te socijalnog prava i radnog prava koje su utvrđene pravom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili međunarodnim društvenim konvencijama i konvencijama o zaštiti okoliša navedenima u Prilogu X. Direktivi 2014/24/EU, takve obveze trebale bi biti dio minimalnih zahtjeva koje utvrđuje javni naručitelj i trebale bi biti uključene u ugovore koje javni naručitelj potpisuje.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 104.

(160)Primjereno je definirati različite slučajeve koji se obično označavaju kao sukob interesa te s njima različito postupati. Pojmom „sukob interesa” trebalo bi se služiti jedino u slučajevima u kojima se osoba ili subjekt s odgovornostima za izvršenje proračuna, reviziju ili kontrolu ili dužnosnik ili službenik institucije Unije ili nacionalnih tijela bilo koje razine nađu u takvoj situaciji. Pokušaje nepropisnog utjecaja na postupak dodjele ili dobivanja povjerljivih informacija trebalo bi tretirati kao tešku povredu dužnosti koja može rezultirati odbijanjem sudjelovanjasudionika u postupku dodjele i/ili isključenjem iz financiranja sredstavavima Unije. Osim toga, gospodarski subjekti bi mogli biti u situaciji u kojoj ne bi smjeli biti odabrani za provedbu ugovora zbog sukobljenih poslovnih interesa. Primjerice, trgovačko društvo ne bi smjelo evaluirati projekt u kojem je sudjelovalo, a revizor se ne bi smio naći u situaciji da provodi reviziju računovodstvene dokumentacije koju je prethodno potvrdio kao ispravnu.

⇩ novo

(161)Kako bi se zajamčilo da ne postoje sukobljeni poslovni interesi koji mogu ili bi mogli utjecati na neovisno, nepristrano i objektivno izvršavanja ugovora, potrebno je pojasniti obveze javnog naručitelja i natjecatelja ili ponuditelja. S jedne strane, natjecatelji, ponuditelji i, ako je to primjereno, subjekti na čiju se sposobnost oslanjaju te predviđeni podugovaratelji trebali bi izjaviti da takvi sukobljeni interesi ne postoje i na zahtjev dostaviti povezane informacije. S druge strane, javni naručitelj trebao bi procijeniti postoje li takvi sukobljeni poslovni interesi na temelju izjave ili dodatnih informacija. Ako se utvrde takvi sukobljeni poslovni interesi, trebalo bi odbiti sudjelovanje u postupku dodjele.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 105.

(162)U skladu s Direktivom 2014/24/EU trebalo bi biti moguće provjeriti je li neki gospodarski subjekt isključen, primijeniti kriterije za odabir i dodjelu te provjeriti usklađenost s dokumentacijom o nabavi, bez zadanog redoslijeda. Kao posljedica toga trebalo bi biti moguće odbiti ponude na temelju kriterija za dodjelu bez prethodne provjere odgovarajućeg ponuditelja u pogledu kriterija za isključivanje ili odabir.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 106.

(163)Ugovore bi trebalo dodjeljivati na osnovi ekonomski najpovoljnije ponude u skladu s člankom 67. Direktive 2014/24/EU.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 107.

⇨ novo

(164)Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da su kriteriji za odabir strogo povezani s evaluacijom natjecatelja ili ponuditelja i da su kriteriji za dodjelu strogo povezani s evaluacijom ponuda. ⇨ Kako bi se pravila Unije o nabavi uskladila s Direktivom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća, javnim naručiteljima također bi trebalo omogućiti da kao kriterij za dodjelu koriste organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja određenog za izvršenje ugovora, ako to može znatno utjecati na kvalitetu izvršenja ugovora i time na ekonomsku vrijednost ponude. Javni naručitelji koji koriste bilo koji od tih kriterija za dodjelu trebali bi odgovarajućim ugovornim sredstvima osigurati da osoblje određeno za izvršenje ugovora doista udovoljava utvrđenim standardima kvalitete. Javni naručitelji trebali bi dati suglasnost za svaku zamjenu takvog osoblja i trebali bi provjeriti osigurava li zamjensko osoblje jednaku razinu kvalitete kao zamijenjeno osoblje. Nadalje, trebalo bi osigurati da se u kriterijima za odabir i za dodjelu isti element ne preklapa niti dvaput evaluira. ⇦ Posebno bi se kvalifikacije i iskustvo osoblja određenog za izvršenje ugovora trebali upotrebljavati samo kao kriterij za odabir, a ne kao kriterij za dodjelu, s obzirom da bi se time riskiralo preklapanje i dvostruka evaluacija istog elementa. Nadalje, ako bi se takve kvalifikacije i iskustvo koristili kao kriterij za dodjelu, svakom promjenom osoblja određenog za izvršenje ugovora, čak i ako je opravdana zbog bolesti ili promjene radnog mjesta, doveli bi se u pitanje uvjeti pod kojima je ugovor dodijeljen i time bi se uzrokovala pravna nesigurnost.

⇩ novo

(165)Potrebno je pojednostavniti pravila kojima se uređuju dinamički sustavi nabave kako bi se javnim naručiteljima omogućilo da u potpunosti iskoriste mogućnosti tog načina nabave. Posebice, u tim bi se sustavima trebao primjenjivati ograničeni postupak, čime bi se gospodarskim subjektima koji podnesu zahtjev za sudjelovanje i ispunjavaju kriterije za isključenje i za odabir omogućilo sudjelovanje u postupcima nabave u okviru dinamičkog sustava nabave tijekom razdoblja njegove valjanosti, koje ne bi trebalo biti ograničeno na četiri godine. Ponude se mogu dostaviti i u obliku elektroničkog kataloga, posebno za lako dostupne proizvode ili usluge koji su široko dostupni na tržištu. Nadalje, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje zbog dinamičke prirode sustava, trebalo bi odustati od zahtjeva za imenovanje odbora za otvaranje i evaluaciju za određene nabave u okviru dinamičkog sustava nabave. S obzirom na napredak u digitalizaciji postupaka nabave, trebalo bi pojasniti da se javna otvaranja u otvorenim postupcima mogu organizirati na daljinu putem videokonferencije.

(166)Radi pojednostavnjenja i usklađenja s pravilima koja se primjenjuju na nabavu koju institucije Unije provode za svoj račun, u području vanjskih djelovanja trebalo bi ukloniti obvezu objavljivanja na internetskim stranicama Komisije popisa odabranih natjecatelja koji će biti pozvani da dostave ponudu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 108.

(167)Nabavom u Uniji trebalo bi se osigurati da se sredstva Unije upotrebljavaju na učinkovit, transparentan i odgovarajući način, uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja za primatelje sredstava Unije. U tom bi se pogledu e-nabavom trebalo doprinijeti boljoj uporabi sredstava Unije i povećati dostupnost ugovora svim gospodarskim subjektima. Sve institucije Unije koje provode postupak nabave trebale bi na svojim internetskim stranicama objaviti jasna pravila o stjecanju, rashodima i praćenju te sve dodijeljene ugovore, uključujući i njihovu vrijednost.

⇩ novo

(168)Elektronička razmjena informacija sa sudionicima u elektroničkoj nabavi trebala bi se u što većoj mjeri oslanjati na postojeće norme, kao što su norme o europskoj jedinstvenoj dokumentaciji o nabavi i elektroničkom izdavanju računa koje su propisane Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/7 odnosno Direktivom 2014/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 109.

(169)Trebalo bi pojasniti postojanje faze otvaranja i faze evaluacije za svaki postupak. Odluka o dodjeli uvijek bi trebao biti ishod evaluacije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 110.

(170)Kada ih se obavješćuje o ishodu postupka, natjecatelje i ponuditelje trebalo bi obavijestiti o osnovi za donošenje odluke i dostaviti im detaljno obrazloženje na temelju sadržaja izvješća o evaluaciji.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 111. (prilagođeno)

⇨ novo

(171)Budući da se kriteriji primjenjuju bez zadanog redoslijeda, ⌦ Primjereno je utvrditi da bi na zahtjev neuspješnim ⌫ odbijenim ponuditeljima koji su podnijeli ponude koje su u skladu sa zahtjevima postupka nabave trebalo bi, ako to zatraže, dostaviti informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude. ⇨Neuspješnim ponuditeljima trebalo bi na zahtjev dostaviti dodatne informacije čak i ako zbog odabranog redoslijeda kriterija nije provjerena sukladnost njihove ponude. ⇦

⇩ novo

(172)Također bi trebalo pojasniti da ponuditelji koji su odbijeni na temelju članka 144. ili bilo kojeg drugog razloga za odbijanje ne bi trebali imati pristup takvim informacijama.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 112.

(173)U slučaju okvirnih ugovora koji uključuju ponovnu provedbuo otvaranje nadmetanja ne bi smjela postojati obveza da se dostave informacije neuspješnom ugovaratelju dostave informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude s obzirom na to dajer bi se primitkom takvih informacija među strankama u istom okvirnom ugovoru moglo narušiti pošteno tržišno natjecanje među njima priu svakoj ponovljenoj provedbisvakom ponovnom otvaranju nadmetanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 113.

(174)Javni naručitelj trebao bi moći poništiti postupak nabave prije potpisivanja ugovora, a da natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo potraživati naknadu. Time se ne bi trebale dovoditi u pitanje situacije u kojima je javni naručitelj postupio tako da ga se može smatrati odgovornim za štetu u skladu s općim načelima prava Unije.

⇩ novo

(175)U slučaju postupaka s dodjelom u grupama ili u okviru nabave iz više izvora javni naručitelj trebao bi moći djelomično poništiti postupak nabave prije potpisivanja ugovora, a da natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo potraživati naknadu. Time se ne bi trebale dovoditi u pitanje situacije u kojima je javni naručitelj postupio tako da ga se može smatrati odgovornim za štetu u skladu s općim načelima prava Unije.

(176)U propisno opravdanim slučajevima trebala bi biti dopuštena dodjela ugovora u postupku nabave iz više izvora, posebno kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na jednog dobavljača ključne opreme i usluga, uzimajući u obzir ciljeve tehnološke neovisnosti i kontinuiteta usluga.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 114.

(177)Kao što je slučaj u Direktivi 2014/24/EU, potrebno je pojasniti uvjete pod kojima se ugovor može izmijeniti tijekom njegova izvršavanja i bez novog postupka nabave. Osobito se ne bi trebalo zahtijevati provođenje novog postupka u slučaju administrativnih izmjena, univerzalne sukcesije i primjene jasnih i nedvosmislenih revizijskih klauzula ili opcija kojima se ne mijenjaju minimalni zahtjevi prvotnog postupka. Provođenje novog postupka nabave trebalo bi biti nužno u slučaju bitnih izmjena prvotnog ugovora, posebice u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, uključujući u pogledu raspodjele prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvjetima tog ugovora, posebno ako bi izmjene utjecale na rezultate postupka da su takvi izmijenjeni uvjeti bili dio prvotnog postupka.

⇩ novo

(178)Stečeno iskustvo pokazalo je da je potrebno pojasniti u kojim se slučajevima smatra da se izmjenom mijenja predmet ugovora.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 115.

(179)Nužno je predvidjeti mogućnost zahtijevanja jamstva za ispunjenje obveza u odnosu na radove, robu i složene usluge kako bi se zajamčila usklađenost s bitnim ugovornim obvezama i kako bi se osiguralo pravilno ispunjenje obveza za vrijeme trajanja ugovora. Potrebno je i predvidjeti mogućnost zahtijevanja jamstva za povrat zadržanog iznosa, za pokrivanje razdoblja odgovornosti za izvršenje ugovora, u skladu s uobičajenom praksom u dotičnim sektorima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 116.

(180)Kako bi se odredili primjenjivi pragovi i postupci, potrebno je pojasniti smatraju li se institucije Unije, izvršne agencije i tijela Unije javnim naručiteljima. Oni se ne bi trebali smatrati javnim naručiteljima ako nabavu obavljaju preko središnjeg tijela za nabavu. Osim toga, institucije Unije čine jedinstveni pravni subjekt i njihove službe ne mogu sklapati ugovore, nego samo sporazume na razini službi, među sobom.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 117. (prilagođeno)

⇨ novo

(181)Primjereno je u ovu Uredbu uvrstiti upućivanje na dva pragaove utvrđenae u Direktivi 2014/24/EU koji se primjenjuju na radove, odnosno na robu i usluge ⇨ i pragove utvrđene u Direktivi 2014/23/EU za koncesije⇦. Imajući u vidu posebnosti potreba institucija Unije u pogledu dodjele ugovorâ, ti bi pragovi radi pojednostavnjenja i dobrog financijskog upravljanja trebali biti primjenjivi i na ugovore o koncesiji. Revizija tih pragova kako je predviđeno u Direktivi ⌦ direktivama ⌫ 2014/24/EU ⌦ i 2014/23/EU ⌫ trebala bi stoga biti izravno primjenjiva na nabavu ⇨ odnosno koncesije ⇦ na temelju ove Uredbe.

⇩ novo

(182)Trebalo bi pojednostavniti dodjelu ugovora o koncesiji primjenom pragova iz Direktive 2014/23/EU na koncesije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 118.

(183)Za potrebe usklađivanja i pojednostavnjenja, standardni postupci koji se primjenjuju na nabavu trebali bi se primjenjivati i na kupnje predviđene u skladu s blagim režimom za ugovore za društvene i druge posebne usluge iz članka 74. Direktive 2014/24/EU. Stoga bi prag za kupnje u okviru blagog režima trebao biti usklađen s pragom za ugovore o uslugama.

⇩ novo

(184)Kako bi se postupci bolje prilagodili tržišnim uvjetima izvan Unije, ova bi Uredba trebala sadržavati posebne odredbe u skladu s kojima delegacije Unije dodjeljuju ugovore za svoj račun u trećim zemljama. Stoga je primjereno revidirati pragove za dodjelu ugovora koje primjenjuju delegacije Unije u trećim zemljama i uskladiti ih s pragovima koji se primjenjuju za dodjelu ugovora u području vanjskih djelovanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 119.

(185)Potrebno je pojasniti uvjete primjene roka mirovanja koji se treba poštovati prije potpisivanja ugovora ili okvirnog ugovora.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 120.

(186)Pravila koja se primjenjuju na nabavu u području vanjskih djelovanja trebala bi biti u skladu s načelima utvrđenima u direktivama 2014/23/EU i 2014/24/EU.

⇩ novo

(187)Pravila o pristupu postupku nabave, koja se primjenjuju u trenutku podnošenja ponuda i tijekom provedbe ugovora, trebala bi sadržavati uvjete utvrđene u provedbenim aktima (mjere instrumenta za međunarodnu nabavu) donesenima na temelju Uredbe 20xx/xxx 44 [Uredba o IMN-u] te odgovarajuće obveze uspješnih ponuditelja utvrđene u toj uredbi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 121.

(188)Radi smanjenja složenosti, racionalizacije postojećih pravila i poboljšanja čitkosti pravila o nabavi potrebno je prerasporediti opće odredbe o nabavi i posebne odredbe primjenjive na nabavu u području vanjskih djelovanja te ukloniti nepotrebna ponavljanja i unakrsna upućivanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 122.

(189)Potrebno je pojasniti koji gospodarski subjekti s obzirom na mjesto njihova poslovnog nastana imaju pristup nabavi na temelju ove Uredbe te izričito predvidjeti mogućnost takvog pristupa i za međunarodne organizacije.

⇩ novo

(190)U propisno opravdanim slučajevima, kada se ugovor dodjeljuje u trećoj zemlji, odgovornom dužnosniku za ovjeravanje trebalo bi omogućiti da otvori pristup postupku nabave fizičkim ili pravnim osobama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nema poseban sporazum s Unijom u području nabave. Ta bi fleksibilnost trebala postojati posebno ako u zemljama koje imaju pristup postupku nabave na temelju posebnog sporazuma s Unijom u području nabave nema fizičkih ili pravnih osoba koje mogu isporučiti potrebne radove, robu ili usluge. Pravila o pristupu postupku nabave, koja se primjenjuju u trenutku podnošenja ponuda i tijekom provedbe ugovora, trebala bi sadržavati uvjete utvrđene u provedbenim aktima (mjere instrumenta za međunarodnu nabavu) donesenima na temelju Uredbe 20xx/xxx [Uredba o IMN-u].

🡻 2018/1046 uvodna izjava 123.

(191)Kako bi se postigla ravnoteža između potrebe za transparentnosti i veće dosljednosti pravila o nabavi, s jedne strane, te potrebe osiguravanja fleksibilnosti u pogledu određenih tehničkih aspekata tih pravila, s druge strane, tehnička pravila o nabavi trebalo bi utvrditi u prilogu ovoj Uredbi, a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenama tog priloga.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 124.

(192)Potrebno je pojasniti područje primjene glave o bespovratnim sredstvima, posebno u pogledu vrste djelovanja ili tijela prihvatljivih za bespovratna sredstva kao i s obzirom na pravne obveze koje se mogu upotrebljavati za pokrivanje bespovratnih sredstava. KonkretnoPosebice, odluke o bespovratnim sredstvima trebalo bi postupno ukinuti zbog njihove ograničene uporabeprimjene i postupnog uvođenja elektroničkog upravljanja bespovratnim sredstvima. Strukturu bi trebalo pojednostavniti premještanjem odredaba o instrumentima koji nisu bespovratna sredstva u druge dijelove ove Uredbe. Vrstu tijela koja mogu primiti bespovratna sredstva za poslovanje trebalo bi pojasniti tako da se više ne upućuje na tijela koja nastoje ostvariti cilj koji je u općem interesu Unije, budući da su ta tijela obuhvaćena pojmom tijela koja imaju cilj koji je dio politike Unije i podupire je.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 125.

(193)Radi pojednostavnjenja postupaka i bolje čitkosti ove Uredbe potrebno jetrebalo bi pojednostavniti i racionalizirati odredbe povezane sa o sadržajemu zahtjeva za bespovratna sredstva, poziva za podnošenje prijedlogaâ i sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 126.

(194)Radi lakše provedbe djelovanja koje financira više donatora kada ukupno financiranje djelovanja nije poznato u trenutku preuzimanja obveze za doprinos Unije, potrebno je pojasniti način utvrđivanja doprinosa Unije i metodu provjeravanja njegove uporabe.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 127.

(195)Iskustvo s uporabom jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope pokazalo je da takvi oblici financiranja znatno pojednostavnjuju administrativne postupke i bitno smanjuju rizik od pogrešaka. Jednokratni iznosi, jedinični troškovi i paušalne stope prikladni su oblici financiranja neovisno o području intervencije Unije, a posebno za standardizirana djelovanja i opetovana djelovanja, kao što su mobilnost ili aktivnosti osposobljavanja. Nadalje, budući da međuinstitucijsku suradnju između javnih uprava država članica i zemalja korisnica ili partnerskih zemalja (institucijsko povezivanje) provode institucije država članica, uporabapojednostavnjenihe mogućnosti obračunafinanciranja troškova su opravdanae i je te bi institucije država članica trebalae bi poticati na njihovo iskorištavanjepotaknuti njihovo sudjelovanje. U interesu veće učinkovitosti, države članice i ostali primatelji sredstava Unije trebali bi moći češće se koristitiprimjenjivati pojednostavnjenime mogućnostima obračunafinanciranja troškova. U tom smislu uvjeti za uporabu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa trebali bi biti fleksibilniji. Potrebno je izričito predvidjeti određivanje jedinstvenih jednokratnih iznosa kojima će biti obuhvaćeni svi prihvatljivi troškovi djelovanja ili programa rada. Nadalje, kako bi se potaknulo stavljanje naglaska na rezultate, trebalo bi dati prednost financiranju na temelju ostvarenja. Jednokratni iznosi, jedinični troškovi i paušalne stope koji se temelje na uloženim sredstvima trebali bi biti opcija ako iznosi koji se temelje na ostvarenjima nisu mogući ili primjereni.

⇩ novo

(196)Kako bi se zajamčila pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da se u slučaju bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima ne primjenjuju odredbe o procijenjenom proračunu, sufinanciranju i izbjegavanju dvostrukog financiranja jer se ne mogu primijeniti ako je iznos koji treba nadoknaditi povezan s utvrđenim uvjetima ili rezultatima i odvojen od povezanih troškova.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 128.

(197)Administrativne postupke za odobravanje jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa trebalo bi pojednostavniti prijenosom ovlasti za davanje takvih odobrenja na odgovorne dužnosnike za ovjeravanje. Ako je to primjereno, Komisija može dati takvo odobrenje uzimajući u obzir prirodu aktivnosti ili rashoda ili broj dotičnih dužnosnika za ovjeravanje.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 129.

(198)Kako bi se premostio jaz u raspoloživosti podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa, trebalo bi dopustiti primjenu stručne prosudbe.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 130.

(199)Iako bi trebalo ostvariti potencijal češće uporabe pojednostavnjenih oblika financiranja, trebalo bi osigurati poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja te, posebice, načelâ ekonomičnosti, učinkovitosti i izbjegavanja dvostrukog financiranja. U tu svrhu pojednostavnjenim oblicima financiranja trebalo bi osigurati prikladnost upotrijebljenih sredstava s obzirom na ciljeve koji se žele ostvariti, izbjegavanje višestrukog financiranja istih troškova iz proračuna, poštovanje načela sufinanciranja te izbjegavanje prekomjerne kompenzacije primateljâ. Stoga bi se pojednostavnjeni oblici financiranja trebali temeljiti na statističkim ili računovodstvenim podacima, sličnim objektivnim sredstvima ili stručnoj prosudbi. Uz navedeno, trebalo bi nastaviti primjenjivati odgovarajuće provjere, kontrole i periodične procjene.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 131.

(200)Potrebno jeTrebalo bi pojasniti opseg provjera i kontrola u odnosu na periodične procjene jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa. Navedene provjere i kontrole trebale bi biti usmjerene na ispunjenje uvjeta na temelju kojih se pokreće isplata jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa, uključujući, prema potrebi, postizanje ostvarenja i/ili rezultata. Tim se uvjetima ne bi smjelo zahtijevati izvješćivanje o troškovima koje je korisnik stvarno imao. Ako su ih odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ili Komisija ex ante utvrdili, iznose jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope ne bi se smjelo dovoditi u pitanje ex post kontrolama. Time se ne bi smjelo spriječiti mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava u slučaju loše, djelomične ili zakašnjele provedbe ili nepravilnosti, prijevare ili kršenja drugih obveza. Bespovratna sredstva bi, posebice, trebalo smanjiti ako nisu ispunjeni uvjeti zbogna temelju kojih se pokreće isplata jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalnih stopa. Učestalost i opseg periodične ocjeneprocjene trebali bi ovisiti o kretanju i naravi troškova, pri čemu se osobito uzimaju u obzir znatne promjene tržišnih cijena i druge relevantne okolnosti. Periodična procjena mogla bi dovesti do usklađenjâ jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa, koji će se primjenjivati u budućim sporazumima, ali se ne bi trebala upotrebljavati za preispitivanje opravdanosti već dogovorene vrijednosti jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa. Za periodičnu ocjenuprocjenu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa može biti potreban pristup računovodstvenoj dokumentaciji korisnika za statističke i metodološke potrebe, a takav je pristup potreban i radi sprečavanja i otkrivanja prijevara.

⇩ novo

(201)Ako se bespovratna sredstva dodjeljuju uz primjenu paušalne stope, u obliku jediničnog troška ili jednokratnog iznosa i stoga nema ex post provjere povezanih troškova, nije moguće provjeriti jesu li prihvatljivi troškovi nastali tijekom trajanja djelovanja. Kako bi se zajamčila pravna sigurnost, trebalo bi pojasniti da će se ex post provjerama i kontrolama korisnikâ provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti na temelju kojih se pokreće isplata primjenom paušalne stope, u obliku jediničnih troškova ili jednokratnog iznosa tijekom razdoblja provedbe.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 132.

(202)Radi olakšavanja sudjelovanja malih organizacija u provedbi politika Unije u okruženju ograničene dostupnosti resursa potrebno je vrijednost rada koji obavljaju volonteri priznati kao prihvatljive troškove. Na temelju toga bi se takve organizacije u većoj mjeri trebale moći oslanjati na volonterski rad za potrebe sufinanciranja djelovanja ili programa rada. Ne dovodeći u pitanje najvećumaksimalnu stopu sufinanciranja utvrđenu temeljnim aktom, u takvim slučajevima bespovratna sredstva Unije trebala bi biti ograničena na procijenjene prihvatljive troškove koji ne obuhvaćaju volonterski rad. S obzirom na to da volonterski rad obavljaju treće strane, a korisnik im za to ne isplaćuje naknadu, ograničenjem se izbjegava nadoknada troškova koje korisnik nije imao. Uz navedeno, vrijednost volonterskog rada ne bi smjela prelaziti 50 % doprinosa u naravi i eventualnih drugih oblika sufinanciranja.

⇩ novo

(203)Kako bi se zajamčila pravna sigurnost, trebalo bi pojasniti da bi, ako su doprinosi u naravi od trećih strana u obliku volonterskog rada u procijenjenom proračunu prikazani kao prihvatljivi troškovi, sufinanciranje na koje se primjenjuje ograničenje od 50 % trebalo uključivati sve izvore financiranja, odnosno bespovratna sredstva Unije, doprinose u naravi i druge izvore financiranja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 133.

(204)U ovoj Uredbi trebalo bi zadržati načelo zabrane ostvarivanja dobiti kako bi se time zaštitilo jedno od temeljnih načela javnih financija.

⇩ novo

(205)Kako bi se zajamčila pravna sigurnost pri izračunu doprinosa Unije u slučaju ostvarivanja dobiti iz bespovratnih sredstava dodijeljenih iz proračuna Unije, trebalo bi pojasniti da pri povratu postotka dobiti koji odgovara doprinosu Unije prihvatljivim troškovima ne bi trebalo razlikovati stvarno nastale troškove i pojednostavnjene troškove.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 134.

(206)Bespovratna sredstva trebala bi se u načelu dodjeljivati na temelju pozivâ za podnošenje prijedloga. Ako su iznimke dopuštene, trebalo bi ih tumačiti i primjenjivati restriktivno u smislu područja primjene i trajanja. Iznimnu mogućnost dodjele bespovratnih sredstava bez poziva za podnošenje prijedloga tijelima koja imaju de facto ili de jure monopol trebalo bi upotrebljavatikoristiti samo ako su dotična tijela jedina koja su sposobna provoditi relevantne vrste aktivnosti ili im je takav monopol dan zakonom ili od straneomogućuju propisi ili tijela javne vlasti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 135.

(207)U okviru prijelazaprelaska na elektroničko upravljanje bespovratnim sredstvima i e-nabaveu, trebalo bi od podnositelja zahtjeva i ponuditelja u određenom bi vremenskom razdoblju trebalo samo jednom zatražiti da dostave dokaz o svojem pravnom statusu i financijskoj održivosti te se od njihi ne bi trebalao zahtijevati ponovnau dostavau popratnihe dokumenatatacije u svakom postupku dodjele. Stoga je potrebno uskladiti zahtjeve u pogleduo brojau godina za koje se zahtijevaju dokumentiacija u okviru postupaka dodjele bespovratnih sredstava i postupaka nabave.

⇩ novo

(208)Korisnik bespovratnih sredstava može pružiti financijsku potporu trećoj strani ako su ispunjeni određeni uvjeti, a iznos isplaćen trećoj strani ne bi smio biti veći od 60 000 EUR. Taj se iznos smije premašiti samo ako bi u suprotnom postizanje ciljeva djelovanja bilo nemoguće ili preteško. Kako bi se omogućila veća fleksibilnost pri izvršenju proračuna u kriznim i hitnim situacijama, trebalo bi biti moguće premašiti iznos od 60 000 EUR bez obrazloženja za svaki pojedinačni slučaj ako je riječ o humanitarnoj pomoći, operacijama hitne potpore, operacijama civilne zaštite ili pomoći za upravljanje kriznim situacijama.

(209)Ako za provedbu djelovanja ili programa rada korisnik mora provesti postupak nabave, trebalo bi pojasniti da svaki korisnik može primjenjivati vlastite prakse nabave pod uvjetom da jamče najbolju vrijednost za novac ili, prema potrebi, najnižu cijenu, bez obzira na to dodjeljuje li korisnik ugovor o javnoj nabavi i je li javni naručitelj u smislu ove Uredbe. Trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti definiciju pojma „ugovor”.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 136.

(210)Uporabu nagrada kao dragocjene vrste financijske potpore koja nije povezana s predvidivim troškovima trebalo bi olakšati, a primjenjiva pravila pojasniti. Nagrade ne bi trebalo smatrati zamjenom, nego dopunom za druge instrumente financiranja kao što su bespovratna sredstva.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 137.

(211)Kako bi se omogućilo fleksibilnije izvršavanje nagrada, obvezu na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o objavi natječajâ za nagrade s jediničnom vrijednosti od 1 000 000 EUR ili više u izvještajima uz nacrt proračuna trebalo bi zamijeniti obvezom prethodnog obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća te izričitog navođenja takvih nagrada u odluci o financiranju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 138.

(212)Nagrade bi se trebale dodjeljivati u skladu s načelima transparentnosti i jednakog postupanja. S time u vezi trebalo bi utvrditi minimalne značajke natječajâ, posebice aranžmane za isplatu nagrade dobitnicima nakon njezine dodjele i odgovarajuća sredstva objave. Ujedno je Ppotrebno je ujedno utvrditi jasno određen postupak dodjele, od podnošenja prijavazahtjeva do pružanja informacija podnositeljima prijavazahtjeva i obavješćivanja pobjedničkog podnositelja prijaveuspješnog zahtjeva u kojem sekoji odražava postupak dodjele bespovratnih sredstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 139.

(213)Ovom bi Uredbom trebalo propisati načela i uvjete primjenjive za financijske instrumente, proračunska jamstva i financijsku pomoć te pravila o ograničenju financijske odgovornosti Unije, borbi protiv prijevara i pranja novca, ukidanjulikvidaciji financijskih instrumenata i izvješćivanju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 140.

(214)Posljednjih godina Unija se sve više koristi financijskim instrumentima kojima se omogućuje postizanje većeg učinka financijske poluge proračuna, ali oni istodobno podrazumijevaju financijski rizik za proračun. Među tim financijskim instrumentima nisu samo financijski instrumenti obuhvaćeni Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012, nego i drugi instrumenti, kao što su proračunska jamstva i financijska pomoć, koji su prethodno bili uređeni samo pravilima utvrđenima u njihovim temeljnim aktima. Važno je uspostaviti zajednički okvir kako bi se osigurala homogenost načela koja se primjenjuju na taj skup instrumenata te ih preraspodijelitipremjestiti u novu glavu u ovoj Uredbi, koja uz postojeća pravila primjenjiva naza financijske instrumente uključuje dijelove o proračunskim jamstvima i o financijskoj pomoći državama članicama ili trećim zemljama.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 141.

(215)Financijski instrumenti i proračunska jamstva mogu biti korisni pri multipliciranju učinka sredstava Unije kad se ta sredstva udruže s drugim sredstvima te uključuju učinak poluge. Financijski instrumenti i proračunska jamstva trebali bi se provoditiizvršavati samo ako ne postoji rizik od narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ili neusklađenosti s pravilima o državnim potporama.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 142.

(216)U okviru godišnjih odobrenih sredstava koja su odobrili Europski parlament i Vijeće za određeni program, financijski instrumenti i proračunska jamstva trebali bi se upotrebljavatikoristiti na temelju ex ante evaluacije kojom se dokazuje njihova učinkovitostdjelotvornost u smislu postizanja ciljeva politike Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 143.

(217)Financijski instrumenti, proračunska jamstva i financijska pomoć trebali bi se odobravati temeljnim aktom. Ako su u valjano opravdanim slučajevima financijski instrumenti uspostavljeni bez temeljnog akta, Europski parlament i Vijeće trebali bi ih odobriti u proračunu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 144.

(218)Trebalo bi definirati instrumente koji bi mogli biti obuhvaćeni glavom X., kao što su zajmovi, jamstva, vlasnička ulaganja, kvazivlasnička ulaganja i instrumenti podjele rizika. Definicijom instrumenata podjele rizika trebalo bi omogućiti uključivanje kreditnog poboljšanja kreditne kvalitete za projektne obveznice, čime bi se obuhvatio rizik povezan sa servisiranjema duga projekta i ublažio kreditni rizik imatelja obveznica s pomoću kreditnog poboljšanja kreditne kvalitete u obliku zajma ili jamstva.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 145.

(219)Svako vraćanje iz financijskog instrumenta ili proračunskog jamstva trebalo bi upotrijebiti za instrument ili jamstvo iz kojeg je proizašlo vraćanje kako bi se unaprijedila učinkovitost tog instrumenta ili jamstva, osim ako je drukčije određeno u temeljnom aktu, te bi ga trebalo uvažiti pri predlaganju budućih odobrenih sredstava za isti instrument ili jamstvo.

⇩ novo

(220)Važno je da revidirani financijski izvještaji za financijske instrumente i proračunska jamstva koji se izvršavaju u okviru neizravnog upravljanja budu dostavljeni na vrijeme kako bi ih Revizorski sud mogao uzeo u obzir pri izdavanju primjedbi o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 146.

(221)Primjereno je priznati usklađivanje interesa u ostvarivanju ciljeva politike Unije i osobito ukazati na to da EIB i EIF imaju posebna stručna znanja za provedbuizvršenje financijskih instrumenata i proračunskih jamstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 147.

(222)EIB i EIF, djelujući kao skupina, trebali bi imati mogućnost međusobnog prijenosa dijela provedbe, ako bi se takvim prijenosom, kako je to pobliže utvrđeno u odgovarajućem sporazumu s Komisijom, moglo doprinijeti provedbi određenog djelovanja.

⇩ novo

(223)Radi dosljednosti te kako bi se u obzir uzeo višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., u odnosu na financijske instrumente i proračunska jamstva potrebno je pojasniti određene odredbe o izvješćima osoba ili subjekata kojima je povjereno izvršenje sredstava Unije u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c), o primjeni glave X. u slučaju njihova kombiniranja s dopunskom potporom iz proračuna, uključujući bespovratna sredstva, te o kombiniranju sa sredstvima koja se izvršavaju u okviru podijeljenog upravljanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 148.

(224)Trebalo bi pojasniti da bi se, ako se financijski instrumenti ili proračunska jamstva kombiniraju s dodatnimdopunskim oblicima potpore iz proračuna, pravila o financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima trebala bi se primjenjivati na cijelu mjeru. Takva pravila trebala bi biti dopunjena, ako je to primjenjivo, posebnim zahtjevima utvrđenima u sektorskim pravilima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 149.

(225)Pri provedbiizvršenju financijskih instrumenata i proračunskih jamstava financiranih iz proračuna trebalo bi uvažavati politiku Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe, i njezina ažuriranja, kao što je utvrđeno u relevantnim pravnim aktima Unije i zaključcima Vijeća, osobito u Zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016. o kriterijima i procesu za uspostavu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe 45 i u njihovom prilogu, kao i Zaključcima Vijeća od 5. prosinca 2017. o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe 46 i njihovim prilozima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 150.

(226)Proračunska jamstva i financijska pomoć državama članicama ili trećim zemljama općenito su izvanproračunske operacije koje imaju znatan učinak na bilancu stanja Unije. Iako ostaju općenito izvanproračunske operacije, njihovim uključivanjem u ovu Uredbu jača se zaštita financijskih interesa Unije i osigurava jasniji okvir za odobravanje tih operacija, upravljanje njima i njihovo obračunavanje.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 151.

(227)Unija je nedavno pokrenula važne inicijative na temelju proračunskih jamstava, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ili Europski fond za održivi razvoj (EFOR). Značajka je tih instrumenata da se njima stvara nepredviđena obveza za Uniju te da podrazumijevaju rezervaciju sredstava radi osiguravanja likvidne rezerve, kojom se omogućuje da proračun uredno odgovara na obveze plaćanja koje bi mogle proizići iz tih nepredviđenih obveza. Kako bi se zajamčio kreditni rejting Unije, a time i njezina sposobnost osiguravanja učinkovitogza djelotvorno financiranjae, nužno je da se pri odobravanju, izdvajanju rezervacija i praćenju nepredviđenih obveza uvažava čvrstiprimjenjuje pouzdan skup pravila koji bi trebalo primjenjivati na sva proračunska jamstva.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 152.

(228)Nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava mogu obuhvaćati širok niz operacija financiranja i operacija ulaganja. Za razliku od zajmova koji imaju utvrđen raspored vraćanja nemoguće je s potpunom sigurnošću na godišnjoj osnovi planirati mogućnost aktivacije proračunskog jamstva. Stoga je neophodno uspostaviti okvir za odobravanje i praćenje nepredviđenih obveza kako bi se u svakom trenutku osiguralo potpuno poštovanje gornjih granicagornje granice za godišnja odobrena sredstva za plaćanjeplaćanja utvrđenihe u Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 2014/335/EU, Euratom 47 .

🡻 2018/1046 uvodna izjava 153.

(229)Tim bi okvirom ujedno trebalo osiguratiutvrditi upravljanje i kontrolu, uključujući redovito izvješćivanje o financijskoj izloženosti Unije. Stopu rezervacija financijskih obveza trebalo bi odrediti na temelju odgovarajuće procjene rizika za financijske rizike koji proizlaze iz povezanog instrumenta. Održivost nepredviđenih obveza trebalo bi procjenjivati jednom godišnje u okviru proračunskog postupka. Trebalo bi uspostaviti mehanizam ranog upozoravanja kako bi se izbjegao manjak rezervacija za pokrivanje financijskih obveza.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 154.

(230)S obzirom na sve veću uporabu financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i financijske pomoći potrebna je znatna količina odobrenih sredstava za plaćanje koje treba mobilizirati i rezervirati. Radi postizanja učinka poluge i osiguravanja primjerene razine zaštite od financijskih obveza važno je optimizirati iznos potrebnih rezervacija te postići veću učinkovitost udruživanjem tih rezervacija u zajednički fond za rezervacije. Osim toga, fleksibilnijom uporabom tih udruženih rezervacija omogućuje se stvarna globalna stopa rezervacija koja uz optimiziran iznos sredstava pruža traženu zaštitu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 155.

(231)Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje zajedničkog fonda za rezervacije za programsko razdoblje nakon 2020. Komisija bi do 30. lipnja 2019. trebala podnijeti neovisnu vanjsku evaluaciju prednosti i nedostataka povjeravanja financijskog upravljanja imovinom zajedničkog fonda za rezervacije Komisiji, EIB-u ili tima dvjema institucijama zajednonjihovoj kombinaciji, uzimajući u obzir relevantne tehničke i institucionalne kriterije koji se upotrebljavajuprimjenjuju pri usporedbi usluga upravljanja imovinom, uključujući tehničku infrastrukturu, usporedbu troškova pruženih usluga, institucionalni ustroj, izvješćivanje, uspješnost, odgovornost te stručna znanjanost svake institucije i druge mandate za upravljanje imovinom za proračun. Evaluacija bi, ako je to primjereno, trebala biti popraćena zakonodavnim prijedlogom.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 156.

(232)Pravilima koja se primjenjuju na rezervacije i zajednički fond za rezervacije trebao bi se osigurati čvrst okvir unutarnje kontrole. Nakon savjetovanja s računovodstvenim službenikom Komisije, Komisija bi trebala utvrditi smjernice primjenjive na upravljanje sredstvima zajedničkog fonda za rezervacije. Dužnosnici za ovjeravanje financijskih instrumenata, proračunskih jamstava ili financijske pomoći trebali bi aktivno pratiti financijske obveze u okviru svoje odgovornosti, a financijski upravitelj sredstvimaava zajedničkog fonda za rezervacije trebao bi upravljati gotovinskimnovčanim sredstvima i imovinom fonda na temelju pravila i postupaka koje utvrđuje računovodstveni službenik Komisije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 157.

(233)Proračunska jamstva i financijska pomoć trebali bi biti u skladu s istim skupom načela koji je već utvrđen za financijske instrumente. Proračunska jamstva trebala bi posebice biti neopoziva, bezuvjetna i davati se na zahtjev. Ona bi se trebala provoditiizvršavati u okviru neizravnog upravljanja ili, samo u iznimnim slučajevima, u okviru izravnog upravljanja. Njima bi se trebale pokrivati samo operacije financiranja i operacije ulaganja, a partneri bi trebali tim operacijama doprinijeti vlastitim sredstvima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 158.

(234)Financijska pomoć državama članicama ili trećim zemljama trebala bi biti u obliku zajma, kreditne linije ili bilo kojeg drugog instrumenta koji se smatra primjerenim za osiguravanje djelotvornosti potpore. U tu svrhu Komisiju bi u relevantnom temeljnom aktu trebalo ovlastiti za uzimanje u zajam potrebnih sredstava na tržištima kapitala ili od financijskih institucija, izbjegavajući pritom uključivanje Unije u bilo kakvu promjenu dospijeća kojom bi se Unija izložila kamatnom ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 159.

(235)Radi postizanja željenog pojednostavnjenja i djelotvornosti odredbe koje se odnose na financijske instrumente trebale bi se početi primjenjivati što je moguće prije. Odredbe u vezi s proračunskim jamstvima i financijskom pomoći te zajedničkim fondom za rezervacije trebale bi se primjenjivati od početka valjanosti višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. Tim rasporedom omogućit će se temeljita priprema novih alata za upravljanje nepredviđenim obvezama. Omogućit će se i usklađivanje načela iz glave X. i, s jedne strane, prijedloga za višegodišnji financijski okvir nakon 2020. te, s druge strane, posebnih programa koji su povezani s tim okvirom.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 160.

(236)Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 48 utvrđuju se pravila, među ostalim, o financiranju političkih stranaka i političkih zaklada na europskoj razini, posebno u odnosu na uvjete financiranja, dodjelu i raspodjelu financiranja, donacije i doprinose, financiranje izbornih kampanja za Europski parlament, nadoknadive rashode, zabranu određenog financiranja, računovodstvenu dokumentaciju, izvješćivanje i reviziju, provedbu i kontrolu, sankcije, suradnju između tijela za europske političke stranke i zaklade, dužnosnika za ovjeravanje Europskog parlamenta i država članica te u odnosu na transparentnost.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 161.

(237)U ovu bi Uredbu trebalo uključiti pravila o doprinosima iz proračuna Unije za europske političke stranke kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 162.

(238)Financijska potpora europskim političkim strankama trebala bi se dodjeljivati u obliku posebnog doprinosa kako bi odgovarala posebnim potrebama tih stranaka.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 163.

(239)Iako se za dodjelu financijske potpore ne zahtijeva godišnji program rada, europske političke stranke trebale bi ex post opravdati pravilnu uporabu financiranja Unije. KonkretnoPosebice, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi provjeriti jesu li sredstva upotrijebljena za plaćanje nadoknadivih rashoda kako je utvrđeno u pozivu nza dodjelu doprinosa u okviru rokova predviđenih ovom Uredbom. Doprinosi europskim političkim strankama trebali bi se potrošiti do kraja financijske godine koja slijedi nakon one u kojoj su dodijeljeni, nakon čega bi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao osigurati povrat svih nepotrošenih sredstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 164.

(240)Sredstva Unije dodijeljena radi financiranja operativnih troškova europskih političkih stranaka ne bi se trebala upotrebljavati u svrhe koje su drukčije od onih utvrđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014, a osobito ne za izravno ili neizravno financiranje trećih strana, npr. nacionalnih političkih stranaka. Europske političke stranke trebale bi upotrebljavati doprinose za plaćanje određenog postotka tekućih i budućih rashoda, a ne rashoda ili dugova nastalih prije podnošenja zahtjeva za doprinose.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 165.

(241)Dodjelu doprinosa također bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi posebnostima europskih političkih stranaka, osobito uklanjanjem kriterija za odabir, uvođenjem jednokratnog plaćanja pretdfinanciranja u punom iznosu kao općeg pravila i mogućnošću uporabe jednokratnih iznosa, financiranja uz primjenu paušalne stope i jediničnih troškova.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 166.

(242)Doprinosi iz proračuna trebali bi se suspendirati, smanjiti ili ukinuti ako europske političke stranke prekrše Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 167.

(243)Sankcije koje se temelje na ovoj Uredbi i na Uredbi (EU, Euratom) br. 1141/2014 trebale bi se izricati dosljedno te bi se njima trebalo poštovati načelo ne bis in idem. U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 administrativne i/ili financijske sankcije utvrđene u ovoj Uredbi ne bi se smjele izricati u jednom od slučajeva za koji su sankcije već izrečene na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 168.

(244)Ovom bi se Uredbom trebao utvrditi opći okvir na temelju kojeg se proračunska potpora može upotrebljavatikoristiti kao instrument u području vanjskih djelovanja uključujući obvezu za trećeih zemljealja da Komisiji dostave odgovarajuće i pravodobne informacije kako bi se ocijenilo ispunjavanje dogovorenih uvjeta i odredaba kojima se osigurava zaštita financijskih interesa Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 169.

(245)Kako bi se ojačala uloga Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi pojasniti postupak za uspostavu skrbničkogih fondaova Unije. Ujedno je potrebno utvrditi načela koja se primjenjuju na doprinose skrbničkim fondovima Unije, a osobito važnost osiguravanja doprinosa drugih donatora kojima se opravdava njihova uspostava u pogledu dodane vrijednosti. Potrebno je i pojasniti odgovornosti financijskih izvršitelja i odbora skrbničkog fonda Unije te utvrditi pravila kojima se osigurava pravedna zastupljenost uključenih donatora u odboru skrbničkog fonda Unije i obvezan pozitivan glas Komisije za uporabu sredstava. Ujedno je važno detaljnije utvrditi zahtjeva za izvješćivanje primjenjivokoji se primjenjuju na skrbničke fondove Unije.

⇩ novo

(246)Unija bi trebala moći sudjelovati u globalnim inicijativama ako takvo sudjelovanje doprinosi postizanju ciljeva politike Unije. Kako bi se osigurao odgovarajući pravni okvir za sudjelovanje Unije u globalnim inicijativama, doprinos Unije takvim inicijativama trebalo bi uključiti kao novi instrument za izvršenje proračuna. Primjena tog novog financijskog instrumenta podlijegala bi uvjetima i bila ograničena na slučajeve kada se drugim instrumentima predviđenima Financijskom uredbom ne mogu postići odgovarajući ciljevi politike EU-a u jednakom opsegu i s jednakim učinkom.

(247)Radi prilagodbe napretku u području digitalizacije, popisi vanjskih stručnjaka sastavljeni na temelju poziva na iskaz interesa trebali bi biti valjani dulje od višegodišnjeg programa pod uvjetom da se osigura rotacija stručnjaka i da interes mogu iskazati novi stručnjaci. Osim toga, institucijama Unije treba omogućiti da privuku visokokvalificirane vanjske stručnjake kako bi se zajamčila visoka kvaliteta postupka evaluacije te mišljenja i savjeta stručnjaka. Kako bi se mogle uspješno natjecati s drugim sudionicima na tržištu, institucijama Unije trebalo bi omogućiti da u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima ponude konkurentniju naknadu. Naposljetku, u interesu pravne sigurnosti trebalo bi pojasniti pravila koja se primjenjuju na plaćene vanjske stručnjake kako bi se u obzir uzeli različiti koraci postupka dodjele.

(248)Kako bi se osigurao jasan pravni okvir koji će institucijama Unije omogućiti doniranje usluga, robe ili radova, trebalo bi uključiti nefinancijske donacije kao novi instrument za izvršenje proračuna. Taj instrument valja razlikovati od općeg okvira za potporu Unije trećim zemljama, koji je šireg karaktera, ali može uključivati nefinancijske donacije. U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 takav bi instrument trebao pružiti stabilnu pravnu osnovu, posebno za buduće krize i hitne situacije, te institucijama Unije osigurati odgovarajuće alate proračunske potpore za pomoć državama članicama, drugim osobama i subjektima kad im je potpora najpotrebnija. Taj bi se instrument trebao provoditi u okviru izravnog upravljanja. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi povezane odredbe, kao što su definicije, suspenzija, prekid i smanjenje te odbor za evaluaciju.

(249)Slično uvođenju nefinancijskih donacija, institucije EU-a trebale bi moći dodjeljivati i nefinancijske nagrade. To je važno i kako bi se omogućila natjecanja mladih koji nemaju bankovni račun u svojoj državi članici, ali mogu primiti nagradu u praktičnom obliku. U tu bi svrhu trebalo na odgovarajući način prilagoditi definiciju i odredbe o „nagradama”.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 170.

(250)U skladu s racionalizacijom postojećih pravila i radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja, posebne odredbe utvrđene u dijelu dvadrugom Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, koje se primjenjuju na EFJP, istraživanje, vanjska djelovanja i posebne fondove Unije, trebale bi se unijeti u relevantne dijelove ove Uredbe samo ako se te odredbe još uvijek upotrebljavajuprimjenjuju i relevantne su.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 171.

(251)Trebalo bi pojednostavniti i pojasniti odredbe o financijskom izvještavanju i računovodstvu. Stoga je primjereno obuhvatiti sve odredbe o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji i drugom financijskom izvješćivanju.

⇩ novo

(252)Trebalo bi prilagoditi rokove za primjedbe Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji i podnošenje završne računovodstvene dokumentacije u skladu s rokovima u postupku davanja razrješnice.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 172.

(253)Trebalo bi poboljšati način na koji institucije Unije trenutačno izvješćuju Europski parlament i Vijeće o projektima u vezi s nekretninama. Institucijama Unije trebalo bi dopustiti financiranje novih projekata u vezi s nekretninama s pomoću prihoda primljenih za već prodane zgrade. Stoga bi u odredbe o projektima u vezi s nekretninama unutarnjim namjenskim prihodima trebalo unijeti upućivanje na odredbe o unutarnjim namjenskim prihodima projekte u vezi s nekretninama. Time bi se omogućilo ispunjavanje promjenjivih potreba u politici institucija Unije u vezi s nekretninama, kao i uštede na troškovima i uvođenje veće fleksibilnosti.

⇩ novo

(254)U svojoj Komunikaciji o europskom zelenom planu Komisija potiče obnovu zgrada radi smanjenja emisija i povećanja njihove energetske učinkovitosti. Uzimajući u obzir brze promjene na tržištu energetski učinkovitih zgrada, institucije Unije moraju svoje obveze iz zelenog plana hitno uključiti u svoju politiku u vezi s nekretninama te obnoviti svoje zgrade. Osim toga, nedavne promjene načina rada, ubrzane pandemijom bolesti COVID-19, zahtijevaju prilagodbu uredskih kapaciteta institucija radi razvoja dinamičke politike ureda. Stoga bi trebalo omogućiti financiranje građevinske obnove zajmovima. Trebalo bi proširiti tumačenje koncepta novih projekata u vezi s nekretninama, posebno kako bi se njime obuhvatili projekti građevinske obnove.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 173.

(255)Kako bi se prilagodili pravila koja se primjenjuju na određena tijela Unije, detaljna pravila o nabavi i detaljni uvjeti i minimalni omjer za stvarnu stopu rezervacija Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s okvirnom financijskom uredbom za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu, oglednom financijskom uredbom za tijela javno-privatnog partnerstva, izmjenama Priloga I. oveoj Uredbei, detaljnim uvjetima i metodologijom za izračun stvarne stope rezervacija i izmjenom utvrđenog minimalnog omjera stvarne stope rezervacija, koja ne bi smjela biti utvrđena na razini manjoj od 85 %. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 174. (prilagođeno)

Kako bi se osiguralo da se u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 49 , brzo osiguraju odgovarajuća sredstva za potporu promjenjivim političkim prioritetima, indikativnim udjelima za svaku od triju osi i minimalnim postotcima za svaki tematski prioritet u okviru pojedine osi trebalo bi omogućiti veću fleksibilnost, no istodobno zadržati ambicioznu stopu uvođenja prekograničnih partnerstava EURES-a. Time bi se trebalo poboljšati upravljanje EaSI-jem i omogućiti usmjeravanje proračunskih sredstava na djelovanja kojima se postižu bolji rezultati u području zapošljavanja te socijalni rezultati.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 175. (prilagođeno)

Kako bi se olakšala ulaganja u infrastrukturu za kulturu i održivi turizam, ne dovodeći u pitanje potpunu primjenu pravnih akata Unije u području zaštite okoliša, posebice, ako je to primjereno, direktivâ 2001/42/EZ 50 i 2011/92/EU 51 Europskog parlamenta i Vijeća, trebalo bi pojasniti određena ograničenja u pogledu opsega potpore na temelju Uredbe (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 52 za takva ulaganja. Stoga je od 2. kolovoza 2018. potrebno uvesti jasne restrikcije u odnosu na ograničavanje ljestvice doprinosa EFRR-a takvim ulaganjima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 176. (prilagođeno)

Kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavlja povećanje tokova migranata i izbjeglica, trebalo bi precizirati ciljeve kojima EFRR može doprinijeti u okviru potpore koju pruža migrantima i izbjeglicama kako bi se državama članicama omogućila ulaganja usmjerena na državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, uključujući podnositelje zahtjeva za azil i korisnike međunarodne zaštite.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 177. (prilagođeno)

Radi lakše provedbe operacija na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 53 , trebalo bi povećati opseg potencijalnih korisnika. Stoga bi upravljačkim tijelima trebalo omogućiti da fizičke osobe smatraju korisnicima te bi trebalo utvrditi fleksibilniju definiciju korisnika u kontekstu državne potpore.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 178. (prilagođeno)

U praksi je uobičajeno da se makroregionalne strategije dogovore nakon usvajanja zaključaka Vijeća. Kao što je to slučaj od stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 1303/2013, Europsko vijeće, ako je to primjereno i uzimajući u obzir ovlasti te institucije utvrđene u članku 15. UEU-a, može potvrditi takve zaključke. Na odgovarajući način trebalo bi izmijeniti definiciju „makroregionalnih strategija” utvrđenu u toj Uredbi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 179. (prilagođeno)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje EFRR-om, ESF-om, Kohezijskim fondom, EPFRR-om i EFPR-om („europski strukturni i investicijski fondovi” - „ESI fondovi”) koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja te pojasnile obveze država članica, u općim načelima utvrđenim u članku 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013 trebalo bi se izričito upućivati na načela utvrđena u ovoj Uredbi u pogledu unutarnje kontrole izvršenja proračuna i izbjegavanja sukoba interesa.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 180. (prilagođeno)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala sinergija među svim fondovima Unije radi djelotvornog rješavanja izazova povezanih s migracijama i azilom, trebalo bi osigurati da se pri pretvaranju tematskih ciljeva u prioritete u okviru posebnih pravilâ fonda, tim prioritetima obuhvaća odgovarajuća uporaba svakog ESI fonda za ta područja. Ako je to primjereno, trebalo bi osigurati koordinaciju s Fondom za azil, migracije i integraciju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 181. (prilagođeno)

Kako bi se osigurala usklađenost mehanizama programiranja, jedanput godišnje trebalo bi uskladiti sporazume o partnerstvu i izmjene programâ koje je Komisija odobrila u prethodnoj kalendarskoj godini.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 182. (prilagođeno)

Kako bi se olakšala priprema i provedba strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice trebalo bi dopustiti da se iz glavnog fonda pokrivaju pripremni i tekući troškovi te troškovi vođenja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 183. (prilagođeno)

Kako bi se olakšala provedba lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i integriranih teritorijalnih ulaganja, trebalo bi pojasniti uloge i odgovornosti lokalnih akcijskih skupina u pogledu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice te lokalnih vlasti, tijela za regionalni razvoj ili nevladinih organizacija u pogledu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u odnosu na druga programska tijela. Imenovanje posredničkog tijela u skladu s posebnim pravilima fonda trebalo bi se zahtijevati samo u slučajevima u kojima relevantna tijela obavljaju dodatne zadaće koje potpadaju pod odgovornost upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje ili agencije za plaćanje.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 184. (prilagođeno)

Upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost provedbe financijskih instrumenata izravnom dodjelom ugovora EIB-u i međunarodnim financijskim institucijama.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 185. (prilagođeno)

Mnoge države članice osnovale su banke ili institucije u javnom vlasništvu koje djeluju na temelju mandata u okviru javne politike za promicanje aktivnosti gospodarskog razvoja. Takve banke ili institucije u javnom vlasništvu imaju posebne značajke koje ih razlikuju od privatnih komercijalnih banaka s obzirom na njihovo vlasništvo, njihov mandat razvoja i činjenicu da nisu prvenstveno usmjerene na ostvarivanje najveće moguće dobiti. Takve banke ili institucije u javnom vlasništvu imaju primarnu ulogu ublažiti nedostatke na tržištu ako komercijalne banke u određenim regijama ili u određenim područjima politike ili sektorima ne pružaju dostatne financijske usluge. Te banke ili institucije u javnom vlasništvu u mogućnosti su promicati pristup ESI fondovima, pri čemu zadržavaju neutralnost u pogledu tržišnog natjecanja. Zahvaljujući njihovoj posebnoj ulozi i značajkama države članice mogu povećati uporabu financijskih instrumenata kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao učinak ESI fondova u realnom gospodarstvu. Takav bi ishod bio u skladu s Komisijinom politikom olakšavanja uloge takvim bankama ili institucijama u javnom vlasništvu kao upraviteljima fondova u provedbi ESI fondova te kombiniranju ESI fondova s financiranjem EFSU-a, kako je posebno utvrđeno u Planu ulaganja za Europu. Ne dovodeći u pitanje već dodijeljene ugovore za provedbu financijskih instrumenata u skladu s primjenjivim pravom, opravdano je pojasniti da upravljačka tijela mogu izravno dodjeljivati ugovore takvim bankama ili institucijama u javnom vlasništvu. Međutim, kako bi se osiguralo da mogućnost izravne dodjele i dalje bude u skladu s načelima unutarnjeg tržišta, trebalo bi utvrditi stroge uvjete koje banke ili institucije u javnom vlasništvu trebaju ispuniti.

Takvim bi se uvjetima trebalo predvidjeti da ne treba biti izravnog sudjelovanja privatnog kapitala, uz iznimku sudjelovanja privatnog kapitala koji nema značajke kontroliranja i blokiranja u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Direktivi 2014/24/EU. Nadalje, pri čemu se to strogo ograničava na područje primjene Uredbe (EU) br. 1303/2013, banci ili financijskoj instituciji u javnom vlasništvu trebalo bi dopustiti i provedbu financijskih instrumenata ako sudjelovanje privatnog kapitala ne podrazumijeva utjecaj na odluke u pogledu svakodnevnog upravljanja financijskim instrumentom koji podupiru ESI fondovi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 186. (prilagođeno)

Kako bi se zadržala mogućnost doprinosa EFRR-a i EPFRR-a zajedničkim financijskim instrumentima za neograničena jamstva i sekuritizaciju u korist MSP-ova, potrebno je predvidjeti da se države članice mogu koristiti EFRR-om i EPFRR-om kako bi takvim instrumentima doprinosile tijekom cijelog programskog razdoblja te ažurirati relevantne odredbe koje se na tu mogućnost odnose, kao što su odredbe o ex ante ocjenama i evaluacijama i za EFRR uvesti mogućnost programiranja na razini prioritetne osi.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 187. (prilagođeno)

Donošenjem Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća 54 namjeravalo se državama članicama omogućiti uporabu ESI fondova kako bi doprinijele financiranju prihvatljivih projekata koji se podupiru u okviru EFSU-a. Trebalo bi umetnuti posebnu odredbu u Uredbu (EU) br. 1303/2013 kojom se utvrđuju uvjeti kojima se omogućuje bolja interakcija i komplementarnost, kojima se olakšava mogućnost kombiniranja ESI fondova s EIB-ovim financijskim proizvodima na temelju jamstva EU-a u okviru EFSU-a.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 188. (prilagođeno)

Pri izvršavanju svojih operacija tijela koja provode financijske instrumente trebala bi uvažavati politiku Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe, i njezina ažuriranja, kao što je utvrđeno u relevantnim pravnim aktima Unije i zaključcima Vijeća osobito u Zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016. i njihovom prilogu, kao i Zaključcima Vijeća od 5. prosinca 2017. i njihovim prilozima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 189. (prilagođeno)

Kako bi se pojednostavnili i uskladili zahtjevi u pogledu kontrole i revizije te povećala odgovornost financijskih instrumenata koje provode EIB i druge međunarodne financijske institucije, potrebno je izmijeniti odredbe o upravljanju i kontroli financijskih instrumenata radi olakšavanja jamstvenog postupka. Ta se izmjena ne bi trebala primjenjivati na financijske instrumente iz članka 38.stavka 1. točke (a) i članka 39. Uredbe (EU) br. 1303/2013 koji su bili uspostavljeni sporazumom o financiranju potpisanom prije 2. kolovoza 2018. U pogledu takvih financijskih instrumenata nastavlja se primjenjivati članak 40. te uredbe kako je primjenjiv u trenutku potpisivanja sporazuma o financiranju.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 190. (prilagođeno)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu predložaka izvješćâ o kontroli i godišnjih izvješća o reviziji iz članka 40. stavka 1. te uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 55 .

🡻 2018/1046 uvodna izjava 191. (prilagođeno)

Kako bi se osigurala usklađenost s tretmanom financijskih ispravaka tijekom programskog razdoblja 2007. –2013., potrebno je pojasniti da bi u slučaju financijskih instrumenata trebalo omogućiti da se doprinosi koji su ukinuti zbog pojedinačne nepravilnosti upotrijebe za regularne rashode u okviru iste operacije tako da povezani financijski ispravak za posljedicu nema neto gubitak za operaciju financijskog instrumenta.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 192. (prilagođeno)

Kako bi se osiguralo više vremena za potpisivanje sporazumâ o financiranju kojima je omogućena uporaba založnih računa za plaćanja za ulaganja u konačne primatelje nakon isteka razdoblja prihvatljivosti za instrumente koji se temelje na vlasničkom kapitalu, rok za potpisivanje takvih sporazuma o financiranju trebalo bi produljiti do 31. prosinca 2018.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 193. (prilagođeno)

Kako bi se ulagatelji koji djeluju u skladu s načelom tržišnog gospodarstva potakli na zajedničko ulaganje u projekte javnih politika, trebalo bi uvesti koncept različitog tretmana ulagatelja, kojim se pod posebnim uvjetima ESI fondovima omogućuje da zauzmu podređeni položaj u odnosu na ulagatelja koji djeluje u skladu s načelom tržišnog gospodarstva i EIB-ove financijske proizvode na temelju jamstva EU-a u okviru EFSU-a. Istodobno bi trebalo utvrditi uvjete primjene tog različitog tretmana u provedbi ESI fondova.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 194. (prilagođeno)

S obzirom na dugotrajno razdoblje niskih kamatnih stopa i kako bi se izbjeglo neopravdano kažnjavanje tijela koja provode financijske instrumente, potrebno je, uz aktivno upravljanje riznicom, omogućiti financiranje negativnih kamata nastalih kao posljedica ulaganja ESI fondova na temelju članka 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013 iz sredstava vraćenih u financijski instrument.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 195. (prilagođeno)

Kako bi se zahtjevi u pogledu izvješćivanja uskladili s novim odredbama u pogledu različitog postupanja prema ulagateljima i kako bi se izbjeglo udvostručavanje nekih zahtjeva, trebalo bi izmijeniti članak 46. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 196. (prilagođeno)

Kako bi se olakšala provedba ESI fondova, potrebno je omogućiti državama članicama provedbu djelovanja tehničke pomoći putem izravne dodjele ugovora EIB-u, drugoj međunarodnoj financijskoj instituciji i banci ili financijskoj instituciji u javnom vlasništvu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 197. (prilagođeno)

Kako bi se dodatno uskladili uvjeti za operacije kojima se ostvaruje neto prihod nakon njihova dovršetka, relevantne odredbe ove Uredbe trebalo bi primjenjivati na već odabrane operacije koje su još u tijeku i na operacije koje treba tek odabrati u okviru tog programskog razdoblja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 198. (prilagođeno)

Kako bi se snažno potakla provedba mjera energetske učinkovitosti, uštede troškova koje su rezultat poboljšane energetske učinkovitosti i postignute su operacijom ne bi trebalo tretirati kao neto prihod.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 199. (prilagođeno)

Radi olakšavanja provedbe operacija kojima se ostvaruje prihod, smanjenje stope sufinanciranja trebalo bi se dopustiti u bilo kojem trenutku tijekom provedbe programa te bi trebalo predvidjeti uspostavu paušalne stope postotka neto prihoda na nacionalnoj razini.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 200. (prilagođeno)

Zbog kasnog donošenja Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 56 i činjenice da su tom Uredbom utvrđene razine intenziteta potpore, potrebno je utvrditi određene iznimke u Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća za EFPR u pogledu operacija kojima se ostvaruje prihod. Budući da se tim iznimkama osiguravaju povoljniji uvjeti za određene operacije kojima se ostvaruje prihod za koje su iznosi ili stope potpore definirani u Uredbi (EU) br. 508/2014, potrebno je utvrditi drugi datum početka primjene tih iznimaka kako bi se osiguralo jednako postupanje u pogledu operacija koje se podupiru na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 201. (prilagođeno)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike, trebalo bi povećati prag na temelju kojeg se određene operacije izuzimaju od zahtjeva za izračunavanjem i uzimanjem u obzir prihoda ostvarenog tijekom njihove provedbe.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 202. (prilagođeno)

Kako bi se pospješila sinergija između ESI fondova i drugih instrumenata Unije, nastali rashodi trebali bi se moći nadoknaditi iz različitih ESI fondova i instrumenata Unije na temelju unaprijed dogovorenog udjela.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 203. (prilagođeno)

Kako bi se promicala uporaba jednokratnih iznosa te zbog činjenice da se jednokratni iznosi trebaju temeljiti na pravednoj i nepristranoj metodi izračuna koja se može provjeriti i kojom se osigurava dobro financijsko upravljanje, trebalo bi ukloniti primjenjive gornje granice za njihovu uporabu.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 204. (prilagođeno)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje korisnikâ povezanoga s provedbom projekata trebalo bi uvesti novu pojednostavnjenu mogućnost obračuna troškova za financiranje na temelju uvjeta koji se ne odnose na troškove operacija.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 205. (prilagođeno)

Kako bi se pojednostavnila pravila kojima se uređuje uporaba sredstava i smanjilo povezano administrativno opterećenje, države članice trebale bi se sve više koristiti pojednostavnjenim mogućnostima obračuna troškova.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 206. (prilagođeno)

Uzimajući u obzir činjenicu da se u skladu s člankom 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013 obveza osiguravanja trajnosti operacija ulaganja primjenjuje od završnog plaćanja korisniku te da se, ako se ulaganje sastoji od zakupa novih strojeva i opreme, završno plaćanje provodi na kraju ugovornog razdoblja, ta se obveza ne bi trebala primjenjivati na tu vrstu ulaganja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 207. (prilagođeno)

Kako bi se osigurala široka primjena pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, trebalo bi uvesti obveznu uporabu standardnih ljestvica jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa za operacije ili projekte koji čine dio operacije koja prima potporu iz EFRR-a i ESF-a ispod određenog praga, podložno relevantnim prijelaznim odredbama. Upravljačkom tijelu, ili odboru za praćenje programâ u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”, trebalo bi omogućiti da prijelazno razdoblje produlji do roka koji smatra odgovarajućim ako smatra da se takvom obvezom stvara nerazmjerno administrativno opterećenje. Takvu obvezu ne bi trebalo primjenjivati na operacije koje primaju potporu u okviru državne potpore koji ne predstavlja de minimis potporu. Za takve bi operacije i dalje trebala postojati mogućnost uporabe svih oblika bespovratnih sredstava i povratne pomoći. Istodobno bi za sve ESI fondove trebalo uvesti uporabu nacrtâ proračuna kao dodatne metodologije za utvrđivanje pojednostavnjenih troškova.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 208. (prilagođeno)

Kako bi se olakšala ranija i ciljanija primjena pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dopunjavanjem Uredbe (EU) br. 1303/2013 dodatnim posebnim pravilima o ulozi, obvezama i nadležnosti tijela koja provode financijske instrumente, povezanim kriterijima za odabir i proizvodima koji se mogu pružiti putem financijskih instrumenata, dopunjavanjem Uredbe (EU) br. 1303/2013 o standardnim ljestvicama jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope, pravedne i nepristrane metode izračuna koja se može provjeriti i kojom bi se one mogle utvrditi te određivanjem detaljnih načina u pogledu financiranja na temelju ispunjavanja uvjeta povezanih s postizanjem napretka u provedbi ili ostvarivanjem ciljeva programa, a ne na temelju troškova i njihove primjene. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 209. (prilagođeno)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje trebalo bi povećati uporabu paušalnih stopa koje države članice određuju bez posebne metodologije. Trebalo bi stoga uvesti dvije dodatne paušalne stope: jednu za izračunavanje izravnih troškova osoblja i drugu za izračunavanje preostalih prihvatljivih troškova koji se temelje na troškovima osoblja. Nadalje, trebalo bi dodatno pojasniti metode izračunavanja troškova osoblja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 210. (prilagođeno)

Radi poboljšanja djelotvornosti i učinka operacija trebalo bi olakšati provedbu operacija koje pokrivaju cijelo državno područje države članice i ili operacija koje obuhvaćaju različita programska područja te bi trebalo povećati mogućnost rashoda izvan Unije za određena ulaganja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 211. (prilagođeno)

Kako bi se potaknulo države članice na angažiranje neovisnih stručnjaka za ocjenjivanje velikih projekata, trebalo bi omogućiti podnošenje izjave o izdacima povezane s velikim projektom Komisiji prije pozitivne ocjene neovisnog stručnjaka, nakon što se Komisiju obavijesti o dostavljanju relevantnih informacija neovisnom stručnjaku.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 212. (prilagođeno)

Kako bi se promicala uporaba zajedničkih akcijskih planova kojima će se smanjiti administrativno opterećenje korisnika potrebno je smanjiti regulatorne zahtjeve povezane s uspostavom zajedničkog akcijskog plana, održavajući pritom odgovarajuće usmjerenje na horizontalna načela, uključujući rodnu ravnopravnost i održivi razvoj, kojima su ostvareni važni doprinosi djelotvornoj provedbi ESI fondova.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 213. (prilagođeno)

Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje korisnika, pravila o informiranju, komunikaciji i vidljivosti trebala bi biti u skladu s načelom proporcionalnosti. Stoga je važno pojasniti područje primjene tih pravila.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 214. (prilagođeno)

Radi smanjivanja administrativnog opterećenja i osiguravanja djelotvorne uporabe tehničke pomoći u okviru EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda i u svim kategorijama regija trebalo bi povećati fleksibilnost u izračunu i praćenju odgovarajućih ograničenja primjenjivih na tehničku pomoć država članica.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 215. (prilagođeno)

Radi racionalizacije provedbenih struktura trebalo bi pojasniti da je mogućnost da upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i tijelo za reviziju budu dio istog javnog tijela dostupna i za programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 216. (prilagođeno)

Trebalo bi detaljnije navesti odgovornosti upravljačkih tijela povezane s provjerom rashoda koji se odnose na uporabu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 217. (prilagođeno)

Kako bi se osiguralo da korisnici u potpunosti mogu iskoristiti potencijal rješenjâ elektroničkog upravljanja za pojednostavnjenje kada provode ESI fondove i Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), osobito radi olakšavanja potpunog elektroničkog upravljanja dokumentima, potrebno je pojasniti da papirnati trag nije potreban ako su ispunjeni određeni uvjeti.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 218. (prilagođeno)

Kako bi se povećala proporcionalnost kontrola te smanjilo administrativno opterećenje koje je posljedica kontrola koje se preklapaju, posebno za male korisnike, a bez dovođenja u pitanje načela dobrog financijskog upravljanja, načelo jedinstvene revizije za EFRR, ESF, Kohezijski fond i EFPR trebalo bi prevladati te bi trebalo udvostručiti pragove ispod kojih operacija podliježe samo jednoj reviziji.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 219. (prilagođeno)

Važno je povećati vidljivost ESI fondova i kod javnosti podići svijest o njihovim rezultatima i postignućima. Aktivnosti informiranja i komunikacije i mjere za povećanje vidljivosti u javnosti i dalje su od ključne važnosti za objavu postignuća ESI fondova te prikaz načina na koji se ulažu financijska sredstva Unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 220. (prilagođeno)

Kako bi se određenim ciljnim skupinama olakšao pristup ESF-u, ne bi se trebalo zahtijevati prikupljanje podataka za određene pokazatelje iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 57 .

🡻 2018/1046 uvodna izjava 221. (prilagođeno)

Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema operacijama koje se podupiru na temelju ove Uredbe, potrebno je utvrditi datum početka primjene određenih izmjena Uredbe (EU) br. 1303/2013.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 222. (prilagođeno)

Kako bi se osiguralo da se cijelo programsko razdoblje za uredbe (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013 i (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 58 uredi dosljednim nizom pravila, potrebno je da se neke izmjene tih uredaba primjenjuju od 1. siječnja 2014. Omogućavanjem retroaktivne primjene tih izmjena u obzir se uzimaju opravdana očekivanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 223. (prilagođeno)

Kako bi se ubrzala provedba financijskih instrumenata kojima se potpora iz ESI fondova kombinira s EIB-ovim financijskim proizvodima na temelju jamstva EU-a u okviru EFSU-a te kako bi se omogućila trajna pravna osnova za potpisivanje sporazumâ o financiranju kojima je omogućena uporaba založnih računa za instrumente koji se temelje na vlasničkom kapitalu, potrebno je da se neke od izmjena ove Uredbe primjenjuju s učinkom od 1. siječnja 2018. Omogućavanjem retroaktivne primjene tih izmjena, osigurava se napredno olakšavanje financiranja projekata kombiniranom potporom iz ESI fondova i iz EFSU-a te uklanja pravna praznina između datuma isteka određenih odredaba Uredbe (EU) br. 1303/2013 i datuma stupanja na snagu njihovih produljenja propisanih ovom Uredbom.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 224. (prilagođeno)

Pojednostavnjenja i izmjene napravljene u sektorskom zakonodavstvu trebalo bi primijeniti što je prije moguće kako bi se tijekom tekućeg programskog razdoblja olakšala brža provedba te bi se stoga trebali primjenjivati od 2. kolovoza 2018.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 225. (prilagođeno)

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) trebao bi nakon 31. prosinca 2017. i dalje privremeno pružati potporu mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koji borave u regijama koje su nerazmjerno pogođene znatnim otpuštanjima. Kako bi se omogućila trajna pomoć mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, izmjena Uredbe (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 59 kojom se osigurava takva pomoć trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2018.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 226. (prilagođeno)

Trebalo bi biti moguće uspostaviti mehanizme mješovitog financiranja na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 60 za jedan ili više sektora Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Takvim mehanizmima mješovitog financiranja mogle bi se financirati operacije mješovitog financiranja, a koje su djelovanja u kojima se kombiniraju oblici bespovratne potpore, kao što je potpora iz proračunâ država članica, bespovratna sredstva CEF-a, ESI fondovi i financijski instrumenti iz proračuna Unije, uključujući kombinacije vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata CEF-a i financiranje iz grupe EIB-a, iz nacionalnih razvojnih banaka, iz institucija za razvoj ili drugih financijskih institucija, odulagatelja i privatne financijske potpore. Financiranje iz grupe EIB-a trebalo bi uključivati financiranje EIB-a u okviru EFSU-a, a privatne financijske potpore trebale bi uključivati izravne i neizravne financijske doprinose, kao i potporu primljenu putem javno-privatnih partnerstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 227. (prilagođeno)

Osmišljavanje i uspostava mehanizama mješovitog financiranja trebalo bi se temeljiti na ex ante ocjeni provedenoj u skladu s ovom Uredbom i trebalo bi biti u skladu s iskustvom stečenim u provedbi „poziva na mješovito financiranje” CEF-a iz Provedbene odluke Komisije od 20. siječnja 2017. o izmjeni Provedbene odluke Komisije C(2014)1921 o uspostavi višegodišnjeg programa rada od 2014. do 2020. za financijsku potporu u području Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) - sektor prometa. Mehanizme mješovitog financiranja CEF-a trebalo bi uspostaviti višegodišnjim i/ili godišnjim programima rada i donijeti u skladu s člancima 17. i 25. Uredbe (EU) br. 1316/2013. Komisija bi Europski parlament i Vijeće trebala transparentno i pravodobno izvješćivati o provedbi svakog mehanizma mješovitog financiranja CEF-a.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 228. (prilagođeno)

Cilj mehanizama mješovitog financiranja CEF-a trebao bi biti olakšavanje i racionaliziranje jedne prijave za sve oblike potpore, uključujući bespovratna sredstva Unije iz CEF-a i financiranje iz privatnog sektora. Takvim mehanizmima mješovitog financiranja trebalo bi nastojati optimizirati postupak prijave za promotore projekata osiguravanjem jedinstvenog postupka procjene, s tehničkog i financijskog gledišta.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 229. (prilagođeno)

Mehanizmima mješovitog financiranja CEF-a trebala bi se povećati fleksibilnost podnošenja projekata te pojednostavniti i racionalizirati postupak utvrđivanja i financiranja projekata. Njima bi se ujedno trebale povećati odgovornost i obveze uključenih financijskih institucija smanjujući time rizike povezane s projektima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 230. (prilagođeno)

Mehanizmi mješovitog financiranja CEF-a trebali bi rezultirati boljom koordinacijom, razmjenom informacija i suradnjom između država članica, Komisije, EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka i privatnih ulagatelja s ciljem stvaranja i podupiranja primjerenog niza projekata kojima se ostvaruju ciljevi politike CEF-a.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 231. (prilagođeno)

Cilj mehanizama mješovitog financiranja CEF-a trebao bi biti povećanje multiplikacijskog učinka potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagatelja, čime se jamči najveći mogući stupanj sudjelovanja privatnih ulagatelja. Uz navedeno, njima bi se trebalo osigurati da djelovanja koja se podupiru postanu ekonomski i financijski održiva te izbjeći izostanak učinka poluge ulaganja. Njima bi se trebalo doprinijeti postizanju ciljeva Unije u pogledu ostvarenja ciljeva utvrđenih na konferenciji o klimatskm promjenama (COP 21) u Parizu, stvaranja radnih mjesta i prekogranične povezanosti. Ako se i CEF i EFSU upotrebljavaju za financiranje djelovanja, važno je da Revizorski sud ispita je li financijsko upravljanje bilo ispravno u skladu s člankom 287. UFEU-a i člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 232. (prilagođeno)

Očekuje se da će u sektoru prometa bespovratna sredstva u većini slučajeva i dalje biti glavni način potpore ciljevima politike Unije. Primjenom mehanizama mješovitog financiranja CEF-a stoga se ne bi smjela smanjiti raspoloživost takvih bespovratnih sredstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 233. (prilagođeno)

Sudjelovanje suulagatelja iz privatnog sektora u projektima u vezi s prometom moglo bi se olakšati smanjenjem financijskog rizika. Jamstva za prvi gubitak koja EIB pruža u okviru zajedničkih financijskih mehanizama koje podupire proračun, kao što su mehanizmi mješovitog financiranja, mogu biti prikladna za postizanje tog cilja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 234. (prilagođeno)

Financiranje u okviru CEF-a trebalo bi se temeljiti na kriterijima za odabir i kriterijima za dodjelu utvrđenima u višegodišnjem i godišnjem programu rada na temelju članka 17. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1316/2013, bez obzira na upotrijebljeni oblik financiranja ili kombinaciju više oblika financiranja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 235. (prilagođeno)

Pri evaluacijama Uredbe (EU) br. 1316/2013 potrebno je uzeti u obzir stečeno iskustvo u vezi s mehanizmima mješovitog financiranja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 236. (prilagođeno)

Uvođenje mehanizama mješovitog financiranja CEF-a ovom Uredbom ne bi se smjelo tumačiti kao prejudiciranje rezultata pregovora o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 237. (prilagođeno)

Uzimajući u obzir vrlo visoku stopu izvršenja CEF-a u sektoru prometa i radi potpore provedbi projekata s najvećom dodanom vrijednosti za transeuropsku prometnu mrežu u pogledu koridorâ osnovne mreže, prekograničnih projekata, projekata na drugim dijelovima osnovne mreže i projekata prihvatljivih u okviru horizontalnih prioriteta kako su utvrđeni u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1316/2013, potrebno je iznimno omogućiti dodatnu fleksibilnost u uporabi višegodišnjeg programa rada, čime bi se omogućilo da iznos financijske omotnice dosegne do 95 % financijskih proračunskih sredstava iz Uredbe (EU) br. 1316/2013. Važno je, međutim, tijekom preostalog razdoblja provedbe CEF-a omogućiti dodatnu potporu prioritetima obuhvaćenima godišnjim programima rada.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 238. (prilagođeno)

Zbog drugačije prirode telekomunikacijskog sektora CEF-a u usporedbi sa sektorom prometa CEF-a i energetskim sektorom CEF-a, to jest manja prosječna visina bespovratnih potpora i razlike u vrstama troškova i projekata, nepotrebno opterećenje korisnika i država članica koji sudjeluju u povezanim djelovanjima trebalo bi se izbjeći manje opterećujućom obvezom potvrđivanja, a da se pritom ne oslabi načelo dobrog financijskog upravljanja.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 239. (prilagođeno)

Na temelju Uredbe (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 61 trenutno je moguće koristiti samo bespovratna sredstva i nabavu za potporu djelovanja u području infrastruktura digitalnih usluga. Kako bi se osigurala najveća moguća učinkovitost infrastruktura digitalnih usluga, za potporu takvih djelovanja na raspolaganje bi se trebali staviti drugi financijski instrumenti koji se trenutačno upotrebljavaju u okviru CEF-a, uključujući inovativne financijske instrumente.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 240. (prilagođeno)

Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje za upravljačka tijela koje bi moglo ometati učinkovitu provedbu FEAD-a, primjereno je pojednostavniti i olakšati postupak za izmjenu elemenata operativnih programa koji nisu ključni.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 241. (prilagođeno)

Radi daljnjeg pojednostavnjenja uporabe FEAD-a primjereno je utvrditi dodatne odredbe u pogledu prihvatljivosti rashoda, posebno u pogledu uporabe standardnih ljestvica jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 242. (prilagođeno)

Kako bi se izbjeglo nepravedno postupanje prema partnerskim organizacijama, nepravilnosti koje se mogu pripisati samo tijelu zaduženom za nabavu pomoći ne bi smjele utjecati na prihvatljivost rashoda partnerskih organizacija.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 243. (prilagođeno)

Kako bi se pojednostavnila provedba ESI fondova i FEAD-a te izbjegle pravne nesigurnosti trebalo bi pojasniti određene odgovornosti država članica u pogledu upravljanja i kontrole.

⇩ novo

(256)Određene izmjene u vezi s prijenosom podataka o primateljima Komisiji za potrebe objave, elektroničkim evidentiranjem i pohranom podataka o primateljima i primjenom jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i procjenu rizika radi analize i pristupa tim podacima trebale bi se primjenjivati samo na programe donesene i financirane u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2027. kako bi se osigurao neometan prelazak tako što će se omogućiti dovoljno vremena za potrebnu prilagodbu elektroničkih sustava podataka i relevantnih sporazuma te pružanje smjernica i osposobljavanje.

(257)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća te je on dao mišljenje XX/XX 20XX.,

(258)Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 244. (prilagođeno)

Imajući u vidu potrebu za dosljednom primjenom relevantnih financijskih pravila unutar financijske godine, načelno se preporučuje da se dio prvi ove Uredbe (Financijska uredba) počne primjenjivati na početku financijske godine. Međutim, kako bi se osiguralo da primatelji sredstava Unije što prije počnu koristiti bitno pojednostavnjenje predviđeno ovom Uredbom, i u vezi s Financijskom uredbom i s izmjenama sektorskih pravila, primjereno je, iznimno, predvidjeti primjenu ove Uredbe od njezina stupanja na snagu. Kako bi se osiguralo dodatno vrijeme za prilagodbu novim pravilima, istodobno bi trebalo predvidjeti da institucije Unije nastave primjenjivati Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 do kraja financijske godine 2018. u odnosu na izvršavanje njihovih administrativnih odobrenih sredstava.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 245. (prilagođeno)

Određene izmjene u vezi s financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima i financijskom pomoći trebale bi se primjenjivati tek od dana primjene višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. kako bi se omogućio dostatan rok za prilagodbu primjenjivih pravnih osnova i programa novim pravilima.

🡻 2018/1046 uvodna izjava 246. (prilagođeno)

Informacije o godišnjem prosjeku ekvivalenata punog radnog vremena i o procijenjenom iznosu namjenskih prihoda prenesenih iz prethodnih godina trebalo bi navesti prvi put uz nacrt proračuna koji će se predstaviti 2021. kako bi se Komisiji dalo dovoljno vremena za prilagodbu novoj obvezi,

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

DONIJELI SU OVU UREDBU:

DIO PRVI

FINANCIJSKA UREDBA

GLAVA I.

PREDMET, DEFINICIJE I OPĆA NAČELA

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za donošenje i izvršenje općeg proračuna Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju („proračun”) te za financijsko izvještavanje i reviziju njihove računovodstvene dokumentacije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„podnositelj zahtjeva” znači fizička osoba ili subjekt sa ili bez pravne osobnosti koji je podnio zahtjev u postupku dodjele bespovratnih sredstava ⇨ , u postupku dodjele nefinancijskih donacija ⇦ ili u natječaju za nagrade;

2.„dokumentacija zahtjeva” znači ponuda, zahtjev za sudjelovanje, ⇨ zahtjev na temelju poziva na iskaz interesa, ⇦ zahtjev za bespovratna sredstva ⇨ , zahtjev za nefinancijsku donaciju ⇦ ili zahtjev u okviru natječaja za nagradu;

3.„postupak dodjele” znači postupak nabave, postupak dodjele bespovratnih sredstava, natječaj za nagrade ⇨ , postupak dodjele nefinancijske donacije ⇦ ili postupak za odabir stručnjaka, osoba ili subjekata koji izvršavaju proračun u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c);

4.„temeljni akt” znači pravni akt, koji nije preporuka ili mišljenje, koji predviđaje pravnua osnovua za djelovanje i izvršenje odgovarajućih rashoda unesenih u proračun ili izvršenje proračunskog jamstva ili financijske pomoći potpomognutih iz proračuna i koji može biti:

(a)u obliku uredbe, direktive ili odluke u smislu članka 288. UFEU-a, pri provedbi Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o Euratomu); ili

(b)u jednom od oblika navedenih u članku 28. stavku 1., članku 31. stavku 2., članku 33., članku 42. stavku 4. i članku 43. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), pri provedbi glave V. UEU-a.

5.„korisnik” znači fizička osoba ili subjekt sa ili bez pravne osobnosti s kojim je potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava;

6.„mehanizam ili platforma mješovitog financiranja” znači okvir za suradnju uspostavljen između Komisije i razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija s ciljem kombiniranja bespovratnih oblika potpore i/ili financijskih instrumenata i/ili proračunskih jamstava iz proračuna i povratnih oblika potpora razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te financijskih institucija privatnog sektora i ulagatelja privatnog sektora.;

7.„izvršenje proračuna” znači provođenje aktivnosti koje se odnose na upravljanje, praćenje, kontrolu i reviziju proračunskih odobrenih sredstava u skladu s načinima izvršenja proračuna iz članka 62.;

8.„proračunska obveza” znači operacija kojom odgovorni dužnosnik za ovjeravanje rezervira proračunska odobrena sredstva potrebna za buduća plaćanja kako bi se ispunile pravne obveze;

9.„proračunsko jamstvo” znači pravna obveza ⇨ instrument kojim ⇦ Unije kojom se podupire ⌦ Unija podupire ⌫ program djelovanja preuzimanjem ⇨ neopozive i bezuvjetne ⇦ financijske obveze za proračun na koju se može pozvati u slučaju nastupanja određenog događaja za vrijeme provedbe programa i koja ostaje valjana tijekom trajanja obveza preuzetih u okviru poduprtog programa;

10.„ugovori u vezi s nekretninama” znači ugovor koji obuhvaća kupoprodaju, razmjenu, dugoročni zakup, plodouživanje, leasing, najam ili najam s pravom kupnje, sa ili bez opcije otkupa, zemljišta, zgrada ili druge nepokretne imovine. Takvim su ugovorom obuhvaćene postojeće zgrade i zgrade prije dovršetka pod uvjetom da je natjecatelj za zgradu ishodio valjanu građevinsku dozvolu. Njime nisu obuhvaćene zgrade projektirane u skladu sa specifikacijama javnog naručitelja koje su obuhvaćene ugovorima o radovima;

11.„natjecatelj” znači gospodarski subjekt koji traži poziv ili je pozvan na sudjelovanje u ograničenom postupku, natjecateljskom postupku uz pregovore, natjecateljskom dijalogu, partnerstvu za inovacije, projektnom natječaju ili pregovaračkom postupku;

12.„središnje tijelo za nabavu” znači javni naručitelj koji obavlja aktivnosti središnje nabave i, ako je to primjenjivo, pomoćne aktivnosti nabave;

13.„provjera” znači provjera određenih aspekata neke operacije prihoda ili rashoda;

14.„ugovor o koncesiji” znači naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više javnih naručitelja u smislu članaka 178.174. i 182.178. radi povjeravanja izvođenja radova ili pružanja usluga i upravljanja uslugama gospodarskom subjektu („koncesija”), pri čemu:

(a)naknada se sastoji isključivo od prava na iskorištavanje radova ili usluga ili od tog prava i plaćanja;

(b)dodjela ugovora o koncesiji uključuje prijenos na koncesionara operativnog rizika pri iskorištavanju tih radova ili usluga koji obuhvaća rizik potražnje ili rizik ponude ili oboje. Smatra se da koncesionar preuzima operativni rizik ako u normalnim uvjetima poslovanja nije zajamčen povrat izvršenih ulaganja ili nastalih troškova pri izvođenjukorištenju dotičnih radova ili pružanju dotičnih usluga;

⇩ novo

15. „faza uspostave” znači razdoblje u kojem se ukupne rezervacije uplaćuju u zajednički fond za rezervacije;

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

16.15. „nepredviđena obveza” znači potencijalna financijska obveza koja može nastati ovisno o ishodu nekog budućeg događaja;

17.16.„ugovor” znači ugovor o javnoj nabavi ili ugovor o koncesiji ⇨ ili, za potrebe glave VIII., podugovor ili kupoprodajni ugovor koji je sklopio korisnik ⇦ ;

18.17.„ugovaratelj” znači gospodarski subjekt s kojim je sklopljen ugovor o javnoj nabavi;

19.18.„sporazum o doprinosu” znači sporazum sklopljen s osobama ili subjektima koje izvršavaju sredstva Unije u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) podtočkama od ii. do viii.;

20.19.„kontrola” znači svaka mjera poduzeta u svrhu pružanja razumnog jamstva u pogledu djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti operacija, pouzdanosti izvješćivanja, zaštite imovine i informacija, sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara i nepravilnosti te daljnjeg postupanja u vezi s njima, te odgovarajućeg upravljanja rizicima u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, uzimajući u obzir višegodišnju narav programâ kao i narav dotičnih plaćanja. Kontrole mogu uključivati razne provjere te provedbu bilo kojih politika i postupaka za postizanje ciljeva iz prve rečenice;

21.20.„partner” znači stranka kojoj se odobrava proračunsko jamstvo;

22.21.„kriza” znači:

(a)situacija neposredne ili izravne opasnosti koja može eskalirati u oružani sukob ili destabilizirati zemlju ili njezino susjedstvo;

(b)situacija prouzročena prirodnim katastrofama, krizama koje uzrokuje čovjek, kao što su ratovi i drugi sukobi, ili izvanrednim okolnostima usporedivih učinaka povezanimah, među ostalim, s klimatskim promjenama, ⇨ javnim zdravljem i zdravljem životinja, hitnim situacijama povezanima sa sigurnošću hrane i globalnim prijetnjama zdravlju kao što su pandemije, ⇦ degradacijom okoliša, ograničenim pristupom energiji i prirodnim resursima ili ekstremnim siromaštvom;

23.22.„opoziv” znači operacija kojom odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u potpunosti ili djelomično ukida rezervaciju odobrenih sredstava koja je prethodno izvršena putem proračunske obveze;

24.23.„dinamički sustav nabave” znači potpuno elektronički postupak za uobičajene nabave artikala koji su općedostupni na tržištu;

25.24.„gospodarski subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba, uključujući javni subjekt, ili skupina takvih osoba, koja nudi nabavu robe, izvođenje radova ili pružanje usluga ili nabavu nepokretne imovine;

26.25.„vlasničko ulaganje” znači pružanje kapitala trgovačkom društvu izravnim ili neizravnim ulaganjem radi stjecanja potpunog ili djelomičnog vlasništva nad tim trgovačkim društvom, pri čemu ulagatelj može preuzeti dio upravljačke kontrole nad trgovačkim društvom i imati pravo na udio u dobiti trgovačkog društva;

27.26.„europski ured” znači administrativna struktura koju osniva Komisija ili Komisija zajedno s jednom ili više drugih institucija Unije radi obavljanja posebnih horizontalnih zadaća;

28.27.„konačna upravna odluka” znači odluka upravnoga tijela koja ima konačni i obvezujući učinak u skladu s primjenjivim pravom;

29.28.„financijska imovina” znači svaka imovina u obliku novca, vlasničkog instrumenta drugog javnog ili privatnog subjekta ili ugovorno pravo na primitak novca ili druge financijske imovine od takvog subjekta;

30.29.„financijski instrumenti” znači mjere financijske potpore Unije koja se pruža iz proračuna kako bi se postigao jedan ili više određenih ciljeva politike Unije koje mogu biti u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata podjele rizika i koje se prema potrebi mogu kombinirati s drugim vrstama financijske potpore, sa sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja ili sa sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF);

31.30.„financijska obveza” znači ugovorna obveza isporuke novca ili druge financijske imovine drugom subjektu;

32.31.„okvirni ugovor” znači ugovor o javnoj nabavi sklopljen između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više javnih naručitelja, čija je svrha utvrditi uvjete koji se primjenjuju na posebne ugovore koji se na njemu temelje, a koji se trebaju dodijeliti tijekom određenog razdoblja, osobito u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđene količine;

33.32.„ukupne rezervacije” znači ukupan iznos sredstava koji se smatra potrebnim tijekom cijelog razdoblja u kojem je valjano proračunsko jamstvo valjano ⇨ ili financijska pomoć trećoj zemlji ⇦, kao rezultat primjene stope rezervacija iz članka 215.211. stavka 1. na iznos proračunskog jamstva ⇨ ili financijske pomoći trećoj zemlji ⇦odobrenog temeljnim aktom iz članka 214.210. stavka 1. točke točaka (b) ⇨ i (c) ⇦;

34.33.„bespovratna sredstva” znači financijski doprinos donacijom. Ako je takav doprinos omogućen u okviru izravnog upravljanja, uređuje se glavom VIII.;

35.34.„jamstvo” znači pisana obveza preuzimanja odgovornosti za cijeli dug ili obvezu ili dio duga ili obveze treće strane, ili za uspješno ispunjavanje obveza od strane te treće strane, ako nastupi događaj koji aktivira to jamstvo, kao što je neplaćanje zajma;

36.35.„jamstvo na poziv” znači jamstvo koje izdavatelj jamstva mora ispuniti na poziv druge strane neovisno o mogućim nedostacima pri izvršivosti temeljne obveze;

37.36.„doprinosi u naravi” znači nefinancijska sredstva koja treće strane besplatno stavljaju na raspolaganje korisniku;

38.37.„pravna obveza” znači radnja kojom odgovorni dužnosnik za ovjeravanje preuzima ili uspostavlja obvezu koja rezultira naknadnim plaćanjem ili plaćanjima te priznavanjem rashoda ⇨ obuhvaćenih proračunskom obvezom ⇦ na teret proračuna, ⇨ ili obvezom davanja nefinancijske donacije, ⇦i koja uključuje posebne sporazume i ugovore sklopljene kao dio okvirnih sporazuma o financijskom partnerstvu i okvirnih ugovora;

39.38.„učinak poluge” znači iznos nadoknadivog financiranja osiguran prihvatljivim krajnjim primateljima podijeljen s iznosom doprinosa Unije;

40.39.„likvidnosni rizik” znači rizik da se financijska imovina koja se drži u zajedničkom fondu za rezervacije ne bi moglaneće moći prodati tijekom određenog razdoblja bez da to rezultira znatnimh gubitkomaka;

41.40.„zajam” znači sporazum koji obvezuje zajmodavca da zajmoprimcu učini dostupnim ugovoreni iznos novca na ugovoreno razdoblje i na temelju kojeg je zajmoprimac obvezan vratiti taj iznos u ugovorenom roku;

42.41.„bespovratna sredstva male vrijednosti” znači bespovratna sredstva vrijednosti 60 000 EUR ili manje;

43.42.„organizacija države članice” znači subjekt osnovan u državi članici kao tijelo javnog prava ili kao tijelo koje se uređuje javnimprivatnim pravom kojem je ta država članica povjerila zadaće pružanja javnih usluga i dala odgovarajuća financijska jamstva;

44.43.„način izvršenja” znači bilo koji način izvršenja proračuna iz članka 62. tj. izravno upravljanje, neizravno upravljanje i podijeljeno upravljanje;

45.44.„djelovanje s više donatora” znači svako djelovanje u kojem se sredstva Unije udružuju sa sredstvima barem još jednog donatora;

⇩ novo

46. „nabava iz više izvora” znači postupak nabave u kojem se namjerava dodijeliti više ugovora paralelno sklopljenih u pisanom obliku između više gospodarskih subjekata i jednog ili više javnih naručitelja u smislu članka 178. stavka 1. za paralelno izvođenje istovjetnih ili gotovo istovjetnih usluga, isporuka robe ili radova različitih ugovaratelja;

🡻 2018/1046

47.45.„multiplikacijski učinak” znači ulaganje prihvatljivih krajnjih primatelja podijeljeno s iznosom doprinosa Unije;

⇩ novo

48. „nevladina organizacija” znači dobrovoljna, neprofitna organizacija koja je neovisna o vladi i nije politička stranka ni sindikat;

🡻 2018/1046

⇨ novo

49.46.„ostvarenje” znači rezultati ostvareniishod djelovanjema utvrđeni u skladu sa sektorskim pravilima.

50.47.„sudionik” znači natjecatelj ili ponuditelj u postupku nabave, podnositelj zahtjeva u postupku dodjele bespovratnih sredstava ⇨ ili postupku dodjele nefinancijskih donacija ⇦, stručnjak u postupku odabira stručnjaka, podnositelj zahtjeva u natječaju za nagrade ili osoba ili subjekt koja sudjeluje u postupku izvršenja sredstava Unije u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) točkom (c) prvim podstavkom;

⇩ novo

51. „pretpostavljeni uspješni ponuditelj” znači svaki prvorangirani ponuditelj u postupku nabave koji podliježe daljnjim provjerama i dostavi popratne dokumentacije o kriterijima za isključenje i/ili za odabir kako bi ga odbor za evaluaciju predložio kao uspješnog ponuditelja. Ako je postupkom dodjele predviđena dodjela ugovora većem broju ponuditelja, smatra se da pretpostavljeni uspješni ponuditelj znači najbolje rangirani ponuditelji prema broju ugovora koji će se dodijeliti.

🡻 2018/1046

52.48.„nagrada” znači financijski doprinos dat kao naknada nakon natjecanja. Ako je takav doprinos omogućen u okviru izravnog upravljanja, uređuje se odredbama glave IX.;

53.49.„nabava” znači stjecanje, na temelju ugovora, radova, robe ili usluga te stjecanje ili najam zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine, koje jedan ili više javnih naručitelja nabavljaju od gospodarskih subjekata koje su ti javni naručitelji odabrali;

54.50.„dokumentacija o nabavi” znači svaki dokument koji je javni naručitelj sastavio ili na koji upućuje kako bi opisao ili odredio elemente postupka nabave, uključujući:

(a)mjere objave navedene u članku 167.163.;

(b)poziv na dostavu ponuda;

(c)natječajne specifikacije, uključujući tehničke specifikacije i odgovarajuće kriterije ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, opisnu dokumentacija;

(d)nacrt ugovora;

⇩ novo

55. „sukobljeni poslovni interesi” znači situacija u kojoj prijašnje ili sadašnje profesionalne aktivnosti gospodarskog subjekta utječu ili bi mogle utjecati na njegovo neovisno, nepristrano i objektivno izvršavanje ugovora;

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

56.51.„ugovor o javnoj nabavi” znači naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više javnih naručitelja u smislu članaka 178.174. i 182.178. radi nabave, uz plaćanje cijene u cijelosti ili djelomično iz proračuna, pokretne ili nepokretne imovine, izvođenja radova ili pružanja usluga, koji obuhvaća:

(a)ugovore u vezi s nekretninama;

(b)ugovore o nabavi robe;

(c)ugovore o radovima;

(d)ugovore o uslugama;

57.52.„kvazivlasničko ulaganje” znači vrsta financiranja rangirana između temeljnog kapitala i duga, s time da je rizičnija od nadređenog duga, a manje rizična od redovnog kapitala i koja se može strukturirati kao dug, koji uobičajeno nije osiguran te je podređen, a u nekim slučajevima može se pretvoriti u temeljni kapital ili u povlašteni kapital;

58.53.„primatelj” znači korisnik, ugovaratelj, plaćeni vanjski stručnjak, ili osoba ili subjekt koji prima nagrade ⇨ , nefinancijske donacije ⇦ ili sredstva ⇨ potporu iz proračuna ⇦ putem financijskog instrumenta ⇨ ili proračunskog jamstva, ⇦ ili izvršava sredstva Unije u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c);

59.54.„repo ugovor” znači prodaja vrijednosnih papira za gotovinunovac uz ugovor o njihovom ponovnom otkupu na utvrđeni budući datum ili na poziv;

60.55.„odobrena sredstva za istraživanje i tehnološki razvoj” znači odobrena sredstva koja se unose u jednu od glava proračuna koje se odnose na područja politike povezana s „neizravnim istraživanjem” ili „izravnim istraživanjem” ili u poglavlje koje se odnosi na istraživačke aktivnosti u nekoj drugoj glavi proračuna;

61.56.„rezultat” znači učinci provedbe nekog djelovanja određeni u skladu sa sektorskim pravilima;

62.57.„instrument podjele rizika” znači financijski instrument koji omogućuje podjelu određenog rizika između dvaju ili više subjekata, prema potrebi u zamjenu za ugovorenu naknadu;

63.58.„ugovor o uslugama” znači ugovor kojim su obuhvaćene sve intelektualne i neintelektualne usluge, osim onih koje su obuhvaćene ugovorima o nabavi robe, ugovorima o radovima i ugovorima u vezi s nekretninama;

64.59.„dobro financijsko upravljanje” znači izvršenje proračuna u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

65.60.„Pravilnik o osoblju” znači Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije koji su utvrđeni u Uredbi (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68;

66.61.„podugovaratelj” znači gospodarski subjekt kojeg je natjecatelj, ponuditelj ili ugovaratelj predložio da izvrši dio ugovora ili kojeg je korisnik predložio da izvrši dio zadaća koje se sufinanciraju iz bespovratnih sredstava;

67.62.„članarina” znači iznosi koji se plaćaju tijelima čija je Unija članica, u skladu s proračunskim odlukama i uvjetima plaćanja koje je odredilo dotično tijelo;

68.63.„ugovor o nabavi robe” znači ugovor kojim je obuhvaćena kupoprodaja, leasing, najam ili najam s pravom kupnje, sa ili bez opcije otkupa, proizvodâ, a koji kao sporedne poslove može obuhvaćati operacije postavljanja i instalacije;

69.64.„tehnička pomoć” znači, ne dovodeći u pitanje sektorska pravila, aktivnosti potpore i izgradnje kapaciteta potrebne za provedbu programa ili djelovanja, a posebno pripremne aktivnosti i aktivnosti upravljanja, praćenja, evaluacije, revizije i kontrole;

70.65.„ponuditelj” znači gospodarski subjekt koji je dostavio ponudu;

71.66.„Unija” znači Europska unija, Europska zajednica za atomsku energiju ili obje, ovisno o kontekstu;

72.67.„institucija Unije” znači Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Komisija, Sud Europske unije, Revizorski sud, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europski ombudsman, Europski nadzornik za zaštitu podataka ili Europska služba za vanjsko djelovanje („ESVD”); Europska središnja banka ne smatra se institucijom Unije;

73.68.„dobavljač” znači gospodarski subjekt uvršten na popis dobavljača koji trebaju biti pozvani da dostavie zahtjeve za sudjelovanje ili ponude;

74.69.„volonter” znači osoba koja na neobvezujućoj osnovi radi za organizaciju bez da je za to plaćena;

75.70.„posao” znači rezultat visokogradnje ili niskogradnje uzet u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju;

76.71.„ugovor o radovima” znači ugovor kojim je obuhvaćeno:

(a)izvođenje ili izvođenje i projektiranje posla; ⌦ ili ⌫

(b)izvođenje ili izvođenje i projektiranje posla ⌦ radova ⌫ u vezi s jednom od djelatnosti iz Priloga II. Direktivi 2014/24/EU; ili

(c)realizacija, na bilo koji način, posla u skladu sa zahtjevima koje je odredio javni naručitelj koji ima odlučujući utjecaj na vrstu ili projektiranje posla.

Članak 3.

Usklađenost sekundarnog zakonodavstva s ovom Uredbom

1.    Odredbe o izvršenju prihoda i rashoda proračuna, koje se nalaze u temeljnom aktu, moraju biti u skladu s proračunskim načelima iz glave II.

2.    Ne dovodeći u pitanje stavak 1., u svakom prijedlogu ili izmjeni prijedloga koji se podnose zakonodavnom tijelu, koji sadržavaju odstupanja od odredaba ove Uredbe osim onih utvrđenih u glavi II. ili od delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe, moraju se jasno navesti takva odstupanja te se u uvodnim izjavama i obrazloženjimau tih prijedloga ili izmjena moraju navesti konkretni razlozi kojima se za takva odstupanja ili izmjene opravdavaju.

Članak 4.

Razdoblja, datumi i rokovi

Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, na rokove utvrđene u ovoj Uredbi primjenjuje se Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 62 .

Članak 5.

Zaštita osobnih podataka

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje uredbe (EU) 2018/1725(EZ) br. 45/2001 i (EU) 2016/679.

GLAVA II.

PRORAČUN I PRORAČUNSKA NAČELA

Članak 6.

Poštovanje proračunskih načela ⌦ i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije ⌫

1. Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

⇩ novo

2. Donošenje i izvršenje proračuna mora biti u skladu i s odredbama Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

🡻 2018/1046

⇨ novo

POGLAVLJE 1.

Načela jedinstva i točnosti proračuna

Članak 7.

Područje primjene proračuna

1.    U proračunu se za svaku financijsku godinu predviđaju i odobravaju svi prihodi i rashodi koji se smatraju potrebnima za Uniju. Njime su obuhvaćeni:

(a)prihodi i rashodi Unije, uključujući administrativne rashode koji proizlaze iz provedbe odredaba UEU-a u vezi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP), te rashodi poslovanja koji nastaju provedbom tih odredaba ako su na teret proračuna;

(b)prihodi i rashodi Europske zajednice za atomsku energiju.

2.    Proračun sadržava diferencirana odobrena sredstva, koja se sastoje od odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje, te nediferencirana odobrena sredstva.

Odobrena sredstva za financijsku godinu sastoje se od:

(a)odobrenih sredstava predviđenih u proračunu, među ostalim u izmjenama proračuna;

(b)odobrenih sredstava prenesenih iz prethodnih financijskih godina;

(c)odobrenih sredstava ponovno stavljenih na raspolaganje u skladu s člankom 15.;

(d)odobrenih sredstava koja proizlaze iz plaćanja pretdfinanciranja koja su vraćena u skladu s člankom 12. stavkom 4. točkom (b);

(e)odobrenih sredstava iz namjenskih prihoda zaprimljenih u financijskoj godini ili prenesenih iz prethodnih financijskih godina.

3.    Podložno članku 115.114. stavku 2. odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza pokriva se ukupan trošak pravnih obveza preuzetih u financijskoj godini.

4.    Odobrenim sredstvima za plaćanje pokrivaju se plaćanja za pravne obveze preuzete u financijskoj godini ili prethodnim financijskim godinama. ⇨ Njima se pokriva i izdvajanje rezervacija za financijske obveze iz članka 215. ⇦

5.    Stavcima 2. i 3. ovog članka ne sprečava se da se obveze za odobrena sredstva preuzimaju u cijelosti ili da se proračunske obveze preuzimaju u godišnjim obrocima kako je predviđeno u članku 113.112. stavku 1. prvom podstavku točki (b), odnosno u članku 113.112. stavku 2.

Članak 8.

Posebna pravila o načelima jedinstva i točnosti proračuna

1.    Svi prihodi i rashodi knjiže se u proračunsku liniju.

2.    Ne dovodeći u pitanje odobrene rashode koji proizlaze iz nepredviđenih obveza iz članka 214.210. stavka 2., rashodi se smiju preuzimati ili odobravati samo u okviru odobrenih sredstava.

3.    Odobrena sredstva unose se u proračun samo ako su namijenjena stavci rashoda koja se smatra potrebnom.

4.    Kamate ostvarene plaćanjima pretdfinanciranja iz proračuna nisu plative Uniji, osim ako je drukčije predviđeno u dotičnim sporazumima o doprinosu ili sporazumima o financiranju.

POGLAVLJE 2.

Načelo jedne godine

Članak 9.

Definicija

Odobrena sredstva unesena u proračun odobravaju se za financijsku godinu koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

Članak 10.

Proračunsko računovodstvo prihoda i odobrenih sredstava

1.    Prihodi financijske godine knjiže seunose se u računovodstvenu dokumentaciju za tu godinu na temelju iznosa prikupljenih tijekom te godine. Međutim, vlastita sredstva za siječanj sljedeće financijske godine mogu se unaprijed staviti na raspolaganje na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014.

2.    Unosi u vezi s vlastitimh sredstvimaava koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) i vlastitimh sredstvimaava koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku mogu se uskladitiprilagoditi u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 609/2014.

⇩ novo

3. Unosi u vezi s vlastitim sredstvima iz članka 2. stavka 1. točke (c) Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 mogu se prilagoditi u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2021/770.

4. [Unosi u vezi s vlastitim sredstvima iz članka 2. stavka 1. točaka (e), (f) i (g) Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 mogu se prilagoditi u skladu s Uredbom (EU, Euratom) [XXX].]

🡻 2018/1046

⇨ novo

53.    Obveze se knjiže za financijsku godinu na temelju preuzetih pravnih obveza preuzetih ⇨ i izdvajanja rezervacija za financijske obveze iz članka 215. ⇦ do 31. prosinca te godine. Međutim, ukupne proračunske obveze iz članka 113.112. stavka 4. knjiže se za financijsku godinu na temelju proračunskih obveza do 31. prosinca te godine.

64.    Plaćanja se knjiže za financijsku godinu na temelju plaćanja koja je računovodstveni službenik izvršio najkasnije do 31. prosinca te godine.

75.    Odstupajući od stavaka 5.3. i 6.4.:

(a)rashodi Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) knjiže se za financijsku godinu na temelju vraćanjâ Komisije državama članicama do 31. prosinca te godine, pod uvjetom da je računovodstveni službenik zaprimio nalog za plaćanje do 31. siječnja sljedeće financijske godine;

(b)rashodi koji se izvršavaju u okviru podijeljenog upravljanja, uz iznimku EFJP-a, knjiže se za financijsku godinu na temelju vraćanjâ Komisije državama članicama do 31. prosinca te godine, uključujući rashode obračunate do 31. siječnja sljedeće financijske godine kako je utvrđeno u člancima 30. i 31.

Članak 11.

Preuzimanje obveza za odobrena sredstva

1.    Nakon konačnog donošenja proračuna oObveze za odobrena sredstva unesena u proračun mogu se preuzimati s učinkom od 1. siječnja, nakon konačnog donošenja proračuna.

2.    Sljedeći rashodi mogu se od 15. listopada financijske godine unaprijed preuzeti na teret odobrenih sredstava predviđenih za sljedeću financijsku godinu:

(a)uobičajeni administrativni rashodi, pod uvjetom da su takvi rashodi odobreni u posljednjem propisno donesenom proračunu, i to najviše do jedne četvrtine ukupnih odgovarajućih odobrenih sredstava koja su Europski parlament i Vijeće odrediliodobrili za tekuću financijsku godinu;

(b)uobičajeni rashodi za upravljanje u okviru EFJP-a pod uvjetom da je načelo tihosnova za te rashodae utvrđenoa u postojećem temeljnom aktu, i to najviše do tri četvrtine ukupnih odgovarajućih odobrenih sredstava koja su Europski parlament i Vijeće odrediliodobrili za tekuću financijsku godinu.

Članak 12.

Ukidanje i prijenos odobrenih sredstava

1.    Odobrena sredstva koja nisu upotrijebljena do kraja financijske godine za koju su odobrena ukidaju se, osim ako su prenesena u skladu sa stavcima od 2. do 8.

2.    Sljedeća odobrena sredstva mogu se prenijeti odlukom donesenom na temelju stavka 3., ali samo u sljedeću financijsku godinu:

(a)odobrena sredstva za preuzimanje obveza i nediferencirana odobrena sredstva, za koje je većina pripremnih faza postupka preuzimanja obveza bila završena do 31. prosinca financijske godine. Za takva odobrena sredstava obveze se mogu preuzeti do 31. ožujka sljedeće financijske godine, uz iznimku nediferenciranih odobrenih sredstava koja se odnose na projekte u vezi s nekretninama u pogledu kojih se obveze mogu preuzeti do 31. prosinca sljedeće financijske godine;

(b)odobrena sredstva koja su potrebna ako je zakonodavno tijelo donijelo temeljni akt u zadnjem tromjesečju financijske godine, a Komisija nije mogla preuzeti obveze za odobrena sredstva predviđena u tu svrhu do 31. prosinca te godine. Za takva odobrena sredstva obveze se mogu preuzeti najkasnije do 31. prosinca sljedeće financijske godine;

(c)odobrena sredstva za plaćanje koja su potrebna za pokrivanje postojećih obveza ili obveza povezanih s prenesenim odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza ako odobrena sredstva za plaćanje predviđena u relevantnim proračunskim linijama za sljedeću financijsku godinu nisu dostatna;

(d)odobrena sredstva za koja nije preuzeta obveza koja se odnose na djelovanja iz članka 5. stavka 2.4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća 63 .

⇩ novo

Odstupajući od točke (d), odobrena sredstva za pričuvu za poljoprivredu iz članka 16. Uredbe (EU) 2021/2116 za koja nije preuzeta obveza prenose se bez vremenskog ograničenja radi financiranja pričuve za poljoprivredu u sljedećim financijskim godinama. Ta se odobrena sredstva prenose u skladu sa stavkom 4.

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

U pogledu prvog podstavka točke (c), dotična institucija Unije najprije upotrebljava odobrena sredstva za tekuću financijsku godinu te tek nakon njihova iscrpljenja upotrebljava prenesena odobrena sredstva.

Prijenosi odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza iz prvog podstavka točke (d) ovog stavka prvog podstavka točke (d) ne smiju prelaziti iznos usklađenja izravnih plaćanja provedenog u skladu s člankom 17.26. Uredbe (EU)br. 1306/2013 2021/2116 tijekom prethodne financijske godine za više od 2 % prvotnih odobrenih sredstava koje su izglasovali Europski parlament i Vijeće. Prenesena odobrena sredstva vraćaju se u proračunske linije iz kojih se financiraju djelovanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) 2021/2116 članka 4 stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

3.    Dotična institucija Unije odluku o prijenosima iz stavka 2. donosi do 15. veljače sljedeće financijske godine. Ona do 15. ožujka te godine obavješćuje Europski parlament i Vijeće o donesenoj odluci o prijenosu. Ujedno za svaku proračunsku liniju navodi kako je za svaki prijenos primijenila kriterije iz stavka 2. prvog podstavka točaka od (a), (b) i (c).

4.    Odobrena sredstva automatski se prenose u pogledu:

(a)odobrenih sredstava za preuzete obveze za pričuvu za ⌦ solidarnost i ⌫ pomoć u nuždi i Fond solidarnosti Europske unije. Takva odobrena sredstva mogu se prenijeti samo u sljedeću financijsku godinu te se ⇨ mogu koristiti ⇦ obveze za njih mogu preuzeti do 31. prosinca te godine⇨ . U sljedećoj financijskoj godini najprije će se utrošiti prenesena odobrena sredstva ⇦ ;

(b)odobrenih sredstava koja odgovaraju unutarnjim namjenskim prihodima. Takva odobrena sredstva mogu se prenijeti samo u sljedeću financijsku godinu, a obveza za njih može se preuzeti najkasnije do 31. prosinca te godine, uz iznimku unutarnjih namjenskih prihoda od davanja u zakup/najam i prodaje zgrada i zemljišta koji se mogu prenijeti dok ne budu u potpunosti iskorišteni. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz Uredbe (EU) br. 1303/2013, i Uredbe (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 64  ⇨ i Uredbe (EU) 2021/1060 ⇦ raspoloživa na dan 31. prosinca, koja proizlaze iz vraćanja plaćanja pretdfinanciranja, mogu se prenositi do zaključenja programa i koristiti prema potrebi pod uvjetom da ostala odobrena sredstva za preuzimanje obveza više nisu raspoloživa;

(c)odobrenih sredstava koja odgovaraju vanjskim namjenskim prihodima. Takva odobrena sredstva u potpunosti se upotrebljavaju do trenutka izvršenja svih operacija povezanih s programom ili djelovanjem za koje su namijenjena ili se mogu prenijeti i upotrijebiti za sljedeći program ili djelovanje. To se ne odnosi na prihode iz članka 21. stavka 2. točke (g) podtočke iii. u vezi s kojima se odobrena sredstva ukidaju ako za njih nije preuzeta obveza u roku od pet godina;

⇩ novo

(d)odobrenih sredstava za plaćanje koja proizlaze iz suspenzija plaćanja u okviru EFJP-a. Neovisno o stavku 7., ta se odobrena sredstva mogu koristiti za nadoknadu suspendiranih iznosa nakon ukidanja suspenzija plaćanja u okviru EFJP-a.

(e)odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje na temelju Uredbe (EU) 2021/947, Uredbe (EU) 2021/1529, Odluke Vijeća (EU) 2021/1764 i Uredbe Vijeća (Euratom) 2021/948. Za takva odobrena sredstva mogu se preuzeti obveze i sredstva iskoristiti najkasnije do 31. prosinca sljedeće godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije će se utrošiti preneseni iznosi;

(f)odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. Takva odobrena sredstva koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose i za njih se mogu preuzeti obveze i sredstva iskoristiti do 31. prosinca sljedeće godine. Ta prenesena odobrena sredstva koriste se isključivo za djelovanja za odgovor i u sljedećoj financijskoj godini najprije će se utrošiti ta sredstva;

(g)odobrenih sredstava u vezi s pričuvom za poljoprivredu u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2021/2116.

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

5.    S vanjskim namjenskim prihodima iz stavka 4. točke (c) ovog članka koji proizlaze iz sudjelovanja država članica Europskog udruženja slobodne trgovine („EFTA”) u određenim programima Unije u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (e), postupa se u skladu s Protokolom br. 32. uz Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u).

6.    Uz obavješćivanje iz stavka 3., dotična institucija Unije dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću informacije o odobrenim sredstvima koja su automatski prenesena, uključujući relevantne iznose i odredbu ovog članka na temelju koje su odobrena sredstva prenesena.

7.    Nediferencirana odobrena sredstva za kojea su preuzete pravne obveze na kraju financijske godine plaćajuisplaćuju se do kraja sljedeće financijske godine.

8.    Ne dovodeći u pitanje stavak 4., odobrena sredstva stavljena u pričuvu i odobrena sredstva za rashode za osoblje ne prenose se. Za potrebe ovog članka rashodi za osoblje obuhvaćaju primitke od rada i naknade za članove i osoblje institucija Unije na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju.

Članak 13.

Detaljne odredbe o ukidanju i prijenosu odobrenih sredstava

1.    Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i nediferencirana odobrena sredstva iz članka 12. stavka 2. prvog podstavka točke (a) mogu se prenijeti samo ako obveze nije bilo moguće preuzeti do 31. prosinca financijske godine zbog razloga koji se ne mogu pripisati dužnosniku za ovjeravanje te ako su pripremne faze dostatno uznapredovale da je opravdano očekivati da će obveza biti preuzeta do 31. ožujka sljedeće financijske godine odnosno do 31. prosinca sljedeće financijske godine za projekte u vezi s nekretninama.

2.    Kako bi se omogućio prijenos u sljedeću godinu do 31. prosinca financijske godine, moraju se dovršiti osobito sljedeće pripremne faze iz članka 12. stavka 2. prvog podstavka točke (a):

(a)u pogledu pojedinačnih proračunskih obveza u smislu članka 113.112. stavka 1. prvog podstavka točke (a): dovršetak odabira potencijalnih ugovaratelja, korisnika, dobitnika nagrada ili osoba kojima su delegirani poslovi;

(b)u pogledu ukupnih proračunskih obveza u smislu članka 113.112. stavka 1. prvog podstavka točke (b): donošenje odluke o financiranju ili dovršetak savjetovanja dotičnih službi u okviru svake institucije Unije o donošenju takve odluke o financiranju.

3.    Odobrena sredstva prenesena u skladu s člankom 12. stavkom 2. prvim podstavkom točkom (a) za koja nisu preuzete obveze do 31. ožujka sljedeće financijske godine odnosno do 31. prosinca sljedeće financijske godine za iznose koji se odnose na projekte u vezi s nekretninama, automatski se ukidaju.

Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o odobrenim sredstvima koja su ukinuta u skladu s prvim podstavkom u roku od mjesec dana od ukidanja.

Članak 14.

Opozivi

1.    Ako se proračunske obveze opozivaju u financijskoj godini nakon godine u kojoj su preuzete jer djelovanja za koja su bile namijenjene nisu provedena ili su provedena djelomično, odobrena sredstva koja odgovaraju tim opozivima ukidaju se, osim ako je u uredbama Uredbi (EU) br. 1303/2013, i Uredbi (EU) br. 514/2014 ⇨ , Uredbi (EU) br. 223/2014, Uredbi (EU) 2021/1060 i Uredbi (EU) 2021/2116 ⇦ predviđeno drukčije te ne dovodeći u pitanje ⌦ neovisno o ⌫ članak članku 15. ove Uredbe.

2.    Odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz uredaba Uredbe (EU) br. 1303/2013, Uredbe i (EU) br. 514/2014 ⇨ , Uredbe (EU) br. 223/2014, Uredbe (EU) 2021/1060 i Uredbe (EU) 2021/2116 ⇦automatski se opozivaju u skladu s tim uredbama.

3.    Ovaj se članak ne primjenjuje na vanjske namjenske prihode iz članka 21. stavka 2.

Članak 15.

Ponovno stavljanje na raspolaganje odobrenih sredstava koja odgovaraju opozivima

1.    Odobrena sredstva koja odgovaraju opozivima iz uredaba Uredbe (EU) br. 1303/2013, Uredbe (EU) br. 223/2014, Uredbe i (EU) br. 514/2014 ⇨ , Uredbe (EU) 2021/1060 i Uredbe (EU) 2021/2116 ⇦ mogu se ponovno staviti na raspolaganje u slučaju očite pogreške koja se može pripisati isključivo Komisiji.

U tu svrhu Komisija ispituje opozive iz prethodne financijske godine i do 15. veljače tekuće financijske godine na temelju zahtjevâ odlučuje o tome treba li odgovarajuća odobrena sredstva ponovno staviti na raspolaganje.

2.    Uz slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, odobrena sredstva koja odgovaraju opozivima ponovno se stavljaju na raspolaganje u slučaju ⇨ opoziva sredstava ponovno prenesenih u Fond iz kojeg su prvotno prenesena u skladu s odredbama članka 26. Uredbe (EU) 2021/1060 ⇦ .:

   (a)    opoziva iz programa u okviru aranžmanâ za provedbu pričuve za ostvarenje postignuća uspostavljene u članku 20. Uredbe (EU) br. 1303/2013;

   (b)    opoziva iz programa namijenjenog posebnom financijskom instrumentu u korist MSP-ova nakon prestanka sudjelovanja države članice u tom financijskom instrumentu, kako je navedeno u članku 39. stavku 2. sedmom podstavku Uredbe (EU) br. 1303/2013.

3.    Odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opozivâ zbog potpunog ili djelomičnog neprovođenja odgovarajućih istraživačkih projekata ujedno se mogu ponovno staviti na raspolaganje istraživačkom programu u okviru kojeg se projekti izvršavajuprovode ili sljedećem programu nasljedniku u okviru proračunskog postupka.

⇩ novo

4.    Odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opozivâ zbog potpunog ili djelomičnog neprovođenja djelovanja na temelju Uredbe (EU) 2021/947, Uredbe (EU) 2021/1529, Odluke (EU) 2021/1764 i Uredbe Vijeća (Euratom) 2021/948 ponovno se stavljaju na raspolaganje u izvornoj proračunskoj liniji.

🡻 2018/1046

⇨ novo

Članak 16.

Pravila koja se primjenjuju u slučaju kasnog donošenja proračuna

1.    Ako proračun nije konačno donesen na početku financijske godine, primjenjuje se postupak propisan u članku 315. prvom stavku UFEU-a (režim privremenih dvanaestina). Obveze se mogu preuzimati i plaćanja izvršavati u okviru graničnih iznosa utvrđenih u stavku 2. ovog članka.

2.    Obveze se mogu preuzimati po poglavlju do najviše jedne četvrtine ukupnih odobrenih sredstava odobrenih za relevantno poglavlje proračuna za prethodnu financijsku godinu, uvećano za jednu dvanaestinu za svaki mjesec koji istekne.

Granični iznos odobrenih sredstava predviđen u nacrtu proračuna ne smije se prekoračiti.

Plaćanja se mogu izvršavati mjesečno po poglavlju do najviše jedne dvanaestine odobrenih sredstava odobrenih u relevantnom poglavlju proračuna za prethodnu financijsku godinu. Taj zbroj, međutim, ne smije prekoračiti jednu dvanaestinu odobrenih sredstava predviđenih u istom poglavlju nacrta proračuna.

3.    Smatra se da se odobrena sredstva odobrena u relevantnom poglavlju proračuna za prethodnu financijsku godinu, kako je navedeno u stavcima 1. i 2., odnose na odobrena sredstva izglasovana u proračunu, uključujući izmjene proračuna, a nakon usklađenja za prijenose izvršene tijekom te financijske godine.

4.    Ako je to potrebno radi kontinuiteta djelovanja Unije i za potrebe upravljanja, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može odobriti rashode koji su veći od jedne privremene dvanaestine, ali koji ne prelaze ukupno četiri privremene dvanaestine, uz iznimku propisno opravdanih slučajeva, kako za preuzimanje obveza tako i za plaćanja iznad onih koji se automatski stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavcima 1. i 2. Vijeće bez odlaganjaodgode prosljeđuje svoju odluku o odobravanju Europskom parlamentu.

Odluka iz prvog podstavka stupa na snagu 30 dana od dana donošenja, osim ako Europski parlament poduzme neku od sljedećih radnji:

(a)odlučujući većinom svojih članova, odluči smanjiti rashode prije isteka 30 dana u kojem slučaju Komisija podnosi novi prijedlog;

(b)obavijesti Vijeće i Komisiju da ne želi smanjiti rashode te u tom slučaju odluka stupa na snagu prije isteka 30 dana.

Dodatne dvanaestine odobravaju se u cijelosti i nisu djeljive.

5.    Ako za dano poglavlje odobrenje četiriju privremenih dvanaestina dodijeljenih u skladu sa stavkom 4. nije dostatno za pokrivanje rashoda potrebnih za osiguravanje kontinuiteta djelovanja Unije u području na koje se odnosi dotično poglavlje, moguće je iznimno odobriti prekoračenje iznosa odobrenih sredstava unesenih u odgovarajuće poglavlje proračuna za prethodnu financijsku godinu. Europski parlament i Vijeće postupaju u skladu s postupcima predviđenima stavkom 4. Međutim, ni u kojem se slučaju ne smije prekoračiti ukupni iznos odobrenih sredstava raspoloživ u proračunu za prethodnu financijsku godinu ili u nacrtu proračuna, kako je predložen.

POGLAVLJE 3.

Načelo uravnoteženosti

Članak 17.

Definicija i područje primjene

1.    Prihodi i odobrena sredstva za plaćanje moraju biti uravnoteženi.

2.    Unija i tijela Unije iz članaka 70. i 71. ne smiju uzimati zajmove u okviru proračuna.

Članak 18.

Saldo financijske godine

1.    Saldo svake financijske godine unosi se u proračun za sljedeću financijsku godinu kao prihod u slučaju viška ili kao odobrena sredstva za plaćanje u slučaju manjka.

2. Procjene prihoda ili odobrenih sredstava za plaćanje iz stavka 1. ovog članka unose se u proračun tijekom proračunskog postupka te u pismu izmjene podnesenom u skladu s člankom 42. ove Uredbe. Procjene se izrađuju u skladu s člankom 1. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2021/768 65 br. 608/2014 66 .

3.    Nakon podnošenja privremene računovodstvene dokumentacije za svaku financijsku godinu, svaka nepodudarnost između te računovodstvene dokumentacije i procjena unosi se u proračun za sljedeću financijsku godinu putem izmjene proračuna koja se odnosi samo na tu nepodudarnost. U takvom slučaju Komisija u roku 15 dana od podnošenja privremene računovodstvene dokumentacije dostavlja nacrt izmjene proračuna istodobno Europskom parlamentu i Vijeću.

POGLAVLJE 4.

Načelo obračunske jedinice

Članak 19.

Uporaba eura

1.    Višegodišnji financijski okvir i proračun sastavljaju se i izvršavaju u eurima te se računovodstvena dokumentacija iskazuje u eurima. Međutim, za potrebe novčanog toka iz članka 77. računovodstveni službenik i, u slučaju knjiga blagajne, blagajnici te, za potrebe administrativnog upravljanja Komisije i ESVD-a, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ovlašteni su izvršavati operacije u drugim valutama.

2.    Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje su utvrđene sektorskim pravilima ili posebnim ugovorima, sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava, sporazumima o doprinosu i sporazumima o financiranju, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje konverziju obavlja primjenom dnevnog deviznog tečaja eura objavljenog u seriji C Službenog lista Europske unije na dan kada služba za ovjeravanje pripremi nalog za plaćanje ili nalog za povrat.

Ako dnevni tečaj nije objavljen, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje primjenjuje tečaj iz stavka 3.

3.    Za potrebe računovodstva iz članaka 82., 83. i 84., konverzija između eura i druge valute obavlja se na temelju mjesečnog računovodstvenog deviznog tečaja za euro. Taj računovodstveni devizni tečaj utvrđuje računovodstveni službenik Komisije na temelju izvora informacija koji se smatraju pouzdanima te na temelju deviznog tečaja na pretposljednji radni dan u mjesecu koji je prethodio onome za koji se tečaj utvrđuje.

4.    Pri konverziji valute potrebno je osigurati da se njome ne utječe znatno na razinu sufinanciranja Unije odnosno da ona nema štetan utjecaj na proračun. Ako je to primjereno, tečaj konverzije između eura i drugih valuta može se izračunavati uporabom prosjeka dnevnog deviznog tečaja tijekom određenog razdoblja.

POGLAVLJE 5.

Načelo univerzalnosti

Članak 20.

Područje primjene

Ne dovodeći u pitanje članak 21., ukupni prihodi pokrivaju ukupna odobrena sredstva za plaćanje. Ne dovodeći u pitanje članak 27., svi prihodi i rashodi unose se u proračun u cijelosti bez međusobnog usklađivanja.

Članak 21.

Namjenski prihodi

1.    Vanjski namjenski prihodi i unutarnji namjenski prihodi upotrebljavaju se za financiranje određenih stavki rashoda.

2.    Vanjske namjenske prihode čine:

(a)posebni dodatni financijski doprinosi država članica ⇨ , uključujući dobrovoljne doprinose, ⇦ za sljedećim vrstama djelovanja i programa: ⇨ programe, instrumente i aktivnosti Unije; ⇦i.određenim dopunskim programima za istraživanje i tehnološki razvoj;

ii.određenim djelovanjima ili programima u području vanjske pomoći koje financira Unija i kojima upravlja Komisija;

(b)odobrena sredstva koja se odnose na prihode koje je ostvario Istraživački fond za ugljen i čelik osnovan Protokolom br. 37 o financijskim posljedicama isteka Ugovora o EZUČ-u te o Istraživačkom fondu za ugljen i čelik, koji je priložen UEU-u i UFEU-u.

(c)kamate na depozite i novčane kazne predviđene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1467/97 67 ;

(d)prihodi predviđeni za posebnu namjenu, kao što su prihodi od zaklada, subvencija, darova i legata, uključujući namjenske prihode specifične za svaku instituciju Unije;

(e)financijski doprinosi aktivnostima Unije od trećih zemalja ili od tijela koja nisu uspostavljena na temelju UFEU-a ili Ugovora o Euratomu;

(f)unutarnji namjenski prihodi iz stavka 3., u mjeri u kojoj je riječ o dodatnim prihodima uz vanjske namjenske prihode iz ovog stavka;

(g)prihod od aktivnosti konkurentske naravi koje provodi Zajednički istraživački centar (ZICJRC) koje uključuju neku od sljedećih aktivnosti:

i.postupke dodjele bespovratnih sredstava i postupke nabave u kojima ZIC sudjeluje JRC;

ii.aktivnosti koje ZICJRC provodi u ime trećih strana;

iii.aktivnosti poduzete u skladu s upravnim sporazumom s drugim institucijama Unije ili drugim službama Komisije, u skladu s člankom 59., za pružanje tehničko-znanstvenih usluga.

3.    Unutarnje namjenske prihode čine:

(a)prihodi od trećih osoba u vezi s robom, uslugama ili radovima isporučenima na njihov zahtjev;

(b)prihodi od vraćanja, u skladu s člankom 101., nepropisno plaćenih iznosa;

(c)primici od isporuke robe, usluga i radova drugim službama unutar institucije Unije ili drugim institucijama ili tijelima Unije, uključujući povrat troškova službenih putovanja od strane drugih institucija ili tijela Unije plaćenih u njihovo ime;

(d)primljeni iznosi osiguranja;

(e)prihodi od davanja u zakup/najam i prodaje zgrada i zemljišta;

(f)vraćanja financijskim instrumentima ili proračunskim jamstvima na temelju članka 213.209. stavka 3. drugog podstavka;

(g)prihodi od naknadnog vraćanja poreza na temelju članka 27. stavka 3. trećegprvog podstavka točke (b).

4.    Namjenski prihodi prenose se u skladu s člankom 12. stavkom 4. točkama (b) i (c) i u skladu s člankom 32.

5.    Temeljnim aktom mogu se njime predviđeni prihodi namijeniti posebnim stavkama rashoda. Osim ako je u temeljnom aktu utvrđeno drukčije, takvi prihodi čine unutarnje namjenske prihode.

6.    Proračun sadržava linije za unosU proračunu se obuhvaćaju linije koje uključuju vanjskeih namjenskeih prihodea i unutarnjeih namjenskeih prihodea te se, kadgod je to moguće, navode iznosi.

Članak 22.

Struktura namjenskih prihoda i osiguravanje odgovarajućih odobrenih sredstava

1.    Ne dovodeći u pitanje stavak 2.prvi podstavak točku (c) ovog članka i članak 24., struktura namjenskih prihoda u proračunu obuhvaća:

(a)u računu prihoda u dijelu proračuna za svaku instituciju Unije, proračunsku liniju u kojoj se zaprima prihod;

(b)u računu rashoda, primjedbenapomene, uključujući opće primjedbenapomene, u kojima se navodi koje proračunske linije mogu primiti odobrena sredstva koja odgovaraju raspoloživim namjenskim prihodima;.

⇩ novo

(c)prilog, koji je sastavni dio proračuna, u kojem se navode sve proračunske linije za koje su predviđeni vanjski namjenski prihodi te informacije o procijenjenom iznosu takvih prihoda koje treba zaprimiti.

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

U slučaju iz točke (a) prvog podstavka unosi se oznaka pro memoria te se procijenjeni prihodi u svrhu informiranja iskazuju u primjedbamanapomenama.

2.    Odobrena sredstva u visini namjenskih prihoda automatski se stavljaju na raspolaganje kao odobrena sredstva za preuzimanje obveza i kao odobrena sredstva za plaćanje, ako je institucija Unije primila prihod, osim u sljedećim slučajevima:

(a)u slučaju predviđenom u članku 21. stavku 2. točki (a) za financijske doprinose država članica i ako je sporazum o doprinosu izražen u eurima, odobrena sredstva za preuzimanje obveza mogu se staviti na raspolaganje nakon što država članica potpiše sporazum o doprinosu;

(b)u slučajevima predviđenima u članku 21. stavku 2. točki (b) i članku 21. stavku 2. točki (g) podtočkama i. i iii., odobrena sredstva za preuzimanje obveza stavljaju se na raspolaganje čim se procijeni iznos potraživanja;

(c)u slučaju predviđenom u članku 21. stavku 2. točki (c), knjiženjem iznosa una račun prihoda istodobno se una računu rashoda iskazuju odobrena sredstva za preuzetepreuzimanje obvezea i odobrena sredstva za plaćanje.

Odobrena sredstva iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka izvršavaju se u skladu s člankom 20.

3.    Procjene iznosâ potraživanja iz članka 21. stavka 2. točaka (b) i (g) šalju se računovodstvenom službeniku radi evidentiranja.

Članak 23.

Doprinosi država članica za istraživačke programe

1.    Doprinosi država članica za financiranje određenih dopunskih istraživačkih programa , kako je predviđeno člankom ⌦ iz članka⌫ 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014, plaćaju se na sljedeći način:

(a)sedam dvanaestina zbroja unesenog u proračun plaća se do 31. siječnja tekuće financijske godine;

(b)preostalih pet dvanaestina plaća se do 15. srpnja tekuće financijske godine.

2.    Ako proračun nije konačno donesen prije početka financijske godine, doprinosi iz stavka 1. temelje se na zbroju koji je unesen u proračun za prethodnu financijsku godinu.

3.    Svaki doprinos ili dodatno plaćanje koje u proračun duguju države članice, knjiži se na računu ili računima Komisije u roku od trideset kalendarskih dana od poziva za sredstva.

4.    Plaćanja se knjiže na računu predviđenom u Uredbi (EU, Euratom) br. 609/2014 te podliježu uvjetima utvrđenima u toj uredbi.

Članak 24.

Namjenski prihodi koji proizlaze iz sudjelovanja država EFTA-e u određenim programima Unije

1.    Struktura proračuna za uključivanje prihoda na temelju sudjelovanja država EFTA-e u određenim programima Unije jest sljedeća:

(a)u račun prihoda unosi se proračunska linija s oznakom pro memoria u kojoj se iskazuje cjelokupni iznos doprinosa svake države EFTA-e za financijsku godinu;

(b)u računu rashoda, u prilogu koji čini sastavni dio proračuna, navode se sve proračunske linije koje obuhvaćaju aktivnosti Unije u kojima sudjeluju države EFTA-e te se uključuju informacije o procijenjenom iznosu sudjelovanja svake države EFTA-e.

2.    Na temelju članka 82. Sporazuma o EGP-u, za iznose godišnjeg sudjelovanja država EFTA-e, koje je Komisiji potvrdio Zajednički odbor Europskoga gospodarskog prostora u skladu s člankom 1. stavkom 5. Protokola br. 32. uz Sporazum o EGP-u, na početku financijske godine osiguravaju se cijeli iznosi odgovarajućih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

3.    Uporaba prihoda koji proizlaze iz financijskih doprinosa država EFTA-e nadzire se zasebno.

Članak 25.

Donacije

1.    Institucije Unije mogu prihvatiti svaku donaciju u korist Unije, kao što su prihodi od zaklada, subvencija, darova i legata.

2.    Prihvaćanje donacije od 50 000 EUR ili više koja obuhvaća financijske troškove, uključujući naknadne troškove, koji prelaze 10 % vrijednosti donacije podliježe odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća. Europski parlament i Vijeće o odobrenju odlučuju u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva dotičnih institucija Unije za takvo odobrenje. Ako tijekom tog razdoblja nije uložen nikakav prigovor, dotične institucije Unije donose konačnu odluku u vezi s prihvaćanjem donacije. U okviru zahtjeva koji upućuju Europskom parlamentu i Vijeću dotične institucije Unije objašnjavaju financijske troškove koji proizlaze iz prihvaćanja donacija Uniji.

⇩ novo

3.    Neovisno o stavku 2., u iznimnim okolnostima Komisija može prihvatiti svaku donaciju u naravi Uniji, bez obzira na njezinu vrijednost, ako se takva donacija daje u svrhu humanitarne pomoći, hitne potpore, civilne zaštite ili pomoći za upravljanje krizama.

Komisija može prihvatiti takvu donaciju pod sljedećim uvjetima:

(a)prihvaćanje je u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti;

(b)ne dovodi do sukoba interesa;

(c)ne šteti ugledu Unije;

(d)donator se u trenutku prihvaćanja ne nalazi u jednoj od situacija iz članka 139. stavka 1. i članka 144. stavka 1. te nije evidentiran kao isključen u bazi podataka iz članka 145. stavka 1. Donator podnosi izjavu iz članka 140.

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

Članak 26.

Korporativno sponzorstvo

1.    „Korporativno sponzorstvo” znači sporazum na temelju kojega pravna osoba podupire u naravi neko događanje ili aktivnost u promotivne svrhe ili za potrebe društveno odgovornog poslovanja.

2.    Na temelju posebnih internih pravila, koja se objavljuju na njihovim internetskim stranicama, institucije i tijela Unije iznimno mogu prihvatiti korporativno sponzorstvo uz sljedeće uvjete:

(a)načela nediskriminacije, proporcionalnosti, jednakog postupanja i transparentnosti poštuju se u svim fazama postupka za prihvaćanje korporativnog sponzorstva;

(b)njime se doprinosi pozitivnoj slici Unije i izravno je povezano s glavnim ciljem nekog događanja ili aktivnosti;

(c)ono ne dovodi do sukoba interesa i ne odnosi se isključivo na društvena događanja;

(d)događajnje ili aktivnost nijesu financiranai isključivo korporativnim sponzorstvom;

(e)usluge u zamjenu za korporativno sponzorstvo ograničene su na javnu prepoznatljivost žiga ili naziva sponzora;

(f)sponzor se u trenutku postupka sponzorstva ne nalazi u jednoj od situacija iz članka 139.136. stavka 1. i članka 144.141. stavka 1. te nije upisanevidentiran kao isključen u bazui podataka iz članka 145.142. stavka 1.

3.    Ako vrijednost korporativnog sponzorstva premašuje 5 000 EUR, sponzora se upisuje u javni registar u kojem se navode informacije o vrsti događanja ili aktivnosti koja se sponzorira.

Članak 27.

Pravila o odbicima i usklađenjima deviznog tečajaza tečajne razlike

1.    Mogu se izvršiti sljedeći odbici od zahtjevâ za plaćanje koji se potom odobravaju za plaćanje u neto iznosu:

(a)sankcije izrečene strankama u ugovorima ili korisnicima;

(b)popusti, povrati i rabati na pojedinačne fakture i troškovnike;

(c)kamate ostvarene plaćanjima pretdfinanciranja;

(d)usklađenja za nepropisno isplaćene iznose.

Usklađenja iz točke (d) prvog podstavka mogu se izvršiti izravnim odbitkom od novog međuplaćanja ili plaćanja preostalog iznosa istom primatelju plaćanja u okviru poglavlja, članka i financijske godine u odnosu na koje je iznos preplaćen.

Na odbitke iz točaka (c) i (d) prvog podstavka primjenjuju se računovodstvena pravila Unije.

2.    Troškovi proizvoda ili usluga isporučenih Uniji, koji uključuju poreze koje države članice vraćaju na temelju Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, priloženog UEU-u i UFEU-u, terete proračun za iznos bez poreza.

3.    Troškovi proizvoda ili usluga isporučenih Uniji, koji uključuju poreze koje vraćaju treće zemlje na temelju relevantnih sporazuma, mogu teretiti proračun za:

(a)iznos bez poreza;

(b)iznos s porezom.

U slučaju iz prvog podstavka točke (b), s naknadno vraćenim porezima postupa se kao s unutarnjim namjenskim prihodima.

4.    Moguća su usklađenja za tečajnihe razlikae koje nastanu pri izvršenju proračuna. Konačna dobit ili gubitak uključuje se u saldo za financijsku godinu.

POGLAVLJE 6.

Načelo specifikacije

Članak 28.

Opće odredbe

1.    Odobrena sredstva određuju se za posebne namjene prema glavama i poglavljima. Poglavlja se dalje dijele na članke i stavke.

2.    Komisija i druge institucije Unije mogu prenositi odobrena sredstva unutar proračuna u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u člancima od 29. do 32.

Odobrena sredstva mogu se prenositi samo na proračunske linije za koje su u proračunu odobrena sredstva ili koje imaju oznaku pro memoria.

Granični iznosi iz članaka 29., 30. i 31. izračunavaju se u trenutku podnošenja zahtjeva za prijenos te u odnosu na odobrena sredstva u proračunu, uključujući ona u izmjenama proračuna.

Iznos koji treba uzeti u obzir za potrebe izračuna graničnih iznosa iz članaka 29., 30. i 31. jest iznos koji je zbroj namjeravanih prijenosa na proračunskoj liniji s koje se izvršavaju prijenosi, nakon usklađenja za prethodno izvršene prijenose. Iznos koji odgovara prijenosima koje Komisija ili dotična druga institucija Unije izvršavaju samostalno, bez odluke Europskog parlamenta i Vijeća, ne uzima se u obzir.

Prijedlozima za prijenose i svim informacijama za Europski parlament i Vijeće u vezi s prijenosima izvršenimakoji se izvršavaju na temelju članaka 29., 30. i 31. prilaže se odgovarajuća i detaljna popratna dokumentacija koja sadržava najnovije dostupne informacije o izvršenju odobrenih sredstava i procjene potreba do kraja financijske godine, za proračunske linije na koje se odobrena sredstva prenose i one s kojih se odobrena sredstva prenose.

Članak 29.

Prijenosi od stranekoje izvršavaju druge institucija Unije, osim Komisije

1.    Sve institucije Unije, osim Komisije, mogu u svojem dijelu proračuna prenositi odobrena sredstva:

(a)s jedne glave na drugu do iznosa od najviše 10 % odobrenih sredstava u financijskoj godini navedenoj u proračunskoj liniji iz koje se sredstva prenose;

(b)iz jednog poglavlja u drugo bez ograničenja.

2.    Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, tri tjedna prije izvršenja prijenosa iz stavka 1., institucija Unije o svojoj namjeri obavješćuje Europski parlament i Vijeće. Ako u tom razdoblju Europski parlament ili Vijeće iznesu propisno opravdane prigovore, primjenjuje se postupak utvrđen u članku 31.

3.    Bilo koja institucija Unije, osim Komisije, može predložiti Europskom parlamentu i Vijeću, u vlastitom dijelu proračuna, prijenose s jedne glave na drugu koji prelaze granični iznos iz stavka 1. točke (a) ovog članka. Ti prijenosi podliježu postupku utvrđenom u članku 31.

4.    SvakaBilo koja institucija Unije osim Komisije može u svojem dijelu proračuna izvršiti prijenos između članaka bez prethodnog obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 30.

Prijenosi od strane Komisije

1.    Komisija može unutar svojeg dijela proračuna, samostalno:

(a)prenositi odobrena sredstva unutar svakog poglavlja;

(b)u vezi s rashodima za osoblje i administrativnim rashodima koji se odnose na više glava, prenositi odobrena sredstva s jedne glave na drugu do najviše 10 % odobrenih sredstava za financijsku godinu navedenu u proračunskoj liniji s koje suse sredstva prenesenaprenose, i do najviše 30 % odobrenih sredstava za financijsku godinu navedenu u proračunskoj liniji na koju suse sredstva prenesenaprenose;

(c)u vezi s rashodima poslovanja, prenositi odobrena sredstva između poglavlja u okviru iste glave do najviše 10 % odobrenih sredstava za financijsku godinu navedenu u proračunskoj liniji s koje suse sredstva prenesenaprenose;

(d)u vezi s odobrenim sredstvima za istraživanje i tehnološki razvoj koja izvršava ZICJRC, u okviru glave proračuna koja se odnosi na područje politike „izravno istraživanje”, prenositi odobrena sredstva između poglavlja do najviše 15 % odobrenih sredstava u proračunskoj liniji s koje se obavlja prijenossredstva prenose;

(e)u vezi s istraživanjem i tehnološkim razvojem, prenositi odobrena sredstva za poslovanje s jedne glave na drugu pod uvjetom da se dotična odobrena sredstva upotrebljavaju u istu svrhu;

(f)u vezi s rashodima poslovanja fondova koji se izvršavaju u okviru podijeljenog upravljanja, uz iznimku EFJP-a, prenositi odobrena sredstva s jedne glave na drugu pod uvjetom da se dotična odobrena sredstva upotrebljavaju za isti cilj u smislu uredbe kojom se osniva dotični fond ili je riječ o rashodima za tehničku pomoć;

(g)prenositi odobrena sredstva s proračunske stavke jednog proračunskog jamstva u proračunsku stavku drugog proračunskog jamstva u iznimnim slučajevima kada su sredstva rezervirana u zajedničkom fondu za rezervacije za to drugo proračunsko jamstvo nedostatna za plaćanje u slučaju aktiviranjaaktiviranog jamstva i pod uvjetom da se preneseni iznos prenesen u skladu s postupkom utvrđenim u članku 216.212. stavku 4. naknadno vrati.

Rashodi iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka za svako područje politike pokrivaju stavke iz članka 47. stavka 4.

Ako Komisija u skladu s prvim podstavkom obavlja prijenosprenosi odobreniha sredstava za EFJP nakon 31. prosinca, odluku donosi do 31. siječnja sljedeće financijske godine. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće u roku od dva tjedna od donošenja odluke o tim prijenosima.

Tri tjedna prije izvršenja prijenosa iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka, Komisija o svojoj namjeri obavješćuje Europski parlament i Vijeće. U slučaju da postoje propisno opravdani prigovori na kojeAko u tom razdoblju ukaže Europski parlament ili Vijeće iznesu propisno opravdane prigovore, primjenjuje se postupak utvrđen u članku 31.

Odstupajući od četvrtog podstavka, Komisija tijekom zadnja dva mjeseca financijske godine može samostalno prenijeti odobrena sredstva koja se odnose na rashode za osoblje, vanjsko osoblje i ostalo osoblje s jedne glave na drugu do ukupnog graničnog iznosa od 5 % odobrenih sredstava za tu godinu. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće u roku od dva tjedna od donošenja odluke o tim prijenosima.

2.    Komisija može, unutar svojeg dijela proračuna, odlučiti o sljedećim prijenosima odobrenih sredstava s jedne glave na drugu, pod uvjetom da o svojoj odluci odmah obavijesti Europski parlament i Vijeće:

(a)prijenosu odobrenih sredstava iz glave „rezervacije” iz članka 49. ove Uredbe, pri čemu je jedini uvjet za oslobođenje sredstava iz pričuve donošenje temeljnog akta u skladu s člankom 294. UFEU-a;

(b)u propisno opravdanim iznimnim slučajevima, kao što su međunarodne humanitarne katastrofe i krize, koji nastupe nakon 1. prosinca financijske godine, prijenosu neiskorištenih odobrenih sredstava za tu godinu koja su još uvijek na raspolaganju za glave koje su obuhvaćene naslovom višegodišnjeg financijskog okvira namijenjenog vanjskom djelovanju Unije u glave koje se odnose na pomoć za upravljanje kriznim situacijama i operacije humanitarne pomoći.

Članak 31.

Prijedlozi prijenosa koje institucije Unije podnose Europskom parlamentu i Vijeću

1.    Svaka institucija Unije svoje prijedloge za prijenos istodobno podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

2.    Prijedloge za prijenos odobrenih sredstava za plaćanje u fondove koji se izvršavaju u okviru podijeljenog upravljanja, uz iznimku EFJP-a, Komisija može dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću do 10. siječnja sljedeće financijske godine. Prijenos odobrenih sredstava za plaćanje može se izvršiti iz bilo koje proračunske stavke. U takvim slučajevima šestotjedno razdoblje iz stavka 4. smanjuje se na tri tjedna.

Ako Europski parlament i Vijeće ne odobre prijenos ili ga odobre samo djelomično, za odgovarajući dio rashoda iz članka 10. stavka 5. točke (b) terete se odobrena sredstva za plaćanje iz sljedeće financijske godine.

3.    Europski parlament i Vijeće donose odluke o prijenosima odobrenih sredstava u skladu sa stavcima od 4. do 8.

4.    Uz iznimku hitnih okolnosti, Europski parlament i Vijeće odlučuju, a potonje kvalificiranom većinom, o svakom prijedlogu za prijenos u roku od šest tjedana od trenutka kad obje institucije prime taj prijedlog. U hitnim okolnostima, Europski parlament i Vijeće odlučuju u roku od tri tjedna od primitka prijedloga.

5.    Ako Komisija namjerava izvršiti prijenos odobrenih sredstava za EFJP u skladu s ovim člankom, Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja prijedloge za prijenos do 10. siječnja sljedeće financijske godine. U takvim slučajevima šestotjedno razdoblje iz stavka 4. smanjuje se na tri tjedna.

6.    Prijedlog za prijenos prihvaćen je ili se smatra prihvaćenim ako u roku od šest tjedana nastupi bilo što od sljedećeg:

(a)Europski parlament i Vijeće ga prihvate;

(b)prihvati ga ili Europski parlament ili Vijeće, a druga se institucija suzdrži od postupanja;

(c)ni Europski parlament ni Vijeće ne donesu odluku o izmjeni ili odbijanju prijedloga za prijenos.

7.    Osim ako Europski parlament ili Vijeće zatraže suprotno, šestotjedno razdoblje iz stavka 4. smanjuje se na tri tjedna u sljedećim slučajevima:

(a)prijenos predstavlja manje od 10 % odobrenih sredstava u proračunskoj liniji s koje se prijenos izvršava i ne prelazi 5 000 000 EUR;

(b)prijenos se odnosi samo na odobrena sredstva za plaćanje i sveukupni iznos prijenosa ne prelazi 100 000 000 EUR.

8.    Ako Europski parlament ili Vijeće izmijene iznos prijenosa, a druga institucija ga odobri ili se suzdrži od postupanja, ili ako i Europski parlament i Vijeće izmijene iznos prijenosa, smatra se da je odobren manji od ta dva iznosa, osim ako dotična institucija Unije povuče svoj prijedlog prijenosa.

Članak 32.

Prijenosi na koje se primjenjuju posebne odredbe

1.    Odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima mogu se prenijeti samo ako se ti prihodi upotrebljavaju u svrhe za koje su namijenjeni.

2.    Odluke o prijenosima kojima se dopušta uporaba pričuve za ⌦ solidarnost i ⌫ pomoć u nuždi ⌦ na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 ⌫ donose Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije.

Za potrebe ovog stavka primjenjuje se postupak utvrđen u članku 31. stavcima 3. i 4. Ako se Europski parlament i Vijeće ne slože s prijedlogom Komisije i ne mogu postići zajedničko stajalište o uporabi pričuve za pomoć u nuždi, suzdržavaju se od postupanja po tom prijedlogu.

Prijedlozima za prijenose iz pričuve za ⌦ solidarnost i ⌫ pomoć u nuždi ⌦ za pomoć na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 ⌫ prilaže se odgovarajuća i detaljna popratna dokumentacija koja sadržava:

(a)najnovije dostupne informacije o izvršenju odobrenih sredstava i procjeniu potreba do kraja financijske godine, za proračunsku liniju na koju se odobrena sredstva trebaju prenijeti;

(b)analizu mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava.

POGLAVLJE 7.

Načelo dobrog financijskog upravljanja i uspješnost

Članak 33.

Uspješnost i načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti

1.    Odobrena sredstva upotrebljavaju se u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te se stoga izvršavaju uz poštovanje sljedećih načela:

(a)ekonomičnosti, koje zahtijeva da su sredstva koja dotična institucija Unije upotrebljava pri obavljanju svojih aktivnosti pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni;

(b)učinkovitosti, koje se odnosi na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava, poduzetih aktivnosti i postignutih ciljeva;

(c)djelotvornosti, koje se odnosi na mjeru u kojoj su željeni ciljevi postignuti s pomoću poduzetih aktivnosti.

2.    U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, uporaba odobrenih sredstava usredotočuje se na uspješnost te se u tu svrhu:

(a)ciljevi programâ i aktivnosti utvrđuju ex ante;

(b)napredak u postizanju ciljeva prati se s pomoću pokazatelja uspješnosti;

(c)o napretku i poteškoćama u pogledu postignuća ciljeva izvješćuje se Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 41. stavkom 3. prvim podstavkom točkom (h) i člankom 253.247. stavkom 1. točkom (e);.

⇩ novo

(d)programi i aktivnosti trebali bi se provoditi tako da se utvrđeni ciljevi postignu bez nanošenja bitne štete okolišnim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama, održive uporabe i zaštite vodnih i morskih resursa, prelaska na kružno gospodarstvo, sprečavanja i kontrole onečišćenja te zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava, kako je utvrđeno u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 68 .

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

3.    Ako je to relevantno, određuju se posebni, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni ciljevi iz stavaka 1. i 2. te relevantni, prihvaćeni, vjerodostojni, jednostavni i pouzdani pokazatelji.

Članak 34.

Evaluacije

1.    Programi i aktivnosti koji za sobom povlače znatnu potrošnju podliježu ex ante evaluacijama i retrospektivnim evaluacijama koje moraju biti razmjerne ciljevima i rashodima.

2.    Ex ante evaluacije, koje služe kao pomoć pri izradi programâ i aktivnosti, temelje se na dokazima o uspješnosti povezanih programa ili aktivnosti i u njima se utvrđuju i analiziraju problemi koje treba riješiti, dodana vrijednost uključivanjasudjelovanja Unije, ciljevi, očekivani učinci različitih opcija te mehanizmi praćenja i evaluacije.

Za velike projekteprograme i aktivnosti od kojih se očekuju znatni gospodarski, okolišni ili društveni utjecajiučinci ex ante evaluacija može se može provoditi u obliku procjene učinka kojom se, uz ispunjavanje zahtjeva navedenih u prvom podstavku, analiziraju različite mogućnosti u pogledu načina izvršenja.

3.    Retrospektivnim evaluacijama procjenjuje se uspješnost programa ili aktivnosti, uključujući aspekte kao što su djelotvornost, učinkovitost, usklađenost, relevantnost i dodana vrijednost EU-a. Retrospektivne evaluacije temelje se na informacijama prikupljenima u skladu s mehanizmima praćenja i pokazateljima utvrđenima za dotično djelovanje. Retrospektivne evaluacije provode se barem jednom tijekom trajanja svakog višegodišnjeg financijskog okvira i ako je to moguće dovoljno rano da se njihovi rezultati uzmu u obzir u ex ante evaluacijama ili procjenama učinka koje služe kao pomoć pri izradi povezanih programa i aktivnosti.

Članak 35.

Obvezni financijski izvještaj

1.    Uz svaki prijedlog ili inicijativu koje Komisija, vVisoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („vVisoki predstavnik”) ili država članica podnoseesu zakonodavnom tijelu, a koji mogu imati učinakutjecati na proračun, uključujući promjene broja radnih mjesta, prilažu se financijski izvještaj s prikazom procjena u pogledu odobrenih sredstava za plaćanja i odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, procjena o različitimh mogućnostima financiranja i ex ante evaluacija ili procjena učinka predviđena u članku 34.

Uz svaku izmjenu prijedloga ili inicijative podnesenu zakonodavnom tijelu koja može imati znatan učinakznatno utjecati na proračun, uključujući promjene broja radnih mjesta, prilaže se financijski izvještaj koji je pripremilasastavila institucija Unije koja predlaže izmjenu.

Financijski izvještaj sadržava financijske i ekonomske podatke koji su zakonodavnom tijelu potrebni za procjenu potrebe za djelovanjem Unije. On sadržava odgovarajuće informacije o usklađenosti s drugim aktivnostima Unije i mogućoj sinergiji.

U slučaju višegodišnjih operacija, financijski izvještaj sadržava pregled predvidivih godišnjih potreba u smislu odobrenih sredstava za plaćanje i odobrenih sredstava za preuzetepreuzimanje obvezea i radnih mjesta, uključujući vanjsko osoblje, te evaluaciju njihova srednjoročnog i, ako je to moguće, dugoročnog financijskog učinka.

2.    Tijekom proračunskog postupka Komisija osigurava potrebne informacije za usporedbu promjena potrebnih odobrenih sredstava i prvotnih predviđanja iznesenih u financijskom izvještaju, s obzirom na napredak u razmatranju prijedloga ili inicijative koji su podneseni zakonodavnom tijelu.

3.    Kako bi se smanjio rizik od prijevare, nepravilnosti i nepostizanja ciljeva, financijski izvještaj sadržava informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole, procjenu troškova i koristi kontrola koje taj sustav podrazumijeva i procjenu očekivane razine rizika od pogreške te informacije o postojećim i planiranim mjerama za sprečavanje i zaštitu od prijevara.

U takvoj se procjeni uzimaju u obzir mogući razmjer i vrstua pogrešaka te posebni uvjeti dotičnog područja politike te pravila koja se na njega primjenjuju.

4.    Pri podnošenju revidiranih ili novih prijedloga potrošnje Komisija procjenjuje troškove i koristi sustava kontrole te očekivanu razinu rizika od pogreške iz stavka 3.

Članak 36.

Unutarnja kontrola izvršenja proračuna

1.    U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja proračun se izvršava u skladu s djelotvornom i učinkovitom unutarnjom kontrolom primjerenom za svaki način izvršenja i u skladu s relevantnim sektorskim pravilima.

2.    Za potrebe izvršenja proračuna unutarnja kontrola primjenjuje se na svim razinama upravljanja te je namijenjena pružanju razumnog jamstva u pogledu postizanja sljedećih ciljeva:

(a)djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti operacija;

(b)pouzdanosti izvješćivanja;

(c)zaštite imovine i informacija;

(d)sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara ⇨ , korupcije, sukoba interesa, dvostrukog financiranja ⇦ i ⌦ drugih ⌫ nepravilnosti te daljnjeg postupanja u vezi s njima ⇨ , među ostalim elektroničkim evidentiranjem i pohranom podataka o primateljima sredstava Unije, uključujući njihove stvarne vlasnike kako su definirani u članku 3. točki 6. Direktive (EU) 2015/849, te primjenom jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i procjenu rizika koji osigurava Komisija radi analize i pristupa tim podacima ⇦ ;

(e)odgovarajućeg upravljanja rizicima u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija, uzimajući u obzir višegodišnju narav programa kao i narav dotičnih plaćanja.

3.    Djelotvorna unutarnja kontrola temelji se na najboljoj međunarodnoj praksi i posebno obuhvaća sljedeće elemente:

(a)razdvajanje zadaća;

(b)odgovarajuću strategiju kontrole i upravljanja rizikom koja uključuje kontrolu na razini primatelja;

(c)izbjegavanje sukoba interesa;

(cd)odgovarajući revizijski trag i cjelovitost podataka u podatkovnim sustavima, ⇨ uključujući elektroničke sustave ⇦ ;

(de)postupke za praćenje djelotvornosti i učinkovitosti;

(ef)postupke za daljnje postupanje u pogledu utvrđenih nedostataka i iznimaka unutarnje kontrole;

(fg)periodičnu procjenu dobrog rada sustava unutarnje kontrole.

4.    Učinkovita unutarnja kontrola temelji se na sljedećim elementima:

(a)provedbi odgovarajuće strategije upravljanja rizikom i kontrole ⇨ te strategije za borbu protiv prijevara ⇦ koju koordiniraju odgovarajući dionici kontrolnog lanca;

(b)dostupnosti rezultata provedenih kontrola za sve odgovarajuće dionike u kontrolnom lancu;

(c)oslanjanju, ako je to primjereno, na izjave rukovodstva provedbenih partnera zaduženih za provedbu i na mišljenja neovisnih revizora, pod uvjetom da je kvaliteta temeljnog posla odgovarajuća i prihvatljiva te da je posao obavljen u skladu s udogovorenim standardima;

(d)pravodobnoj primjeni korektivnih mjera, uključujući, ako je to primjereno, odvraćajuće sankcije;

(e)jasnim i nedvosmislenim zakonodavstvompropisima na kojemima se temelje politike, uključujući temeljne akte koji se odnose na elemente kojima se uređuju unutarnje kontrole;

(f)uklanjanju višestrukih kontrola;

(g)poboljšanju omjera troškova i koristi kontrola.

5.    Ako je tijekom provedbe razina pogreške konstantno visoka, Komisija utvrđuje nedostatke sustavâ kontrole, analizira troškove i koristi mogućih korektivnih mjera i poduzima ili predlaže odgovarajuće djelovanjemjere, kao što je pojednostavnjenje primjenjivih odredaba, poboljšanje sustava kontrole i preinačenjeka programa ili sustava isporukeprovedbe.

⇩ novo

6.    Za potrebe stavka 2. točke (d) sljedeći se podaci evidentiraju i pohranjuju elektronički u otvorenom, interoperabilnom i strojno čitljivom formatu te se redovito stavljaju na raspolaganje u jedinstvenom integriranom informatičkom sustavu za rudarenje podataka i procjenu rizika koji osigurava Komisija:

(a)puni pravni naziv primatelja ako je riječ o pravnim osobama, ime i prezime ako je riječ o fizičkim osobama, njihov PDV identifikacijski broj ili porezni identifikacijski broj, ako je dostupan, ili drugi jedinstveni identifikacijski broj utvrđen na razini zemlje te iznos financiranja. Ako je riječ o fizičkoj osobi, i datum rođenja;

(b)ime, prezime, datum rođenja i PDV identifikacijski broj ili porezni identifikacijski broj, ako je dostupan, ili drugi jedinstveni identifikacijski broj stvarnih vlasnika primatelja utvrđen na razini zemlje ako primatelji nisu fizičke osobe.

7.    Jedinstveni integrirani informatički sustav za rudarenje podataka i procjenu rizika osmišljen je tako da olakšava procjenu rizika za potrebe odabira, dodjele, financijskog upravljanja, praćenja, istrage, kontrole i revizije te doprinosi djelotvornom sprečavanju, otkrivanju i ispravljanju prijevara, korupcije, sukoba interesa, dvostrukog financiranja i drugih nepravilnosti te daljnjem postupanju u vezi s njima.

Podatke koji se obrađuju u jedinstvenom integriranom informatičkom sustavu za rudarenje podataka i procjenu rizika smiju koristiti i takvim podacima pristupiti, u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka, samo Komisija ili izvršna agencija iz članka 69., države članice koje izvršavaju proračun na temelju članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (b), države članice koje sredstva Unije primaju i izvršavaju u skladu s izvršenjem proračuna iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (a), osobe ili subjekti koji izvršavaju proračun na temelju članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c), OLAF, Revizorski sud, EPPO i druga istražna i kontrolna tijela Unije, u okviru izvršavanja svojih nadležnosti.

Komisija je voditelj obrade u smislu članka 3. stavka 8. Uredbe (EU) 2018/1725 i odgovorna je za razvoj, upravljanje i nadzor jedinstvenog integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka i procjenu rizika, za zaštitu sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti podataka, autentifikaciju korisnika te zaštitu informatičkog sustava od lošeg upravljanja i zlouporabe.

8.    Države članice koje sredstva Unije primaju i izvršavaju u skladu s izvršenjem proračuna iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (a) primjenjuju stavke od 1. do 7. ovog članka.

9. Za potrebe primjene zahtjeva iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka u državama članicama koje izvršavaju proračun na temelju članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (b), upućivanja na primatelje smatraju se upućivanjima na korisnike kako su definirani u sektorskim pravilima.

10.    U okviru svoje strategije kontrole Komisija, ako je to primjereno, osmišljava i provodi kontrole i revizije u kojima se primjenjuju automatizirani informatički alati i nove tehnologije.

🡻 2018/1046

⇨ novo

POGLAVLJE 8.

Načelo transparentnosti

Članak 37.

Objava računovodstvene dokumentacije i proračuna

1.    Proračun se donosi i izvršava i računovodstvena dokumentacija predstavlja u skladu s načelom transparentnosti.

2.    Na inicijativu predsjednika Europskog parlamenta proračun i svaka izmjena proračuna nakon konačnog donošenja objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Proračuni se objavljuju u roku od tri mjeseca od datuma kada su proglašeni konačno donesenima.

Do službene objave u Službenom listu Europske unije konačni detaljni iznosi proračuna na inicijativu Komisije objavljuju se što prije, a najkasnije četiri tjedna nakon konačnog donošenja proračuna, na svim jezicima na internetskim stranicama institucija Unije.

Konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija objavljuje se u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama institucija Unije.

Članak 38.

Objava informacija o primateljima i drugih informacija

1.    Komisija ⇨ na svojim internetskim stranicama ⇦ stavlja na raspolaganje, na odgovarajući način i pravodobno, podatkeinformacije o primateljima sredstava koja se financiraju iz proračuna ⇨ najkasnije do 30. lipnja godine koja slijedi nakon financijske godine u kojoj je za ta sredstva preuzeta pravna obveza ⇦, ako proračun se on izvršava sama u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) ⇨, ako ga izvršavaju institucije Unije u skladu s člankom 59. stavkom 1. i ako ga izvršavaju tijela Unije iz članaka 70. i 71 ⇦ .

⇩ novo

Ako se proračun izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkama (b) i (c) i u suradnji s državama članicama u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a), Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje informacije o primateljima najkasnije 30. lipnja godine koja slijedi nakon financijske godine u kojoj je sklopljen ugovor ili sporazum o uvjetima potpore. Ako se proračun izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b), upućivanja u ovom članku na primatelje smatraju se upućivanjima na korisnike kako su definirani u sektorskim pravilima.

🡻 2018/1046

⇨ novo

Prvi podstavak ovog stavka primjenjuje se i na druge institucije Unije ako izvršavaju proračun na temelju članka 59. stavka 1.

2.    Osim u slučajevima iz stavaka 3. i 4., sljedeće informacije objavljuju se ⇨ u otvorenom, interoperabilnom i strojno čitljivom formatu, čime se omogućuje razvrstavanje, pretraživanje, ekstrakcija, uspoređivanje i ponovna upotreba podataka⇦ uz poštovanje zahtjeva u pogledu povjerljivosti i sigurnosti, a posebno zaštite osobnih podataka:

⇩ novo

(a)je li primatelj fizička ili pravna osoba;

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

(ba)⇨ puni pravni naziv primatelja ako je riječ o pravnim osobama te njihov PDV identifikacijski porezni broj ili porezni identifikacijski broj, ako je dostupan, ili drugi jedinstveni identifikacijski broj utvrđen na razini zemlje, ⇦ ⌦ ime i prezime ⌫ primatelja ⌦ ako je riječ o fizičkoj osobi ⌫ ;

(cb)mjesto primatelja, i to:

i.adresa primatelja, ako je primatelj pravna osoba;

ii.regija na razini NUTS 2 ako je primatelj fizička osoba ⇨ i ima prebivalište u Europskoj uniji ili zemlja ako je primatelj fizička osoba i nema prebivalište u Europskoj uniji ⇦ ;

(dc)iznos za koji je preuzeta pravna obveza ⇨ i, u slučaju obveze s više primatelja, raščlamba tog iznosa po primatelju ako je dostupna⇦ ;

(ed)narav i svrha mjere. Informacije iz prvog podstavka ovog stavka objavljuju se samo za nagrade, bespovratna sredstva i ugovore koji su dodijeljeni nakon natječaja, postupaka dodjele bespovratnih sredstava odnosno postupaka nabave te za stručnjake odabrane u skladu s člankom 237. stavkom 2.

3.    Informacije iz stavka 2. prvog podstavka ne objavljuju se ⇨ i ne dostavljaju za objavu u skladu sa stavkom 6. ovog članka za ⇦ :

(a)potpore za obrazovanje koje se isplaćuju fizičkim osobama i drugu izravnu potporu fizičkim osobama kojima je pomoć najpotrebnija iz članka 195.191. stavka 4. točke (b);

(b)ugovore vrlo male vrijednosti dodijeljene stručnjacima odabranima u skladu s člankom 242.237. stavkom 2. te ugovore vrlo male vrijednosti čiji je iznos manji od onoga navedenog u točki 14.4. Priloga I.;

(c)financijsku potporu pruženu putem financijskih instrumenata ⇨ ili proračunskih jamstava ⇦ u iznosu manjem od 500 000 EUR;

(d)ako se otkrivanjem podataka mogu ugroziti prava i slobode dotičnih osoba ili subjekata, koji su zaštićeni Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, ili se može naštetiti komercijalnim interesima primatelja;.

⇩ novo

(e) ako nisu potrebne za objavu u sektorskim pravilima ako se proračun izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) .

🡻 2018/1046

⇨ novo

U slučajevima iz prvog podstavka točke (c), informacije koje se stavljaju na raspolaganje ograničene su na statističke podatke, zbirno prikazane u skladu s relevantnim kriterijima, kao što su podaci o zemljopisnom položaju, ekonomskoj tipologiji primateljâ, vrsti primljene potpore i području politike Unije u okviru kojega se potpora daje.

Ako se radi o fizičkim osobama, objava informacija iz stavka 2. prvog podstavka temelji se na relevantnim kriterijima kao što su učestalost ili vrsta mjere i iznosi o kojima se radi.

4.    Osobe ili subjekti koji izvršavaju sredstva Unije u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) objavljuju informacije o primateljima u skladu sa svojim pravilima i postupcima u mjeri u kojoj se ta pravila smatraju jednakovrijednima procjeni koju je Komisija provela u skladu s člankom 158. 154. stavkom ⇨ stavcima 3. i ⇦ 4. prvim podstavkom točkom (e) i pod uvjetom da svaka objava osobnih podataka podliježe zaštitnim mjerama koje su jednakovrijedne onima iz ovog članka.

Tijela imenovana u skladu s člankom 63. stavkom 3. objavljuju informacije u skladu sa sektorskim pravilima. Ta sektorska pravila mogu, u skladu s relevantnom pravnom osnovom, odstupati od stavaka 2. i 3. ovog članka , osobito u pogledu objave osobnih podataka, ako je to opravdano na temelju kriterija iz stavka 3. trećeg podstavka ovog članka, pri čemu se u obzir uzimaju posebnosti dotičnog sektora.

⇩ novo

Države članice koje sredstva Unije primaju i izvršavaju u skladu s izvršenjem proračuna iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (a) osiguravaju ex post objavu informacija o svojim primateljima na jedinstvenim internetskim stranicama u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka.

🡻 2018/1046

⇨ novo

5.    Informacije iz stavka 1. objavljuju se na internetskim stranicama institucija Unije najkasnije do 30. lipnja godine koja slijedi nakon financijske godine u kojoj je za ta sredstva preuzeta pravna obveza.

Na internetskim stranicama institucija Unije navodi se upućivanje na adresu internetskih stranica na kojima se mogu pronaći informacije iz stavka 1., ako te informacije nisu izravno objavljene na za to predviđenim internetskim stranicama institucija Unije.

Komisija na odgovarajući način i pravodobno stavlja na raspolaganje informacije o jedinstvenim internetskim stranicama, uključujući upućivanje na njihovu adresu, na kojima se mogu pronaći informacije koje su dostavile ⇨ države članice, ⇦ osobe, subjekti ili tijela iz stavka 4.

⇩ novo

6.    Za potrebe stavka 1. prvog i drugog podstavka ovog članka i ne dovodeći u pitanje stavak 4. i sektorska pravila, institucije Unije koje izvršavaju proračun na temelju članka 59. stavka 1., države članice koje izvršavaju proračun na temelju članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (b), države članice koje sredstva Unije primaju i izvršavaju u skladu s izvršenjem proračuna u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a), osobe ili subjekti koji izvršavaju proračun na temelju članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) i tijela Unije iz članaka 70. i 71. Komisiji najmanje jednom godišnje, a najkasnije do 31. ožujka godine koja slijedi nakon financijske godine u kojoj je za sredstva preuzeta pravna obveza ili u kojoj je sklopljen ugovor ili sporazum o uvjetima potpore, ovisno o tome što je primjenjivo, elektroničkim putem dostavljaju podatke o primateljima iz stavka 2. ovog članka, osim podataka iz stavka 3. prvog podstavka ovog članka.

Osim toga, podaci koji se dostavljaju sadržavaju i PDV identifikacijski porezni broj ili porezni identifikacijski broj fizičkih osoba, ako je dostupan, ili drugi jedinstveni identifikacijski broj utvrđen na razini zemlje s ciljem poboljšanja kvalitete dostavljenih podataka, pri čemu se ti podaci ne upotrebljavaju za objavu.

🡻 2018/1046

76.    Ako su objavljeni osobni podaci, oni se uklanjaju dvije godine nakon završetka financijske godine u kojoj je preuzeta pravna obveza za sredstva. Isto se primjenjuje i na osobne podatke koji se odnose na pravne osobe u čijem se službenom nazivu spominje jedna ili više fizičkih osoba.

⇩ novo

Ako se proračun izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkama (b) i (c), osobni podaci uklanjaju se dvije godine nakon završetka financijske godine u kojoj je sklopljen ugovor ili sporazum o uvjetima potpore.

🡻 2018/1046

⇨ novo

GLAVA III.

DONOŠENJE I STRUKTURA PRORAČUNA

POGLAVLJE 1.

Donošenje proračuna

Članak 39.

Procjene prihoda i rashoda

1.    Svaka institucija Unije, osim Komisije, izrađuje procjenu svojih prihoda i rashoda, koju šaljue Komisiji i istodobno je dostavlja na uvid Europskom parlamentu i Vijeću prije 1. srpnja svake godine.

2.    Visoki predstavnik savjetuje se s članovima Komisije odgovornima za razvojnu politiku, politiku susjedstva, međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krizne situacije, u pogledu njihovih odgovornosti.

3.    Komisija izrađuje svoje procjene, koje odmah nakon donošenja šalje Europskom parlamentu i Vijeću. Pri pripremi vlastitih procjena Komisija upotrebljava informacije iz članka 40.

Članak 40.

Procijenjeni proračun tijelâ Unije iz članka 70.

Svako tijelo Unije iz članka 70., u skladu sa svojim aktom o osnivanju, do 31. siječnja svake godine Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja svoj nacrt jedinstvenog programskog dokumenta koji sadržava godišnje i višegodišnje programiranje uz odgovarajuće planiranje ljudskih i financijskih resursa.

Članak 41.

Nacrt proračuna

1.    Komisija Europskom parlamentu i Vijeću do 1. rujna godine koja prethodi godini u kojoj se proračun izvršava dostavlja prijedlog koji sadržava nacrt proračuna. Taj se prijedlog dostavlja na uvid nacionalnim parlamentima.

Nacrt proračuna sadržava zbirni opći račun prihoda i rashoda Unije te konsolidirane procjene iz članka 39. Može sadržavati i drukčije procjene od onih koje su izradile institucije Unije.

Nacrt proračuna slijedi strukturu i prikaz utvrđene u člancima od 47. do 52.

Svakom dijelu nacrta proračuna prethodi uvod koji sastavlja dotična institucija Unije.

Komisija sastavlja opći uvod u nacrt proračuna. Opći uvod sadržava financijske tablice s glavnim podacima po glavama i obrazloženja promjena u odobrenim sredstvima od jedne financijske godine do druge po kategorijama rashoda višegodišnjeg financijskog okvira.

2.    Kako bi pružila što točnija i pouzdanija predviđanja utjecaja na proračun zakonodavstva na snazi i zakonodavnih prijedloga u postupku, Komisija nacrtu proračuna prilaže indikativno financijsko programiranje za sljedeće godine prema kategorijama rashoda, područjima politike i proračunskim linijama. Ukupnim financijskim programiranjem obuhvaćaju su kategorije rashoda sadržane u točki 26.30. MeđuinstitucionalnogMeđuinstitucijskog sporazuma od 16.2. prosinca 2020.2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju 69 . Kategorije rashoda koje nisu sadržane u točki 26.30. tog Međuinstitucionalnog Međuinstitucijskog sporazuma prikazuju se u sažetom obliku.

Indikativno financijsko programiranje ažurira se nakon donošenja proračuna kako bi se unijeli rezultati proračunskog postupka i drugih relevantnih odluka.

3.    Komisija nacrtu proračuna prilaže:

(a)komparativnu tablicu koja uključuje nacrt proračuna za druge institucije Unije i prvotne procjene koje su te druge institucije Unije poslale Komisiji te, ako je to primjenjivo, razloge zbog kojih nacrt proračuna sadržava drukčije procjene od onih koje su izradile druge institucije Unije.

(b)sve radne dokumente koje smatra korisnima u vezi s planovima radnih mjesta institucija Unije sa zadnjim odobrenim planom radnih mjesta te uz navođenje:

i.podataka o cjelokupnom osoblju koje zapošljava Unija, prikazano prema vrsti ugovora;

ii.izjave o politici radnih mjesta i vanjskih suradnika te o rodnoj ravnoteži;

iii.broja stvarno popunjenih radnih mjesta na posljednji dan godine koja prethodi godini u kojoj se predstavlja nacrt proračuna i godišnji prosjek ekvivalenata punog radnog vremena koji postoje u toj prethodnoj godini, pri čemu ih se razvrstava prema razredu, rodu i upravnoj jedinici;

iv.popis radnih mjesta prema području politike;

v.za svaku kategoriju vanjskog osoblja, prvotni procijenjeni broj ekvivalenata punog radnog vremena na temelju odobrenih sredstava te broj stvarno zaposlenih osoba na početku godine u kojoj se predstavlja nacrt proračuna, s razvrstavanjem prema funkcijskoj skupini i, prema potrebi, prema razredu;

(c)za tijela Unije iz članaka 70. i 71., radni dokument s prikazom prihoda i rashoda te svim informacijama o osoblju iz točke (b) ovog podstavka.;

(d)radni dokument o planiranom izvršenju odobrenih sredstava za financijsku godinu ⇨ , informacije o izvršenju namjenskih prihoda u prethodnoj godini, uključujući informacije o iznosima prenesenima u financijsku godinu⇦ i o nepodmirenim obvezama;

(e)u vezi s odobrenim sredstvima za administraciju, radni dokument koji prikazuje administrativne rashode koje Komisija treba izvršiti u okviru svojeg dijela proračuna ⇨ i radni dokument o Komisijinoj politici u vezi s nekretninama iz članka 271. stavka 1. ⇦ ;

(f)radni dokument o pilot-projektima i pripremnim djelovanjima, koji ujedno sadržava procjenu rezultata i predviđeno daljnje postupanje;

(g)u vezi s financiranjem međunarodnih organizacija, radni dokument koji sadržava:

i.sažetak svih doprinosa, s raščlambom prema programu Unije ili fondu i prema međunarodnoj organizaciji;

ii.obrazloženje u kojem se objašnjava zašto je za Uniju učinkovitije financirati te međunarodne organizacije nego izravno djelovati;

(h)programske izvještaje ili drugi relevantni dokument u kojima se navodi sljedeće:

i.kojim politikama i ciljevima Unije program treba doprinijeti;

ii.jasan razlog za intervenciju na razini Unije uz poštovanje, među ostalim, načela supsidijarnosti;

iii.napredak u ostvarenju ciljeva programa, kako je navedeno u članku 33.;

iv.cjelovito obrazloženje, uključujući analizu troškova i koristi predloženih promjena visine odobrenih sredstava;

v.informacije o stopama izvršenja programa u tekućoj i prethodnoj financijskoj godini;

(i)sažeti izvještaj o rasporedu plaćanja sa sažetim prikazom plaćanjâ po programima i po naslovima koja dospijevaju u sljedećim financijskim godinama za podmirivanje proračunskih obveza kojae su preuzetae tijekom prethodnih financijskih godina i predloženae u nacrtu proračuna.

Ako javno-privatna partnerstva upotrebljavaju financijske instrumente, informacije o tim instrumentima uključuju se u radni dokument iz stavka 4.

4.    Ako upotrebljava financijske instrumente, Komisija nacrtu proračuna prilaže radni dokument u kojem se za svaki financijski instrument navodi sljedeće:

(a)upućivanje na financijski instrument i njegov temeljni akt te opći opis instrumenta, njegova učinkautjecaja na proračun, njegova trajanja i dodane vrijednosti doprinosa Unije;

(b)financijske institucije uključene u provedbu, uključujući sva pitanja povezana s primjenom članka 159.155stavka 2.;

(c)doprinos financijskog instrumenta postizanju ciljeva dotičnog programa koji se mjeri na temelju utvrđenih pokazatelja, uključujući, ako je to primjenjivo, zemljopisnu raznolikost;

(d)predviđene operacije, uključujući ciljne opsege na temelju ciljne poluge i očekivanog privatnog kapitala koji treba mobilizirati ili, ako oni nisu dostupni, na temelju učinka poluge koji proizlazi iz postojećih financijskih instrumenata;

(e)proračunske linije koje odgovaraju relevantnim operacijama i zbirne proračunske obveze i plaćanja iz proračuna;

(f)prosječno razdoblje između preuzimanja proračunskih obveza za financijske instrumente i pravnih obveza za pojedinačne projekte u obliku vlasničkog kapitala ili duga, ako je to razdoblje dulje od tri godine;

(g)prihodi i vraćanja iz članka 213.209. stavka 3., zasebno prikazani, uključujući evaluaciju njihove uporabe;

(h)vrijednost vlasničkih ulaganja u odnosu na prethodne godine;

(i)ukupni iznos rezervacija za rizike i obveze te informacije o izloženosti Unije financijskom riziku, uključujući bilo kakve nepredviđene obveze;

(j)⇨ ostvareni gubici od ⇦ smanjenje vrijednosti imovine te aktivirana jamstva za prethodnu godinu te odgovarajući kumulirani podaci;

(k)uspješnost financijskog instrumenta, uključujući ostvarena ulaganja, ciljani i postignuti učinak poluge i multiplikacijski učinak te iznos mobiliziranog privatnog kapitala;

(l)sredstva rezervirana u zajedničkom fondu za rezervacije i, ako je to primjenjivo, saldo na fiducijarnom računu.

Radni dokument iz prvog podstavka sadržava i pregled administrativnih rashoda s osnove naknada za upravljanje i drugih financijskih troškova i troškova poslovanja plaćenih za upravljanje financijskim instrumentima, u ukupnom iznosu te prema upravitelju i financijskom instrumentu kojim se upravlja.

Komisija objašnjava razloge koji se odnose na trajanje razdoblja iz točke (f) prvog podstavka te, ako je to primjereno, osigurava akcijski plan za smanjenje trajanja tog razdoblja u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice.

Radni dokument iz prvog podstavka sadržava tablicu u kojoj se jasno i sažeto prikazuju informacije po pojedinim financijskim instrumentima.

5.    Ako je Unija dodijelila proračunsko jamstvo, Komisija nacrtu proračuna prilaže radni dokument u kojem se za svako proračunsko jamstvo i za zajednički fond za rezervacije navodi sljedeće:

(a)upućivanje na proračunsko jamstvo i njegov temeljni akt te opći opis proračunskog jamstva, njegova učinka na financijske obveze proračuna, njegova trajanja i dodane vrijednosti doprinosapotpore Unije;

(b)partnerei za proračunskao jamstvao, uključujući sva pitanja povezana s primjenom članka 159.155. stavka 2.;

(c)doprinos proračunskog jamstva postizanju ciljeva proračunskog jamstva izmjeren na temelju utvrđenih pokazatelja, uključujući, ako je to primjenjivo, zemljopisnu raznolikost i mobilizaciju sredstava iz privatnog sektora;

(d)informacije o operacijama koje su obuhvaćene proračunskim jamstvom, na zbirnoj osnovi prema sektorima, zemljama i instrumentima, uključujući, ako je to primjenjivo, portfelje i potporu kombiniranu s drugim djelovanjima Unije;

(e)iznos prenesen primateljima te procjenua učinka poluge postignutoga projektima koje se podupire u okviru proračunskogim jamstvaom;

(f)informacije o aktiviranim proračunskom jamstvima, gubicima, povratima, vraćenim iznosima i drugim primljenim uplatama, zbirno prikazane na istoj osnovi kako je navedena u točki (d);

(g)⇨ iznos rezervacija za obveze koje proizlaze iz svakog proračunskog jamstva, procjena primjerenosti njegove stope rezervacija i potrebe za nadopunom ⇦ podacima o financijskom upravljanju, uspješnosti i riziku zajedničkog fonda za rezervacije na kraju prethodne kalendarske godine;

(h)stvarnua stopua rezervacija zajedničkog fonda za rezervacije i, ako je to primjenjivo, naknadne operacije u skladu s člankom 217.213. stavkom 4.;

(i)financijske tokove u zajedničkom fondu za rezervacije tijekom prethodne kalendarske godine te važne transakcije i sve relevantne informacije o izloženosti Unije financijskom riziku.

(j)u skladu s člankom 210. stavkom 3., procjenu održivosti nepredviđenih obveza koje se pokrivaju iz proračuna, a koje proizlaze iz proračunskih jamstava ili financijske pomoći.

6.    Ako upotrebljava skrbničke fondove Unije za vanjska djelovanja, Komisija nacrtu proračuna prilaže detaljan radni dokument o aktivnostima koje se podupiru iz tih skrbničkih fondova, među ostalim:

(a)o njihovu izvršenju, koji sadržava, među ostalim, informacije o mehanizmima nadzora sa subjektima koji izvršavaju skrbničke fondove;

(b)o troškovima upravljanja njima;

(c)o doprinosima drugih donatora koji nisu Unija;

(d)o preliminarnoj procjeni njihove uspješnosti na temelju uvjeta utvrđenih u članku 238.234. stavku 3.

(e)o opisu načina na koji su njihove aktivnosti doprinijele ciljevima navedenima u temeljnom aktu instrumenta u okviru kojeg je omogućen doprinos Unije skrbničkim fondovima.

7.    Komisija nacrtu proračuna prilaže popis svojih odluka kojima se izriču novčane kazne u području prava tržišnog natjecanja i iznos svake izrečene novčane kazne, pri čemu navodi jesu li novčane kazne postale pravomoćne odnosno može li se protiv njih podnijeti žalba pred Sudom Europske unije, odnosno je li to već učinjeno, kao i, ako je to moguće, informacije o tome kada se očekuje da novčane kazne postanu pravomoćne.

8.    Komisija nacrtu proračuna prilaže radni dokument u kojem se za svaku proračunsku liniju u okviru koje se zaprimaju unutarnji ili vanjski namjenski prihodi navodi:

   (a)    procijenjeni iznos takvih prihoda koje treba zaprimiti;

   (b)    procijenjeni iznos takvih prihoda prenesenih iz prethodnih godina.

89.    Komisija nacrtu proračuna prilaže i druge radne dokumente koje smatra korisnima za procjenu Europskog parlamenta i Vijeća o proračunskim zahtjevima.

910.    U skladu s člankom 8. stavkom 5. Odluke Vijeća 2010/427/EU 70 , Komisija zajedno s nacrtom proračuna Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja radni dokument u kojem se sveobuhvatno prikazuju:

(a)svi administrativni rashodi i rashodi poslovanja povezani s vanjskim djelovanjima Unije, uključujući ZVSP i zadaće zajedničke sigurnosne i obrambene politike, koji se financiraju iz proračuna;

(b)ukupni administrativni rashodi ESVD-a za prethodnu godinu, raščlanjeni na rashode prema delegaciji Unije i rashode za središnju upravu ESVD-a, zajedno s rashodima poslovanja raščlanjenima prema zemljopisnom području (regije, zemlje), tematskim područjima, delegacijama i misijama Unije.

1011.    U radnom dokumentu iz stavka 10. navodi se i sljedeće:

(a)broj radnih mjesta za svaki razred u svakoj kategoriji i broj stalnih i privremenih radnih mjesta, uključujući ugovorno i lokalno osoblje odobrenih u okviru odobrenih sredstava u svakoj delegaciji Unije te u središnjoj upravi ESVD-a;

(b)svako povećanje ili smanjenje u usporedbi s prethodnom financijskom godinom broja radnih mjesta prema razredu i kategoriji u središnjoj upravi ESVD-a i u svim delegacijama Unije;

(c)broj radnih mjesta odobrenih za financijsku godinu i za prethodnu financijsku godinu, kao i broj radnih mjesta koja popunjavaju diplomati upućeni iz država članica i službenici Unije;

(d)detaljni prikaz cjelokupnog osoblja u delegacijama Unije u trenutku predstavljanja nacrta proračuna, uključujući raščlambu prema zemljopisnom području, rodu, pojedinoj zemlji i misiji, pri čemu se razlikuju radna mjesta utvrđena planom radnih mjesta, ugovorno osoblje, lokalno osoblje i upućeni nacionalni stručnjaci, te odobrenih sredstava zatraženih u nacrtu proračuna za drugete vrste osoblja s odgovarajućim procjenama broja ekvivalenata punog radnog vremena na temelju zatraženih odobrenih sredstava.

Članak 42.

Pismo izmjene nacrta proračuna

Na temelju novih informacija koje nisu bile dostupne u trenutku donošenja nacrta proračuna, Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge institucije Unije u pogledu njihova dijela proračuna, istodobno dostaviti jedno ili više pisama izmjene nacrta proračuna Europskom parlamentu i Vijeću prije sazivanja Odbora za mirenje iz članka 314. UFEU-a. Takva pisma mogu sadržavati pismo izmjene kojim se ažuriraju posebice procjene rashoda za poljoprivredu.

Članak 43.

Obveze država članica kao rezultat donošenja proračuna

1.    Predsjednik Europskog parlamenta proglašava proračun konačno donesenim u skladu s postupkom iz članka 314. stavka 9. UFEU-a i članka 106.a Ugovora o Euratomu.

2.    Čim je proračun proglašen konačno donesenim svaka je država članica, od 1. siječnja sljedeće financijske godine ili od datuma proglašenja proračuna konačno donesenim ako se radi o datumu nakon 1. siječnja, obvezna Uniji podmiriti dospjela plaćanja kako je utvrđeno u Uredbi (EU, Euratom) br. 609/2014 ⇨ , Uredbi (EU, Euratom) 2021/770 i Uredbi (EU, Euratom) [XXX] ⇦ .

Članak 44.

Nacrti izmjene proračuna

1.    Komisija može podnijeti nacrte izmjene proračuna koji su prvenstveno uvjetovani prihodima u sljedećim okolnostima:

(a)kako bi se u proračun unio saldo prethodne financijske godine, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18.,

(b)kako bi se revidirala predviđanja vlastitih sredstava na temelju ažuriranih ekonomskih predviđanja;

(c)kako bi se ažurirala revidirana predviđanja vlastitih sredstava i drugih prihoda te preispitala raspoloživost odobrenih sredstava za plaćanje i potreba za njima.

Komisija može predstaviti nacrte izmjene proračuna koji se prvenstveno temelje na rashodima ako postoje neizbježne, iznimne ili nepredviđene okolnosti, posebno u pogledu mobilizacije Fonda solidarnosti Europske unije.

2.    Institucije Unije osim Komisije šalju Komisiji zZahtjevei za izmjenu proračuna pod uvjetima koje u okolnostima jednakima onima navedenima u stavku 1. podnose druge institucije Unije, osim Komisije, šalju se Komisiji.

Prije predstavljanja nacrta izmjene proračuna, Komisija i ostale dotične institucije Unije ispituju mogućnosti preraspodjele relevantnih odobrenih sredstava, uzimajući posebice u obzir svako očekivano nedovoljno izvršenje odobrenih sredstava.

Članak 43. primjenjuje se na izmjene proračuna. Izmjene proračuna moraju biti potkrijepljene upućivanjem na proračun čije se procjene mijenjaju.

3.    Komisija predstavlja svoje nacrte izmjene proračuna istodobno Europskom parlamentu i Vijeću do 1. rujna svake financijske godine, izuzev u propisno opravdanim iznimnim okolnostima ili u slučaju mobilizacije Fonda solidarnosti Europske unije za što se nacrt izmjene proračuna može dostaviti u bilo koje doba godine. Zahtjevima drugih institucija Unije za izmjene proračuna Komisija može priložiti mišljenje drugih institucija Unije.

4.    Uz nacrte izmjene proračuna prilažu se obrazloženja i informacije o izvršenju proračuna za prethodnu i tekuću financijsku godinu koje su dostupne u trenutku pripremedonošenja izmjena proračuna.

Članak 45.

Prijevremena dostava procjena i nacrta proračuna

Komisija, Europski parlament i Vijeće mogu dogovoriti skraćivanje određenih rokova za dostavu procjena te za donošenje i prosljeđivanje nacrta proračuna. Takav dogovor, međutim, ne smije imati učinak skraćivanja ili produljivanja rokova predviđenih za razmatranje tih tekstova u skladu s člankom 314. UFEU-a i člankom 106.a Ugovora o Euratomu.

POGLAVLJE 2.

Struktura i prikaz proračuna

Članak 46.

Struktura proračuna

Proračun se sastoji od:

(a)općeg računa prihoda i rashoda;

(b)zasebnih dijelova za svaku instituciju Unije, uz iznimku Europskog vijeća i Vijeća koji dijele isti dio, podijeljenih na račune prihoda i rashoda.

Članak 47.

Proračunska nomenklatura

1.    Europski parlament i Vijeće razvrstavaju prihode Komisije te prihode i rashode ostalih institucija Unije prema vrsti ili namjeni u glave, poglavlja, članke i stavke.

2.    Račun rashoda za dio proračuna koji se odnosi na Komisiju priprema se na temelju nomenklature koju donose Europski parlament i Vijeće tei koja se razvrstavaje raščlanjena prema namjeni rashoda.

Svaka glava odgovara jednom području politike, a svako poglavlje u pravilu odgovara pojedinom programu ili aktivnosti.

Svaka glava može sadržavati odobrena sredstva za poslovanje i administrativna odobrena sredstva. Administrativna odobrena sredstva u okviru glave grupiraju se u jedno poglavlje.

Proračunska nomenklatura mora biti u skladu s načelima specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti. Njome se osigurava jasnoća i transparentnost koje su potrebne za proračunski postupak te olakšava utvrđivanje glavnih ciljeva koji proizlaze iz relevantnih pravnih osnova, omogućava odabir političkih prioriteta te učinkovito i djelotvorno izvršenje.

3.    Komisija može zahtijevati dodavanje oznake pro memoria unosu bez odobrenih sredstava. Takav se zahtjev odobrava u skladu s postupkom utvrđenim u članku 31.

4.    Kada se prikazuju prema namjeni, administrativna odobrena sredstva za pojedinačne glave razvrstavaju se kako slijedi:

(a)rashodi za osoblje odobreni u planu radnih mjesta, koji uključuju iznos odobrenih sredstava i broj radnih mjesta utvrđenih u planu radnih mjesta koji odgovaraju tim rashodima;

(b)rashodi za vanjsko osoblje i ostali rashodi iz članka 30. stavka 1. prvog podstavka točke (b) koji se financiraju pod naslovom „administracija” višegodišnjeg financijskog okvira;

(c)rashodi za zgrade i drugi povezani rashodi, uključujući čišćenje i održavanje, najam, telekomunikacije, vodu, plin i električnu energiju;

(d)rashodi za vanjsko osoblje i tehničku pomoć u izravnoj vezi s provedbom programâ.

Svi administrativni rashodi Komisije koji se odnose na višesu zajednički nekolicini glava iskazuju se u zasebnom sažetom izvještaju razvrstaniraspoređeni prema vrsti.

Članak 48.

Negativni prihod

1.    Proračun ne smije sadržavati negativne prihode, osim ako nastaju na temelju ukupne negativne remuneracije depozita.

⇩ novo

2.    Odstupajući od stavka 1., od prihoda proračuna oduzima se sljedeće:

(a) negativna naknada za sve depozite;

(b) ako Sud Europske unije ukine ili smanji iznose novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija u skladu s UFEU-om ili Ugovorom o Euratomu iz članka 109. stavka 1., sve kamate ili druge naknade koje se duguju dotičnim strankama, uključujući svaki negativni povrat povezan s tim iznosima.

🡻 2018/1046

32. Vlastita sredstva koja se plaćaju na temelju Odluke (EU, Euratom) 2020/20532014/335/EU, Euratom jesu neto iznosi koji se kao takvi iskazuju u zbirnom računu prihoda proračuna.

Članak 49.

Rezervacije

1.    Svaki dio proračuna može sadržavati glavu „rezervacije”. Odobrena sredstva unose se pod tu glavu ako:

(a)pri donošenju proračuna ne postoji temeljni akt za dotično djelovanje;

(b)postoje ozbiljni razlozi za sumnju u dostatnost odobrenih sredstava ili mogućnost izvršenja odobrenih sredstava unesenih u dotične proračunske linije pod uvjetima koji su u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

Odobrena sredstva u okviru te glave mogu se upotrebljavati samo nakon prijenosâ u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2.1. točki (a) prvom podstavku točki (c) ove Uredbe, ako donošenje temeljnog akta podliježe postupku iz članka 294. UFEU-a, te u skladu s postupkom utvrđenim u članku 31. ove Uredbe u svim drugim slučajevima.

2.    U slučaju ozbiljnih poteškoća u izvršenju, Komisija može tijekom financijske godine predložiti da se odobrena sredstva prenesu u glavu „rezervacije”. Europski parlament i Vijeće donose odluku o takvim prijenosima kako je predviđeno člankom 31.

Članak 50.

Negativna pričuva

Dio proračuna koji se odnosi na Komisiju može sadržavati „negativnu pričuvu”, koja je ograničena na najviši iznos od 200 000 000 EUR. Takva pričuva, koja se unosi pod zasebnu glavu, obuhvaća samo odobrena sredstva za plaćanje.

Negativna pričuva realizira se prije kraja financijske godine prijenosom u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 30. i 31.

Članak 51.

Pričuva za pomoć u nuždi

1.    Dio proračuna koji se odnosi na Komisiju uključuje pričuvu za pomoć u nuždi trećim zemljama.

2.    Pričuva iz stavka 1. realizira se prije kraja financijske godine prijenosima u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 30. i 32.

Članak 52.

Prikaz proračuna

1.    U proračunu se iskazuju:

(a)u općem računu prihoda i rashoda:

i.procijenjeni prihodi Unije za tekuću financijsku godinu („godina n”);

ii.procijenjeni prihodi za prethodnu financijsku godinu i prihodi za godinu n-2;

iii.odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje za godinu n;

iv.odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje za prethodnu financijsku godinu;

v.rashodi koji su preuzeti i rashodi plaćeni u godini n-2, pri čemu se potonji ujedno iskazuju u postotku proračuna za godinu n;

vi.odgovarajuće primjedbenapomene o svakoj potpodjeli, kako su navedene u članku 47. stavku 1., uključujući upućivanja na temeljni akt, ako postoji, te sva odgovarajuća obrazloženja u vezi s prirodom i svrhom odobrenih sredstava;

(b)u svakom dijelu, prihodi i rashodi prema istoj strukturi kako je utvrđena u točki (a);

(c)u vezi s osobljem:

i.za svaki dio, plan radnih mjesta u kojem se navodi broj radnih mjesta za svaki razred u svakoj kategoriji i u svakoj službi te broj stalnih i privremenih radnih mjesta odobrenih u okviru odobrenih sredstava;

ii.plan radnih mjesta za osoblje koje se plaća iz odobrenih sredstava za istraživanje i tehnološki razvoj za izravno djelovanje te plan radnih mjesta za osoblje koje se plaća iz istih odobrenih sredstava za neizravno djelovanje; planovi radnih mjesta razvrstavaju se prema kategoriji i razredu te se u njima razlikuju stalna i privremena radna mjesta odobrena u okviru odobrenih sredstava;

iii.plan radnih mjesta u kojem se navodi broj radnih mjesta prema razredu i kategoriji za svako tijelo Unije iz članka 70. koje prima doprinos kojim se tereti proračun. U planu radnih mjesta uz broj radnih mjesta odobrenih za financijsku godinu prikazuje se i broj radnih mjesta odobrenih za prethodnu financijsku godinu. Osoblje Agencije za opskrbu Euratoma prikazuje se zasebno u planu radnih mjesta Komisije;

(d)u vezi s financijskom pomoći i proračunskim jamstvima:

i.u općem računu prihoda, proračunske linije koje se odnose na relevantne operacije i koje su namijenjene evidentiranju eventualnih nadoknada primljenih od korisnika koji prvotno nisu ispunjavali obveze. Te linije nose oznaku pro memoria te se uz njih navode odgovarajuće napomene;

ii.u dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju:

–proračunske linije koje sadržavaju proračunska jamstva u vezi s dotičnim operacijama. Te linije nose oznaku pro memoria, pod uvjetom da ne dolazi do stvarnog terećenja koje se pokriva iz konačno određenih sredstava;

–napomene u kojima se upućuje na temeljni akt i opseg predviđenih operacija, njihovo trajanje i financijsko jamstvo koje je Unija dala za te operacije;

iii.u dokumentu koji se prilaže dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju, kao naznaku, među ostalim i odgovarajućih rizika:

–tekuće kapitalne operacije i upravljanje dugom;

–kapitalne operacije i upravljanje dugom za godinu n;

⇩ novo

–sveobuhvatan pregled operacija uzimanja i davanja zajmova;

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

(e)u pogledu financijskih instrumenata koji se uspostavljaju bez temeljnog akta:

i.proračunske linije koje odgovaraju relevantnim operacijama;

ii.opći opis financijskih instrumenata, uključujući njihovo trajanje i učinakutjecaj na proračun;

iii.predviđene operacije, uključujući ciljne opsege na temelju očekivanog multiplikacijskog učinka i učinka poluge;

(f)u vezi sa sredstvima koja izvršavaju osobe ili subjekti na temelju članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c):

i.upućivanje na temeljni akt relevantnog programa;

ii.pripadajuće proračunske linije;

iii.opći opis djelovanja, uključujući njegovo trajanje i učinakutjecaj na proračun;

(g)ukupni iznos rashoda za ZVSP iskazan u poglavlju pod nazivom „ZVSP”, s posebnim člancima, koji obuhvaćaju rashode za ZVSP i sadržavaju posebne proračunske linije u kojima se navode barem pojedinačne glavne misije.

2.    Uz dokumente iz stavka 1., Europski parlament i Vijeće uz proračun mogu priložiti i druge relevantne dokumente.

Članak 53.

Pravila o planovima radnih mjesta za osoblje

1.    Planovi radnih mjesta iz članka 52. stavka 1. točke (c) predstavljaju apsolutno ograničenje za svaku instituciju ili tijelo Unije. Nikakvo imenovanje ne izvršava se izvaniznad utvrđenog ograničenja.

Međutim, uz iznimku u pogledu razreda, AD 14, AD 15 i AD 16, svaka institucija ili tijelo Unije može izmijeniti svoje planove radnih mjesta do najviše 10 % odobrenih radnih mjesta, uz sljedeće uvjete:

(a)da to ne utječe na obujam odobrenih sredstava za osoblje za cijelu financijsku godinu;

(b)da se ne prekorači ograničenje ukupnog broja radnih mjesta odobrenih pojedinim planom radnih mjesta;

(c)da su institucija ili tijelo Unije sudjelovali u komparativnoj analizi s drugim institucijama i tijelima Unije, koja je započela analizom kadrovskih potreba Komisije.

Tri tjedna prije provedbe izmjena iz drugog podstavka, institucija Unije o svojoj namjeri obavješćuje Europski parlament i Vijeće. U slučaju daAko u tom razdoblju Europski parlament ili Vijeće podnesuiznesu propisno opravdane prigovore, institucija Unije suzdržava se od provedbe izmjena te se primjenjuje postupak utvrđen u članku 44.

2.    Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka, učinci rada u nepunom radnom vremenu koji je odobrilo tijelo za imenovanje u skladu s Pravilnikom o osoblju mogu se kompenzirati drugim imenovanjima.

POGLAVLJE 3.

Proračunska disciplina

Članak 54.

Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i ⌦ odlukom o sustavu vlastitih sredstava Europske unije ⌫ Odlukom 2014/335/EU, Euratom

Proračun mora biti usklađen s višegodišnjim financijskim okvirom i Odlukom (EU, Euratom) 2020/20532014/335/EU, Euratom.

Članak 55.

Usklađenost akata Unije s proračunom

Akt Unije čijom se provedbom premašuju odobrena sredstva raspoloživa u proračunu provodi se u financijskom smislu tek nakon odgovarajuće izmjene proračuna.

GLAVA IV.

IZVRŠENJE PRORAČUNA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 56.

Izvršenje proračuna u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja

1.    Komisija izvršava prihode i rashode proračuna u skladu s ovom Uredbom na vlastitu odgovornost te u okviru odobrenih sredstava.

2.    Države članice surađuju s Komisijom kako bi se odobrena sredstva upotrebljavala u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

Članak 57.

Informacije o prijenosu osobnih podataka za potrebe revizije

⇨ U postupcima dodjele, uključujući ⇦ uU svim pozivima u kontekstu bespovratnih sredstava, ⇨ nefinancijskih donacija, ⇦ nabave ili nagrada koji se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja, potencijalni korisnici, natjecatelji, ponuditelji i sudionici se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725(EZ) br. 45/2001 obavješćuju da se u svrhu zaštite financijskih interesa Unije njihovi osobni podaci mogu prosljeđivati službama unutarnje revizije, Revizorskom sudu ⇨ , EPPO-u, ⇦ ili Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF-u) te među dužnosnicima za ovjeravanje Komisije i izvršnih agencija iz članka 69. ove Uredbe te tijela Unije iz članaka 70. i 71. ove Uredbe.

Članak 58.

Temeljni akt i iznimke

1.    Odobrena sredstva unesena u proračun za bilo koje djelovanje Unije upotrebljavaju se samo ako je prethodno donesen temeljni akt.

2.    Odstupajući od stavka 1. i podložno uvjetima utvrđenima u stavcima 3., 4. i 5., sljedeća odobrena sredstva mogu se izvršavati bez temeljnog akta, pod uvjetom da djelovanja za čije se financiranje koriste potpadaju pod nadležnost Unije:

(a)odobrena sredstva za pilot-projekte osmišljene za ispitivanje izvedivosti određenog djelovanja i njegove korisnosti;

(b)odobrena sredstva za pripremna djelovanja u području primjene UFEU-a i Ugovora o Euratomu kojima je svrha pripremanje prijedlogâ s ciljem donošenja budućih djelovanja;

(c)odobrena sredstva za pripremne mjere u području glave V. UEU-a;

(d)odobrena sredstva za jednokratna djelovanja, ili za djelovanja neograničenog trajanja, koja provodi Komisija na temelju zadaća koje proizlaze iz njezinih ovlasti na institucionalnoj razini na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu koje se ne odnose na njezino pravo na zakonodavnu inicijativu podnošenja prijedloga kako je navedeno u točki (b) ovog stavka, te u skladu s posebnim ovlastima koje su joj izravno dodijeljene člancima 154., 156., 159. i 160. UFEU-a, člankom 168. stavkom 2. UFEU-a, člankom 171. stavkom 2. UFEU-a, člankom 173. stavkom 2 UFEU-a, člankom 175. drugim podstavkom UFEU-a, člankom 181. stavkom 2. UFEU-a, člankom 190. UFEU-a, člankom 210. stavkom 2. UFEU-a i člankom 214. stavkom 6. UFEU-a te člankom 70. Ugovora o Euratomu i člancima od 77. do 85. Ugovora o Euratomu;

(e)odobrena sredstva za rad svake institucije Unije u okviru njezine administrativne neovisnosti.

3.    U pogledu odobrenih sredstava iz stavka 2. točke (a) relevantna odobrena sredstva za preuzimanje obveza mogu se unijeti u proračun za najviše dvije uzastopne financijske godine. Ukupni iznos odobrenih sredstava za pilot-projekte ne prelazi 40 000 000 EUR po financijskoj godini.

4.    U pogledu odobrenih sredstava iz stavka 2. točke (b), pri pripremnim djelovanjima slijedi se dosljedan pristup te ona mogu poprimiti različite oblike. Relevantna odobrena sredstva za preuzimanje obveza mogu se unijeti u proračun za najviše tri uzastopne financijske godine. Postupak donošenja relevantnog temeljnog akta mora se dovršiti prije kraja treće financijske godine. Tijekom tog postupka preuzimanje obveza za odobrena sredstva mora biti u skladu s posebnim obilježjima pripremnog djelovanja u odnosu na predviđene aktivnosti, ciljeve koji se nastoje ostvariti te primatelje. Kao rezultat toga, iznos odobrenih sredstava za koja su preuzete obveze ne odgovara iznosu sredstava predviđenih za financiranje konačnog djelovanja.

Ukupni iznos odobrenih sredstava za nova pripremna djelovanja iz stavka 2. točke (b) ne prelazi 50 000 000 EUR po financijskoj godini, a ukupni iznos odobrenih sredstava za koja su stvarno preuzete obveze za pripremna djelovanja ne prelazi 100 000 000 EUR.

5.    U pogledu odobrenih sredstava iz stavka 2. točke (c), pripremne mjere ograničavaju se na kratko vremensko razdoblje te su namijenjene uspostavljanju uvjetâ za djelovanje Unije u ispunjenju ciljeva ZVSP-a te za donošenje potrebnih pravnih instrumenata.

Za potrebe operacija Unije za upravljanje kriznim situacijama, pripremne mjere osmišljavaju se, među ostalim, za procjenu operativnih zahtjeva, brzu početnu uporabu sredstava ili uspostavu uvjeta na terenu za pokretanje operacije. Pripremne mjere odobrava Vijeće na prijedlog Visokog predstavnika.

Kako bi se osigurala brza provedba pripremnih mjera, Visoki predstavnik što je prije moguće obavješćuje Europski parlament i Komisiju o namjeri Vijeća da pokrene pripremnu mjeru te osobito o procijenjenim sredstvima koja su za tu svrhu potrebna. Komisija poduzima sve potrebne mjere za osiguravanje brze isplate sredstava.

Financiranjem mjera koje je Vijeća odobrilo za pripremu operacija Unije za upravljanje kriznim situacijama u skladu s glavom V. UEU-a pokrivaju se dodatni troškovi koji izravno proizlaze iz posebnog razmještanja misije ili tima na terenu, uključujući, među ostalim, osoblje institucija Unije, a koji uključuju osiguranje od visokog rizika, putne troškove, troškove smještaja i dnevnica.

Članak 59.

Izvršenje proračuna od strane drugih institucija Unije, osim Komisije

1.    Komisija dodjeljuje ostalim institucijama Unije potrebne ovlasti za izvršenje dijelova proračuna koji se na njih odnose.

2.    Kako bi olakšale izvršenje svojih odobrenih sredstava institucije Unije mogu jedna s drugom sklapati sporazume na razini službi u kojima utvrđuju uvjete za pružanje usluga, nabavu proizvoda, izvođenje radova ili izvršavanje ugovorâ u vezi s nekretninama.

Tim se sporazumima omogućuje prijenos odobrenih sredstava ili povrat troškova koji proizlaze iz njihova izvršenja.

3.    Sporazumi na razini službi iz stavka 2. mogu se sklapati i između službi institucija Unije, tijela Unije, europskih ureda, tijela ili osoba kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru ZVSP-a na temelju glave V. UEU-a i Ureda glavnog tajnika Odbora guvernera Europskih škola. Komisija i druge institucije Unije redovito izvješćuju Europski parlament i Vijeće o sporazumima na razini službi koje sklapaju s drugim institucijama Unije.

Članak 60.

Delegiranje ovlasti za izvršenje proračuna

1.    Komisija i svaka druga institucija Unije mogu unutar svojih službi delegirati ovlasti za izvršenje proračuna, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi i u skladu sa svojim internim propisima te u skladu s ograničenjima utvrđenima u instrumentu o delegiranju ovlasti. Tako ovlaštene osobe djeluju samo u okviru ovlasti koje su im izričito dodijeljene.

2.    Uz stavak 1., Komisija može delegirati svoje ovlasti za izvršenje proračuna u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje iz svojeg dijela proračuna voditeljima delegacija Unije i, kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja za vrijeme njihove odsutnosti, zamjenicima voditeljâ delegacija Unije. Takvim se delegiranjem ne dovodi u pitanje odgovornost voditelja delegacija Unije za izvršenje proračuna. Ako je voditelj delegacija Unije odsutan dulje od četiri tjedna, Komisija preispituje svoju odluku o delegiranju ovlasti za izvršenje proračuna. Ako voditelji delegacija Unije te, u slučaju njihove odsutnosti, zamjenici voditelja delegacija Unije djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje Komisije na osnovi daljnjeg delegiranja, oni primjenjuju pravila Komisije za izvršenje proračuna i podliježu istim dužnostima, obvezama i odgovornostima kao i bilo koji drugi dužnosnik za ovjeravanje Komisije na osnovi daljnjeg delegiranja.

Komisija može povući delegiranje ovlasti iz prvog podstavka u skladu sa svojim pravilima.

Za potrebe prvog podstavka, Visoki predstavnik poduzima mjere potrebne za olakšavanje suradnje delegacija Unije i službi Komisije.

3.    ESVD može iznimno delegirati svoje ovlasti za izvršenje proračuna u vezi s administrativnim odobrenim sredstvima iz svojeg dijela proračuna osoblju Komisije u delegacijama Unije ako je to potrebno kako bi se osigurao kontinuitet upravljanja takvim delegacijama u odsutnosti odgovornog dužnosnika za ovjeravanje ESVD-a iz zemlje u kojoj njegova delegacija ima sjedište. U iznimnim slučajevima kada osoblje Komisije u delegacijama Unije djeluje u ulozi dužnosnika ESVD-a za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja, dužno je primjenjivati interna pravila ESVD-a za izvršenje proračuna te podliježe istim dužnostima, obvezama i odgovornostima kao i svi drugi dužnosnici ESVD-a za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja.

ESVD može povući delegiranje ovlasti iz prvog podstavka u skladu sa svojim pravilima.

Članak 61.

Sukob interesa

1.    Financijski izvršitelji u smislu poglavlja 4. ove glave i druge osobe, uključujući nacionalna tijela svih razina, uključeni u izvršenje proračuna u okviru izravnog, neizravnog i podijeljenog upravljanja, uključujući pripremne akte za navedeno, te revizije ili kontrole, ne smiju poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do sukoba njihovih interesa i interesa Unije. Ujedno poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi spriječili sukob interesa pri obavljanju funkcija koje su u njihovoj odgovornosti te riješili situacije koje se objektivno mogu smatrati sukobom interesa.

2.    Ako postoji rizik od sukoba interesa koji uključuje člana osoblja nacionalnog tijela, dotična osoba predmet upućuje svojem nadređenom. Ako takav rizik postoji u pogledu člana osoblja obuhvaćenog Pravilnikom o osoblju, dotična osoba predmet upućuje relevantnom dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja. Relevantna nadređena osoba ili dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja u pisanom obliku potvrđuju je li utvrđeno postojanje sukoba interesa. Ako je utvrđeno postojanje sukoba interesa, tijelo za imenovanja ili relevantno nacionalno tijelo osiguravaju da dotična osoba prestane sa svim aktivnostima u vezi s tim predmetom. Relevantni dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili relevantno nacionalno tijelo osiguravaju poduzimanje odgovarajućih daljnjih djelovanja u skladu s primjenjivim pravom ⇨, uključujući, ako je riječ o članu osoblja nacionalnog tijela, nacionalno pravo koje se odnosi na sukob interesa⇦.

3.    Za potrebe stavka 1. sukob interesa postoji ako je ugroženo nepristrano i objektivno obnašanje funkcije financijskog izvršitelja ili druge osobe iz stavka 1. zbog obiteljskih, emotivnih, političkih ili nacionalnih razloga, ekonomskog interesa ili drugog izravnog ili neizravnog osobnog interesa.

POGLAVLJE 2.

Načini izvršenja

Članak 62.

Načini izvršenja proračuna

1.    Komisija izvršava proračun na jedan od sljedećih načina:

(a)izravno („izravno upravljanje”) kako je utvrđeno u člancima od 126.125. do 157.153. putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije pod nadzorom voditelja delegacije, u skladu s člankom 60. stavkom 2., ili putem izvršnih agencija u skladu s člankom 69.;

(b)u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama („podijeljeno upravljanje”) kako je utvrđeno u članku 63. i člancima od 126.125. do 130.129.;

(c)neizravno („neizravno upravljanje”), kako je utvrđeno u člancima od 126.125. do 153.149. i člancima od 158.154. do 163.159., ako je to predviđeno temeljnim aktom ili u slučajevima iz članka 58. stavka 2. točkamaka od (a) do (d) povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

i.trećim zemljama ili tijelima kojea su one imenovale ⇨ , kako je navedeno u članku 162. ⇦ ;

ii.međunarodnim organizacijama ili njihovim agencijama, u smislu članka 160.156.;

iii.Europskoj investicijskoj banci („EIB”) ili Europskom investicijskom fondu („EIF”) ili njihovu zajedničkom djelovanjuobama kao grupi („gGrupa EIB-a”);

iv.tijelima Unije iz članaka 70. i 71.;

v.tijelima javnog prava, uključujući organizacije država članica;

vi.tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, uključujući organizacije država članica, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva;

vii.tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva;

viii.tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru ZVSP-ua u skladu s glavom V. UEU-a i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu;.

⇩ novo

ix.tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim propisima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela iz točke v. ili vi. i ta su im nadzorna tijela izdala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

🡻 2018/1046 (prilagođeno)

⇨ novo

U vezi s prvim podstavkom točkom (c) podtočkompodtočkama vi. ⇨ i vii. ⇦, iznos zahtijevanih financijskih jamstava može se utvrditi u relevantnom temeljnom aktu te se može ograničiti na najveći iznos doprinosa Unije dotičnom tijelu. Ako postoji više izdavatelja jamstva, raspodjela iznosa ukupnih obveza koje treba pokriti jamstvima utvrđuje se sporazumom o doprinosu kojim se može predvidjeti da je odgovornost svakog izdavatelja jamstva razmjerna udjelu njegova dotičnog doprinosa tijelu.

2.    Za potrebe izravnog upravljanja Komisija može upotrebljavati instrumente iz glava VII., VIII., IX., X. i XII.

Za potrebe podijeljenog upravljanja instrumenti za izvršenje proračuna jesu oni utvrđeni su sektorskim pravilima.

Za potrebe neizravnog upravljanja Komisija primjenjuje glavu VI. te, u slučaju financijskih instrumenata i proračunskih jamstava, glave VI. i X. Provedbeni subjekti primjenjuju instrumente za izvršenje proračuna navedene u dotičnom sporazumu o doprinosu.

3.    Komisija je odgovorna za izvršenje proračuna u skladu s člankom 317. UFEU-a i te zadaće ne delegira trećim stranama ako one uključuju široko diskrecijsko pravo koje podrazumijeva donošenje političkih odluka.

Komisija putem ugovorâ iz glave VII. ove Uredbe ne povjerava vanjskim izvoditeljima poslove koji uključuju izvršenje javnih ovlasti i ovlasti za odlučivanje na temelju diskrecijskog prava.

Članak 63.

Podijeljeno upravljanje s državama članicama

1.    Ako Komisija izvršava proračun u okviru podijeljenimog upravljanjema, zadaće koje se odnose na izvršenjae proračuna prenose se na države članice. Komisija i države članice moraju poštovati načela dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti i nediskriminacije te osiguravati vidljivost djelovanja Unije prilikom upravljanja sredstvima Unije. U tu svrhu Komisija i države članice moraju ispuniti svoje obveze kontrole i revizije te preuzeti s time povezane odgovornosti koje su utvrđene u ovoj Uredbi. Dodatne odredbe utvrđuju se u sektorskim pravilima.

2.    Pri izvršenju zadaća vezanih uzkoje se odnose na izvršenje proračuna, države članice poduzimaju sve potrebne mjere, uključujući zakonodavne, regulatorne i administrativne mjere, za zaštitu financijskih interesa Unije, kako bi osobito:

(a)osigurale da se djelovanja koja se financiraju iz proračuna provode na ispravan i djelotvoran način te u skladu s primjenjivim sektorskim pravilima;

(b)imenovale tijela odgovorna za upravljanje sredstvima Unije i njihovu kontrolu u skladu sa stavkom 3. i nadzirale takva tijela;

(c)spriječile, otkrile i ispravile nedostatke i prijevare;

(d)surađivale, u skladu s ovom Uredbom i sektorskim pravilima, s Komisijom, OLAF-om, Revizorskim sudom i, za države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 71 , Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO).

Kako bi zaštitile financijske interese Unije, države članice, istodobno poštujući načelo proporcionalnosti te postupajući u skladu s ovim člankom i relevantnim sektorskim pravilima, provode ex ante i ex post kontrole uključujući, ako je to primjereno, provjere na licu mjesta reprezentativnih uzoraka transakcija i/ili uzoraka transakcija koji se temelje na riziku. Osim toga, moraju osigurativaju povrat nepropisno isplaćenih sredstava i, kad je to potrebno, pokrenutiću potrebne pravne postupke s tim u vezi.

Države članice izriču djelotvorne, odvraćajuće i proporcionalne sankcije primateljima ako su one predviđene sektorskim pravilima ili posebnim odredbama nacionalnog prava.

Kao dio procjene rizika te u skladu sa sektorskim pravilima, Komisija nadzire sustave upravljanja i kontrole uspostavljene u državama članicama. Komisija u svojem revizorskom radu poštuje načelo proporcionalnosti i uzima u obzir razinu procijenjenog rizika u skladu sa sektorskim pravilima.

3.    U skladu s kriterijima i postupcima utvrđenima u sektorskim pravilima, države članice, na odgovarajućoj razini, imenuju tijela odgovorna za upravljanje sredstvima Unije i njihovu kontrolu. Ta tijela mogu obavljati i zadaće koje nisu povezane s upravljanjem sredstvima Unije i mogu povjeriti drugim tijelima neke od svojih zadaća.

Države članice mogu svoju odluku o imenovanju tijela temeljiti na tome jesu li sustavi upravljanja i kontrole u biti istovjetni sustavima koji su već postojali u prethodnom razdoblju i funkcioniraju li djelotvorno.

Ako rezultati revizije i kontrole pokažu da imenovana tijela više nisu u skladu s kriterijima utvrđenima u sektorskim pravilima, države članice poduzimaju mjere potrebne za uklanjanje nedostataka u provedbi zadaća tih tijela, uključujući okončanjem imenovanja u skladu sa sektorskim pravilima.

Uloga Komisije u postupku određenom u ovom stavku iz ovog stavka utvrđuje se u sektorskim pravilima.

4.    Tijela imenovana u skladu sa stavkom 3. dužna su:

(a)uspostaviti i osigurati funkcioniranje djelotvornog i učinkovitog sustava unutarnje kontrole ⇨ , koji se, prema potrebi, može oslanjati na digitalne kontrole iz članka 36. stavka 9. ⇦ ;

(b)upotrebljavati računovodstveni sustav koji pravodobno pruža točne, potpune i pouzdane informacije;

(c)dostaviti informacije koje se zahtijevaju u skladu sa stavcima 5., 6. i 7.;

(d)osigurati ex post objavu u skladu s člankom 38. stavcima od 2. do 6. ⇨ 7. ⇦ .

Pri svakoj obradi osobnih podataka mora se poštovati Uredba (EU) 2016/679.

5.    Tijela imenovana na temelju stavka 3. dužna su do 15. veljače sljedeće financijske godine Komisiji dostaviti:

(a)svoju računovodstvenu dokumentaciju o rashodima koji su nastali tijekom relevantnog referentnog razdoblja, utvrđenog u sektorskim pravilima, pri izvršenju njihovih zadaća i koji su podneseni Komisiji radi nadoknade;

(b)godišnji sažetak završnih revizorskih izvješća i provedenih kontrola, uključujući analizu naravi i opsega utvrđenih pogrešaka i nedostataka sustavâ, te provedene ili planirane korektivne mjere.

6.    Računovodstvena dokumentacija iz stavka 5. točke (a) uključuje pretdfinanciranje i iznose za koje su u tijeku ili su završeni postupci povrata. Uz računovodstvenu dokumentaciju prilaže se izjava rukovodstva kojom se, prema mišljenju odgovornih za upravljanje sredstvima, potvrđuje sljedeće:

(a)da su informacije su iskazane na odgovarajući način prikazane, potpune i točne;

(b)rashodi su upotrijebljeni u skladu s njihovom namjenom, kako je utvrđeno u sektorskim pravilima;

(c)postojećim sustavima kontrole osiguravaju se zakonitost i pravilnost temeljnih transakcija.

7.    Uz računovodstvenu dokumentaciju iz stavka 5. točke (a) te sažetak iz točke (b) tog stavka prilaže se mišljenje neovisnog revizorskog tijela sastavljenog u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima. U tom se mišljenju utvrđuje daje li računovodstvena dokumentacija istinit i vjeran prikaz, jesu li rashodi čija se nadoknada traži od Komisije zakoniti i pravilni te funkcioniraju li dobro uspostavljeni sustavi kontrole. U mišljenju se ujedno navodi jesu li se tijekom revizije pojavile dvojbe u vezi s navodima iz izjave rukovodstva iz stavka 6.

Rok iz stavka 5. Komisija može iznimno produljiti s 15. veljače na 1. ožujka slijedom priopćenja dotične države članice.

Države članice mogu na odgovarajućoj razini objaviti informacije iz stavaka 5. i 6. te iz ovog stavka.

Osim toga, države članice Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji mogu datidostaviti izjave potpisane na odgovarajućoj razini koje se temelje na podacimainformacijama iz stavaka 5. i 6. ovog stavka.

8.    Kako bi osigurala da se sredstva Unije upotrebljavaju u skladu s primjenjivim pravilima, Komisija:

(a)primjenjuje postupke za ispitivanje i prihvaćanje računovodstvene dokumentacije imenovanih tijela, osiguravajući pritom da je računovodstvena dokumentacija potpuna, točna i istinita;

(b)isključuje iz financiranja Unije rashode čije isplate predstavljaju kršenje primjenjivog prava;

(c)prekida rokove plaćanja ili suspendira plaćanja ako je to predviđeno sektorskim pravilima.

Komisija okončava, u cijelosti ili djelomično, prekid rokova plaćanja ili suspenziju plaćanja nakon što država članica dostavi svoje primjedbe i odmah po poduzimanju potrebnih mjera. Godišnje izvješće o radu iz članka 74. stavka 9. obuhvaća sve obveze iz ovog stavka.

9.    Sektorska pravila uzimaju u obzir potrebe programâ europske teritorijalne suradnje, posebno u pogledu sadržaja izjave rukovodstva, postupka utvrđenog u stavku 3. i revizijske funkcije.

10.    Komisija sastavlja registar tijela odgovornih za aktivnosti upravljanja, ovjeravanja i revizije u okviru sektorskih pravila.

11.    Države članice mogu upotrebljavati resurse koji su im dodijeljeni u okviru podijeljenog upravljanja u kombinaciji s operacijama i instrumentima koji se provodeizvršavaju u okviru Uredbe (EU) 2015/1017 u skladu s uvjetima utvrđenima u relevantnim sektorskim pravilima.

POGLAVLJE 3.

Europski uredi i tijela Unije

Odjeljak 1.

Europski uredi

Članak 64.

Opseg nadležnosti europskih ureda

1.    Prije uspostave novog europskog ureda Komisija izrađuje studiju troškova i koristi i procjenu povezanih rizika, obavješćuje Europski parlament i Vijeće o njihovim rezultatima te i predlaže da se potrebna odobrena sredstva unesu u prilog dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju.

2.    U okviru svojih nadležnosti europski uredi:

(a)obavljaju obvezne zadaće predviđene u njihovu osnivačkom aktu ili u drugim pravnim aktima Unije;

(b)u skladu s člankom 66., mogu obavljati neobvezne zadaće koje je odobrio njihov upravljački odbor nakon što je razmotrio troškove i koristi te povezane rizike za uključene stranke.

3.    Ovaj odjeljak primjenjuje se na rad OLAF-a, uz iznimku stavka 4. ovog članka, članka 66. i članka 67. stavaka 1., 2. i 3.

4.    Unutarnji revizor Komisije izvršava sve odgovornosti utvrđene u poglavlju 8. ove glave.

Članak 65.

Odobrena sredstva povezana s europskim uredima

1.    Odobrena sredstva za provedbu obveznih zadaća europskih ureda unose se u posebnu proračunsku liniju u dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju i detaljno se utvrđuju u prilogu tom dijelu.

Prilog iz prvog podstavka ima oblik računa prihoda i rashoda, koji je podijeljen na isti način kao i dijelovi proračuna.

Odobrenim sredstvima unesenima u taj prilog:

(a)pokrivaju se sve financijske potrebe svakog europskog ureda pri obavljanju obveznih zadaća predviđenih u njegovu osnivačkom aktu ili u drugim pravnim aktima Unije;

(b)mogu se pokriti financijske potrebe europskog ureda pri obavljanju zadaća koje su zatražile institucije Unije, tijela Unije, ostali europski uredi i agencije koji su osnovani Ugovorima ili na temelju Ugovorâ te odobreni u skladu s osnivačkim aktom ureda.

2.    U vezi s odobrenim sredstvima unesenima u prilog za svaki europski ured Komisija direktoru dotičnog europskog ureda delegira ovlasti dužnosnika za ovjeravanje, u skladu s člankom 73.

3.    Plan radnih mjesta svakog europskog ureda prilaže se planu radnih mjesta Komisije.

4.    Direktor svakog europskog ureda donosi odluke o prijenosima unutar priloga iz stavka 1. Komisija o takvim prijenosima obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

Članak 66.

Neobvezne zadaće

1.    Za neobvezne zadaće iz članka 64. stavka 2. točke (b) europski ured može:

(a)od institucija Unije, tijela Unije i drugih europskih ureda primiti delegirane ovlasti za svojeg direktora, zajedno s delegiranim ovlastima dužnosnika za ovjeravanje u vezi s odobrenim sredstvima unesenima u dio proračuna koji se odnosi na instituciju Unije, tijelo Unije ili drugi europski ured;

(b)sklapati ad hoc sporazume na razini službi s institucijama Unije, tijelima Unije, drugim europskim uredima ili trećim stranama.

2.    U slučajevima iz stavka 1. točke (a) institucije Unije, tijela Unije i drugi dotični europski uredi određuju ograničenja i uvjete za delegiranje ovlasti. Delegiranje ovlasti utvrđuje se u skladu s osnivačkim aktom europskog ureda, posebice u pogledu uvjetâ i načina delegiranja ovlasti.

3.    U slučajevima iz stavka 1. točke (b) direktor europskog ureda u skladu s osnivačkim aktom europskog ureda donosi posebne odredbe kojima se uređuje provedba zadaća, povrat nastalih troškova i vođenje odgovarajuće računovodstvene evidencije. Europski ured izvješćuje o rezultatu takvih računovodstvenih evidencija zaizvješćuje institucije Unije, tijela Unije ili druge dotične europske urede.

Članak 67.

Računovodstvene evidencije europskih ureda

1.    Svaki europski ured sastavlja računovodstvene evidencije svojih rashoda, na temelju kojih se može utvrditi udio njegovih usluga pruženih svakoj instituciji Unije, tijelu Unije ili drugom europskom uredu. Direktor dotičnog europskog ureda donosi kriterije na kojima se temelji računovodstvena evidencija nakon što ih odobri upravljački odbor europskog ureda.

2.    U primjedbamanapomenama koje se odnose na određenu proračunsku liniju u koju se unosi ukupni iznos odobrenih sredstava za svaki europski ured kojem su delegirane ovlasti dužnosnika za ovjeravanje u skladu s člankom 66. stavkom 1. točkom (a) navodi se procjena troškova usluga koje taj ured pruža svakoj instituciji Unije, tijelu Unije i drugim dotičnim europskim uredima. Procjena se temelji na računovodstvenim evidencijama iz stavka 1. ovog članka.

3.    Svaki europski ured kojem su delegirane ovlasti dužnosnika za ovjeravanje u skladu s člankom 66. stavkom 1. točkom (a) o rezultatima računovodstvenih evidencija iz stavka 1. ovog članka obavješćuje institucije Unije, tijela Unije i druge dotične europske urede.

4.    Računovodstvene evidencije svakog europskog ureda sastavni su dio računovodstvene dokumentacije Unije u skladu s člankom 247241.

5.    Računovodstveni službenik Komisije može na prijedlog upravljačkog odbora dotičnog europskog ureda članu osoblja europskog ureda delegirati neke od službenikovihsvojih zadaća u vezi s naplatom prihoda i plaćanjem rashoda koje izravno obavlja dotični europski ured.

6.    Za pokrivanje potreba europskog ureda za novcem, Komisija može na prijedlog upravljačkog odbora u ime europskog ureda otvoriti bankovne ili poštanske žiro-račune. Konačno stanje blagajne za svaku godinu poravnava se i usklađuje između dotičnog europskog ureda i Komisije na kraju financijske godine.

Odjeljak 2.

Agencije i tijela unije

Članak 68.

Primjenjivost na Agenciju za opskrbu Euratoma

Ova se Uredba primjenjuje na izvršenje proračuna Agencije za opskrbu Euratoma.

Članak 69.

Izvršne agencije

1.    Komisija izvršnim agencijama može delegirati ovlasti za provedbu cijelog ili dijela programa ili projekta Unije djelomično ili u cijelosti uključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja te izvršenje administrativnih rashoda, u svojenjezino ime i pod svojomnjezinom odgovornošću, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 72 . Izvršne agencije osnivaju se odlukom Komisije i imaju pravnu osobnost u skladu s pravom Unije. Izvršne agencije primaju godišnji doprinos.

2.    Direktori izvršnih agencija djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja u pogledu izvršenja odobrenih sredstava za poslovanje za programe Unije kojima u cijelosti ili djelomično upravljaju.

3.    Upravljački odbor izvršne agencije može se dogovoriti s Komisijom da računovodstveni službenik Komisije ujedno djeluje i kao računovodstveni službenik dotične izvršne agencije. Upravljački odbor računovodstvenom službeniku Komisije može povjeriti i dio zadaća računovodstvenog službenika dotične izvršne agencije, uzimajući u obzir troškove i koristi. U oba se slučaja poduzimaju potrebni aranžmani kako bi se izbjegao bilo kakav sukob interesa.

Članak 70.

Tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu

1.    Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 269. 274. ove Uredbe radi dopunjavanja ove Uredbe okvirnom financijskom uredbom za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu, a koja imaju pravnu osobnost te primaju doprinose na teret proračuna.

2.    Okvirna financijska uredba temelji se na načelima i pravilima utvrđenima ovom Uredbom, pri čemu se u obzir uzimaju posebnosti tijelâ iz stavka 1.

3.    Financijskim pravilima tijelâ iz stavka 1. ne smije se odstupati od okvirne financijske uredbe, osim ako to zahtijevaju njihove posebne potrebe te podložno prethodnom pristanku Komisije.

4.    Razrješnicu za izvršenje proračunâ tijelâ iz stavka 1. daje Europski parlament na preporuku Vijeća. Tijela iz stavka 1. u potpunosti surađuju s institucijama Unije uključenima u postupak davanja razrješnice i, ako je to primjereno, pružaju sve dodatne potrebne informacije, među ostalim sudjelovanjem na sastancima relevantnih tijela.

5.    Unutarnji revizor Komisije ima jednake ovlasti nad tijelima iz stavka 1. kakve ima u odnosu na Komisiju.

6.    Neovisni vanjski revizor provjerava jesu li u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji svakog tijela iz stavka 1. ovog članka propisno iskazani prihodi, rashodi i financijsko stanje relevantnog tijela prije konsolidacije završne računovodstvene dokumentacije Komisije. Osim ako je drukčije propisano relevantnim temeljnim aktom, Revizorski sud priprema posebno godišnje izvješće o svakom tijelu u skladu sa zahtjevima članka 287. stavka 1. UFEU-a. Pri pripremi tog izvješća Revizorski sud u obzir uzima reviziju koju je proveo neovisni vanjski revizor te radnje poduzete kao odgovor na nalaze revizora.

7.    Za sve aspekte neovisnih vanjskih revizija iz stavka 6., uključujući nalaze, Revizorski sud zadržava punu odgovornost.

Članak 71.

Tijela javno-privatnog partnerstva

Tijela koja imaju pravnu osobnost koja su osnovana temeljnim aktom i kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva donose vlastita financijska pravila.

Ta pravila uključuju skup načela koja su potrebna kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 274. 269. radi dopunjavanja ove Uredbe oglednom financijskom uredbom za tijela javno-privatnog partnerstva kojom se utvrđuju načela potrebna za osiguravanje dobrog financijskog upravljanja sredstvima Unije koja se temelje na članku 158 154.

Financijska pravila tijela javno-privatnog partnerstva ne smiju odstupati od ogledne financijske uredbe, osim ako to zahtijevaju njihove posebne potrebe te podložno prethodnom pristanku Komisije.

Na tijela javno-privatnog partnerstva primjenjuje se članak 70. stavci od 4. do 7.

POGLAVLJE 4.

Financijski izvršitelji

Odjeljak 1.

Načelo razdvajanja dužnosti

Članak 72.

Razdvajanje dužnosti

1.    Dužnosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika razdvajaju se i međusobno se isključuju.

2.    Svaka institucija Unije svakom financijskom izvršitelju osigurava potrebna sredstva za obavljanje njegovih dužnosti i dostavlja mu dokument u kojem se detaljno opisuju njegove zadaće, prava i obveze.

Odjeljak 2.

Dužnosnik za ovjeravanje

Članak 73.

Dužnosnik za ovjeravanje

1.    Svaka institucija Unije izvršava dužnosti dužnosnika za ovjeravanje.

2.    Za potrebe ove glave „osoblje” znači osobe obuhvaćene Pravilnikom o osoblju.

3.    Svaka institucija Unije u skladu s uvjetima iz svojeg poslovnika delegira dužnosti dužnosnika za ovjeravanje osoblju na odgovarajućoj razini. Ona u svojim internim administrativnim pravilima navodi osoblje kojem delegira te dužnosti, opseg delegiranih ovlasti te mogu li osobe kojima su ovlasti delegirane te ovlasti dalje delegirati na druge osobe.

4.    Ovlasti dužnosnika za ovjeravanje delegiraju se ili dalje delegiraju samo osoblju.

5.    Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje djeluje u okviru ograničenja utvrđenih instrumentom o delegiranju ili daljnjem delegiranju ovlasti. Odgovornom dužnosniku za ovjeravanje može pomagati jedan član osoblja ili više njih, pod njegovom odgovornosti, kojima je povjereno obavljanje određenih operacija potrebnih za izvršenje proračuna i izradu financijskih informacija i informacija o upravljanju.

6.    Svaka institucija Unije i svako tijelo Unije iz članka 70. u roku od dva tjedna obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Revizorski sud i računovodstvenog službenika Komisije o imenovanju i prestanku dužnosti dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja, unutarnjih revizora i računovodstvenih službenika te o svim internim pravilima koje donese u vezi s financijskim pitanjima.

7.    Svaka institucija Unije obavješćuje Revizorski sud o odlukama o delegiranju ovlasti i o imenovanju blagajnika na temelju članaka 79. i 88.

Članak 74.

Ovlasti i dužnosti dužnosnika za ovjeravanje

1.    Dužnosnik za ovjeravanje u dotičnoj instituciji Unije odgovoran je za izvršenje prihoda i rashoda u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, među ostalim osiguravanjem izvješćivanja o uspješnosti, te za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima zakonitosti i pravilnosti te jednakog postupanja prema primateljima.

2.    Za potrebe stavka 1. ovog članka dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja uspostavlja, u skladu s člankom 36. i minimalnim standardima koje je donijela svaka institucija Unije i uzimajući u obzir rizike povezane s upravljačkim okružjem te naravi financiranih djelovanja, organizacijsku strukturu i sustave unutarnje kontrole prikladne za obavljanje njegovih dužnosti. Uspostava takve strukture i sustavâ temelji se na sveobuhvatnoj analizi rizika u kojoj se uzima u obzir njihova troškovna učinkovitost i uspješnost.

3.    Za izvršenje rashoda odgovorni dužnosnik za ovjeravanje preuzima proračunske i pravne obveze, potvrđuje rashode i odobrava plaćanja te poduzima pripremne radnje za izvršenje odobrenih sredstava.

4.    Za izvršenje prihoda odgovorni dužnosnik za ovjeravanje sastavlja procjene iznosâ potraživanja, utvrđuje dodijeljena prava čiji je povrat potrebno osigurati i izdaje naloge za povrat. Ako je to primjereno, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje odriče se utvrđenih dodijeljenih prava.

5.    Kako bi se spriječile pogreške i nepravilnosti prije odobrenja operacija i smanjila mogućnost nepostizanja ciljeva, svaka operacija podliježe najmanje ex ante kontroli operativnih i financijskih aspekata operacije na temelju višegodišnje strategije kontrole kojom se uzima u obzir rizik. ⇨ Kako je navedeno u članku 36. stavku 9., pri ex ante kontrolama se prema potrebi primjenjuju automatizirani informatički alati i druge nove tehnologije. ⇦

Opseg ex ante kontrola u smislu učestalosti i temeljitosti određuje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje uzimajući u obzir rezultate prijašnjih kontrola te pitanje rizika i troškovne učinkovitosti na temelju analize rizika dužnosnika za ovjeravanje. U slučaju sumnje dužnosnik za ovjeravanje koji je odgovoran za potvrđivanje relevantnih operacija, u okviru ex ante kontrole, traži dodatne informacije ili obavlja kontrolu na licu mjesta kako bi dobio razumno jamstvo.

Provjeru dotične operacije ne provodi osoblje koje je tu operaciju pokrenulo. Osoblje koje provodi provjeru ne smije biti podređeno članovima osoblja koji su pokrenuli operaciju.

6.    Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti može uspostaviti ex post kontrole radi otkrivanja i ispravljanja pogreški i nepravilnosti u vezi s operacijama nakon njihova odobravanja. Takve se kontrole mogu organizirati na temelju uzorka s obzirom na rizik te moraju uzeti u obzir rezultate prijašnjih kontrola kao i troškovnu učinkovitost i uspješnost. ⇨ Kako je navedeno u članku 36. stavku 9., pri ex ante kontrolama se prema potrebi primjenjuju automatizirani informatički alati i druge nove tehnologije. ⇦

Osoblje koje je odgovorno za ex ante kontrole ne provodi ex post kontrole. Osoblje odgovorno za ex post kontrole ne smije biti podređeno osoblju odgovornom za ex ante kontrole.

Pravila i načini, uključujući vremenske okvire, za provođenje revizija korisnika moraju biti jasni, usklađeni i transparentni te dostupni korisnicima pri potpisivanju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

7.    Odgovorni dužnosnici za ovjeravanje i osoblje odgovorno za izvršenje proračuna moraju raspolagati potrebnim stručnim vještinama.

U svakoj instituciji Unije dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja osigurava:

(a)da dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja i njihovo osoblje primaju redovito ažurirane i odgovarajuće informacije i osposobljavanje o standardima kontrole te metodama i tehnikama koje su na raspolaganju u tu svrhu;

(b)da se prema potrebi poduzimaju mjere za osiguravanje djelotvornog i učinkovitog funkcioniranja sustava kontrole u skladu sa stavkom 2.

8.    Ako član osoblja koji je uključen u financijsko upravljanje i kontrolu transakcija smatra da je odluka koju mora na zahtjev nadređenoga mora izvršiti ili prihvatiti nepravilna ili u suprotnosti s načelom dobrog financijskog upravljanja ili pravilima struke koja taj član osoblja mora poštovati, o tome pisanim putem obavješćuje svojega nadređenoga. Ako taj član osoblja to učini u pisanom obliku, njegov nadređeni dužan je odgovoriti u pisanom obliku. Ako nadređeni ne poduzme nikakvu radnju ili potvrdi prvotnu odluku ili uputu, a član osoblja smatra da takva potvrda ne predstavlja zadovoljavajući odgovor na problem koji je iznio, član osoblja o tome pisanim putem obavješćuje dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja. Ako taj dužnosnik ne odgovori u razumnom roku s obzirom na okolnosti slučaja, a u svakom slučaju u roku od mjesec dana, član osoblja obavješćuje relevantno povjerenstvo iz članka 146143.

U slučaju nezakonitih radnji, prijevare ili korupcije koje mogu naštetiti interesima Unije član osoblja obavješćuje tijela imenovana u Pravilniku o osoblju i u odlukama institucija Unije u vezi s uvjetima i načinom obavljanja internih istraga u pogledu sprečavanja prijevare, korupcije te drugih nezakonitih radnji koje štete interesima Unije. U ugovorima s vanjskim revizorima koji provode revizije financijskog upravljanja Unije utvrđuje se obveza vanjskog revizora da dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja obavijesti o svakoj sumnji u nezakonite radnje, prijevaru ili korupciju koje mogu naštetiti interesima Unije.

9.    Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja izvješćuje svoju instituciju Unije o obavljanju svojih dužnosti u obliku godišnjeg izvješća o radu koje sadržava financijske informacije i informacije o upravljanju, uključujući rezultate kontrola, i u kojimaem izjavljuje da, osim ako je drukčije navedeno u bilo kakvim rezervama u vezi s određenim područjima prihoda i rashoda, može razumno jamčiti:

(a)da informacije sadržane u izvješću daju istinit i točan prikaz;

(b)da su sredstva dodijeljena aktivnostima opisanima u izvješću upotrijebljena u svrhu za koju su namijenjena i u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja; i

(c)da se uspostavljenim postupcima kontrole daju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija.

Godišnje izvješće o radu sadržava informacije o provedenim operacijama s obzirom na ciljeve i pitanja uspješnosti utvrđene u strateškim planovima, rizicima s kojima su te operacije povezane, uporabi osiguranih sredstava te učinkovitosti i djelotvornosti sustavâ unutarnje kontrole. Izvješće uključuje sveukupnu procjenu troškova i koristi kontrola i informacije o tome u kojoj mjeri odobreni rashodi poslovanja doprinose ostvarenju strateških ciljeva Unije te stvaraju dodanu vrijednost EU-a. Komisija sastavlja sažetak godišnjih izvješća o radu za prethodnu godinu.

Godišnja izvješća o radu za financijsku godinu koja pripremaju dužnosnici za ovjeravanje i, ako je to primjenjivo, dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja institucija Unije, tijela Unije, europskih ureda i agencija objavljuju se do 1. srpnja sljedeće financijske godine na internetskim stranicama dotične institucije Unije, tijela Unije, europskog ureda ili agencije na lako dostupan način, pri čemu se u obzir uzimaju propisno opravdana pitanja u pogledu povjerljivosti i sigurnosti.

10.    Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja za svaku financijsku godinu evidentira ugovore sklopljene u pregovaračkim postupcima u skladu s točkom 11.1. podtočkama od (a) do (f) i točkom 39. Priloga I. Ako se udio pregovaračkih postupaka u odnosu na broj ugovora ⇨ postupaka ⇦ koje je dodijelio isti dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja znatno poveća u odnosu na prethodne godine ili ako je taj udio znatno veći od prosjeka institucije Unije, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje podnosi izvješće instituciji Unije navodeći sve mjere koje su poduzete kako bi se taj trend preokrenuo. Svaka institucija Unije šalje izvješće o pregovaračkim postupcima Europskom parlamentu i Vijeću. U slučaju Komisije to se izvješće prilaže sažetku godišnjih izvješća o radu iz stavka 9. ovog članka.

Članak 75.

Popratna dokumentacija koju čuvaju dužnosnici za ovjeravanje

Dužnosnik za ovjeravanje uspostavlja sustave u papirnatom obliku ili elektroničke sustave za čuvanje izvorne popratne dokumentacije koja se odnosi na izvršenje proračuna. Takvi se dokumenti čuvaju najmanje pet godina od datuma na koji je Europski parlament dao razrješnicu za financijsku godinu na koju se dokumenti odnose.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, dokumentacija koja se odnosi na operacije se u svakom se slučaju čuva do kraja godine koja slijedi izanakon godine u kojoj su te operacije konačno zaključene.

Osobni podaci sadržani u popratnoj dokumentaciji po mogućnosti se brišu ako nisu potrebni za davanje razrješnice za proračun, za kontrolu ili reviziju. Članak 4.37. stavak 2. Uredbe (EU) 2018/1725(EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na pohranu podataka o prometu.

Članak 76.

Ovlasti i dužnosti voditelja delegacija Unije

1.    Voditelji delegacija Unije koji djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja u skladu s člankom 60. stavkom 2. podređeni su Komisiji kao instituciji Unije odgovornoj za utvrđivanje, izvršenje, praćenje i procjenu njihovih dužnosti i odgovornosti kao dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja te blisko surađuju s Komisijom u vezi s pravilnim izvršenjem sredstava, osobito kako bi osigurali osobito zakonitost i pravilnost financijskih transakcija, poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja pri upravljanju sredstvima te djelotvornu zaštitu financijskih interesa Unije. Oni podliježu internim pravilima Komisije te povelji Komisije za provedbu zadaća financijskog upravljanja koje su im prenesene na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti. Pri obavljanju njihovih dužnosti može im pomagati osoblje Komisije u delegacijama Unije.

U tu svrhu voditelji delegacija Unije poduzimaju mjere potrebne za sprečavanje svake situacije koja će vjerojatno dovesti u pitanje sposobnost Komisije da ispuni svoju odgovornost za izvršenje proračuna koja im je prenesena na temelju daljnjeg delegiranja te svakog sukoba prioriteta koji će vjerojatno imati učinak na provedbu zadaća financijskog upravljanja koje su im dalje delegirane.

Ako nastupi situacija ili sukob iz drugog podstavka, voditelji delegacija Unije bez odlaganjagode o tome obavješćuju odgovorne glavne direktore Komisije i ESVD-a. Ti glavni direktori poduzimaju odgovarajuće korake za rješavanje situacije.