EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.5.2022.

COM(2022) 209 final

2022/0155(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2022) 209 final} - {SWD(2022) 209 final} - {SWD(2022) 210 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta (UNCRC) i članku 24. stavku 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) 1 kao prava navode se zaštita i briga za najbolje interese i dobrobit djece. Odbor Ujedinjenih naroda za prava djeteta istaknuo je 2021. da se ta prava moraju jednako štititi u digitalnom okruženju 2 . Zaštita djece na internetu i izvan njega prioritet je Unije.

Najmanje jedno od petero djece žrtva je seksualnog nasilja tijekom djetinjstva 3 . Prema nalazima globalne studije iz 2021. od više od trećine ispitanika tijekom djetinjstva zatraženo je da učine nešto seksualno eksplicitno na internetu, a više od polovine ispitanika doživjelo je neki oblik seksualnog zlostavljanja djece na internetu 4 . Djeca s invaliditetom izložena su još većem riziku od seksualnog nasilja: do 68 % djevojčica i 30 % dječaka s intelektualnim ili razvojnim poteškoćama bit će seksualno zlostavljano do 18. godine 5 . Materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece proizvod je fizičkog seksualnog zlostavljanja djece. Otkrivanje i prijavljivanje takvog materijala nužno je za sprečavanje njegove izrade i širenja te je ključno za identifikaciju žrtava i pružanje pomoći žrtvama. Pandemija je djecu izložila znatno većem broju neželjenih kontakata na internetu, uključujući mamljenje na seksualno zlostavljanje djece. Unatoč činjenici da su Direktivom o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece 6 donesenom 2011. seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece te materijali koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece proglašeni kaznenim djelom u EU-u, jasno je da EU još ne uspijeva zaštititi djecu od toga da postanu žrtve seksualnog zlostavljanja djece i da internetska dimenzija predstavlja poseban problem.

Stoga je Europska komisija 24. srpnja 2020. donijela Strategiju EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece 7 , kojom se utvrđuje sveobuhvatan odgovor na sve veću prijetnju seksualnog zlostavljanja djece na internetu i izvan njega, i to poboljšanjem prevencije, istrage i pomoći žrtvama. Strategija obuhvaća osam inicijativa za uspostavu snažnog pravnog okvira za zaštitu djece i olakšavanje koordiniranog pristupa među mnogim dionicima uključenima u zaštitu djece i pružanje podrške djeci. Tim se inicijativama nastoje utvrditi pravne praznine i osigurati učinkovit odgovor na temelju zakonodavstva EU-a, ojačati zalaganje za izvršavanje zakonodavstva na nacionalnoj razini i razini EU-a, pomoći državama članicama da preventivnim djelovanjem bolje zaštite djecu, potaknuti sektor da osigura zaštitu djece kad upotrebljavaju ponuđene usluge i bolje zaštititi djecu u cijelom svijetu suradnjom više dionika. Ta posebna strategija popraćena je dodatnim naporima. Europska komisija donijela je 24. ožujka 2021. sveobuhvatnu Strategiju EU-a o pravima djeteta, u kojoj se predlažu pojačane mjere za zaštitu djece od svih oblika nasilja, uključujući zlostavljanje na internetu. Osim toga, Komisija poziva poduzeća da nastave raditi na otkrivanju i prijavljivanju nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući seksualno zlostavljanje djece na internetu, te na njegovu uklanjanju sa svojih platformi i iz svojih usluga. Predložena Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće 8 uključuje i obvezu zaštite sve djece od nezakonitog sadržaja, iskorištavanja, manipulacije i zlostavljanja na internetu te sprečavanja upotrebe digitalnog prostora za počinjenje kaznenih djela ili njihovo olakšavanje 9 .  

U tom kontekstu posebno važnu ulogu imaju pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju ili interpersonalnih komunikacijskih usluga („pružatelji”). Njihovo odgovorno i savjesno ponašanje ključno je za sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje te za ostvarivanje temeljnih prava zajamčenih Poveljom. Kruženjem slika i videozapisa seksualnog zlostavljanja djece, koje se znatno povećalo s razvojem digitalnog svijeta, nastavlja se šteta koju trpe žrtve, a počinitelji u tim uslugama nalaze nove mogućnosti za pristup djeci i njihovo iskorištavanje.

Određeni pružatelji u okviru svojih usluga već dobrovoljno upotrebljavaju tehnologije za otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Međutim, mjere koje pružatelji poduzimaju znatno se razlikuju, pri čemu velika većina prijava potječe tek od nekoliko pružatelja, dok znatan broj ne poduzima nikakve mjere. Znatno se razlikuju i kvaliteta i relevantnost prijava koje tijela EU-a za izvršavanje zakonodavstva primaju od pružatelja. Ipak, organizacije kao što je Nacionalni centar SAD-a za nestalu i iskorištavanu djecu („NCMEC”), kojem su prema zakonodavstvu SAD-a pružatelji iz SAD-a dužni prijaviti seksualno zlostavljanje djece u okviru svojih usluga čim za njega doznaju, tijekom 2020. primile su više od 21 milijun prijava, od čega se više od milijun prijava odnosilo na države članice EU-a. Najnoviji broj prijava za 2021. pokazuje dodatno povećanje te se približava vrijednosti od 30 milijuna 10 .

Unatoč važnom doprinosu određenih pružatelja, dobrovoljno djelovanje nije se pokazalo dostatnim za rješavanje problema zlouporabe internetskih usluga u svrhu seksualnog zlostavljanja djece. Zbog toga je nekoliko država članica započelo s pripremom i donošenjem nacionalnih pravila za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Kao što je vidljivo iz Izvješća o procjeni učinka priloženog ovom Prijedlogu, to dovodi do razvoja različitih nacionalnih zahtjeva, čime se povećava rascjepkanost jedinstvenog digitalnog tržišta usluga 11 . U tom su kontekstu potrebna jedinstvena pravila Unije o otkrivanju, prijavi i uklanjanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu radi dopune Akta o digitalnim uslugama, uklanjanja postojećih prepreka jedinstvenom digitalnom tržištu i sprečavanja njihova širenja. 12 Pri ublažavanju rizika od rascjepkanosti s pomoću ovog Prijedloga mora se uzeti u obzir potreba da se zajamče temeljna prava djece na skrb i zaštitu njihove dobrobiti, mentalnog zdravlja i najboljih interesa te da se potakne interes šire javnosti za učinkovito sprečavanje, istraživanje i kazneni progon počinjenja teškog kaznenog djela seksualnog zlostavljanja djece.

Kako bi se ti problemi riješili i kako bi se odgovorilo na pozive Vijeća i Europskog parlamenta, ovim se Prijedlogom nastoji uspostaviti jasan i usklađen pravni okvir za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Njim se pružateljima nastoji pružiti pravna sigurnost u pogledu njihovih odgovornosti za procjenu i ublažavanje rizika te prema potrebi za otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje takve zlouporabe u okviru njihovih usluga na način koji je u skladu s temeljnim pravima utvrđenima u Povelji i općim načelima prava EU-a. U suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu postoje važna prava i interesi svih strana. Stoga je posebno važno uspostaviti pravednu ravnotežu između mjera za zaštitu djece žrtava seksualnog zlostavljanja i njihovih temeljnih prava, uključujući postizanje važnih ciljeva od općeg društvenog interesa, i temeljnih prava drugih korisnika i pružatelja.

Stoga se ovim Prijedlogom utvrđuju ciljane mjere koje su razmjerne riziku od zlouporabe određene usluge za seksualno zlostavljanje djece na internetu i koje podliježu strogim uvjetima i zaštitnim mjerama. Prijedlogom se nastoji osigurati i da pružatelji mogu ispunjavati svoje dužnosti, i to osnivanjem Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece („EU-ov centar”) kako bi se olakšala i poduprla provedba ove Uredbe i tako pridonijelo uklanjanju prepreka unutarnjem tržištu, posebno u vezi s obvezama pružatelja na temelju ove Uredbe da otkrivaju seksualno zlostavljanje djece na internetu, prijavljuju ga i da uklone materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece. Prije svega, EU-ov centar uspostavit će i održavati baze podataka koje sadržavaju pokazatelje seksualnog zlostavljanja djece na internetu kojima će se pružatelji morati služiti za ispunjavanje obveza otkrivanja te će upravljati tim bazama podataka. Te bi baze podataka stoga trebale biti spremne prije početka primjene Uredbe. Kako bi to osigurala, Komisija je državama članicama već stavila na raspolaganje financijska sredstva za pomoć u pripremi tih baza podataka. EU-ov centar trebao bi obavljati i određene dodatne zadaće, kao što je pomoć nadležnim nacionalnim tijelima u obavljanju njihovih zadaća u okviru ove Uredbe i pružanje podrške žrtvama u vezi s obvezama pružatelja. Osim toga, trebao bi iskoristiti svoj središnji položaj kako bi olakšao suradnju te razmjenu informacija i stručnog znanja, među ostalim za potrebe donošenja politika na temelju dokaza i prevencije. Prevencija je prioritet u borbi Komisije protiv seksualnog zlostavljanja djece.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovim se Prijedlogom ispunjavaju obveze iz Strategije EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, posebno u pogledu predlaganja zakonodavstva za djelotvorno suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, među ostalim zahtijevanjem od pružatelja da otkriju poznate materijale koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece, i rada na osnivanju Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece. Postojeći pravni okvir EU-a u tom području sastoji se od zakonodavstva Unije koje se odnosi na seksualno zlostavljanje djece, kao što su Direktiva o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece i Uredba (EU) 2021/1232 o borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu 13 , koja se primjenjuje do 3. kolovoza 2024. („privremena uredba”).

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna osnova kojom se podupire djelovanje u tom području jest članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Tim se člankom predviđa uspostava mjera za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Članak 114. odgovarajuća je pravna osnova za uredbu kojom se nastoje uskladiti zahtjevi nametnuti pružateljima relevantnih internetskih usluga na jedinstvenom digitalnom tržištu. Kao što je prethodno navedeno, prepreke jedinstvenom digitalnom tržištu za usluge počele su se pojavljivati nakon što su neke države članice uvele različita nacionalna pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

Predloženom Uredbom nastoje se ukloniti postojeće razlike i sprečava se pojava budućih prepreka koje bi mogle proizići iz daljnjeg razvoja takvih nacionalnih pravila. S obzirom na svojstvenu prekograničnu prirodu pružanja internetskih usluga, nedostatak djelovanja EU-a kojim bi se ostavio prostor za rascjepkanost regulatornog okvira na nacionalnoj razini doveo bi do opterećenja za pružatelje koji bi se trebali pridržavati različitih skupova nacionalnih pravila, čime bi se stvorili nejednaki uvjeti za pružatelje u EU-u kao i moguće rupe u zakonu.

•Supsidijarnost

U skladu s načelom supsidijarnosti djelovanje na razini EU-a moguće je samo ako države članice ne mogu same ostvariti predviđene ciljeve, koji se mogu bolje ostvariti na razini Unije.

Države članice ne mogu same ostvariti cilj osiguravanja jednakih uvjeta za pružatelje na cijelom jedinstvenom digitalnom tržištu uz istodobno poduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Kao što je spomenuto, države članice počele su pružateljima nametati zahtjeve za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Čak i one države članice koje još nisu uvele takve zahtjeve sve više razmatraju nacionalne mjere u tu svrhu. Međutim, obuhvaćeni pružatelji obično posluju prekogranično ili bi to htjeli, često na razini EU-a. Prema tome, nametanjem nacionalnih zahtjeva za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu takvim sudionicima na tržištu povećava se rascjepkanost jedinstvenog digitalnog tržišta i nastaju znatni troškovi usklađivanja za pružatelje, uz nedovoljnu učinkovitost zbog prekogranične prirode predmetnih usluga.

Samo se djelovanjem na razini EU-a može postići cilj uklanjanja prepreka jedinstvenom digitalnom tržištu za predmetne usluge, povećanja pravne sigurnosti za pružatelje i smanjenja troškova usklađivanja, istodobno osiguravajući da zahtjevi za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu nametnuti sudionicima na tržištu budu učinkoviti zahvaljujući njihovoj ujednačenoj prekograničnoj primjenjivosti u cijelom EU-u. Stoga je djelovanje EU-a nužno kako bi se ostvarili ciljevi predložene Uredbe te pruža znatnu dodanu vrijednost u odnosu na one koji se mogu postići nacionalnim djelovanjem.

•Proporcionalnost

Cilj je ovog Prijedloga ukloniti postojeće prepreke pružanju relevantnih usluga na jedinstvenom digitalnom tržištu i spriječiti pojavu dodatnih prepreka te istodobno omogućiti učinkovitu borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu uz potpuno poštovanje temeljnih prava svih uključenih osoba u skladu s pravom EU-a. Kako bi se postigao taj cilj, Prijedlogom se uvode usko ciljane i ujednačene obveze procjene i ublažavanja rizika, koje se prema potrebi dopunjuju nalozima za otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje sadržaja seksualnog zlostavljanja djece. Te se obveze primjenjuju na relevantne pružatelje koji nude usluge na jedinstvenom digitalnom tržištu neovisno o tome gdje imaju glavni poslovni nastan.

Predložena pravila primjenjuju se samo na pružatelje određenih vrsta internetskih usluga za koje je dokazano da su izložene zlouporabi u svrhu širenja materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, takozvano vrbovanje (engl. grooming), uglavnom zbog njihovih tehničkih značajki ili dobnog sastava baze tipičnih korisnika. Opseg obveza ograničen je na ono što je nužno za postizanje prethodno navedenih ciljeva. Obveze su popraćene mjerama za smanjenje opterećenja nametnutog takvim pružateljima te uvođenjem niza zaštitnih mjera za smanjenje zadiranja u temeljna prava, posebno u pravo na privatnost korisnika usluga.

Kako bi se, među ostalim, smanjio broj lažno pozitivnih prijava i spriječilo pogrešno prijavljivanje tijelima za izvršavanje zakonodavstva te kako bi se administrativno i financijsko opterećenje nametnuto pružateljima svelo na najmanju moguću mjeru, Prijedlogom se predviđa osnivanje EU-ova centra kao ključnog posrednika u ispunjavanju obveza nametnutih pružateljima. Među ostalim zadaćama, EU-ov centar trebao bi pružateljima olakšati pristup pouzdanim tehnologijama otkrivanja, staviti im na raspolaganje pokazatelje osmišljene na temelju seksualnog zlostavljanja djece na internetu koje su potvrdili sudovi ili neovisna upravna tijela država članica u svrhu otkrivanja, na zahtjev pružiti određenu pomoć u vezi s provedbom procjena rizika i pružiti podršku u komunikaciji s relevantnim nacionalnim tijelima.

Naposljetku, predložena Uredba sadržava zaštitne mjere kojima se osigurava da tehnologije koje se upotrebljavaju u svrhu otkrivanja, prijavljivanja i uklanjanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu radi izvršavanja naloga za otkrivanje u najmanjoj mogućoj mjeri narušavaju privatnost i da budu u skladu s najnovijim dostignućima u sektoru, da se potrebne provjere provode na anonimnoj osnovi i da se mjere za identifikaciju korisnika poduzimaju samo u slučaju otkrivanja potencijalnog seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Njom se jamči temeljno pravo na djelotvoran pravni lijek u svim fazama relevantnih aktivnosti, od otkrivanja do uklanjanja, te se čuvanje uklonjenog materijala i povezanih podataka ograničava na ono što je nužno za određene posebne svrhe. Stoga se predloženom Uredbom zadiranje u pravo na zaštitu osobnih podataka korisnika i njihovo pravo na povjerljivost komunikacija ograničava na ono što je nužno za postizanje njezinih ciljeva, a to je utvrđivanje usklađenih pravila za učinkovito sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na unutarnjem tržištu.

•Odabir instrumenta

Člankom 114. UFEU-a zakonodavcu EU-a daje se mogućnost donošenja uredbi i direktiva. Budući da je cilj Prijedloga uvođenje jedinstvenih obveza za pružatelje, koji svoje usluge obično nude u više od jedne države članice ili bi to htjeli, direktiva kojom se ostavlja prostor za različito nacionalno prenošenje pravila EU-a ne bi bila prikladna za postizanje relevantnih ciljeva. Različita nacionalna pravila kojima se prenose zahtjevi nametnuti pružateljima tim instrumentom dovela bi do nastavka ili ponovnog nastanka onih prepreka jedinstvenom digitalnom tržištu usluga koje se ovom inicijativom nastoje ukloniti.

Za razliku od direktive, uredbom se osigurava ujednačeno propisivanje istih obveza u cijelom EU-u. Uredba je i izravno primjenjiva, pruža jasnoću i veću pravnu sigurnost te se njom izbjegava različito prenošenje u državama članicama. Iz tih je razloga uredba prikladan instrument za postizanje ciljeva ove inicijative. Osim toga, s obzirom na datum prestanka primjene privremene uredbe, u ovom slučaju ne bi bilo dovoljno vremena za donošenje direktive i zatim prenošenje njezinih pravila na nacionalnu razinu.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Komisija se tijekom dvije godine savjetovala s relevantnim dionicima kako bi utvrdila probleme i daljnje korake u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu i izvan njega. To je provedeno anketama, od otvorenih javnih savjetovanja do ciljanih anketa provedenih među tijelima za izvršavanje zakonodavstva. Organizirani su brojni sastanci skupina stručnjaka i bilateralni sastanci Komisije i relevantnih dionika kako bi se raspravilo o mogućim učincima zakonodavstva u tom području, a Komisija je sudjelovala u relevantnim radionicama, konferencijama i događajima o pravima djeteta.

U prosincu 2020. Komisija je objavila početnu procjenu učinka radi informiranja građana i dionika o planiranoj inicijativi i traženja početnih povratnih informacija. Te su povratne informacije pokazale znatnu potporu cilju suzbijanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Iako su pozdravljeni cjelovit pristup mogućeg centra i očekivana poboljšanja u pogledu pravne jasnoće, neki dionici iz sektora izrazili su zabrinutost u pogledu učinka obveznog otkrivanja i prijavljivanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

Komisija je 2021. provela otvoreno javno savjetovanje. Tim su se postupkom nastojala prikupiti mišljenja šireg raspona dionika kao što su javna tijela i privatni građani, predmetni sektor i civilno društvo. Unatoč nastojanjima da se osigura uravnotežena raspodjela odgovora, znatan udio doprinosa primljen od privatnih pojedinaca u Njemačkoj bavio se isključivo pitanjima povezanima s predmetom šifriranja. Osim toga, javna tijela, sektor i civilno društvo pokazali su znatan interes za pitanja bolje suradnje i koordinacije te dostatnih sredstava i stručnog znanja za suočavanje sa stalnim povećanjem količina nezakonitog sadržaja. U svim je skupinama bila široko zastupljena i podrška brzom uklanjanju prijavljenog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, mjerama za smanjenje „vrbovanja” (mamljenja djece) na internetu te poboljšanjima prevencije i pomoći žrtvama.

Kad je riječ o mogućem uvođenju pravnih obveza otkrivanja i prijavljivanja raznih vrsta seksualnog zlostavljanja djece na internetu za pružatelje u okviru njihovih usluga, savjetovanjem je utvrđena snažna potpora tijela za izvršavanje zakonodavstva i organizacija koje djeluju u području prava djece, dok su zagovaratelji prava na privatnost i podnesci privatnih osoba uglavnom bili protiv takvih obveza.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

Nakon prethodnog prvog negativnog mišljenja Odbora za nadzor regulative o procjeni učinka, Odbor za nadzor regulative izdao je u veljači 2022. pozitivno mišljenje o procjeni učinka sa zadrškama i iznio razne prijedloge za poboljšanje. Izvješće o procjeni učinka dodatno je revidirano uzimajući u obzir relevantne povratne informacije, posebno pojašnjavanjem opisa mjera poduzetih kako bi se osigurala usklađenost s temeljnim pravima i zabranom općih obveza praćenja te navođenjem detaljnijih opisa opcija politike. U dovršenom izvješću o procjeni učinka ispituje se i uspoređuje nekoliko opcija politike u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece na internetu i s mogućim osnivanjem EU-ova centra za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece.

Svim je opcijama cilj bio osigurati da relevantni pružatelji internetskih usluga (osobno područje primjene) s poslovnim nastanom u EU-u i u trećim zemljama, u mjeri u kojoj nude svoje usluge u Uniji (zemljopisno područje primjene), otkriju, uklone i prijave prethodno poznate i nove materijale koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece i vrbovanje (glavno područje primjene).

U procjeni učinka zaključeno je da je opcija E najpoželjnija opcija iz više razloga. Obveze otkrivanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu poželjnije su od ovisnosti o dobrovoljnom djelovanju pružatelja (opcije A i B) ne samo zato što se ono dosad pokazalo nedostatnim za učinkovitu borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, nego i zato što su za postizanje cilja izbjegavanja rascjepkanosti jedinstvenog digitalnog tržišta usluga prikladni samo ujednačeni zahtjevi propisani na razini Unije. Stoga su opcije A i B odbačene.

Razina učinka na dobro funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta usluga i na borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu povećava se u skladu sa sve većim obvezama koje bi se uvele u okviru svake opcije. Iako bi obveza otkrivanja poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece (opcija C) pridonijela smanjenju ponovnog kruženja poznatog materijala, takva bi obveza imala tek ograničen učinak u pogledu sprečavanja zlostavljanja i pružanja pomoći žrtvama trenutačnih zlostavljanja s obzirom na to da je materijal obuhvaćen područjem primjene te obveze mogao biti u optjecaju godinama. Obvezom otkrivanja poznatog i novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece (opcija D) omogućila bi se identifikacija žrtava i njihovo spašavanje od zlostavljanja koje je u tijeku, i to na temelju ujednačenih kriterija utvrđenih na razini EU-a, čime bi se spriječilo donošenje različitih nacionalnih mjera po tom pitanju. Uključivanjem obveznog otkrivanja vrbovanja (opcija E) omogućio bi se najširi opseg sprečavanja budućeg zlostavljanja i jamčenje jednakih uvjeta na jedinstvenom digitalnom tržištu usluga.

•Temeljna prava

Osim toga, na pružatelje obuhvaćene Prijedlogom primjenjuje se i sloboda poduzetništva 30 . Općenito govoreći, tim temeljnim pravom onemogućuje se izlaganje gospodarskih subjekata prekomjernom opterećenju. To uključuje slobodu izbora s kim će poslovati i slobodu ugovaranja. Međutim, ni to pravo nije apsolutno, već se omogućuje širok raspon intervencija kojima bi se moglo ograničiti obavljanje gospodarskih djelatnosti ako je to u javnom interesu 31 . U skladu s tim, Prijedlogom se nastoji postići prethodno navedeni cilj od općeg interesa i zaštititi navedena temeljna prava djece, a pritom osigurati proporcionalnost i uspostaviti pravednu ravnotežu među temeljnim pravima svih uključenih osoba. U tu svrhu Prijedlog sadržava niz ograničenja i zaštitnih mjera koji se razlikuju ovisno o prirodi i razini ograničenja nametnutog ostvarivanju predmetnih temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U odjeljku 1. utvrđuju se prethodno navedene obveze u pogledu procjene rizika za pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju ili interpersonalnih komunikacijskih usluga (članak 3.). U njemu se od pružatelja zahtijeva i donošenje prilagođenih i razmjernih mjera za smanjenje utvrđenih rizika (članak 4.) te izvješćivanje koordinacijskih tijela koja su imenovale države članice o ishodu procjene rizika i donesenim mjerama za smanjenje rizika (članak 5.). Naposljetku, njim se trgovinama softverskih aplikacija nameću ciljane obveze procjene postojanja rizika da će se aplikacija za koju djeluju kao posrednik upotrijebiti u svrhu mamljenja te, ako je to slučaj i ako je rizik znatan, poduzimanja razumnih mjera za identifikaciju djece korisnika i sprečavanja njihova pristupa toj aplikaciji (članak 6.).

2022/0155 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 35 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 36 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga odbora za zaštitu podataka i Europskoga nadzornika za zaštitu podataka 37 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Usluge informacijskog društva postale su veoma važne za komunikaciju, izražavanje, prikupljanje informacija i mnoge druge aspekte današnjeg života, među ostalim za djecu, ali i za počinitelje kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece. Takva kaznena djela, koja podliježu minimalnim pravilima utvrđenima na razini Unije, vrlo su teška kaznena djela koja je potrebno učinkovito spriječiti i suzbiti kako bi se zaštitila prava i dobrobit djece, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), te kako bi se zaštitilo društvo u cjelini. Korisnici takvih usluga koje se nude u Uniji trebali bi moći vjerovati da se predmetne usluge mogu sigurno upotrebljavati, a posebno da ih mogu sigurno upotrebljavati djeca.

(2)S obzirom na središnju važnost relevantnih usluga informacijskog društva, ti se ciljevi mogu postići samo osiguravanjem odgovornog ponašanja pružatelja koji nude takve usluge u Uniji, uz poduzimanje razumnih mjera kako bi smanjili rizik od zlouporabe svojih usluga u svrhu seksualnog zlostavljanja djece, pri čemu su oni često jedini koji mogu spriječiti i suzbiti takvo zlostavljanje. Poduzete mjere trebale bi biti ciljane, pažljivo uravnotežene i razmjerne kako bi se izbjegle nepotrebne negativne posljedice za one koji se uslugama koriste u zakonite svrhe, posebno za ostvarivanje svojih temeljnih prava zaštićenih pravom Unije, odnosno prava koja su sadržana u Povelji i prepoznata kao opća načela prava Unije, te kako bi se izbjeglo nametanje prekomjernih opterećenja pružateljima usluga.

(3)Države članice sve češće uvode ili razmatraju uvođenje nacionalnih zakona za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, posebno nametanjem zahtjeva pružateljima relevantnih usluga informacijskog društva. S obzirom na svojstvenu prekograničnu prirodu interneta i predmetnog pružanja usluga, ti nacionalni zakoni, koji se međusobno razlikuju, imaju izravan negativni učinak na unutarnje tržište. Kako bi se povećala pravna sigurnost, uklonile nastale prepreke pružanju usluga i osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu, trebalo bi utvrditi potrebne usklađene zahtjeve na razini Unije.

(4)Stoga bi ova Uredba utvrđivanjem jasnih, ujednačenih i uravnoteženih pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na način koji je učinkovit i kojim se poštuju temeljna prava svih uključenih osoba trebala pridonijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. S obzirom na to da se predmetne usluge i tehnologije koje se upotrebljavaju za njihovo pružanje brzo mijenjaju, ta bi pravila trebalo utvrditi na tehnološki neutralan i dugoročno održiv način kako ne bi došlo do ometanja inovacija.

(5)Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, njom bi trebali biti obuhvaćeni pružatelji usluga koje bi se mogle zloupotrijebiti u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Budući da se sve češće zloupotrebljavaju u tu svrhu, te bi usluge trebale uključivati javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge, kao što su usluge slanja poruka i usluge elektroničke pošte na internetu u mjeri u kojoj su te usluge javno dostupne. S obzirom na to da su jednakom riziku od zlouporabe izložene i usluge kojima se izravna interpersonalna i interaktivna razmjena informacija omogućuje samo kao manje bitna pomoćna značajka koja je suštinski povezana s drugom uslugom, kao što su razgovor i slične funkcije u okviru videoigara, dijeljenja slika i smještaja videozapisa, ovom Uredbom trebalo bi obuhvatiti i njih. Međutim, s obzirom na svojstvene razlike među različitim relevantnim uslugama informacijskog društva obuhvaćenima ovom Uredbom i povezane različite rizike od zlouporabe tih usluga u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu te na različitu sposobnost predmetnih pružatelja da spriječe i suzbiju takvo zlostavljanje, obveze nametnute pružateljima tih usluga trebale bi se na odgovarajući način razlikovati.

(6)Seksualno zlostavljanje djece na internetu često uključuje zlouporabu usluga informacijskog društva koje u Uniji nude pružatelji s poslovnim nastanom u trećim zemljama. Kako bi se osigurala djelotvornost pravila utvrđenih u ovoj Uredbi i jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu, ta bi se pravila trebala primjenjivati na sve pružatelje koji nude usluge u Uniji, što se dokazuje bitnom povezanošću s Unijom, neovisno o njihovu poslovnom nastanu ili boravištu.

(7)Ovom Uredbom ne bi se trebala dovoditi u pitanje pravila koja proizlaze iz drugih akata Unije, posebno Direktive 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća 38 , Direktive 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 39 i Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća 40 [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ], Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća  41 , , Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 42 i Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 43 .

(8)Ova bi se Uredba trebala smatrati lex specialis u odnosu na opće primjenjivi okvir utvrđen u Uredbi (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ] kojom se utvrđuju usklađena pravila za pružanje određenih usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu. Na pitanja koja nisu obuhvaćena ili nisu u potpunosti obuhvaćena ovom Uredbom primjenjuju se pravila utvrđena u Uredbi (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ].

(9)Člankom 15. stavkom 1. Direktive 2002/58/EZ državama članicama dopušta se donošenje zakonskih mjera kojima će ograničiti opseg prava i obveza predviđenih određenim posebnim odredbama te direktive u pogledu povjerljivosti komunikacije kad takvo ograničenje predstavlja nužnu, prikladnu i razmjernu mjeru unutar demokratskog društva, među ostalim s ciljem sprečavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti, uključujući usklađenost s Poveljom. Analognom primjenom zahtjeva iz te odredbe ovom bi se Uredbom trebalo ograničiti ostvarivanje prava i obveza iz članka 5. stavaka 1. i 3. i članka 6. stavka 1. Direktive 2002/58/EZ u mjeri u kojoj je to nužno za izvršavanje naloga za otkrivanje izdanih u skladu s ovom Uredbom radi sprečavanja i suzbijanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

(10)Radi postizanja jasnoće i dosljednosti definicije u ovoj Uredbi trebale bi se, kad god je to moguće i primjereno, temeljiti na relevantnim definicijama iz drugih akata prava Unije, kao što je Uredba (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ] te biti usklađene s njima.

(11)Trebalo bi smatrati da bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj relevantnih usluga informacijskog društva ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u jednoj ili više država članica ili usmjeravanja aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica trebalo bi se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su uporaba jezika ili valute koja se uobičajeno upotrebljava u toj državi članici, mogućnost naručivanja proizvoda ili usluga ili upotreba nacionalne vršne domene. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti softverske aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se upotrebljava u toj državi članici. Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 44 . Sama tehnička mogućnost pristupa internetskim stranicama iz Unije ne bi se trebala sama po sebi smatrati uspostavom bitne veze s Unijom.

(12)Radi dosljednosti i tehnološke neutralnosti pojam „materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece” za potrebe ove Uredbe trebao bi se definirati kao upućivanje na svaku vrstu materijala koji predstavlja dječju pornografiju ili pornografsku predstavu u smislu Direktive 2011/93/EU, a koji se može širiti upotrebom usluga smještaja informacija na poslužitelju ili interpersonalnih komunikacijskih usluga. Trenutačno se takav materijal obično sastoji od slika ili videozapisa, međutim ne isključuju se drugi oblici, posebno s obzirom na budući tehnološki razvoj.

(13)Pojam „seksualno zlostavljanje djece na internetu” trebao bi obuhvaćati širenje materijala koji je prethodno otkriven i potvrđen kao materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece („poznati” materijal), ali i materijala koji nije prethodno otkriven i vjerojatno predstavlja materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, ali to još nije potvrđeno („novi” materijal), kao i aktivnosti koje čine mamljenje djece („vrbovanje”). To je potrebno radi rješavanja problema ranijeg zlostavljanja, ponovne viktimizacije i kršenja prava žrtava koje ono podrazumijeva, kao što je pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka, ali i problema nedavnog, trenutačnog i predstojećeg zlostavljanja kako bi se ono u najvećoj mogućoj mjeri spriječilo, kako bi se djeca učinkovito zaštitila i kako bi se povećala vjerojatnost spašavanja žrtava i zaustavljanja počinitelja.

(14)Kako bi se spriječio rizik od zlouporabe njihovih usluga za širenje poznatog i novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili za mamljenje djece, pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga trebali bi procijeniti takav rizik za svaku od usluga koje nude u Uniji. Kao smjernice za procjenu rizika trebalo bi sastaviti neiscrpan popis elemenata koje treba uzeti u obzir. Kako bi se omogućilo potpuno uzimanje u obzir posebnih značajki usluga koje pružatelji nude, trebalo bi im se omogućiti da prema potrebi vode računa i o dodatnim elementima. Budući da se rizici s vremenom mijenjaju ovisno o razvoju tehnologije i načinima na koje se predmetne usluge nude i upotrebljavaju, primjereno je osigurati da se procjena rizika ažurira redovito i kad je to potrebno iz određenih razloga.

(15)Neki od pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe mogu podlijegati obvezi provođenja procjene rizika u skladu s Uredbom (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ] u pogledu informacija koje pohranjuju i šire u javnosti. Za potrebe ove Uredbe ti pružatelji mogu upotrijebiti takvu procjenu rizika i dopuniti je detaljnijom procjenom rizika od upotrebe njihovih usluga u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu, kako je propisano ovom Uredbom.

(16)Kako bi se djelotvorno spriječilo i suzbilo seksualno zlostavljanje djece na internetu, pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga trebali bi poduzeti razumne mjere za smanjenje rizika od zlouporabe svojih usluga u svrhu takvog zlostavljanja utvrđenog procjenom rizika. Pružatelji koji podliježu obvezi donošenja mjera za smanjenje rizika u skladu s Uredbom (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ] mogu razmotriti u kojem opsegu mjere za smanjenje rizika donesene radi ispunjavanja te obveze, koje mogu uključivati ciljane mjere za zaštitu prava djeteta, uključujući alate za provjeru dobi i roditeljske kontrole, mogu poslužiti i za otklanjanje rizika utvrđenog u posebnoj procjeni rizika u skladu s ovom Uredbom i u kojem opsegu mogu biti potrebne dodatne ciljane mjere za smanjenje rizika radi usklađivanja s ovom Uredbom.

(17)Kako bi se omogućile inovacije i osigurale proporcionalnost i tehnološka neutralnost, ne bi trebalo sastavljati potpun popis obveznih mjera za smanjenje rizika. Umjesto toga, pružateljima bi trebalo ostaviti određen stupanj fleksibilnosti za osmišljavanje i provedbu mjera prilagođenih utvrđenom riziku i značajkama usluga koje pružaju te načinima na koje se te usluge upotrebljavaju. Pružatelji pogotovo mogu u skladu s pravom Unije na temelju postojećih praksi samostalno osmisliti i provesti mjere za otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu u okviru svojih usluga te u okviru izvješćivanja o riziku navesti svoju želju i spremnost da im se na koncu izda nalog za otkrivanje u skladu s ovom Uredbom ako to nadležno nacionalno tijelo smatra potrebnim.

(18)Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva ove Uredbe, ta bi fleksibilnost trebala podlijegati potrebi usklađivanja s pravom Unije, a posebno sa zahtjevima ove Uredbe o mjerama za smanjenje rizika. Stoga bi pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga pri osmišljavanju i provedbi mjera za smanjenje rizika trebali pridavati važnost ne samo osiguravanju njihove učinkovitosti, nego i izbjegavanju nepotrebnih negativnih posljedica za druge osobe na koje se mjere odnose, posebno za ostvarivanje temeljnih prava korisnika. Kako bi se osigurala proporcionalnost, pri određivanju mjera za smanjenje rizika koje bi trebalo opravdano poduzeti u određenoj situaciji, u obzir bi trebalo uzeti i financijske i tehnološke mogućnosti te veličinu predmetnog pružatelja. Pri odabiru odgovarajućih mjera za smanjenje rizika pružatelji bi trebali na odgovarajući način uzeti u obzir barem moguće mjere navedene u ovoj Uredbi te, prema potrebi, druge mjere kao što su one koje se temelje na primjerima najbolje prakse u okviru sektora, uključujući one utvrđene samoregulatornom suradnjom i one sadržane u smjernicama Komisije. Ako se pažljivo provedenom ili ažuriranom procjenom rizika ne otkrije nikakav rizik, od pružatelja se ne bi trebalo zahtijevati poduzimanje mjera za smanjenje rizika.

(19)S obzirom na njihovu ulogu posrednika koji omogućavaju pristup softverskim aplikacijama koje se mogu zloupotrijebiti za seksualno zlostavljanje djece na internetu, pružatelje trgovina softverskih aplikacija trebalo bi obvezati na poduzimanje određenih razumnih mjera za procjenu i smanjenje tog rizika. Pružatelji bi tu procjenu trebali provesti savjesno, ulažući napore koji su razumni u danim okolnostima, uzimajući u obzir, među ostalim, prirodu i opseg tog rizika kao i svoje financijske i tehnološke sposobnosti i veličinu te surađujući s pružateljima usluga koje se nude u okviru softverske aplikacije, ako je to moguće.

(20)U svrhu osiguravanja učinkovite prevencije i borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, kad se mjere za smanjenje rizika smatraju nedostatnima za ograničavanje rizika od zlouporabe određene usluge u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu, koordinacijska tijela koja države članice imenuju u skladu s ovom Uredbom trebala bi biti ovlaštena zatražiti izdavanje naloga za otkrivanje. Kako bi se izbjeglo nepotrebno zadiranje u temeljna prava i osigurala proporcionalnost, ta bi ovlast trebala podlijegati pažljivo uravnoteženom skupu ograničenja i zaštitnih mjera. Na primjer, s obzirom na to da se materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece obično širi uslugama smještaja informacija na poslužitelju i javno dostupnim interpersonalnim komunikacijskim uslugama te da se mamljenje djece uglavnom odvija u okviru javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, naloge za otkrivanje trebalo bi biti moguće upućivati samo pružateljima takvih usluga.

(21)Nadalje, u okviru tih ograničenja i zaštitnih mjera, nalozi za otkrivanje trebali bi se izdavati samo nakon savjesne i objektivne procjene kojom je utvrđen znatan rizik od zlouporabe konkretne usluge u svrhu određene vrste seksualnog zlostavljanja djece na internetu obuhvaćene ovom Uredbom. Jedan od elemenata koje u tom pogledu treba uzeti u obzir jest vjerojatnost da se usluga upotrebljava za takvo zlostavljanje u znatnoj mjeri, odnosno ne samo u izoliranim i relativno rijetkim slučajevima. Kriteriji bi se trebali razlikovati kako bi se uzele u obzir različite značajke raznih vrsta seksualnog zlostavljanja djece na internetu i različite značajke usluga koje se upotrebljavaju za takvo zlostavljanje, kao i povezani različiti stupnjevi narušavanja privatnosti zbog mjera koje treba poduzeti radi izvršavanja naloga za otkrivanje.

(22)Međutim, utvrđivanje takvog znatnog rizika ne bi samo po sebi trebalo biti dovoljno za izdavanje naloga za otkrivanje, s obzirom na to da bi u takvom slučaju nalog mogao dovesti do nerazmjernih negativnih posljedica za prava i legitimne interese drugih uključenih osoba, posebno za ostvarivanje temeljnih prava korisnika. Stoga bi trebalo osigurati da se nalozi za otkrivanje mogu izdati tek nakon što koordinacijska tijela i nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo na pojedinačnoj osnovi objektivno i savjesno procijene, utvrde i ponderiraju ne samo vjerojatnost i ozbiljnost mogućih posljedica zlouporabe usluge za predmetnu vrstu seksualnog zlostavljanja djece na internetu, nego i vjerojatnost i ozbiljnost mogućih negativnih posljedica za druge uključene osobe. Kako bi se izbjeglo nametanje prekomjernih opterećenja, procjenom bi se trebale uzeti u obzir i financijske i tehnološke mogućnosti te veličina predmetnog pružatelja.

(23)Osim toga, kako bi se izbjeglo nepotrebno zadiranje u temeljna prava i osigurala proporcionalnost, ako se utvrdi da su ti zahtjevi ispunjeni i da je potrebno izdati nalog za otkrivanje, svejedno bi trebalo osigurati da nalog za otkrivanje bude ciljan i definiran tako da se osigura da eventualne negativne posljedice za osobe na koje se odnosi ne prelaze ono što je nužno za učinkovito otklanjanje utvrđenog znatnog rizika. To bi se posebno trebalo odnositi na ograničenje na prepoznatljivi dio ili komponentu usluge, ako je moguće bez dovođenja u pitanje učinkovitosti mjere, kao što su posebne vrste kanala javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge, ili na posebne korisnike ili posebne skupine korisnika, u mjeri u kojoj se mogu zasebno razmatrati za potrebe otkrivanja, kao i na specifikaciju dodatnih zaštitnih mjera uz one koje su već izričito navedene u ovoj Uredbi, kao što su neovisna revizija, pružanje dodatnih informacija ili pristup podacima ili pojačani ljudski nadzor i provjera te daljnje ograničenje trajanja primjene naloga za otkrivanje koje koordinacijsko tijelo smatra potrebnim. Kako bi se izbjegli nerazumni ili nerazmjerni ishodi, ti bi se zahtjevi trebali utvrditi nakon provođenja objektivne i savjesne procjene na pojedinačnoj osnovi.

(24)Nadležno pravosudno tijelo ili nadležno neovisno upravno tijelo, ovisno o slučaju u skladu s detaljnim postupovnim pravilima koje utvrdi relevantna država članica, trebalo bi moći donijeti utemeljenu odluku o zahtjevima za izdavanje naloga za otkrivanje. To je posebno važno kako bi se osigurala potrebna pravedna ravnoteža među predmetnim temeljnim pravima i dosljedan pristup, posebno u vezi s nalozima za otkrivanje koji se odnose na mamljenje djece. Stoga bi trebalo predvidjeti postupak kojim bi se predmetnim pružateljima, EU-ovu centru za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece koji se osniva ovom Uredbom („EU-ov centar”) i, ako je tako predviđeno ovom Uredbom, nadležnom tijelu za zaštitu podataka imenovanom u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 omogućilo da iznesu svoja stajališta o predmetnim mjerama. To bi trebali učiniti što je prije moguće, uzimajući u obzir važan predmetni cilj javne politike i potrebu za djelovanjem bez nepotrebne odgode radi zaštite djece. Osobito bi tijela za zaštitu podataka trebala učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegla produljenje roka utvrđenog u Uredbi (EU) 2016/679 za davanje mišljenja kao odgovora na prethodno savjetovanje. Nadalje, obično bi trebali moći dati svoje mišljenje u tom roku ako je Europski odbor za zaštitu podataka već izdao smjernice o tehnologijama koje pružatelj namjerava uvesti i upotrebljavati za izvršavanje naloga za otkrivanje koji mu je upućen u skladu s ovom Uredbom.

(25)Kad je riječ o novim uslugama, odnosno uslugama koje se prethodno nisu nudile u Uniji, dokazi o mogućoj zlouporabi usluge u posljednjih 12 mjeseci obično nisu dostupni. Uzimajući to u obzir, da bi se osigurala učinkovitost ove Uredbe, koordinacijsko tijelo trebalo bi se moći osloniti na dokaze koji proizlaze iz usporedivih usluga kad procjenjuje hoće li zatražiti izdavanje naloga za otkrivanje za takvu novu uslugu. Usluga bi se trebala smatrati usporedivom ako je njezina funkcija istovjetna predmetnoj usluzi, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti, posebno njezine glavne značajke i funkcije, način na koji se nudi i upotrebljava, bazu korisnika, primjenjive uvjete i odredbe i mjere za smanjenje rizika te profil ukupnog preostalog rizika.

(26)Mjere koje pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga poduzimaju radi izvršavanja naloga za otkrivanje koji su im upućeni trebale bi ostati strogo ograničene na ono što je navedeno u ovoj Uredbi i nalozima za otkrivanje izdanima u skladu s ovom Uredbom. Kako bi se osigurala učinkovitost tih mjera, omogućila prilagođena rješenja, zadržala tehnološka neutralnost i izbjeglo izbjegavanje obveza otkrivanja, te bi mjere trebalo poduzeti neovisno o tehnologijama kojima se predmetni pružatelji koriste u vezi s pružanjem svojih usluga. Stoga se ovom Uredbom predmetnom pružatelju prepušta odabir tehnologija koje će upotrebljavati za učinkovito izvršavanje naloga za otkrivanje i to se ne bi trebalo tumačiti kao poticanje ili odvraćanje od upotrebe bilo koje određene tehnologije, pod uvjetom da tehnologije i prateće mjere ispunjavaju zahtjeve iz ove Uredbe. To uključuje tehnologiju šifriranja s kraja na kraj, koja je važan alat za jamčenje sigurnosti i povjerljivosti komunikacije korisnika, među ostalim djece. Pri izvršavanju naloga za otkrivanje pružatelji bi trebali poduzeti sve dostupne zaštitne mjere kako bi osigurali da tehnologije kojima se služe ni oni ni njihovi zaposlenici kao ni treće osobe ne mogu upotrebljavati u druge svrhe osim usklađivanja s ovom Uredbom, čime se izbjegava ugrožavanje sigurnosti i povjerljivosti komunikacije korisnika.

(27)Kako bi se pružateljima olakšalo ispunjavanje obveza otkrivanja, EU-ov centar trebao bi im staviti na raspolaganje tehnologije za otkrivanje koje mogu besplatno upotrebljavati isključivo u svrhu izvršavanja naloga za otkrivanje koji su im upućeni. O tim tehnologijama i načinima njihove najbolje upotrebe za osiguravanje usklađenosti s primjenjivim pravilima prava Unije o zaštiti osobnih podataka trebalo bi se posavjetovati s Europskim odborom za zaštitu podataka. EU-ov centar trebao bi pri sastavljanju popisa dostupnih tehnologija uzeti u obzir savjete Europskog odbora za zaštitu podataka, što bi trebala učiniti i Komisija pri pripremi smjernica za primjenu obveza otkrivanja. Pružatelji mogu upotrebljavati tehnologije koje je na raspolaganje stavio EU-ov centar ili drugi ili tehnologije koje su sami razvili, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz ove Uredbe.

(28)U svrhu neprestanog ocjenjivanja učinkovitosti tehnologija za otkrivanje i osiguravanja njihove dovoljne pouzdanosti te otkrivanja lažno pozitivnih prijava i izbjegavanja pogrešnog prijavljivanja EU-ovu centru, pružatelji bi trebali osigurati ljudski nadzor i prema potrebi ljudsku intervenciju, prilagođene vrsti tehnologija za otkrivanje i vrsti predmetnog seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Takav nadzor trebao bi uključivati redovite procjene stopa lažno negativnih i lažno pozitivnih rezultata dobivenih tehnologijom na temelju analize anonimiziranih reprezentativnih uzoraka podataka. Posebno kad je riječ o otkrivanju mamljenja djece u javno dostupnoj interpersonalnoj komunikaciji, pružatelji bi trebali osigurati redovit, specifičan i detaljan ljudski nadzor i ljudsku provjeru razgovora za koje se tehnologijom utvrdi da uključuju potencijalno mamljenje djece.

(29)Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga u jedinstvenom su položaju za otkrivanje potencijalnog seksualnog zlostavljanja djece na internetu koje uključuje njihove usluge. Informacije koje mogu dobiti kad nude svoje usluge često su neophodne za učinkovitu istragu i progon kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece. Stoga bi trebali biti dužni prijaviti potencijalno seksualno zlostavljanje djece na internetu u okviru svojih usluga kad god za to saznaju ako postoje opravdani razlozi za sumnju da određena aktivnost može predstavljati seksualno zlostavljanje djece na internetu. Ako postoje takvi opravdani razlozi, sumnje u pogledu dobi potencijalne žrtve ne bi trebale spriječiti pružatelje da podnesu prijave. U interesu učinkovitosti ne bi trebalo biti važno na koji su način došli do tog saznanja. Do takvog bi saznanja mogli doći, primjerice, izvršavanjem naloga za otkrivanje, na temelju informacija koje su označili korisnici ili organizacije koje djeluju u javnom interesu protiv seksualnog zlostavljanja djece ili na temelju aktivnosti provedenih na vlastitu inicijativu pružatelja. Ti bi pružatelji trebali prijaviti minimalnu količinu podataka, kako je navedeno u ovoj Uredbi, potrebnu da bi nadležna tijela za izvršavanje zakonodavstva mogla ocijeniti treba li pokrenuti istragu, ako je to relevantno, te bi trebali osigurati da su prijave što potpunije prije nego što ih podnesu.

(30)Kako bi se osiguralo uklanjanje internetskog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece što prije nakon njegova otkrivanja, koordinacijska tijela u državama poslovnog nastana trebala bi imati ovlast da od nadležnih pravosudnih tijela ili neovisnih upravnih tijela zatraže izdavanje naloga za uklanjanje upućenog pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju. Budući da uklanjanje ili onemogućivanje pristupa može utjecati na prava korisnika koji su postavili predmetni materijal, pružatelji bi trebali obavijestiti takve korisnike o razlozima uklanjanja kako bi im omogućili ostvarivanje prava na pravnu zaštitu, uz primjenu iznimki ako je to potrebno za izbjegavanje uplitanja u aktivnosti sprečavanja, otkrivanja, istraživanja i kaznenog progona kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece.

(31)Pravila ove Uredbe ne bi se trebala tumačiti na način da utječu na zahtjeve u pogledu naloga za uklanjanje utvrđene u Uredbi (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ].

(32)Obveze iz ove Uredbe ne primjenjuju se na pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju koji ne nude svoje usluge u Uniji. Međutim, takve usluge i dalje se mogu upotrebljavati za širenje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece korisnicima u Uniji ili od strane korisnika u Uniji, čime se nanosi šteta djeci i društvu u cjelini, čak i ako aktivnosti pružatelja nisu usmjerene na države članice i ako je ukupan broj korisnika tih usluga u Uniji ograničen. Iz pravnih i praktičnih razloga možda neće biti opravdano moguće da ti pružatelji uklone materijal ili mu onemoguće pristup, čak ni u suradnji s nadležnim tijelima treće zemlje u kojoj imaju poslovni nastan. Stoga bi u skladu s postojećim praksama u nekoliko država članica trebalo biti moguće od pružatelja usluga pristupa internetu zahtijevati da poduzmu razumne mjere za sprečavanje pristupa materijalu za korisnike u Uniji.

(33)U interesu dosljednosti, učinkovitosti i djelotvornosti te kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću mjeru, takvi nalozi za sprečavanje pristupa trebali bi se temeljiti na popisu jedinstvenih lokatora resursa, koji vode do konkretnih stavki potvrđenog seksualnog zlostavljanja djece, a koje EU-ov centar centralno prikuplja i pruža na temelju savjesno provjerenih podnesaka relevantnih tijela država članica. Kako bi se izbjeglo poduzimanje neopravdanih ili nerazmjenih mjera, posebno onih koje bi nepotrebno utjecale na predmetna temeljna prava, odnosno, osim prava djece, na slobodu izražavanja i informiranja korisnika i slobodu poduzetništva pružatelja, trebalo bi predvidjeti odgovarajuća ograničenja i zaštitne mjere. Ponajprije bi trebalo osigurati da opterećenja nametnuta pružateljima usluga pristupa internetu nisu nerazumna, da se potreba za nalozima za sprečavanje pristupa i njihova razmjernost savjesno ocjenjuju i nakon njihova izdavanja te da pružatelji i korisnici na koje se nalog odnosi imaju učinkovita sredstva sudske i izvansudske pravne zaštite.

(34)S obzirom na to da su stjecanje, posjedovanje i prijenos materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece te svjestan pristup takvom materijalu kaznena djela u skladu s Direktivom 2011/93/EU, potrebno je izuzeti pružatelje relevantnih usluga informacijskog društva od kaznene odgovornosti kad su uključeni u takve aktivnosti ako su njihove aktivnosti i dalje strogo ograničene na ono što je nužno za ispunjavanje njihovih obveza u skladu s ovom Uredbom i ako djeluju u dobroj vjeri.

(35)Širenje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece kazneno je djelo koje utječe na prava žrtava koje su u njemu prikazane. Žrtve bi stoga trebale imati pravo na zahtjev dobiti od EU-ova centra, preko koordinacijskih tijela, relevantne informacije u slučaju da pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju ili pružatelji javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga prijave poznati materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u kojem su te žrtve prikazane u skladu s ovom Uredbom.

(36)S obzirom na utjecaj na prava žrtava prikazanih u takvom poznatom materijalu koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i tipičnu sposobnost pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju da ograniče taj utjecaj tako da se pobrinu da materijal više ne bude dostupan u okviru njihovih usluga, ti bi pružatelji trebali pružiti pomoć žrtvama koje zatraže uklanjanje predmetnog materijala ili onemogućivanje pristupa takvom materijalu. Ta bi pomoć trebala ostati ograničena na ono što se u danim okolnostima može opravdano zatražiti od predmetnog pružatelja, uzimajući u obzir čimbenike kao što su sadržaj i opseg zahtjeva, koraci potrebni za pronalaženje predmetnih stavki poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i sredstva koja su na raspolaganju pružatelju. Pomoć bi se, primjerice, mogla sastojati od pomoći pri pronalasku stavki, provođenja provjera i uklanjanja stavki ili onemogućivanja pristupa stavkama. S obzirom na to da provedba aktivnosti potrebnih za ostvarenje tog uklanjanja ili onemogućivanja pristupa može biti bolna ili čak traumatična i složena, žrtve bi u tom pogledu trebale imati pravo i na pomoć EU-ova centra preko koordinacijskih tijela.

(37)Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje takvim funkcijama potpore žrtvama, žrtvama bi trebalo omogućiti da se s povjerenjem obrate koordinacijskom tijelu koje im je najpristupačnije i koje bi trebalo usmjeravati svu komunikaciju između žrtava i EU-ova centra.

(38)Kako bi se žrtvama olakšalo ostvarivanje prava na informiranje te pomoć i potporu za uklanjanje ili onemogućivanje pristupa, trebalo bi im dopustiti da upute na relevantnu stavku ili stavke materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece za koje žele dobiti informacije ili zatražiti uklanjanje ili onemogućivanje pristupa dostavom same slike ili slika ili jednog ili više videozapisa ili dostavom jedinstvenih lokatora resursa koji vode do određene stavke ili stavki materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece odnosno bilo kojim drugim prikazom koji omogućuje nedvosmislenu identifikaciju predmetne stavke ili stavki.

(39)Kako bi se izbjeglo nerazmjerno zadiranje u prava korisnika na privatni i obiteljski život te na zaštitu osobnih podataka, pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva ne bi trebali čuvati podatke povezane sa slučajevima mogućeg seksualnog zlostavljanja djece na internetu, osim ako je to potrebno za jednu ili više svrha navedenih u ovoj Uredbi i ne dulje nego što je potrebno, uz odgovarajuće maksimalno trajanje. Budući da se ti zahtjevi za čuvanje odnose samo na ovu Uredbu, ne bi ih trebalo tumačiti tako da utječu na mogućnost pohrane relevantnih podataka o sadržaju i podataka o prometu u skladu s Direktivom 2002/58/EZ niti na primjenu bilo koje pravne obveze čuvanja podataka koja se primjenjuje na pružatelje na temelju drugih akata prava Unije ili na temelju nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije.

(40)Kako bi se olakšala neometana i učinkovita komunikacija elektroničkim sredstvima, među ostalim, prema potrebi, potvrđivanjem primitka takve komunikacije koja se odnosi na pitanja obuhvaćena ovom Uredbom, pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva trebali bi biti obvezni imenovati jedinstvenu kontaktnu točku i objaviti relevantne informacije o toj kontaktnoj točki, uključujući jezike koji će se upotrebljavati u takvoj komunikaciji. Za razliku od pravnog zastupnika pružatelja, kontaktna točka trebala bi služiti u operativne svrhe i ne bi trebala nužno imati fizičku lokaciju. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće uvjete u pogledu jezika komunikacije koji je potrebno definirati kako ne bi došlo do nepotrebnog otežavanja neometane komunikacije. Kad je riječ o pružateljima koji podliježu obvezi uspostavljanja funkcije praćenja usklađenosti i imenovanja službenika za praćenje usklađenosti u skladu s Uredbom (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ], jedan od tih službenika za praćenje usklađenosti može se imenovati kontaktnom točkom u skladu s ovom Uredbom u svrhu olakšavanja dosljednog izvršavanja obveza koje proizlaze iz obaju okvira.

(41)Kako bi se omogućio učinkovit nadzor i, prema potrebi, provedba ove Uredbe, pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva koji nemaju poslovni nastan u trećoj zemlji i koji nude usluge u Uniji trebali bi imati pravnog zastupnika u Uniji te obavijestiti javnost i relevantna tijela o načinu stupanja u kontakt s tim pravnim zastupnikom. Kako bi se omogućila fleksibilna rješenja gdje su potrebna, neovisno o njihovim različitim svrhama u okviru ove Uredbe, pravni zastupnik predmetnog pružatelja trebao bi moći, ako je pružatelj to jasno naveo, djelovati i kao njegova kontaktna točka pod uvjetom da su ispunjeni relevantni zahtjevi iz ove Uredbe.

(42)Ako je to relevantno i praktično, ovisno o izboru pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva i potrebi ispunjavanja primjenjivih pravnih zahtjeva u tom pogledu, ti bi pružatelji trebali moći imenovati jedinstvenu kontaktnu točku i jedinstvenog pravnog zastupnika za potrebe Uredbe (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ] i ove Uredbe.

(43)U interesu učinkovite primjene i, prema potrebi, provedbe ove Uredbe, svaka država članica trebala bi imenovati barem jedno postojeće ili novoosnovano tijelo nadležno za osiguravanje te primjene i provedbe u odnosu na pružatelje relevantnih usluga informacijskog društva u nadležnosti države članice koja ga je imenovala.

(44)Kako bi se osigurala jasnoća i omogućila djelotvorna, učinkovita i dosljedna koordinacija i suradnja na nacionalnoj razini i na razini Unije, ako država članica za primjenu i provedbu ove Uredbe imenuje više od jednog nadležnog tijela, jedno vodeće tijelo trebala bi imenovati koordinacijskim tijelom, a u slučaju da država članica imenuje samo jedno tijelo, to bi se imenovano tijelo automatski trebalo smatrati koordinacijskim tijelom. Iz tih bi razloga koordinacijsko tijelo trebalo djelovati kao jedinstvena kontaktna točka za sva pitanja povezana s primjenom ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje izvršne ovlasti drugih nacionalnih tijela.

(45)S obzirom na posebno stručno znanje i središnji položaj EU-ova centra u vezi s provedbom ove Uredbe, koordinacijska tijela trebala bi moći u obavljanju određenih zadaća zatražiti pomoć EU-ova centra. Takvom se pomoći ne bi trebale dovoditi u pitanje pripadajuće zadaće i ovlasti koordinacijskih tijela koja traže pomoć i EU-ova centra kao ni zahtjevi koji se primjenjuju na izvršavanje njihovih zadaća i ovlasti predviđenih ovom Uredbom.

(46)S obzirom na važnost njihovih zadaća i mogući učinak upotrebe njihovih ovlasti za ostvarivanje temeljnih prava uključenih osoba, nužno je da koordinacijska tijela budu potpuno neovisna. U tu svrhu pravila i jamstva koja se primjenjuju na koordinacijska tijela trebala bi biti slična onima koja se primjenjuju na sudove kako bi se zajamčilo da oni budu i da u svakom pogledu mogu djelovati kao neovisna upravna tijela.

(47)Koordinacijsko tijelo i druga nadležna tijela imaju ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti prava i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi i postizanju njezinih ciljeva. U skladu s tim, potrebno je osigurati da ta tijela nemaju samo nužne istražne i izvršne ovlasti, nego i financijske, ljudske, tehnološke i druge resurse potrebne za primjereno obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom. S obzirom na raznolikost pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva i njihovu upotrebu napredne tehnologije u nuđenju svojih usluga, nužno je da koordinacijsko tijelo i druga nadležna tijela imaju dovoljno osoblja, uključujući stručnjake sa specijaliziranim vještinama. Resursi koordinacijskih tijela trebali bi se utvrditi uzimajući u obzir veličinu, složenost i mogući društveni učinak pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva u nadležnosti države članice koja ih imenuje, kao i doseg njihovih usluga diljem Unije.

(48)S obzirom na potrebu da se osigura učinkovitost nametnutih obveza, koordinacijskim tijelima trebalo bi dodijeliti izvršne ovlasti za poduzimanje mjera u pogledu kršenja ove Uredbe. Te bi ovlasti trebale uključivati ovlast da se korisnicima privremeno ograniči pristup usluzi na koju se kršenje odnosi ili, samo ako to nije tehnički izvedivo, internetskom sučelju pružatelja na kojem je došlo do kršenja. S obzirom na visoku razinu zadiranja u prava pružatelja usluga koju takva ovlast podrazumijeva, potonje bi se trebalo primjenjivati samo ako su ispunjeni određeni uvjeti. Ti bi uvjeti trebali uključivati uvjet da kršenje dovodi do redovitog i strukturnog olakšavanja kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece, što bi se trebalo tumačiti kao situacija u kojoj je iz svih dostupnih dokaza očito da se takvo olakšavanje javlja u velikom opsegu i tijekom duljeg razdoblja.

(49)Kako bi se provjerilo poštuju li se u praksi pravila ove Uredbe, posebno pravila o mjerama za smanjenje rizika i izvršavanju izdanih naloga za otkrivanje, naloga za uklanjanje ili naloga za sprečavanje pristupa, svako koordinacijsko tijelo trebalo bi moći provoditi pretraživanja koristeći se relevantnim pokazateljima koje je dostavio EU-ov centar radi otkrivanja širenja poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u javno dostupnim materijalima u okviru usluga smještaja informacija na poslužitelju predmetnih pružatelja.

(50)Kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju budu svjesni zlouporabe svojih usluga i kako bi im se pružila prilika da brzo poduzmu mjere za dobrovoljno uklanjanje ili onemogućivanje pristupa, koordinacijska tijela u državi poslovnog nastana trebala bi moći obavijestiti te pružatelje o prisutnosti poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u okviru njihovih usluga i zatražiti njegovo uklanjanje ili onemogućivanje pristupa tom materijalu, o čemu pružatelji mogu dobrovoljno odlučiti. Takve aktivnosti obavješćivanja trebalo bi jasno razlikovati od ovlasti koordinacijskih tijela da na temelju ove Uredbe zatraže izdavanje naloga za uklanjanje, kojima se predmetnom pružatelju nameće obvezujuća pravna obveza uklanjanja predmetnog materijala ili onemogućivanja pristupa tom materijalu u zadanom roku.

(51)Kako bi se osigurala jasnoća i učinkovita provedba ove Uredbe, pružatelj relevantnih usluga informacijskog društva trebao bi biti u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov glavni poslovni nastan, odnosno u kojoj pružatelj ima glavni ured ili sjedište u kojem se obavljaju glavne financijske funkcije i operativna kontrola. Kad je riječ o pružateljima koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge u Uniji, nadležnost bi trebala imati država članica u kojoj njihov imenovani pravni zastupnik ima boravište odnosno poslovni nastan, uzimajući u obzir funkciju pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom.

(52)Kako bi se osigurala učinkovita provedba i zaštita prava korisnika u skladu s ovom Uredbom, primjereno je olakšati podnošenje pritužbi o navodnom neispunjavanju obveza pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva u skladu s ovom Uredbom. To bi trebalo učiniti tako da se korisnicima omogući podnošenje takvih pritužbi koordinacijskom tijelu na području države članice u kojoj korisnici imaju boravište odnosno poslovni nastan, neovisno o tome koja je država članica nadležna za predmetnog pružatelja. Za potrebe podnošenja pritužbi korisnici se mogu osloniti na organizacije koje djeluju u javnom interesu protiv seksualnog zlostavljanja djece. Međutim, kako se ne bi ugrozio cilj uspostave jasnog i učinkovitog sustava nadzora te kako bi se izbjegao rizik od nedosljednih odluka, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana trebalo bi ostati isključivo odgovorno za naknadno izvršavanje svojih istražnih ili izvršnih ovlasti, prema potrebi, u vezi s postupanjem za koje je podnesena pritužba ne dovodeći u pitanje nadležnost drugih nadzornih tijela u okviru njihovih ovlaštenja.

(53)Države članice trebale bi osigurati da za kršenja obveza utvrđenih ovom Uredbom postoje sankcije koje su djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće, pri čemu treba uzeti u obzir elemente kao što su priroda, težina, ponavljanje i trajanje kršenja s obzirom na javni interes koji se nastoji ostvariti, opseg i vrstu provedenih aktivnosti, kao i gospodarsku snagu predmetnog pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva.

(54)Pravila ove Uredbe o nadzoru i provedbi ne bi se trebala tumačiti na način da utječu na ovlasti i nadležnosti tijela za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(55)Za pravilno funkcioniranje sustava obveznog otkrivanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu i sprečavanja pristupa takvom sadržaju uspostavljenog ovom Uredbom ključno je da EU-ov centar preko koordinacijskih tijela primi materijal za koji je utvrđeno da predstavlja materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili transkripte razgovora za koje je utvrđeno da predstavljaju mamljenje djece, pronađene primjerice tijekom kaznenih istraga, kako bi taj materijal ili razgovori mogli poslužiti kao točna i pouzdana osnova na temelju koje EU-ov centar može izraditi pokazatelje takvih zlostavljanja. Kako bi se postigao taj rezultat, utvrđivanje bi se trebalo provesti nakon pažljive procjene, koju u kontekstu postupka kojim se jamči pravedan i objektivan ishod provode sama koordinacijska tijela ili sud ili drugo neovisno upravno tijelo osim koordinacijskog tijela. Iako su brza procjena, identifikacija i podnošenje takvog materijala važni i u drugim kontekstima, od ključne su važnosti u vezi s novim materijalom koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenjem djece prijavljenima u skladu s ovom Uredbom, imajući u vidu da taj materijal može dovesti do utvrđivanja postojećeg ili predstojećeg zlostavljanja i spašavanja žrtava. Stoga bi trebalo utvrditi točne rokove za takve prijave.

(56)Kako bi se osiguralo da pokazatelji koje EU-ov centar izrađuje u svrhu otkrivanja budu što potpuniji, koordinacijska tijela trebala bi proaktivno podnositi relevantne materijale i transkripte. Međutim, i EU-ovu centru trebalo bi omogućiti da u te svrhe skrene pozornost koordinacijskih tijela na određene materijale ili razgovore.

(57)Određeni pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva nude svoje usluge u nekoliko ili čak svim državama članicama, dok je u skladu s ovom Uredbom samo jedna država članica nadležna za određenog pružatelja. Stoga je nužno da koordinacijsko tijelo koje je imenovala nadležna država članica pri obavljaju svojih zadaća i primjeni svojih ovlasti uzme u obzir interese svih korisnika u Uniji, ne praveći razlike među njima na temelju elemenata kao što su lokacija ili nacionalnost korisnika, te da koordinacijska tijela međusobno surađuju na djelotvoran i učinkovit način. Kako bi se olakšala takva suradnja, trebalo bi predvidjeti potrebne mehanizme i sustave za razmjenu informacija. Tom se suradnjom ne dovodi u pitanje mogućnost da države članice predvide redovne razmjene mišljenja s drugim javnim tijelima ako je to važno za obavljanje zadaća tih drugih tijela i koordinacijskog tijela.

(58)Kako bi se olakšala suradnja potrebna za pravilno funkcioniranje mehanizama uspostavljenih ovom Uredbom, EU-ov centar trebao bi uspostaviti i održavati potrebne sustave za razmjenu informacija. Pri uspostavi i održavanju takvih sustava EU-ov centar trebao bi surađivati s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”) i nacionalnim tijelima kako bi se prema potrebi nadogradio na postojeće sustave i primjere najbolje prakse.

(59)EU-ov centar trebao bi služiti kao središnji posrednik i obavljati niz posebnih zadaća kako bi podržao provedbu ove Uredbe i pridonio postizanju njezinih ciljeva. Za obavljanje tih zadaća potrebna su snažna jamstva neovisnosti, osobito od tijela za izvršavanje zakonodavstva, kao i upravljačka struktura kojom se osigurava djelotvorno, učinkovito i dosljedno izvršavanje njegovih različitih zadaća te pravna osobnost radi učinkovite interakcije sa svim relevantnim dionicima. Stoga bi ga trebalo osnovati kao decentraliziranu agenciju Unije.

(60)U interesu pravne sigurnosti i djelotvornosti zadaće EU-ova centra trebale bi biti navedene na jasan i sveobuhvatan način. Kako bi se osigurala pravilna provedba ove Uredbe, te bi se zadaće trebale posebno odnositi na olakšavanje obveza otkrivanja, prijavljivanja i sprečavanja pristupa nametnutih pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju, pružateljima javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga i pružateljima usluga pristupa internetu. Međutim, iz istog bi razloga EU-ovu centru trebalo povjeriti i određene druge zadaće, posebno one koje se odnose na provedbu obveza pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva u pogledu procjene i ublažavanja rizika, uklanjanje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili onemogućivanje pristupa tom materijalu koje provode pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, pružanje pomoći koordinacijskim tijelima, kao i stvaranje i razmjenu znanja i stručnosti povezanih sa seksualnim zlostavljanjem djece na internetu.

(61)EU-ov centar trebao bi pružati pouzdane informacije o tome koje se aktivnosti opravdano mogu smatrati seksualnim zlostavljanjem djece na internetu kako bi se omogućilo otkrivanje i sprečavanje tih aktivnosti u skladu s ovom Uredbom. S obzirom na prirodu materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, te pouzdane informacije potrebno je pružiti bez dijeljenja samog materijala. Stoga bi EU-ov centar trebao izraditi točne i pouzdane pokazatelje na temelju utvrđenog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece o kojima su ga izvijestila koordinacijska tijela u skladu s relevantnim odredbama ove Uredbe. Tim bi se pokazateljima trebalo omogućiti da tehnologije otkriju širenje istog materijala (poznatog materijala) ili drukčijeg materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece (novog materijala) ili mamljenje djece, ovisno o slučaju.

(62)Kako bi sustav uspostavljen ovom Uredbom pravilno funkcionirao, EU-ov centar trebao bi biti zadužen za izradu baza podataka za svaku od tih triju vrsta seksualnog zlostavljanja djece na internetu te za održavanje tih baza i upravljanje njima. Za potrebe utvrđivanja odgovornosti i omogućivanja potrebnih ispravaka trebao bi voditi evidenciju o podnescima i postupku primijenjenom za izradu pokazatelja.

(63)Kako bi se osigurala sljedivost postupka prijavljivanja i svih daljnjih aktivnosti poduzetih na temelju prijava te kako bi se omogućilo pružanje povratnih informacija o prijavama pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružateljima javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, izrada statističkih podataka o prijavama te pouzdano i brzo upravljanje prijavama i njihova obrada, EU-ov centar trebao bi izraditi posebnu bazu podataka takvih prijava. Da bi se prethodno navedene svrhe mogle ispuniti, ta bi baza podataka trebala sadržavati i relevantne informacije o tim prijavama, kao što su pokazatelji koji predstavljaju glavne i pomoćne oznake koje mogu upućivati, primjerice, na činjenicu da je prijavljena slika ili videozapis dio skupine slika ili videozapisa koji prikazuju istu žrtvu ili žrtve.

(64)S obzirom na osjetljivost predmetnih podataka i u svrhu izbjegavanja pogrešaka i moguće zlouporabe potrebno je utvrditi stroga pravila o pristupu tim bazama podataka s pokazateljima i bazama podataka o prijavama, o podacima koji su u njima sadržani i njihovoj sigurnosti. Naime, predmetni podaci ne bi se trebali pohranjivati dulje nego što je to nužno. Iz prethodno navedenih razloga pristup bazi podataka s pokazateljima trebao bi se omogućiti samo osobama koje su navedene u ovoj Uredbi i samo u svrhe navedene u ovoj Uredbi, uz kontrolu EU-ova centra, te bi trebao biti ograničen vremenski i u opsegu na ono što je u te svrhe nužno.

(65)Kako bi se izbjeglo pogrešno prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu u skladu s ovom Uredbom i kako bi se tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogućilo da se usredotoče na svoje temeljne istražne zadaće, prijave bi se trebale prosljeđivati preko EU-ova centra. EU-ov centar trebao bi ocijeniti te prijave kako bi utvrdio one koje su očito neutemeljene, odnosno slučajeve u kojima je odmah očito, bez materijalne pravne ili činjenične analize, da prijavljene aktivnosti ne predstavljaju seksualno zlostavljanje djece na internetu. Ako je prijava očito neutemeljena, EU-ov centar trebao bi pružatelju usluga smještaja informacija na poslužitelju ili pružatelju javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga pružiti povratne informacije kako bi se omogućila poboljšanja tehnologija i postupaka koji se upotrebljavaju te drugi odgovarajući koraci, kao što je vraćanje pogrešno uklonjenog materijala. Budući da bi svaka prijava mogla biti važno sredstvo za istragu i kazneni progon predmetnih kaznenih dijela seksualnog zlostavljanja djece te za spašavanje žrtve zlostavljanja, prijave bi trebalo obraditi što je prije moguće.

(66)Kako bi se pridonijelo djelotvornoj primjeni ove Uredbe i zaštiti prava žrtava, EU-ov centar trebao bi moći na zahtjev, s pomoću odgovarajućih pokazatelja, pružiti potporu žrtvama i pomoći nadležnim tijelima pretraživanjem usluga smještaja informacija na poslužitelju radi utvrđivanja širenja poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece koji je javno dostupan. Ako pretraživanjem utvrdi takav materijal, EU-ov centar trebao bi moći zatražiti od predmetne usluge smještaja informacija na poslužitelju da ukloni predmetnu stavku ili stavke ili da im onemogući pristup, s obzirom na to da pružatelj možda nije svjestan njihove prisutnosti i možda će to biti spreman učiniti dobrovoljno.

(67)S obzirom na središnji položaj koji proizlazi iz obavljanja njegovih primarnih zadaća u skladu s ovom Uredbom te iz informacija i stručnog znanja koje može prikupiti u vezi s tim, EU-ov centar trebao bi pridonijeti i postizanju ciljeva ove Uredbe služeći kao središte znanja, stručnosti i istraživanja o pitanjima povezanima sa sprečavanjem i suzbijanjem seksualnog zlostavljanja djece na internetu. S tim u vezi, EU-ov centar trebao bi surađivati s relevantnim dionicima u Uniji i izvan nje te omogućiti državama članicama da iskoriste prikupljeno znanje i stručnost, uključujući primjere najbolje prakse i stečena iskustva.

(68)Obrada i pohrana određenih osobnih podataka nužni su za obavljanje zadaća EU-ova centra u skladu s ovom Uredbom. Kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita takvih osobnih podataka, EU-ov centar trebao bi obrađivati i pohranjivati osobne podatke samo ako je to nužno u svrhe navedene u ovoj Uredbi. To bi trebao činiti na siguran način, a pohranu ograničiti na ono što je nužno za obavljanje relevantnih zadaća.

(69)Kako bi se omogućilo djelotvorno i učinkovito obavljanje njegovih zadaća, EU-ov centar trebao bi blisko surađivati s koordinacijskim tijelima, Europolom i relevantnim partnerskim organizacijama, kao što su Nacionalni centar SAD-a za nestalu i iskorištavanu djecu ili mreža dežurnih telefonskih linija Međunarodnog udruženja internetskih dežurnih telefonskih linija („INHOPE”) za prijavu materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, u okviru ograničenja utvrđenih ovom Uredbom i drugim pravnim instrumentima kojima se uređuju njihove aktivnosti. Kako bi se takva suradnja olakšala, trebalo bi postići potrebne dogovore, uključujući imenovanje službenika za kontakt koje provode koordinacijska tijela i sklapanje memoranduma o razumijevanju s Europolom i prema potrebi s jednom ili više relevantnih partnerskih organizacija.

(70)Dugogodišnjom potporom koju Unija pruža udruženju INHOPE i dežurnim telefonskim linijama koje su njegove članice prepoznaje se da su dežurne telefonske linije na prvoj crti borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. EU-ov centar trebao bi iskoristiti mrežu dežurnih telefonskih linija i poticati njihovu djelotvornu suradnju s koordinacijskim tijelima, pružateljima relevantnih usluga informacijskog društva i tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica. Stručno znanje i iskustvo otvorenih telefonskih linija neprocjenjiv je izvor informacija o ranom utvrđivanju zajedničkih prijetnji i rješenja, kao i o regionalnim i nacionalnim razlikama diljem Unije.

(71)S obzirom na ovlasti Europola i njegovo iskustvo u području utvrđivanja nadležnih nacionalnih tijela u nejasnim situacijama te njegovu bazu obavještajnih podataka koji mogu pridonijeti utvrđivanju poveznica s istragama u drugim državama članicama, EU-ov centar trebao bi blisko surađivati s Europolom, posebno kako bi se osiguralo brzo utvrđivanje nadležnih nacionalnih tijela za izvršavanje zakonodavstva u slučajevima kad to nije jasno ili kad bi moglo biti uključeno više država članica.

(72)S obzirom na potrebu da EU-ov centar intenzivno surađuje s Europolom, sjedište EU-ova centra trebalo bi biti smješteno uz sjedište Europola, koje se nalazi u Haagu u Nizozemskoj. Zajednička lokacija EU-ova centra i Europola korisna je s obzirom na vrlo osjetljivu prirodu prijava koje EU-ov centar razmjenjuje s Europolom i tehničke zahtjeve, primjerice za sigurne podatkovne veze. Osim toga, iako je EU-ov centar neovisno tijelo, na taj bi se način mogao osloniti na Europolove usluge podrške, posebno one koje se odnose na upravljanje ljudskim resursima, informacijsku tehnologiju (IT), uključujući kibersigurnost, zgradu i komunikaciju. Zajedničke usluge podrške isplativije su i njima se osigurava stručnija usluga nego dupliciranjem kojim bi se te usluge stvarale ispočetka.

(73)Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje EU-ova centra, trebalo bi utvrditi potrebna pravila u vezi s njegovom organizacijom. Ta bi pravila radi dosljednosti trebala biti u skladu sa Zajedničkim pristupom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o decentraliziranim agencijama.

(74)S obzirom na to da su mu za obavljanje zadaća, osobito zadaće sastavljanja popisa tehnologija koje se mogu upotrebljavati za otkrivanje, potrebna stručna tehnička znanja, EU-ov centar trebao bi imati tehnološki odbor sa savjetodavnom funkcijom sastavljen od stručnjaka. Tehnološki odbor u okviru svojih ovlasti može ponajprije pružiti stručno znanje kako bi podupro rad EU-ova centra u pogledu pitanja povezanih s otkrivanjem seksualnog zlostavljanja djece na internetu i pružio mu podršku doprinosom visokoj razini tehničkih standarda i zaštitnih mjera u okviru tehnologije za otkrivanje.

(75)U interesu transparentnosti i određivanja odgovornosti te omogućivanja evaluacije i prema potrebi prilagodbe od pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju, pružatelja javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga i pružatelja usluga pristupa internetu, koordinacijskih tijela i EU-ova centra trebalo bi zahtijevati da prikupljaju, evidentiraju i analiziraju informacije na temelju anonimiziranog prikupljanja neosobnih podataka i objavljuju godišnja izvješća o svojim aktivnostima u skladu s ovom Uredbom. Pri prikupljanju tih informacija koordinacijska tijela trebala bi surađivati s Europolom i tijelima za izvršavanje zakonodavstva i drugim relevantnim nacionalnim tijelima države članice koja je imenovala predmetno koordinacijsko tijelo.

(76)U interesu dobrog upravljanja te na temelju prikupljenih statističkih podataka i informacija te mehanizama izvješćivanja o transparentnosti predviđenih ovom Uredbom, Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe u roku od pet godina od datuma njezina stupanja na snagu i svakih pet godina nakon toga.

(77)Evaluacija bi se trebala temeljiti na kriterijima učinkovitosti, nužnosti, djelotvornosti, proporcionalnosti, relevantnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti Unije. Njom bi se trebalo ocijeniti funkcioniranje različitih operativnih i tehničkih mjera predviđenih ovom Uredbom, uključujući djelotvornost mjera za poboljšanje otkrivanja, prijavljivanja i uklanjanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu, djelotvornost zaštitnih mehanizama i učinke na temeljna prava koja bi mogla biti ugrožena, slobodu poduzetništva, pravo na privatni život i zaštitu osobnih podataka. Komisija bi trebala ocijeniti i utjecaj na interese trećih osoba koji bi mogli biti ugroženi.

(78)Uredbom (EU) 2021/1232 Europskog parlamenta i Vijeća 45  predviđeno je privremeno rješenje u pogledu tehnologija koje određeni pružatelji javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga upotrebljavaju u svrhu borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu do pripreme i donošenja dugoročnog pravnog okvira. Ovom Uredbom pruža se taj dugoročni pravni okvir. Uredbu (EU) 2021/1232 stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(79)Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora radi izmjene priloga ovoj Uredbi i njezine dopune utvrđivanjem detaljnih pravila o uspostavi i sadržaju baza podataka kojima upravlja EU-ov centar i pristupu tim bazama podataka, o obliku, konkretnom sadržaju i drugim pojedinostima prijava i postupka prijavljivanja, o utvrđivanju i naplaćivanju troškova EU-ova centra za potporu pružateljima u provedbi procjene rizika te o tehničkim zahtjevima za sustave za razmjenu informacija kojima se podupire komunikacija između koordinacijskih tijela, Komisije, EU-ova centra, drugih relevantnih agencija Unije i pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva.

(80)Važno je da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada na delegiranim aktima provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim u obliku otvorenog javnog savjetovanja i savjetovanja na razini stručnjaka te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 46 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(81)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za primjenu sustava za razmjenu informacija provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 47 .

(82)Kako bi se svim uključenim osobama dalo dovoljno vremena za poduzimanje potrebnih mjera za usklađivanje s ovom Uredbom, trebalo bi predvidjeti određeno razdoblje od datuma njezina stupanja na snagu do datuma početka primjene.

(83)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno doprinos pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta uspostavljanjem jasnih, ujednačenih i uravnoteženih pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na način koji je djelotvoran i kojim se poštuju temeljna prava, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina područja primjene i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(84)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i Europskim odborom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 48 te su oni dali mišljenje […].

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.Ovom se Uredbom utvrđuju jedinstvena pravila kojima se nastoji riješiti problem zlouporabe relevantnih usluga informacijskog društva u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu na unutarnjem tržištu.

    Njome se posebno utvrđuju:

(a)obveze pružateljâ relevantnih usluga informacijskog društva da smanje rizik od zlouporabe svojih usluga u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu;

(b)obveze pružateljâ usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružateljâ interpersonalnih komunikacijskih usluga da otkrivaju i prijavljuju seksualno zlostavljanje djece na internetu;

(c)obveze pružateljâ usluga smještaja informacija na poslužitelju da uklone materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u svojim uslugama ili da mu onemoguće pristup;

(d)obveze pružateljâ usluga pristupa internetu da onemoguće pristup materijalu koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(e)pravila o provedbi i izvršenju ove Uredbe, uključujući pravila o određivanju i funkcioniranju nadležnih tijela država članica, EU-ovu centru za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece koji se osniva na temelju članka 40. („EU-ov centar”) te suradnji i transparentnosti.

2.Ova Uredba primjenjuje se na pružatelje relevantnih usluga informacijskog društva koji nude svoje usluge u Uniji, neovisno o mjestu u kojem se nalazi njihov glavni poslovni nastan.

3.Ova Uredba ne utječe na pravila utvrđena u sljedećim pravnim aktima:

(a)Direktiva 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP;

(b)Direktiva 2000/31/EZ i Uredba (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ];

(c)Direktiva 2010/13/EU;

(d)Uredba (EU) 2016/679, Direktiva (EU) 2016/680, Uredba (EU) 2018/1725 i, podložno stavku 4. ovog članka, Direktiva 2002/58/EZ.

4.Ovom se Uredbom ograničava ostvarivanje pravâ i obveza iz članka 5. stavaka 1. i 3. te članka 6. stavka 1. Direktive 2002/58/EZ u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršenje naloga za otkrivanje izdanih u skladu s poglavljem I. odjeljkom 2. ove Uredbe.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„smještaj informacija na poslužitelju” znači usluga informacijskog društva kako je definirana u članku 2. točki (f) trećoj alineji Uredbe (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ];

(b)„interpersonalna komunikacijska usluga” znači javno dostupna usluga kako je definirana u članku 2. točki 5. Direktive (EU) 2018/1972, uključujući usluge koje omogućuju izravnu interpersonalnu i interaktivnu razmjenu informacija samo kao manje bitnu pomoćnu značajku koja je suštinski povezana s drugom uslugom;

(c)„softverska aplikacija” znači digitalni proizvod ili usluga kako su definirani u članku 2. točki 13. Uredbe (EU) …/… [o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima)];

(d)„trgovina softverskih aplikacija” znači usluga kako je definirana u članku 2. točki 12. Uredbe (EU) …/… [o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima)];

(e)„usluga pristupa internetu” znači usluga kako je definirana u članku 2. stavku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća 49 ;

(f)„relevantne usluge informacijskog društva” znači sve sljedeće usluge:

i. usluga smještaja informacija na poslužitelju;

ii. interpersonalna komunikacijska usluga;

iii. trgovina softverskih aplikacija;

iv. usluga pristupa internetu.

(g)„nuditi usluge u Uniji” znači nuditi usluge u Uniji kako je definirano u članku 2. točki (d) Uredbe (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ];

(h)„korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja upotrebljava relevantnu uslugu informacijskog društva;

(i)„dijete” znači svaka fizička osoba mlađa od 18 godina;

(j)„dijete korisnik” znači fizička osoba koja upotrebljava relevantnu uslugu informacijskog društva i koja je fizička osoba mlađa od 17 godina;

(k)„mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće” znači poduzeće kako je definirano u Preporuci Komisije 2003/361 o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća 50 ;

(l)„materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece” znači materijal koji je dječja pornografija ili pornografska predstava kako je definirana u članku 2. točki (c) odnosno točki (e) Direktive 2011/93/EU;

(m)„poznati materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece” znači materijal koji sadržava moguće seksualno zlostavljanje djece otkriven na temelju pokazatelja koji se nalaze u bazi podataka s pokazateljima iz članka 44. stavka 1. točke (a);

(n)„novi materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece” znači materijal koji sadržava moguće seksualno zlostavljanje djece otkriven na temelju pokazatelja koji se nalaze u bazi podataka s pokazateljima iz članka 44. stavka 1. točke (b);

(o)„mamljenje djece” znači mamljenje djece za seksualne potrebe iz članka 6. Direktive 2011/93/EU;

(p)„seksualno zlostavljanje djece na internetu” znači širenje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece na internetu;

(q)„kaznena djela seksualnog zlostavljanja djece” znači kaznena djela kako su definirana u člancima od 3. do 7. Direktive 2011/93/EU;

(r)„sustav za preporučivanje” znači sustav kako je definiran u članku 2. točki (o) Uredbe (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ];

(s)„podaci o sadržaju” znači podaci kako su definirani u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) … [o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima (…/… Uredba o e-dokazima)];

(t)„moderiranje sadržaja” znači aktivnosti kako su definirane u članku 2. točki (p) Uredbe (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ];

(u)„koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana” znači koordinacijsko tijelo za pitanja seksualnog zlostavljanja djece koje je, u skladu s člankom 25., imenovala država članica u kojoj pružatelj usluga informacijskog društva ima glavni poslovni nastan ili, ako je primjenjivo, u kojoj njegov pravni zastupnik ima boravište ili poslovni nastan;

(v)„uvjeti poslovanja” znači uvjeti poslovanja kako su definirani u članku 2. točki (q) Uredbe (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ];

(w)„glavni poslovni nastan” znači glavni ured ili sjedište pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva u kojem se izvršavaju glavne financijske funkcije i operativna kontrola.

POGLAVLJE II.

OBVEZE PRUŽATELJÂ RELEVANTNIH USLUGA INFORMACIJSKOG DRUŠTVA U POGLEDU SPREČAVANJA I SUZBIJANJA SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA DJECE NA INTERNETU

Odjeljak 1.

Obveze procjene i smanjenja rizika

Članak 3.

Procjena rizika

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga utvrđuju, analiziraju i procjenjuju, za svaku takvu uslugu koju nude, rizik od upotrebe usluge u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

2.Kad provodi procjenu rizika, pružatelj posebno uzima u obzir:

(a)svaki prethodno utvrđeni slučaj upotrebe njegovih usluga u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu;

(b)postojanje i pružateljevu provedbu politike te dostupnost funkcija za suzbijanje rizika iz stavka 1., među ostalim na temelju:

–zabrana i ograničenja utvrđenih u uvjetima poslovanja,

–mjera poduzetih da se te zabrane i ograničenja provedu,

–funkcija koje omogućuju provjeru dobi,

–funkcija koje omogućuju korisnicima da pružatelju prijave seksualno zlostavljanje djece na internetu uz pomoć alata kojima je lako pristupiti i koji su prikladni dobi korisnika,

(c)način na koji korisnici upotrebljavaju uslugu i utjecaj koji to ima na navedeni rizik;

(d)način na koji je pružatelj osmislio uslugu i upravlja njome, uključujući poslovni model, upravljanje te relevantne sustave i procese, i utjecaj koji to ima na navedeni rizik;

(e)s obzirom na rizik od mamljenja djece:

i. u kojoj mjeri uslugu upotrebljavaju ili je vjerojatno da će je upotrebljavati djeca;

ii. kad uslugu upotrebljavaju djeca, različite dobne skupine djece korisnika i rizik od mamljenja djece za te dobne skupine;

iii. dostupnost funkcija koje stvaraju ili povećavaju rizik od mamljenja djece, uključujući funkcije koje:

–omogućuju korisnicima da traže druge korisnike, posebno one koje omogućuju odraslim korisnicima da traže djecu korisnike,

–omogućuju korisnicima da izravno stupe u kontakt s drugim korisnicima, posebno u privatnoj komunikaciji,

–omogućuju korisnicima dijeljenje slika ili videozapisa s drugim korisnicima, posebno u privatnoj komunikaciji.

3.Pružatelj može zatražiti od EU-ova centra da provede analizu reprezentativnih, anonimnih uzoraka podataka kako bi se utvrdilo moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu i pridonijelo procjeni rizika.

Troškove EU-ova centra nastale zbog provođenja te analize snosit će pružatelj koji je analizu zatražio. Međutim, ako je pružatelj mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće i ako je zahtjev opravdano potreban da bi pridonio procjeni rizika, troškove će snositi EU-ov centar.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 86. kako bi ovu Uredbu dopunila potrebnim detaljnim pravilima o određivanju i naplaćivanju tih troškova i pravilima o primjeni izuzeća za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća.

4.Pružatelj provodi prvu procjenu rizika do [datum početka primjene ove Uredbe + tri mjeseca] ili, ako pružatelj nije nudio tu uslugu u Uniji do [datum početka primjene ove Uredbe], u roku od tri mjeseca od datuma kad je počeo nuditi tu uslugu u Uniji.

Nakon toga pružatelj ažurira procjenu rizika prema potrebi i barem jednom svake tri godine od datuma kad je posljednji put proveo ili ažurirao procjenu rizika. Međutim:

(a)kad je riječ o usluzi koja podliježe nalogu za otkrivanje izdanom u skladu s člankom 7., pružatelj ažurira procjenu rizika najkasnije dva mjeseca prije isteka razdoblja primjene naloga za otkrivanje;

(b)koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana može zatražiti od pružatelja da ažurira procjenu rizika na datum koji je opravdano raniji od datuma iz drugog podstavka ako postoje dokazi koji upućuju na moguću bitnu promjenu rizika od upotrebe usluge u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

5.Procjena rizika uključuje procjenu mogućeg rizika od upotrebe usluge u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu preostalog nakon što se poduzmu mjere za smanjenje rizika u skladu s člankom 4.

6.Nakon što provede javno savjetovanje, Komisija u suradnji s koordinacijskim tijelima i EU-ovim centrom može izdati smjernice o primjeni stavaka od 1. do 5., posebno uzimajući u obzir relevantan tehnološki razvoj i načine na koje se nude i koriste usluge obuhvaćene tim odredbama.

Članak 4.

Smanjenje rizika

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga poduzimaju razumne mjere za smanjenje rizika, prilagođene riziku utvrđenom u skladu s člankom 3., kako bi umanjili taj rizik. Te mjere uključuju nešto ili sve od sljedećeg:

(a)prilagodbu pružateljeva sustava za moderiranje sadržaja ili sustava za preporučivanje, njegovih procesa donošenja odluka, funkcioniranja ili funkcija usluge, ili sadržaja ili izvršenja njegovih uvjetâ poslovanja poduzimanjem odgovarajućih tehničkih i operativnih mjera te angažiranjem odgovarajućeg osoblja;

(b)jačanje pružateljevih internih procesa ili internog nadzora nad funkcioniranjem usluge;

(c)pokretanje ili prilagodbu suradnje, u skladu s pravom tržišnog natjecanja, s drugim pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju ili pružateljima interpersonalnih komunikacijskih usluga, javnim tijelima, organizacijama civilnog društva ili, ako je primjenjivo, subjektima kojima je dodijeljen status pouzdanog prijavitelja u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) …/… [o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ].

2.Mjere za smanjenje rizika moraju biti:

(a)djelotvorne u smanjivanju utvrđenog rizika;

(b)ciljane i razmjerne tom riziku, posebno uzimajući u obzir ozbiljnost rizika kao i pružateljeve financijske i tehnološke mogućnosti te broj korisnika;

(c)primjenjivane savjesno i bez diskriminiranja, vodeći računa u svim okolnostima o mogućim posljedicama koje mjere za smanjenje rizika mogu imati na ostvarivanje temeljnih prava svih osoba na koje se te mjere odnose;

(d)uvedene, preispitane, ukinute ili proširene, prema potrebi, svaki put kad se provodi ili ažurira procjena rizika u skladu s člankom 3. stavkom 4., u roku od tri mjeseca od datuma navedenog u tom članku.

3.Pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga koji su na temelju procjene rizika provedene ili ažurirane u skladu s člankom 3. utvrdili rizik od upotrebe svojih usluga u svrhu mamljenja djece, poduzimaju mjere potrebne za provjeru i procjenu dobi kako bi pouzdano identificirali djecu korisnike svojih usluga, što će im omogućiti da poduzmu mjere za smanjenje rizika.

4.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga u svojim uvjetima poslovanja moraju jasno opisati mjere za smanjenje rizika koje su poduzeli. Taj opis ne smije sadržavati informacije koje mogu umanjiti djelotvornost mjera za smanjenje rizika.

5.Nakon što provede javno savjetovanje, Komisija u suradnji s koordinacijskim tijelima i EU-ovim centrom može izdati smjernice o primjeni stavaka 1., 2., 3. i 4., posebno uzimajući u obzir relevantan tehnološki razvoj i načine na koje se nude i koriste usluge obuhvaćene tim odredbama.

Članak 5.

Izvješćivanje o rizicima

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga, u roku od tri mjeseca od datuma iz članka 3. stavka 4., koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana šalju izvješće u kojem navode:

(a)postupak i rezultate procjene rizika provedene ili ažurirane u skladu s člankom 3., uključujući procjenu mogućeg preostalog rizika iz članka 3. stavka 5.;

(b)sve mjere za smanjenje rizika poduzete u skladu s člankom 4.

2.U roku od tri mjeseca nakon što primi izvješće, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana ocjenjuje ga i utvrđuje, na toj osnovi i uzimajući u obzir sve relevantne informacije koje su mu dostupne, je li procjena rizika provedena ili ažurirana i jesu li mjere za smanjenje rizika poduzete u skladu sa zahtjevima iz članaka 3. i 4.

3.Ako mu je to potrebno za ocjenu, to koordinacijsko tijelo može zatražiti od pružatelja dodatne informacije u razumnom roku koje to koordinacijsko tijelo odredi. Taj rok ne smije biti dulji od dva tjedna.

Rok iz prvog podstavka obustavlja se do dostave tih dodatnih informacija.

4.Ne dovodeći u pitanje članak 7. i članke od 27. do 29., ako zahtjevi iz članaka 3. i 4. nisu ispunjeni, koordinacijsko tijelo zahtijeva od pružatelja da prema potrebi ponovno provede ili ažurira procjenu rizika ili da uvede, preispita, ukine ili proširi mjere za smanjenje rizika u razumnom roku koje to koordinacijsko tijelo odredi. Taj rok ne smije biti dulji od mjesec dana.

5.Kad šalju izvješće koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana u skladu sa stavkom 1., pružatelji su dužni poslati izvješće i EU-ovu centru.

6.Ako je to potrebno za procjenu iz članka 6. stavka 2., pružatelji šalju izvješće pružateljima trgovina softverskih aplikacija na njihov zahtjev. Pružatelji prema potrebi mogu ukloniti povjerljive informacije iz izvješćâ.

Članak 6.

Obveze trgovina softverskih aplikacija

1.Pružatelji trgovina softverskih aplikacija:

(a)ulažu razuman trud kako bi, ako je moguće zajedno s pružateljima softverskih aplikacija, procijenili predstavlja li ijedna usluga koja se nudi u okviru softverskih aplikacija kojima oni posreduju rizik od upotrebe u svrhu mamljenja djece;

(b)poduzimaju razumne mjere kako bi spriječili djecu korisnike da pristupe softverskim aplikacijama za koje su utvrdili da postoji znatan rizik od korištenja predmetne usluge u svrhu mamljenja djece;

(c)poduzimaju mjere potrebne za provjeru i procjenu dobi kako bi pouzdano identificirali djecu koja su korisnici njihovih usluga, što će im omogućiti da poduzmu mjere iz točke (b).

2.Pri procjeni rizika iz stavka 1. pružatelj uzima u obzir sve dostupne informacije, uključujući rezultate procjene rizika provedene ili ažurirane u skladu s člankom 3.

3.Pružatelji trgovina softverskih aplikacija javno objavljuju informacije kojima se opisuju postupak i kriteriji primijenjeni u procjeni rizika i informacije kojima se opisuju mjere iz stavka 1. Taj opis ne smije sadržavati informacije koje mogu umanjiti djelotvornost procjene tih mjera.

4.Nakon što provede javno savjetovanje, Komisija u suradnji s koordinacijskim tijelima i EU-ovim centrom može izdati smjernice o primjeni stavaka 1., 2. i 3., posebno uzimajući u obzir relevantan tehnološki razvoj i načine na koje se nude i koriste usluge obuhvaćene tim odredbama.

Odjeljak 2.

Obveze otkrivanja

Članak 7.

Izdavanje nalogâ za otkrivanje

1.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana ovlašteno je zatražiti od nadležnog pravosudnog tijela države članice koja ga je imenovala ili od drugog neovisnog upravnog tijela te države članice da izda nalog za otkrivanje kojim se od pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju ili od pružatelja interpersonalnih komunikacijskih usluga koji je u nadležnosti te države članice zahtijeva da poduzme mjere navedene u članku 10. radi otkrivanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu u okviru određene usluge.

2.Prije nego što zatraži izdavanje naloga za otkrivanje, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana provodi istrage i procjene potrebne da bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 4.

U tu svrhu to koordinacijsko tijelo prema potrebi može zahtijevati od pružatelja da dostavi potrebne informacije uz prijavu te dodatne informacije iz članka 5. stavka 1. odnosno stavka 3., u razumnom roku koji to tijelo odredi ili zatražiti od EU-ova centra, drugog javnog tijela ili relevantnih stručnjaka ili subjekata da dostave potrebne dodatne informacije.

3.Ako koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zauzme privremeno stajalište da su uvjeti iz stavka 4. ispunjeni, ono:

(a)sastavlja nacrt zahtjeva za izdavanje naloga za otkrivanje, u kojem navodi glavne elemente sadržaja naloga za otkrivanje koji namjerava zatražiti i razloge zašto ga zahtijeva;

(b)dostavlja nacrt zahtjeva pružatelju i EU-ovu centru;

(c)omogućuje pružatelju da iznese primjedbe na nacrt zahtjeva u razumnom roku koji to koordinacijsko tijelo odredi;

(d)poziva EU-ov centar da iznese svoje mišljenje o nacrtu zahtjeva u roku od četiri tjedna od datuma primitka nacrta zahtjeva.

Ako, uzevši u obzir primjedbe pružatelja i mišljenje EU-ova centra, koordinacijsko tijelo ostane pri stajalištu da su uvjeti iz stavka 4. ispunjeni, prema potrebi prilagođava nacrt zahtjeva i ponovno ga dostavlja pružatelju. Pružatelj u tom slučaju poduzima sve od navedenog u razumnom roku koji to koordinacijsko tijelo odredi:

(a)sastavlja plan provedbe u kojem utvrđuje mjere koje namjerava poduzeti kako bi izvršio predviđeni nalog za otkrivanje, uključujući detaljne informacije o predviđenim tehnologijama i zaštitnim mjerama;

(b)ako se nacrt plana provedbe odnosi na predviđeni nalog za otkrivanje koji se tiče mamljenja djece, a koji nije produljenje prethodno izdanog naloga za otkrivanje bez bitnih promjena, provodi procjenu učinka na zaštitu podataka i postupak prethodnog savjetovanja iz članka 35. odnosno članka 36. Uredbe (EU) 2016/679 u vezi s mjerama utvrđenima u planu provedbe;

(c)ako se primjenjuje točka (b) ili ako su ispunjeni zahtjevi iz članaka 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679, prilagođava nacrt plana provedbe ako je to potrebno s obzirom na ishod procjene učinka na zaštitu podataka te kako bi se uzelo u obzir mišljenje tijela za zaštitu podataka izneseno u odgovoru na prethodno savjetovanje;

(d)dostavlja plan provedbe tom koordinacijskom tijelu i prema potrebi prilaže mišljenje nadležnog tijela za zaštitu podataka te navodi kako je plan provedbe prilagođen s obzirom na ishod procjene učinka na zaštitu podataka i s obzirom na to mišljenje.

Ako, uzevši u obzir plan provedbe pružatelja i mišljenje tijela za zaštitu podataka, to koordinacijsko tijelo ostane pri stajalištu da su uvjeti iz stavka 4. ispunjeni, prema potrebi prilagođava zahtjev za izdavanje naloga za otkrivanje i dostavlja ga nadležnom pravosudnom tijelu ili neovisnom upravnom tijelu. Tom zahtjevu prilaže plan provedbe pružatelja i mišljenja EU-ova centra i tijela za zaštitu podataka.

4.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zahtijeva izdavanje naloga za otkrivanje, a nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo izdaje nalog za otkrivanje kad smatra da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)postoje dokazi o znatnom riziku od upotrebe usluge u svrhu seksualnog zlostavljanja djece na internetu u smislu stavaka 5., 6. i 7., ovisno o slučaju;

(b)razlozi za izdavanje naloga za otkrivanje nadilaze negativne posljedice za prava i legitimne interese svih osoba na koje se taj nalog odnosi, posebno uzimajući u obzir potrebu da se osigura pravedna ravnoteža između temeljnih prava tih osoba.

Kad se procjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti iz prvog podstavka, uzimaju se u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti pojedinog slučaja, a posebno:

(a)procjena rizika koju je pružatelj proveo ili ažurirao i sve mjere za smanjenje rizika koje je pružatelj poduzeo u skladu s člancima 3. i 4., uključujući mjere uvedene, preispitane, ukinute ili proširene u skladu s člankom 5. stavkom 4., ovisno o slučaju;

(b)sve dodatne informacije dobivene u skladu sa stavkom 2. ili druge relevantne dostupne informacije, posebno one koje se odnose na korištenje, osmišljavanje i pružanje usluge, na financijske i tehnološke mogućnosti i veličinu pružatelja te na moguće posljedice mjera koje treba poduzeti kako bi se izvršio nalog za otkrivanje za sve druge osobe na koje se te mjere odnose;

(c)stajališta i plan provedbe pružatelja dostavljeni u skladu sa stavkom 3.;

(d)mišljenja EU-ova centra i tijela za zaštitu podataka dostavljena u skladu sa stavkom 3.

Kad je riječ o drugom podstavku točki (d), ako koordinacijsko tijelo znatno odstupa od mišljenja EU-ova centra, o tome obavješćuje EU-ov centar i Komisiju, navodeći točke u kojima odstupa od njega i glavne razloge za odstupanje.

5.Kad je riječ o nalozima za otkrivanje koji se odnose na širenje poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, smatra se da znatan rizik iz stavka 4. prvog podstavka točke (a) postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)vjerojatno je, unatoč svim mjerama za smanjenje rizika koje je pružatelj eventualno poduzeo ili će poduzeti, da se usluga u znatnoj mjeri upotrebljava za širenje poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(b)postoje dokazi da se usluga, ili usporediva usluga ako se ta usluga još ne nudi u Uniji na datum kad je zatraženo izdavanje naloga za otkrivanje, u posljednjih 12 mjeseci i u znatnoj mjeri upotrebljava za širenje poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece.

6.Kad je riječ o nalozima za otkrivanje koji se odnose na širenje novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, smatra se da znatan rizik iz stavka 4. prvog podstavka točke (a) postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)vjerojatno je, unatoč svim mjerama za smanjenje rizika koje je pružatelj eventualno poduzeo ili će poduzeti, da se usluga u znatnoj mjeri upotrebljava za širenje novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(b)postoje dokazi da se usluga, ili usporediva usluga ako se ta usluga još ne nudi u Uniji na datum kad je zatraženo izdavanje naloga za otkrivanje, u posljednjih 12 mjeseci i u znatnoj mjeri upotrebljava za širenje novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(c)za usluge osim onih koje omogućuju prijenos uživo pornografskih predstava kako su definirane u članku 2. točki (e) Direktive 2011/93/EU:

(1)nalog za otkrivanje koji se odnosi na širenje poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece izdan je u vezi s tom uslugom;

(2)pružatelj je u skladu s člankom 12. dostavio velik broj prijava koje se odnose na poznati materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, a koji je otkriven na temelju mjera poduzetih kako bi se izvršio nalog za otkrivanje iz podtočke (1).

7.Kad je riječ o nalozima za otkrivanje koji se odnose na mamljenje djece, smatra se da znatan rizik iz stavka 4. prvog podstavka točke (a) postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)pružatelj se smatra pružateljem interpersonalnih komunikacijskih usluga;

(b)vjerojatno je, unatoč svim mjerama za smanjenje rizika koje je pružatelj eventualno poduzeo ili će poduzeti, da se usluga u znatnoj mjeri upotrebljava za mamljenje djece;

(c)postoje dokazi da se usluga, ili usporediva usluga ako se ta usluga još ne nudi u Uniji na datum kad je zatraženo izdavanje naloga za otkrivanje, u posljednjih 12 mjeseci i u znatnoj mjeri upotrebljava za mamljenje djece.

Nalozi za otkrivanje koji se odnose na mamljenje djece primjenjuju se samo na interpersonalnu komunikaciju u kojima je jedan od korisnika dijete.

8.Kad koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana traži izdavanje nalogâ za otkrivanje i kad nadležno pravosudno ili neovisno upravno tijelo izdaje nalog za otkrivanje, oni taj nalog ciljano usmjeruju i određuju tako da negativne posljedice iz stavka 4. prvog podstavka točke (b) ostanu ograničene samo na ono što je neophodno kako bi se djelotvorno otklonio znatan rizik iz njegove točke (a).

U tu svrhu oni uzimaju u obzir sve relevantne parametre, uključujući dostupnost tehnologija za otkrivanje koje su dovoljno pouzdane da što više ograniče stopu pogrešaka povezanih s otkrivanjem te njihovu prikladnost i djelotvornost u postizanju ciljeva ove Uredbe, kao i utjecaj mjera na prava korisnika na koje se one odnose, te zahtijevaju poduzimanje mjera kojima se među nekoliko jednako djelotvornih mjera u skladu s člankom 10. osigurava najmanje narušavanje privatnosti.

Posebno osiguravaju sljedeće:

(a)ako je rizik ograničen na dio ili element usluge koji se može utvrditi, da se potrebne mjere primjenjuju samo na taj dio ili element;

(b)ako je potrebno, posebno kako bi se ograničile te negativne posljedice, da se osiguraju djelotvorne i razmjerne zaštitne mjere uz one navedene u članku 10. stavcima 4., 5. i 6.;

(c)da trajanje razdoblja primjene u skladu sa stavkom 9. ostane ograničeno na onoliko koliko je neophodno.

9.Nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo u nalogu za otkrivanje utvrđuje razdoblje primjene naloga, navodeći datum početka i datum završetka njegove primjene.

Datum početka određuje se uzimajući u obzir vrijeme koje je pružatelju razumno potrebno da poduzme potrebne mjere kako bi se pripremio za izvršenje naloga za otkrivanje. To ne smije biti ranije od tri mjeseca od datuma na koji je pružatelj primio nalog za otkrivanje ni kasnije od 12 mjeseci od tog datuma.

Razdoblje primjene naloga za otkrivanje koji se odnose na širenje poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ne smije biti dulje od 24 mjeseca, a onih koji se odnose na mamljenje djece 12 mjeseci.

Članak 8.

Dodatna pravila za naloge za otkrivanje

1.Nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo izdaje naloge za otkrivanje iz članka 7. na temelju predloška iz Priloga I. Nalozi za otkrivanje sadržavaju:

(a)informacije o mjerama koje se trebaju poduzeti kako bi se izvršio nalog za otkrivanje, uključujući pokazatelje koje treba upotrijebiti i zaštitne mjere koje treba osigurati, uključujući zahtjeve za izvješćivanje određene u skladu s člankom 9. stavkom 3. i prema potrebi dodatne zaštitne mjere iz članka 7. stavka 8.;

(b)identifikacijske podatke o nadležnom pravosudnom tijelu ili neovisnom upravnom tijelu koje izdaje nalog za otkrivanje i ovjeru naloga za otkrivanje tog pravosudnog ili neovisnog upravnog tijela;

(c)ime pružatelja i, ako je primjenjivo, njegova pravnog zastupnika;

(d)konkretnu uslugu zbog koje se nalog za otkrivanje izdaje i, ako je primjenjivo, dio ili element te usluge iz članka 7. stavka 8. na koji se nalog za otkrivanje odnosi;

(e)informaciju o tome odnosi li se izdani nalog za otkrivanje na širenje poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili na mamljenje djece;

(f)datum početka i datum završetka primjene naloga za otkrivanje;

(g)dovoljno detaljno obrazloženje izdavanja naloga za otkrivanje;

(h)upućivanje na ovu Uredbu kao pravnu osnovu naloga za otkrivanje;

(i)datum, vremenski žig i elektronički potpis pravosudnog ili neovisnog upravnog tijela koje izdaje nalog za otkrivanje;

(j)lako razumljive informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj adresatu naloga za otkrivanje, uključujući informacije o pravnoj zaštiti pred sudom i o rokovima koji se primjenjuju na tu pravnu zaštitu.

2.Nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje izdaje nalog za otkrivanje upućuje ga glavnom poslovnom nastanu pružatelja ili, ako je primjenjivo, njegovu pravnom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 24.

Nalog za otkrivanje šalje se pružateljevoj kontaktnoj točki iz članka 23. stavka 1., koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana i EU-ovu centru u okviru sustava uspostavljenog u skladu s člankom 39. stavkom 2.

Nalog za otkrivanje sastavlja se na jeziku koji je naveo pružatelj u skladu s člankom 23. stavkom 3.

3.Ako pružatelj ne može izvršiti nalog za otkrivanje jer on sadržava očite pogreške ili ne sadržava dovoljno informacija za izvršenje, pružatelj bez nepotrebne odgode zahtijeva potrebno pojašnjenje od koordinacijskog tijela u državi poslovnog nastana na temelju predloška iz Priloga II.

4.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 86. radi izmjene priloga I. i II. kako bi prema potrebi poboljšala predloške s obzirom na relevantan tehnološki razvoj ili iskustvo stečeno praksom.

Članak 9.

Pravna zaštita, informacije, izvješćivanje i izmjene nalogâ za otkrivanje

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga koji su primili nalog za otkrivanje, kao i korisnici na koje utječu mjere poduzete kako bi se taj nalog izvršio, imaju pravo na djelotvornu pravnu zaštitu. To pravo uključuje pravo da ospore nalog za otkrivanje pred sudom države članice u kojoj se nalazi nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje je taj nalog izdalo.

2.Kad nalog za otkrivanje postane pravomoćan, nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje je taj nalog izdalo bez nepotrebne odgode dostavlja primjerak naloga koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana. Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zatim bez nepotrebne odgode šalje primjerak naloga svim drugim koordinacijskim tijelima služeći se sustavom uspostavljenim u skladu s člankom 39. stavkom 2.

Za potrebe prvog podstavka, nalog za otkrivanje postaje pravomoćan po isteku žalbenog roka u kojem nije podnesena žalba u skladu s nacionalnim pravom ili po potvrđivanju naloga za otkrivanje nakon žalbe.

3.Ako je razdoblje primjene naloga za otkrivanje dulje od 12 mjeseci ili šest mjeseci u slučaju naloga za otkrivanje koji se odnosi na mamljenje djece, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana traži od pružatelja da mu podnese izvješće o izvršenju naloga za otkrivanje barem jednom, na polovici razdoblja primjene.

Ta izvješća moraju sadržavati detaljan opis mjera poduzetih kako bi se izvršio nalog za otkrivanje, uključujući osigurane zaštitne mjere, i informacije o funkcioniranju tih mjera u praksi, posebno o njihovoj djelotvornosti u otkrivanju širenja poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, ovisno o slučaju, i o posljedicama tih mjera za prava i legitimne interese svih osoba na koje te mjere utječu.

4.Kad je riječ o nalozima za otkrivanje koje je nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo izdalo na njegov zahtjev, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana procjenjuje, ako je potrebno i u svakom slučaju nakon što primi izvješća iz stavka 3., jesu li se bitno promijenili razlozi za izdavanje nalogâ za otkrivanje, a posebno jesu li uvjeti iz članka 7. stavka 4. i dalje ispunjeni. S tim u vezi uzima u obzir dodatne mjere za smanjenje rizika koje pružatelj može poduzeti kako bi otklonio znatan rizik utvrđen u vrijeme izdavanja naloga za otkrivanje.

Koordinacijsko tijelo zahtijeva od nadležnog pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela koje je izdalo nalog za otkrivanje da taj nalog izmijeni ili opozove ako je to potrebno s obzirom na ishod te procjene. Odredbe iz ovog odjeljka primjenjuju se na te zahtjeve mutatis mutandis.

Članak 10.

Tehnologije i zaštitne mjere

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga koji su primili nalog za otkrivanje izvršavaju ga tako da uvode tehnologije i upravljaju njima kako bi otkrili širenje poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, ovisno o slučaju, pritom se služeći odgovarajućim pokazateljima koje stavlja na raspolaganje EU-ov centar u skladu s člankom 46.

2.Pružatelj ima pravo besplatno nabaviti tehnologije koje EU-ov centar stavlja na raspolaganje u skladu s člankom 50. stavkom 1., uvesti ih i upravljati njima isključivo kako bi izvršio nalog za otkrivanje. Pružatelj nije obvezan upotrebljavati određene tehnologije, uključujući one koje na raspolaganje stavlja EU-ov centar, sve dok su ispunjeni zahtjevi iz ovog članka. Upotreba tehnologija koje na raspolaganje stavlja EU-ov centar ne utječe na odgovornost pružatelja da ispuni te zahtjeve i za odluke koje može donijeti u vezi s tim tehnologijama ili kao rezultat njihove upotrebe.

3.Za te tehnologije vrijedi sljedeće:

(a)moraju biti djelotvorne u otkrivanju širenja poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, ovisno o slučaju;

(b)ne smiju imati sposobnost izdvajanja nikakvih drugih informacija iz relevantnih komunikacija osim onih koje su neophodne za otkrivanje uzoraka koji upućuju na širenje poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili na mamljenje djece, ovisno o slučaju, na temelju pokazatelja iz stavka 1.;

(c)moraju biti u skladu s najnovijim dostignućima u industriji i u najmanjoj mjeri narušavati prava korisnika na privatni i obiteljski život, uključujući povjerljivost komunikacije, i prava na zaštitu osobnih podataka;

(d)moraju biti dovoljno pouzdane tako da što više ograničavaju stopu pogrešaka u otkrivanju.

4.Pružatelj:

(a)poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da se tehnologije i pokazatelji, kao i obrada osobnih podataka i drugih povezanih podataka, upotrebljavaju isključivo u svrhu otkrivanja širenja poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, ovisno o slučaju, u mjeri koja je neophodna za izvršenje naloga za otkrivanje koji mu je upućen;

(b)uvodi djelotvorne unutarnje postupke za sprečavanje i, prema potrebi, otkrivanje i otklanjanje zlouporabe tehnologija, pokazatelja te osobnih podataka i drugih podataka iz točke (a), uključujući neovlašten pristup tim osobnim podacima i drugim podacima ili njihov neovlašten prijenos;

(c)osigurava redoviti ljudski nadzor kako bi se prema potrebi osiguralo da tehnologije dovoljno pouzdano funkcioniraju i, ako je potrebno, ljudsku intervenciju posebno kad se otkriju moguće pogreške i moguće mamljenje djece;

(d)uspostavlja i provodi mehanizam koji je pristupačan, prikladan dobi i jednostavan za upotrebu te koji omogućuje korisnicima da pružatelju u razumnom roku podnose pritužbe o navodnim povredama njegovih obveza iz ovog odjeljka, kao i o svim odlukama koje je pružatelj možda donio u vezi s upotrebom tehnologija, uključujući uklanjanje materijala koji su postavili korisnici ili onemogućivanje pristupa tom materijalu, blokiranje računâ korisnikâ ili obustavljanje ili prestanak pružanja usluge korisnicima, i obrađuje te pritužbe objektivno, djelotvorno i pravodobno;

(e)obavješćuje koordinacijsko tijelo o provedbi predviđenih mjera utvrđenih u planu provedbe iz članka 7. stavka 3. najkasnije mjesec dana prije datuma početka primjene navedenog u nalogu za otkrivanje;

(f)redovito preispituje funkcioniranje mjera iz točaka (a), (b), (c) i (d) ovog stavka i prema potrebi ih prilagođava kako bi osigurao ispunjenje zahtjeva koji su u njima utvrđeni te dokumentira postupak preispitivanja i njegove ishode i uključuje te informacije u izvješće iz članka 9. stavka 3.

5.Pružatelj obavješćuje korisnike na jasan, uočljiv i razumljiv način o:

(a)činjenici da upravlja tehnologijama za otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu kako bi izvršio nalog za otkrivanje, načinima na koje upravlja tim tehnologijama i utjecaju na povjerljivost komunikacija korisnikâ;

(b)činjenici da je obvezan prijaviti moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu EU-ovu centru u skladu s člankom 12.;

(c)pravu korisnika na sudsku zaštitu iz članka 9. stavka 1. i njihovim pravima da podnose pritužbe pružatelju uz pomoć mehanizma iz stavka 4. točke (d) i koordinacijskom tijelu u skladu s člankom 34.

Pružatelj ne smije davati korisnicima informacije kojima se može umanjiti djelotvornost mjera za izvršenje naloga za otkrivanje.

6.Ako pružatelj otkrije moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu na temelju mjera poduzetih za izvršenje naloga za otkrivanje, o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje predmetne korisnike, nakon što Europol ili nacionalno tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice koji su primili prijavu u skladu s člankom 48. potvrde da davanje informacija korisnicima ne bi utjecalo na aktivnosti povezane sa sprečavanjem, otkrivanjem, istragom i kaznenim progonom kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece.

Članak 11.

Smjernice u pogledu obveza otkrivanja

Nakon što provede javno savjetovanje, Komisija u suradnji s koordinacijskim tijelima i EU-ovim centrom može izdati smjernice za primjenu članaka od 7. do 10., posebno uzimajući u obzir relevantan tehnološki razvoj i načine na koje se nude i koriste usluge obuhvaćene tim odredbama.

Odjeljak 3.

Obveze prijavljivanja

Članak 12.

Obveze prijavljivanja

1.Ako pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju ili pružatelj interpersonalnih komunikacijskih usluga na bilo koji način osim nalogom za uklanjanje izdanim u skladu s ovom Uredbom dozna da postoje informacije koje ukazuju na moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu u njegovim uslugama, odmah o tome podnosi prijavu EU-ovu centru u skladu s člankom 13. To čini služeći se sustavom uspostavljenim u skladu s člankom 39. stavkom 2.

2.Ako pružatelj podnese prijavu u skladu sa stavkom 1., o tome obavješćuje odgovarajućeg korisnika i daje mu informacije o osnovnom sadržaju prijave, o načinu na koji je pružatelj doznao za moguće seksualno zlostavljanje djece o kojem je riječ, o daljnjem postupanju na temelju prijave ako su te informacije dostupne pružatelju te o mogućnostima pravne zaštite za korisnika, uključujući informacije o pravu da podnosi pritužbe koordinacijskom tijelu u skladu s člankom 34.

Pružatelj o tome obavješćuje pretmetnog korisnika bez nepotrebne odgode, i to nakon što primi obavijest od EU-ova centra u kojoj se navodi da Centar smatra prijavu očito neutemeljenom kako je utvrđeno u članku 48. stavku 2. ili ako prođu tri mjeseca od datuma prijave tijekom kojih nije primio obavijest od EU-ova centra u kojoj se navodi da see ne smiju davati informacije, kako je utvrđeno u članku 48. stavku 6. točki (a), ovisno o tome što nastupi ranije.

Ako u roku od tri mjeseca iz drugog podstavka pružatelj primi obavijest od EU-ova centra u kojoj se navodi da se ne smiju davati informacije, o tome obavješćuje predmetnog korisnika bez nepotrebne odgode, nakon isteka roka utvrđenog u toj obavijesti.

3.Pružatelj uspostavlja i provodi pristupačan, prikladan dobi i jednostavan za upotrebu mehanizam koji omogućuje korisnicima da pružatelju prijave moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu u okviru usluge.

Članak 13.

Posebni zahtjevi za prijavljivanje

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga podnose prijavu iz članka 12. na temelju predloška iz Priloga III. Prijava sadržava:

(a)identifikacijske podatke o pružatelju i, ako je primjenjivo, njegovu pravnom zastupniku;

(b)datum, vremenski žig i elektronički potpis pružatelja;

(c)sve podatke o sadržaju, uključujući slike, videozapise i tekst;

(d)sve dostupne podatke osim podataka o sadržaju koji se odnose na moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu;

(e)informaciju o tome odnosi li se moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu na širenje poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili na mamljenje djece;

(f)podatke o geografskoj lokaciji povezanoj s mogućim seksualnim zlostavljanjem djece na internetu kao što je adresa internetskog protokola;

(g)podatke o identitetu korisnika uključenih u moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu;

(h)informaciju o tome je li pružatelj prijavio ili će prijaviti moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu i javnom tijelu ili drugom tijelu nadležnom za primanje takvih prijava iz treće zemlje i ako da, kojem tijelu;

(i)ako se moguće seksualno zlostavljanje djece na internetu odnosi na širenje poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, informaciju o tome je li pružatelj uklonio taj materijal ili mu onemogućio pristup;

(j)informaciju o tome smatra li pružatelj da prijava zahtijeva hitno djelovanje;

(k)upućivanje na ovu Uredbu kao pravnu osnovu za prijavljivanje.

2.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 86. radi izmjene Priloga III. kako bi prema potrebi poboljšala predložak s obzirom na relevantan tehnološki razvoj ili iskustvo stečeno praksom.

Odjeljak 4.

Obveze uklanjanja

Članak 14.

Nalozi za uklanjanje

1.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana ovlašteno je zahtijevati od nadležnog pravosudnog tijela države članice koja ga je imenovala ili od drugog neovisnog upravnog tijela te države članice da izda nalog za uklanjanje kojim se od pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju u nadležnosti države članice koja je imenovala to koordinacijsko tijelo traži da u svim državama članicama ukloni jednu ili više konkretnih stavki materijala ili onemogući pristup tim stavkama za koje su, nakon temeljite procjene, koordinacijsko tijelo ili sudovi ili druga neovisna upravna tijela iz članka 36. stavka 1. utvrdili da čine materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece.

2.Pružatelj je dužan izvršiti nalog za uklanjanje što prije i u svakom slučaju u roku od 24 sata od primitka naloga.

3.Nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo izdaje nalog za uklanjanje na temelju predloška iz Priloga IV. Nalog za uklanjanje sadržava:

(a)identifikacijske podatke o pravosudnom ili neovisnom upravnom tijelu koje izdaje nalog za uklanjanje i ovjeru naloga za uklanjanje tog tijela;

(b)ime pružatelja i, ako je primjenjivo, njegova pravnog zastupnika;

(c)konkretnu uslugu za koju je izdan nalog za uklanjanje;

(d)dovoljno detaljno obrazloženje izdavanja naloga za uklanjanje i posebno razloga zašto taj materijal čini materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(e)točan jedinstveni lokator resursa i, prema potrebi, dodatne informacije za identificiranje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(f)ako je primjenjivo, informacije o neotkrivanju u određenom roku, u skladu s člankom 15. stavkom 4. točkom (c);

(g)upućivanje na ovu Uredbu kao pravnu osnovu naloga za uklanjanje;

(h)datum, vremenski žig i elektronički potpis pravosudnog ili neovisnog upravnog tijela koje izdaje nalog za uklanjanje;

(i)lako razumljive informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj adresatu naloga za uklanjanje, uključujući informacije o pravnoj zaštiti pred sudom i o rokovima koji se primjenjuju na tu pravnu zaštitu.

4.Pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje izdaje nalog za uklanjanje upućuje ga glavnom poslovnom nastanu pružatelja ili, ako je primjenjivo, njegovu pravnom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 24.

Tijelo šalje nalog za uklanjanje kontaktnoj točki iz članka 23. stavka 1. elektroničkim putem koji omogućuje pisani zapis pod uvjetima u kojima se može utvrditi vjerodostojnost pošiljatelja, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga, koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana i EU-ovu centru služeći se sustavom uspostavljenim u skladu s člankom 39. stavkom 2.

Nalog za uklanjanje sastavlja se na jeziku koji je naveo pružatelj u skladu s člankom 23. stavkom 3.

5.Ako pružatelj ne može izvršiti nalog za uklanjanje zbog više sile ili stvarne nemogućnosti koja se ne može pripisati pružatelju, uključujući objektivno opravdane tehničke ili operativne razloge, on bez odgode obavješćuje koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana o tim razlozima na temelju predloška iz Priloga V.

Rok utvrđen u stavku 1. počinje teći čim razlozi iz prvog podstavka prestanu postojati.

6.Ako pružatelj ne može izvršiti nalog za uklanjanje jer on sadržava očite pogreške ili ne sadržava dovoljno informacija za izvršenje, bez nepotrebne odgode zahtijeva potrebno pojašnjenje od koordinacijskog tijela u državi poslovnog nastana i za to koristi predložak iz Priloga V.

Rok utvrđen u stavku 1. počinje teći čim pružatelj primi potrebno pojašnjenje.

7.Pružatelj bez nepotrebne odgode i korištenjem predloška iz Priloga VI. obavješćuje koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana i EU-ov centar o mjerama koje je poduzeo kako bi izvršio nalog za uklanjanje, navodeći posebno je li pružatelj uklonio materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili onemogućio pristup tom materijalu u svim državama članicama te navodi datum i vrijeme kad je to učinio.

8.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 86. radi izmjene priloga IV., V. i VI. kako bi prema potrebi poboljšala predloške s obzirom na relevantan tehnološki razvoj ili iskustvo stečeno praksom.

Članak 15.

Pravna zaštita i pružanje informacija

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju koji su primili nalog za uklanjanje izdan u skladu s člankom 14., kao i korisnici koji su postavili materijal, imaju pravo na djelotvornu pravnu zaštitu. To pravo uključuje pravo da ospore taj nalog za uklanjanje pred sudom države članice u kojoj se nalazi nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje je taj nalog izdalo.

2.Kad nalog za uklanjanje postane pravomoćan, nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje je taj nalog izdalo bez nepotrebne odgode dostavlja primjerak naloga koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana. Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zatim bez nepotrebne odgode šalje primjerak naloga svim drugim koordinacijskim tijelima služeći se sustavom uspostavljenim u skladu s člankom 39. stavkom 2.

Za potrebe prvog podstavka, nalog za uklanjanje postaje pravomoćan po isteku žalbenog roka u kojem nije podnesena žalba u skladu s nacionalnim pravom ili po potvrđivanju naloga za uklanjanje nakon žalbe.

3.Ako pružatelj ukloni materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili onemogući pristup tom materijalu na temelju naloga za uklanjanje izdanog u skladu s člankom 14., bez nepotrebne odgode obavješćuje korisnika koji je postavio materijal o:

(a)činjenici da je uklonio taj materijal ili mu onemogućio pristup;

(b)razlozima za uklanjanje ili onemogućivanje pristupa, pri čemu dostavlja primjerak naloga za uklanjanje na zahtjev korisnika;

(c)pravima korisnika na sudsku zaštitu u skladu sa stavkom 1. i pravima da podnose pritužbe koordinacijskom tijelu u skladu s člankom 34.

4.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana može zahtijevati, kad od pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela traži da izda nalog za uklanjanje, a nakon savjetovanja s relevantnim javnim tijelima, da pružatelj ne otkriva informacije o uklanjanju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili onemogućivanju pristupa tom materijalu ako i u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se izbjegao utjecaj na aktivnosti povezane sa sprečavanjem, otkrivanjem, istragom i kaznenim progonom kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece.

U tom slučaju:

(a)pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje izdaje nalog za uklanjanje određuje rok ne dulji nego što je potrebno koji ne premašuje šest tjedana i u kojem pružatelj ne smije otkrivati te informacije;

(b)za vrijeme trajanja roka ne primjenjuju se obveze iz stavka 3.;

(c)pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo obavješćuje pružatelja o svojoj odluci, navodeći primjenjivi rok.

To pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo može odlučiti produljiti rok iz drugog podstavka točke (a) za dodatni rok od najviše šest tjedana, ako i u mjeri u kojoj je neotkrivanje i dalje potrebno. To pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo u tom slučaju obavješćuje pružatelja o svojoj odluci, navodeći primjenjivi rok. Na tu se odluku primjenjuje članak 14. stavak 3.

Odjeljak 5.

Obveze sprečavanja pristupa

Članak 16.

Nalozi za sprečavanje pristupa

1.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana ovlašteno je zahtijevati od nadležnog pravosudnog tijela države članice koja ga je imenovala ili od neovisnog upravnog tijela te države članice da izda nalog za sprečavanje pristupa kojim se od pružatelja usluga pristupa internetu u nadležnosti te države članice traži da poduzme razumne mjere kako bi spriječio korisnike da pristupe poznatom materijalu koji sadržava seksualno zlostavljanje djece na svim jedinstvenim lokatorima resursa (URL-ovima) s popisa jedinstvenih lokatora resursa koji su u skladu s člankom 44. stavkom 2. točkom (b) uključeni u bazu podataka s pokazateljima EU-ova centra.

2.Prije nego što zatraži izdavanje naloga za sprečavanje pristupa, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana provodi sve istrage i procjene potrebne da bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 4.

U tu svrhu ono prema potrebi:

(a)provjerava jesu li, s obzirom na sve jedinstvene lokatore resursa s popisa iz stavka 1. ili s obzirom na njihov reprezentativni uzorak, ispunjeni uvjeti iz članka 36. stavka 1. točke (b) tako što, između ostalog, provodi provjere kako bi u suradnji s EU-ovim centrom potvrdilo da je popis potpun, točan i ažuriran;

(b)zahtijeva od pružatelja da, u razumnom roku koji je odredilo to koordinacijsko tijelo, dostavi potrebne informacije, posebno one koje se odnose na pristup ili pokušaj pristupa korisnikâ materijalu koji sadržava seksualno zlostavljanje djece označenom jedinstvenim lokatorima resursa, kao i informacije koje se odnose na politiku pružatelja za otklanjanje rizika od širenja materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i na financijske i tehnološke mogućnosti te veličinu pružatelja;

(c)zahtijeva od EU-ova centra da dostavi potrebne informacije, posebno objašnjenja i jamstva u pogledu točnosti jedinstvenih lokatora resursa kad je riječ o označavanju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, o količini i prirodi tog materijala i o provjerama EU-ova centra iz članka 36. stavka 2. te revizijama iz članka 46. stavka 7.;

(d)zahtijeva od drugih relevantnih javnih tijela ili relevantnih stručnjaka ili subjekata da dostave potrebne informacije.

3.Prije nego što zatraži izdavanje naloga za sprečavanje pristupa, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana obavješćuje pružatelja o svojoj namjeri da zatraži izdavanje naloga za sprečavanje pristupa, navodeći glavne elemente sadržaja naloga za sprečavanje pristupa koji namjerava zatražiti i obrazloženje svojeg zahtjeva. Koordinacijsko tijelo omogućuje pružatelju da iznese primjedbe na tu obavijest u razumnom roku koji to koordinacijsko tijelo odredi.

4.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zahtijeva izdavanje naloga za sprečavanje pristupa, a nadležno pravosudno tijelo ili neovisno tijelo izdaje nalog za sprečavanje pristupa kad smatra da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)postoje dokazi da se usluga u posljednjih 12 mjeseci i u znatnoj mjeri upotrebljava radi pristupa ili pokušaja pristupa materijalu koji sadržava seksualno zlostavljanje djece označenom jedinstvenim lokatorima resursa;

(b)nalog za sprečavanje pristupa potreban je kako bi se spriječilo širenje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece korisnicima u Uniji, posebno uzimajući u obzir količinu i prirodu tog materijala, potrebu da se zaštite prava žrtava te postojanje i provedbu politike pružatelja za otklanjanje rizika od tog širenja;

(c)jedinstvenim lokatorima resursa dovoljno se pouzdano označuje materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(d)razlozi za izdavanje naloga za sprečavanje pristupa nadilaze negativne posljedice za prava i legitimne interese svih osoba na koje taj nalog utječe, posebno uzimajući u obzir potrebu da se osigura pravedna ravnoteža između temeljnih prava tih osoba, uključujući ostvarivanje prava korisnikâ na slobodu izražavanja i informiranja i prava pružateljâ na slobodu poduzetništva.

Kad se procjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti iz prvog podstavka, uzimaju se u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti pojedinog slučaja, uključujući sve informacije dobivene u skladu sa stavkom 2. i stajališta pružatelja dostavljena u skladu sa stavkom 3.

5.Kad koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zahtijeva izdavanje naloga za sprečavanje pristupa i kad nadležno pravosudno ili neovisno upravno tijelo izdaje nalog za sprečavanje pristupa, ono:

(a)navodi djelotvorna i razmjerna ograničenja i zaštitne mjere potrebne kako bi negativne posljedice iz stavka 4. točke (d) ostale ograničene na ono što je neophodno;

(b)osigurava da trajanje razdoblja primjene u skladu sa stavkom 6. ostane ograničeno na onoliko koliko je neophodno.

6.Koordinacijsko tijelo u nalogu za sprečavanje pristupa utvrđuje razdoblje primjene naloga, navodeći datum početka i datum završetka njegove primjene.

Razdoblje primjene naloga za sprečavanje pristupa ne smije biti dulje od pet godina.

7.Kad je riječ o nalozima za sprečavanje pristupa koje je nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo izdalo na njegov zahtjev, koordinacijsko tijelo procjenjuje, ako je potrebno i najmanje jednom godišnje, jesu li se bitno promijenili razlozi za izdavanje nalogâ za sprečavanje pristupa, a posebno jesu li uvjeti iz stavka 4. i dalje ispunjeni.

Koordinacijsko tijelo zahtijeva od nadležnog pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela koje je izdalo nalog za sprečavanje pristupa da taj nalog izmijeni ili opozove ako je to potrebno s obzirom na ishod te procjene ili kako bi se uzeli u obzir opravdani zahtjevi ili izvješća iz članka 18. stavka 5. odnosno članka 18. stavka 6. Odredbe iz ovog odjeljka primjenjuju se na te zahtjeve mutatis mutandis.

Članak 17.

Dodatna pravila za naloge za sprečavanje pristupa

1.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana izdaje naloge za sprečavanje pristupa iz članka 16. na temelju predloška iz Priloga VII. Nalozi za sprečavanje pristupa sadržavaju:

(a)upućivanje na popis jedinstvenih lokatora resursa koji stavlja na raspolaganje EU-ov centar i na zaštitne mjere koje treba osigurati, uključujući ograničenja i zaštitne mjere u skladu s člankom 16. stavkom 5. i, ako je primjenjivo, zahtjeve za izvješćivanje utvrđene u skladu s člankom 18. stavkom 6.;

(b)identifikacijske podatke o nadležnom pravosudnom tijelu ili neovisnom upravnom tijelu koje izdaje nalog za sprečavanje pristupa i ovjeru naloga za sprečavanje pristupa tog tijela;

(c)ime pružatelja i, ako je primjenjivo, njegova pravnog zastupnika;

(d)konkretnu uslugu za koju je izdan nalog za otkrivanje;

(e)datum početka i datum završetka primjene naloga za sprečavanje pristupa;

(f)dovoljno detaljno obrazloženje izdavanja naloga za sprečavanje pristupa;

(g)upućivanje na ovu Uredbu kao pravnu osnovu naloga za sprečavanje pristupa;

(h)datum, vremenski žig i elektronički potpis pravosudnog ili neovisnog upravnog tijela koje izdaje nalog za sprečavanje pristupa;

(i)lako razumljive informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj adresatu naloga za sprečavanje pristupa, uključujući informacije o pravnoj zaštiti pred sudom i o rokovima koji se primjenjuju na tu pravnu zaštitu.

2.Nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje izdaje nalog za sprečavanje pristupa upućuje ga glavnom poslovnom nastanu pružatelja ili, ako je primjenjivo, njegovu pravnom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 24.

3.Nalog za sprečavanje pristupa šalje se pružateljevoj kontaktnoj točki iz članka 23. stavka 1., koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana i EU-ovu centru u okviru sustava uspostavljenog u skladu s člankom 39. stavkom 2.

4.Nalog za sprečavanje pristupa sastavlja se na jeziku koji je naveo pružatelj u skladu s člankom 23. stavkom 3.

5.Ako pružatelj ne može izvršiti nalog za sprečavanje pristupa jer on sadržava očite pogreške ili ne sadržava dovoljno informacija za izvršenje, on bez nepotrebne odgode zahtijeva potrebno pojašnjenje od koordinacijskog tijela u državi poslovnog nastana na temelju predloška iz Priloga VIII.

6.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 86. radi izmjene priloga VII. i VIII. kako bi prema potrebi poboljšala predloške s obzirom na relevantan tehnološki razvoj ili iskustvo stečeno praksom.

Članak 18.

Pravna zaštita, informiranje i izvješćivanje o nalozima za sprečavanje pristupa

1.Pružatelji usluga pristupa internetu koji su primili nalog za sprečavanje pristupa, kao i korisnici koji su postavili određenu stavku materijala ili im je bio spriječen pristup toj stavci označenoj jedinstvenim lokatorima resursa pri izvršenju naloga, imaju pravo na djelotvornu pravnu zaštitu. To pravo uključuje pravo da ospore nalog za sprečavanje pristupa pred sudom države članice u kojoj se nalazi nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje je taj nalog izdalo.

2.Kad nalog za sprečavanje pristupa postane pravomoćan, nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo koje je taj nalog izdalo bez nepotrebne odgode dostavlja primjerak naloga koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana. Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zatim bez nepotrebne odgode šalje primjerak naloga svim drugim koordinacijskim tijelima služeći se sustavom uspostavljenim u skladu s člankom 39. stavkom 2.

Za potrebe prvog podstavka, nalog za sprečavanje pristupa postaje pravomoćan po isteku žalbenog roka u kojem nije podnesena žalba u skladu s nacionalnim pravom ili po potvrđivanju naloga za uklanjanje nakon žalbe.

3.Pružatelj uspostavlja i provodi mehanizam koji je pristupačan, prikladan dobi i jednostavan za upotrebu te koji omogućuje korisnicima da pružatelju u razumnom roku podnose pritužbe o navodnim povredama njegovih obveza iz ovog odjeljka. Pružatelj obrađuje te pritužbe na objektivan, djelotvoran i pravodoban način.

4.Ako pružatelj sprječava korisnike da pristupe jedinstvenim lokatorima resursa na temelju naloga za sprečavanje pristupa u skladu s člankom 17., poduzima razumne mjere kako bi korisnike informirao o sljedećem:

(a)činjenici da to čini na temelju naloga za sprečavanje pristupa;

(b)razlozima zašto to čini, pri čemu na zahtjev dostavlja primjerak naloga za sprečavanje pristupa;

(c)pravu korisnika na sudsku zaštitu iz stavka 1., njihovim pravima da podnose pritužbe pružatelju uz pomoć mehanizma iz stavka 3. i koordinacijskom tijelu u skladu s člankom 34. te o pravu da podnose zahtjeve iz stavka 5.

5.Pružatelj i korisnici iz stavka 1. imaju pravo zahtijevati od koordinacijskog tijela koje je zatražilo izdavanje naloga za sprečavanje pristupa da procijeni je li korisnicima neopravdano spriječen pristup određenoj stavci materijala označenoj jedinstvenim lokatorima resursa na temelju naloga za sprečavanje pristupa. Pružatelj ima pravo zatražiti i izmjenu ili opoziv naloga za sprečavanje pristupa ako smatra da je to potrebno zbog bitnih promjena u razlozima za izdavanje naloga za sprečavanje pristupa koje su nastupile nakon izdavanja naloga, posebno zbog bitnih promjena koje sprečavaju pružatelja da poduzme razumne mjere potrebne za izvršenje naloga za sprečavanje pristupa.

Koordinacijsko tijelo bez nepotrebne odgode temeljito procjenjuje te zahtjeve i obavješćuje pružatelja ili korisnika koji je podnio zahtjev o ishodima te procjene. Ako smatra da je zahtjev opravdan, koordinacijsko tijelo zahtijeva izmjenu ili opoziv naloga za sprečavanje pristupa u skladu s člankom 16. stavkom 7. i obavješćuje EU-ov centar.

6.Ako je razdoblje primjene naloga za sprečavanje pristupa dulje od 24 mjeseca, koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana zahtijeva od pružatelja da mu podnese barem jedno izvješće o mjerama koje je poduzeo kako bi izvršio nalog za sprečavanje pristupa, uključujući predviđene zaštitne mjere, na polovini razdoblja primjene.

Odjeljak 6.

Dodatne odredbe

Članak 19.

Odgovornost pružatelja

Pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva ne snose odgovornost za kaznena djela seksualnog zlostavljanja djece samo zato što u dobroj vjeri provode aktivnosti potrebne za ispunjenje zahtjeva iz ove Uredbe, posebno aktivnosti usmjerene na otkrivanje, identificiranje, uklanjanje, onemogućivanje pristupa, sprečavanje pristupa ili prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu u skladu s tim zahtjevima.

Članak 20.

Pravo žrtava na informacije

1.Osobe s boravištem u Uniji imaju pravo od koordinacijskog tijela koje je imenovala država članica u kojoj imaju boravište na zahtjev dobiti informacije o svim slučajevima koji su prijavljeni EU-ovu centru u skladu s člankom 12., a odnose se na širenje poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u kojem su one prikazane. Osobe s invaliditetom imaju pravo zatražiti i dobiti te informacije na način koji im je pristupačan.

Koordinacijsko tijelo dostavlja zahtjev EU-ovu centru služeći se sustavom uspostavljenim u skladu s člankom 39. stavkom 2. i obavješćuje osobu koja je podnijela zahtjev o rezultatima koje primi od EU-ova centra.

2.U zahtjevu iz stavka 1. navodi se:

(a)relevantna stavka odnosno stavke poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece;

(b)ako je primjenjivo, pojedinac ili subjekt koji treba dobiti informacije u ime osobe koja podnosi zahtjev;

(c)dovoljno elemenata kako bi se dokazao identitet osobe koja podnosi zahtjev.

3.Informacije iz stavka 1. uključuju:

(a)identifikaciju pružatelja koji je podnio prijavu;

(b)datum prijave;

(c)informaciju o tome je li EU-ov centar proslijedio prijavu u skladu s člankom 48. stavkom 3. i ako jest, kojim tijelima;

(d)informaciju o tome je li pružatelj izvijestio da je uklonio materijal ili mu onemogućio pristup u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (i).

Članak 21.

Pravo žrtava na pomoć i podršku pri uklanjanju

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju na zahtjev i u razumnim okvirima pružaju pomoć osobama s boravištem u Uniji koje od njega zatraže da ukloni jednu ili više konkretnih stavki poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u kojima su one prikazane ili da im onemogući pristup.

2.Osobe s boravištem u Uniji imaju pravo na zahtjev, koji upućuju koordinacijskom tijelu koje je imenovala država članica u kojoj osoba ima boravište, dobiti podršku EU-ova centra u slučaju kad traže da pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju ukloni jednu ili više konkretnih stavki poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u kojima su one prikazane ili da im onemogući pristup. Osobe s invaliditetom imaju pravo zatražiti i dobiti informacije o toj podršci na način koji im je pristupačan.

Koordinacijsko tijelo dostavlja zahtjev EU-ovu centru služeći se sustavom uspostavljenim u skladu s člankom 39. stavkom 2. i obavješćuje osobu koja je podnijela zahtjev o rezultatima koje primi od EU-ova centra.

3.U zahtjevima iz stavaka 1. i 2. navode se relevantna stavka odnosno stavke materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece.

4.Podrška EU-ova centra iz stavka 2. uključuje, ako je primjenjivo:

(a)podršku pri traženju pomoći od pružatelja iz stavka 1.;

(b)provjeru je li pružatelj uklonio tu stavku odnosno stavke ili im onemogućio pristup, među ostalim provođenjem pretraživanja iz članka 49. stavka 1.;

(c)obavješćivanje pružatelja o stavci odnosno stavkama poznatog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u kojima je osoba prikazana i zahtjev za uklanjanje ili onemogućivanje pristupa u skladu s člankom 49. stavkom 2.;

(d)ako je potrebno, obavješćivanje koordinacijskog tijela u državi poslovnog nastana o postojanju te stavke odnosno stavki u okviru usluge, u cilju izdavanja naloga za uklanjanje u skladu s člankom 14.

Članak 22.

Čuvanje informacija

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga čuvaju podatke o sadržaju i druge podatke obrađene u vezi s mjerama koje su poduzete radi usklađivanja s ovom Uredbom te osobne podatke dobivene tom obradom samo u jednu ili više sljedećih svrha, ovisno o slučaju:

(a)izvršenje naloga za otkrivanje izdanog u skladu s člankom 7. ili naloga za uklanjanje izdanog u skladu s člankom 14.;

(b)prijava mogućeg seksualnog zlostavljanja djece na internetu EU-ovu centru u skladu s člankom 12.;

(c)blokiranje računa korisnika ili obustava ili prestanak pružanja usluge predmetnom korisniku;

(d)rješavanje pritužbi korisnikâ upućenih pružatelju ili koordinacijskom tijelu ili ostvarivanja prava korisnikâ na upravnu ili sudsku zaštitu s obzirom na navodne povrede ove Uredbe;

(e)odgovor na zahtjeve koje su izdala nadležna tijela za izvršavanje zakonodavstva ili pravosudna tijela u skladu s primjenjivim zakonima u cilju pružanja informacija potrebnih za sprečavanje, otkrivanje, istragu i kazneni progon kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece, u mjeri u kojoj se podaci o sadržaju i drugi podaci odnose na prijavu koju je pružatelj dostavio EU-ovu centru u skladu s člankom 12.

Kad je riječ o prvom podstavku točki (a), pružatelj može čuvati informacije i u svrhu poboljšanja djelotvornosti i točnosti tehnologija za otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu radi izvršenja naloga za otkrivanje koji mu je izdan u skladu s člankom 7. Međutim, u tu svrhu ne smije čuvati osobne podatke.

2.Pružatelji ne čuvaju informacije iz stavka 1. dulje nego što je potrebno za primjenjivu svrhu i, u svakom slučaju, ne dulje od 12 mjeseci od datuma prijave ili datuma uklanjanja ili onemogućivanja pristupa, ovisno o tome što nastupi ranije.

Pružatelji, na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela ili suda, čuvaju informacije u dodatno utvrđenom roku koje je odredilo to tijelo ili sud ako i u mjeri u kojoj je to potrebno za tekuće postupke upravne ili sudske zaštite iz stavka 1. točke (d).

Pružatelji osiguravaju da se informacije iz stavka 1. čuvaju na siguran način i da čuvanje podliježe odgovarajućim tehničkim i organizacijskim zaštitnim mjerama. Tim zaštitnim mjerama posebno se osigurava da se informacijama može pristupiti i da ih se može obrađivati samo u svrhu za koju se čuvaju, da je postignuta visoka razina sigurnosti i da se informacije brišu nakon isteka primjenjivih rokova za čuvanje. Pružatelji redovito preispituju te zaštitne mjere i prilagođavaju ih prema potrebi.

Članak 23.

Kontaktne točke

1.Pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva uspostavljaju jedinstvenu kontaktnu točku kojom se omogućuje izravna elektronička komunikacija s koordinacijskim tijelima, drugim nadležnim tijelima država članica, Komisijom i EU-ovim centrom radi primjene ove Uredbe.

2.Pružatelji dostavljaju EU-ovu centru i javno objavljuju informacije potrebne za jednostavnu identifikaciju svojih kontaktnih točaka i komunikaciju s njima, uključujući njihova imena, adrese, e-adrese i telefonske brojeve.

3.Pružatelji u informacijama iz stavka 2. navode službeni jezik odnosno jezike Unije koji se mogu upotrebljavati za komunikaciju s njihovim kontaktnim točkama.

Navedeni jezici uključuju barem jedan od službenih jezika države članice u kojoj pružatelj ima svoj glavni poslovni nastan ili, ako je primjenjivo, u kojoj njegov pravni zastupnik ima boravište odnosno poslovni nastan.

Članak 24.

Pravni zastupnik

1.Pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva koji nemaju glavni poslovni nastan u Uniji u pisanom obliku imenuju pravnu ili fizičku osobu kao svojeg pravnog zastupnika u Uniji.

2.Pravni zastupnik mora imati boravište ili poslovni nastan u jednoj od država članica u kojoj pružatelj nudi svoje usluge.

3.Pružatelj ovlašćuje svoje pravne zastupnike da, uz pružatelja ili umjesto njega, komuniciraju s koordinacijskim tijelima, drugim nadležnim tijelima država članica i Komisijom o svim pitanjima koja se odnose na primanje i provedbu odluka donesenih u vezi s ovom Uredbom te usklađenost s njima, uključujući naloge za otkrivanje, naloge za uklanjanje i naloge za sprečavanje pristupa.

4.Pružatelj daje svom pravnom zastupniku ovlasti i resurse potrebne za suradnju s koordinacijskim tijelima, drugim nadležnim tijelima država članica i Komisijom te za postupanje u skladu s odlukama iz stavka 3.

5.Imenovani pravni zastupnik može se smatrati odgovornim za neispunjavanje obveza pružatelja koje proizlaze iz ove Uredbe, čime se ne dovodi u pitanje odgovornost pružatelja i pravne radnje koje bi se protiv njega mogle pokrenuti.

6.Pružatelj dostavlja ime, adresu, e-adresu i telefonski broj svojeg pravnog zastupnika imenovanog na temelju stavka 1. koordinacijskom tijelu države članice u kojoj taj pravni zastupnik ima boravište ili poslovni nastan i EU-ovu centru. Pružatelj osigurava da su te informacije ažurirane i javno dostupne.

7.Imenovanje pravnog zastupnika unutar Unije na temelju stavka 1. ne čini poslovni nastan u Uniji.

POGLAVLJE III.

NADZOR, PROVEDBA I SURADNJA

Odjeljak 1.

Koordinacijska tijela za pitanja seksualnog zlostavljanja djece

Članak 25.

Koordinacijska tijela za pitanja seksualnog zlostavljanja djece i druga nadležna tijela

1.Države članice do [datum – dva mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe] imenuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornima za primjenu i provedbu ove Uredbe („nadležna tijela”).

2.Države članice do datuma iz stavka 1. imenuju jedno od nadležnih tijela svojim koordinacijskim tijelom za pitanja seksualnog zlostavljanja djece („koordinacijsko tijelo”).

Koordinacijsko tijelo nadležno je za sva pitanja povezana s primjenom i provedbom ove Uredbe u predmetnoj državi članici, osim ako je ta država članica određene posebne zadaće ili sektore dodijelila drugim nadležnim tijelima.

Koordinacijsko tijelo u svakom je slučaju odgovorno za koordinaciju tih pitanja na nacionalnoj razini i za doprinos djelotvornoj, učinkovitoj i dosljednoj primjeni i provedbi ove Uredbe u cijeloj Uniji.

3.Ako država članica uz koordinacijsko tijelo imenuje više od jednoga nadležnog tijela, dužna je osigurati da su zadaće tih tijela i koordinacijskog tijela jasno definirane te da ona blisko i uspješno surađuju u obavljanju zadaća. Predmetna država članica priopćuje nazive i zadaće drugih nadležnih tijela EU-ovom centru i Komisiji.

4.Države članice javno objavljuju i priopćuju Komisiji i EU-ovom centru naziv svog koordinacijskog tijela u roku od tjedan dana nakon imenovanja tog koordinacijskog tijela i svih drugih nadležnih tijela u skladu sa stavkom 1. Dužne su redovito ažurirati te informacije.

5.Svaka država članica osigurava da se u uredu koordinacijskog tijela odredi ili uspostavi kontaktna točka za obradu zahtjeva za pojašnjenje, povratne informacije i ostalu komunikaciju povezanu sa svim pitanjima koja se odnose na primjenu i provedbu ove Uredbe u toj državi članici. Države članice javno objavljuju i priopćuju informacije o kontaktnoj točki EU-ovu centru. Dužne su redovito ažurirati te informacije.

6.U roku od dva tjedna nakon imenovanja koordinacijskih tijela u skladu sa stavkom 2. EU-ov centar uspostavlja internetski registar koordinacijskih tijela i njihovih kontaktnih točaka. EU-ov centar dužan je redovito objavljivati sve njegove izmjene.

7.Koordinacijska tijela mogu zatražiti pomoć EU-ovog centra u obavljanju svojih zadaća kad je to potrebno za njihovo obavljanje u skladu s ovom Uredbom, posebno traženjem da EU-ov centar:

(a)pruži određene informacije odnosno tehničku stručnu pomoć za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom;

(b)pomogne u procjeni, u skladu s člankom 5. stavkom 2., provedene ili ažurirane procjene rizika ili mjera za smanjenje rizika koje je poduzeo pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju ili interpersonalnih komunikacijskih usluga u nadležnosti države članice koja je imenovala koordinacijsko tijelo koje je podnijelo zahtjev;

(c)provjeri moguću potrebu da se od nadležnih nacionalnih tijela zatraži izdavanje naloga za otkrivanje, naloga za uklanjanje ili naloga za sprečavanje pristupa s obzirom na usluge u nadležnosti države članice koja je imenovala to koordinacijsko tijelo;

(d)provjeri djelotvornost naloga za otkrivanje ili naloga za uklanjanje izdanog na zahtjev koordinacijskog tijela koje je podnijelo zahtjev.

8.EU-ov centar pruža takvu pomoć besplatno i u skladu sa svojim zadaćama i obvezama prema ovoj Uredbi te u mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na njegove resurse i prioritete.

9.Zahtjevi koji se primjenjuju na koordinacijska tijela iz članaka 26., 27., 28., 29. i 30. primjenjuju se i na sva druga nadležna tijela koja države članice imenuju u skladu sa stavkom 1.

Članak 26.

Zahtjevi za koordinacijska tijela

1.Države članice osiguravaju da koordinacijska tijela koja su imenovala izvršavaju svoje zadaće u skladu s ovom Uredbom objektivno, nepristrano, transparentno i pravodobno, uz potpuno poštovanje temeljnih prava svih uključenih osobaa. Države članice osiguravaju da koordinacijska tijela raspolažu odgovarajućim tehničkim, financijskim i ljudskim resursima za obavljanje zadaća.

2.U obavljanju zadaća i izvršavanju ovlasti u skladu s ovom Uredbom koordinacijska tijela djeluju potpuno neovisno. U tu svrhu države članice posebno osiguravaju:

(a)da su pravno i funkcionalno neovisna od bilo kojeg drugog tijela javne vlasti;

(b)da imaju status koji im omogućuje da djeluju objektivno i nepristrano pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom;

(c)da su slobodna od bilo kakvog vanjskog utjecaja, izravnog ili neizravnog;

(d)da ne traže niti primaju upute ni od kojeg drugog tijela javne vlasti ni ikoje privatne osobe;

(e)da nisu zadužena za zadaće koje se odnose na sprečavanje ili suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, osim za svoje zadaće u skladu s ovom Uredbom.

3.Stavkom 2. ne sprečava se nadzor koordinacijskih tijela u skladu s nacionalnim ustavnim pravom, u mjeri u kojoj takav nadzor ne utječe na njihovu neovisnost u skladu sa zahtjevima ove Uredbe.

4.Koordinacijska tijela osiguravaju da relevantni članovi osoblja imaju potrebne kvalifikacije, iskustvo i tehničke vještine za obavljanje svojih dužnosti.

5.Rukovodeće i drugo osoblje koordinacijskog tijela podliježe, u skladu s pravom Unije ili nacionalnom pravom, obvezi čuvanja profesionalne tajne i za vrijeme mandata i nakon njegova završetka, s obzirom na sve povjerljive informacije koje doznaju tijekom obavljanja svojih zadaća. Države članice osiguravaju da rukovodeće i ostalo osoblje podliježe pravilima kojima se jamči da mogu obavljati svoje zadaće objektivno, nepristrano i neovisno, posebno s obzirom na njihova imenovanja, razrješenja, primanja i izglede za razvoj karijere.

Odjeljak 2.

Ovlasti koordinacijskog tijela

Članak 27.

Istražne ovlasti

1.Ako je to potrebno za obavljanje zadaća, koordinacijska tijela imaju sljedeće istražne ovlasti u odnosu na pružatelje relevantnih usluga informacijskog društva u nadležnosti države članice koja ih je imenovala:

(a)ovlast da od tih pružatelja, kao i od svih drugih osoba koje djeluju u okviru svojeg zanimanja, poslovne djelatnosti ili struke, a koje u razumnoj mjeri mogu biti upoznate s informacijama o navodnoj povredi ove Uredbe, zahtijevaju dostavu tih informacija u razumnom roku;

(b)ovlast za provođenje inspekcija na licu mjesta svih prostora kojima se ti pružatelji ili druge osobe iz točke (a) koriste u svrhe povezane sa svojim zanimanjem, poslovnom djelatnošću ili strukom ili za upućivanje zahtjeva za nadzor drugim tijelima javne vlasti kako bi ispitala, zaplijenila, uzela ili pribavila kopije informacija o navodnoj povredi ove Uredbe u bilo kojem obliku, bez obzira na medij na kojem su pohranjene;

(c)ovlast da od bilo kojeg člana osoblja ili predstavnika tih pružatelja ili drugih osoba iz točke (a) zatraže objašnjenja o svim informacijama o navodnoj povredi ove Uredbe i zabilježe odgovore;

(d)ovlasti za traženje informacija, uključujući procjenu jesu li mjere poduzete za izvršenje naloga za otkrivanje, naloga za uklanjanje ili naloga za sprečavanje pristupa u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe.

2.Države članice mogu koordinacijskim tijelima dodijeliti dodatne istražne ovlasti.

Članak 28.

Izvršne ovlasti

1.Ako je to potrebno za obavljanje zadaća, koordinacijska tijela imaju sljedeće izvršne ovlasti u odnosu na pružatelje relevantnih usluga informacijskog društva u nadležnosti države članice koja ih je imenovala:

(a)ovlast za prihvaćanje obveza koje su ti pružatelji ponudili u vezi s njihovom usklađenošću s ovom Uredbom te ovlast da ih učine obvezujućima;

(b)ovlast da nalože prestanak povreda ove Uredbe i, prema potrebi, uvedu regulatorne mjere koje su razmjerne povredi i potrebne za njezino djelotvorno okončanje;

(c)ovlast za izricanje novčanih kazni ili da to zatraže od pravosudnog tijela u svojoj državi članici u skladu s člankom 35. zbog povrede ove Uredbe, uključujući neispunjavanje naloga izdanih u skladu s člankom 27. i točkom (b) ovog stavka;

(d)ovlast za izricanje periodičnih novčanih kazni u skladu s člankom 35. kako bi se osiguralo okončanje povrede ove Uredbe u skladu s nalogom izdanim na temelju točke (b) ovog stavka ili zbog neispunjavanja naloga izdanih na temelju članka 27. i točke (b) ovog stavka;

(e)ovlast za donošenje privremenih mjera radi izbjegavanja rizika od ozbiljne štete.

2.Države članice mogu koordinacijskim tijelima dodijeliti dodatne izvršne ovlasti.

3.Kad je riječ o stavku 1. točkama (c) i (d), koordinacijska tijela imaju izvršne ovlasti utvrđene tim točkama i u odnosu na druge osobe iz članka 27. zbog neispunjavanja naloga koji su im izdani na temelju tog članka.

4.Izvršavaju te ovlasti tek nakon što su tim drugim osobama pravodobno dostavili sve relevantne informacije o takvim nalozima, uključujući primjenjivi rok, novčane kazne ili periodična plaćanja koji se mogu izreći zbog neispunjavanja i mogućnosti pravne zaštite.

Članak 29.

Dodatne izvršne ovlasti

1.Ako je to potrebno za obavljanje zadaća, koordinacijska tijela imaju dodatne izvršne ovlasti iz stavka 2. u odnosu na pružatelje relevantnih usluga informacijskog društva u nadležnosti države članice koja ih je imenovala, pod sljedećim uvjetima:

(a)iscrpljene su sve druge ovlasti na temelju članaka 27. i 28. za ostvarenje prestanka povrede ove Uredbe;

(b)povreda i dalje traje;

(c)povreda nanosi ozbiljnu štetu koja se ne može izbjeći izvršavanjem drugih raspoloživih ovlasti na temelju prava Unije ili nacionalnog prava.

2.Koordinacijska tijela imaju dodatne izvršne ovlasti poduzeti sljedeće mjere:

(a)zahtijevati od upravljačkog tijela pružateljâ da u razumnom roku ispita situaciju i da:

i.donese i dostavi akcijski plan kojim se utvrđuju potrebne mjere za okončanje povrede;

ii.osigura da pružatelj poduzme te mjere;

iii.izvijesti o poduzetim mjerama;

(b)zahtijevati od nadležnoga pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela države članice koje je imenovalo koordinacijsko tijelo da naloži privremeno ograničenje pristupa za korisnike usluge na koje se povreda odnosi ili, samo ako to nije tehnički izvedivo, privremeno ograničenje pristupa internetskom sučelju pružatelja na kojem je došlo do povrede, ako koordinacijsko tijelo smatra da:

i.pružatelj nije u dovoljnoj mjeri ispunio zahtjeve iz točke (a);

ii.povreda i dalje traje i nanosi ozbiljnu štetu;

iii.povreda uzrokuje redovito i strukturno olakšavanje počinjenja kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece.

3.Koordinacijsko tijelo prije podnošenja zahtjeva iz stavka 2. točke (b) poziva zainteresirane osobe da dostave pisane primjedbe s obzirom na njegovu namjeru da podnese taj zahtjev u razumnom roku koji odredi to koordinacijsko tijelo. Taj rok ne smije biti kraći od dva tjedna.

U pozivu za podnošenje pisanih primjedbi:

(a)navodi se opis mjera koje namjerava zatražiti;

(b)određuje se jedan ili više predviđenih adresata.

Pružatelj, jedan ili više predviđenih adresata i bilo koja treća osoba koja dokaže legitiman interes ima pravo sudjelovati u postupku povezanom sa zahtjevom.

4.Svaka mjera naložena na temelju zahtjeva iz stavka 2. točke (b) mora biti razmjerna prirodi, težini, ponavljanju i trajanju povrede, a korisnicima usluge ne smije neopravdano ograničiti pristup zakonitim informacijama.

Privremeno ograničenje primjenjuje se na razdoblje od četiri tjedna, uz mogućnost da nadležno pravosudno tijelo u svojem nalogu omogući koordinacijskom tijelu produljenje tog razdoblja za daljnja razdoblja u istom trajanju, do maksimalnog broja produljenja koje odredi to pravosudno tijelo.

Uzimajući u obzir prava i legitimne interese svih osoba na koje utječe ograničenje te sve relevantne činjenice i okolnosti, uključujući sve informacije koje mu eventualno dostave pružatelj, adresati i druge treće osobe koje su dokazale legitiman interes, koordinacijsko tijelo produljuje to razdoblje samo ako smatra da su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)pružatelj usluga nije poduzeo potrebne mjere za okončanje povrede;

(b)privremenim ograničenjem korisnicima usluge ne ograničava se neopravdano pristup zakonitim informacijama, uzimajući u obzir broj korisnika na koje utječe povreda i postojanje odgovarajućih i lako dostupnih alternativnih rješenja.

Ako koordinacijsko tijelo smatra da su ta dva uvjeta ispunjena, ali ne može dodatno produljiti rok u skladu s drugim podstavkom, podnosi novi zahtjev nadležnom pravosudnom tijelu na temelju stavka 2. točke (b).

Članak 30.

Zajedničke odredbe o istražnim i izvršnim ovlastima

1.Mjere koje poduzimaju koordinacijska tijela u izvršavanju svojih istražnih i izvršnih ovlasti iz članaka 27., 28. i 29. moraju biti djelotvorne, odvraćajuće i razmjerne, posebno s obzirom na prirodu, težinu, ponavljanje i trajanje povrede ove Uredbe ili navodne povrede na koju se te mjere odnose te, prema potrebi, gospodarsku, tehničku i operativnu sposobnost pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva o kojima je riječ.

2.Države članice osiguravaju da izvršavanje istražnih i izvršnih ovlasti iz članaka 27., 28. i 29. podliježe odgovarajućim zaštitnim mjerama utvrđenima u primjenjivom nacionalnom pravu radi poštovanja temeljnih prava svih uključenih osoba. Točnije, te se mjere poduzimaju samo u skladu s pravom na poštovanje privatnog života i pravima na obranu, uključujući prava na saslušanje i pristup spisu te podložno pravu na djelotvoran pravni lijek svih uključenih osoba.

Članak 31.

Pretraživanja radi provjere usklađenosti

Koordinacijska tijela imaju ovlast izvršiti pretraživanja javno dostupnog materijala na uslugama smještaja informacija na poslužitelju kako bi otkrila širenje poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece s pomoću pokazatelja u bazama podataka iz članka 44. stavka 1. točaka (a) i (b), ako je potrebno provjeriti ispunjavaju li pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju u nadležnosti države članice koja je imenovala koordinacijska tijela svoje obveze u skladu s ovom Uredbom.

Članak 32.

Obavješćivanje o poznatom materijalu koji sadržava seksualno zlostavljanje djece

Koordinacijska tijela imaju ovlast obavijestiti pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju u nadležnosti države članice koja ih je odredila o prisutnosti jednog ili više određenih poznatih materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece na njihovoj usluzi i zatražiti od njih da dobrovoljno razmotre da uklone ili onemoguće pristup tom materijalu odnosno tim materijalima.

U zahtjevu se jasno navode identifikacijski podaci o koordinacijskom tijelu koje podnosi zahtjev i informacije o njegovoj kontaktnoj točki iz članka 25. stavka 5., potrebne informacije za identifikaciju jednog ili više poznatih materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece, kao i razlozi za zahtjev. U zahtjevu se jasno navodi i da se pružatelju podnosi na dobrovoljno razmatranje.

Odjeljak 3.

Ostale odredbe o provedbi

Članak 33.

Nadležnost

1.Nadležnost za potrebe ove Uredbe ima država članica u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva..

2.Smatra se da je pružatelj relevantnih usluga informacijskog društva koji nema svoj poslovni nastan u Uniji u nadležnosti države članice u kojoj njegov pravni zastupnik ima boravište odnosno poslovni nastan.

Ako pružatelj nije imenovao svog pravnog zastupnika u skladu s člankom 24., nadležnost imaju sve države članice. Ako država članica odluči ostvarivati nadležnost na temelju ovog podstavka, o tome obavješćuje sve ostale države članice i osigurava poštovanje načela ne bis in idem.

Članak 34.

Pravo korisnika usluge na podnošenje pritužbe

1.Korisnici imaju pravo podnijeti pritužbu o navodnoj povredi ove Uredbe koja utječe na njih protiv pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva koordinacijskom tijelu koje je odredila država članica u kojoj korisnik ima boravište odnosno poslovni nastan.

2.Koordinacijska tijela osiguravaju mehanizme za podnošenje pritužbe u skladu s ovim člankom prilagođene djeci i donose pristup prilagođen djeci pri rješavanju pritužbi koje podnose djeca, uzimajući u obzir dob, zrelost, stajališta, potrebe i brige djeteta.

3.Koordinacijsko tijelo koje zaprimi pritužbu procjenjuje je i prema potrebi prosljeđuje koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana.

Ako je pritužba u nadležnosti drugog nadležnog tijela države članice koja je imenovala koordinacijsko tijelo koje je primilo pritužbu, to koordinacijsko tijelo prosljeđuje je tom drugom nadležnom tijelu.

Članak 35. 35

Sankcije

1.Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjiva na povrede obveza u skladu s poglavljima II. i V. ove Uredbe koje čine pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva u njihovoj nadležnosti i poduzimaju sve potrebne mjere za njihovu provedbu.

Sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. Države članice do [datum početka primjene ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

2.Države članice osiguravaju da najviši iznos kazni izrečenih zbog povrede ove Uredbe ne prelazi 6 % godišnjeg prihoda ili ukupnog prometa pružatelja u prethodnoj poslovnoj godini.

3.Kazne za dostavljanje netočnih, nepotpunih ili obmanjujućih informacija, izostanak odgovora ili ispravka netočnih, nepotpunih ili obmanjujućih informacija ili odbijanje inspekcije na licu mjesta ne prelaze 1 % godišnjeg prihoda ili ukupnog prometa pružatelja ili druge osobe iz članka 27. u prethodnoj poslovnoj godini.

4.Države članice osiguravaju da najviši iznos periodičnih novčanih kazni, računajući od datuma navedenog u predmetnoj odluci, ne prelazi 5 % prosječnog dnevnog ukupnog prometa pružatelja ili druge osobe iz članka 27. u prethodnoj financijskoj godini po danu.

5.Države članice osiguravaju da se prilikom odlučivanja o izricanju sankcije i pri određivanju vrste i razine sankcije uzmu u obzir sve relevantne okolnosti, među ostalim:

(a)priroda, težina i trajanje povrede;

(b)postoji li u počinjenju povrede namjera ili nemar;

(c)sve prethodne povrede pružatelja ili druge osobe;

(d)financijska moć pružatelja ili druge osobe;

(e)razina suradnje pružatelja ili druge osobe;

(f)narav i veličina pružatelja ili druge osobe, posebno radi li se o mikropoduzeću, malom ili srednjem poduzeću;

(g)stupanj krivnje pružatelja ili druge osobe, uzimajući u obzir poduzete tehničke i organizacijske mjere radi usklađivanja s ovom Uredbom.

Odjeljak 4.

Suradnja

Članak 36 

Utvrđivanje i prijava seksualnog zlostavljanja djece na internetu 

1.Koordinacijska tijela bez nepotrebne odgode i putem sustava uspostavljenog u skladu s člankom 39. stavkom 2. dostavljaju EU-ovu centru:

(a)određene materijale i transkripte razgovora za koje su koordinacijska tijela ili nadležna pravosudna tijela ili druga neovisna upravna tijela države članice nakon temeljite procjene utvrdila da čine materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, ovisno o slučaju, kako bi EU-ov centar izradio pokazatelje u skladu s člankom 44. stavkom 3.;

(b)točne jedinstvene lokatore resursa koji ukazuju na određene materijale za koje su koordinacijska tijela ili nadležna pravosudna tijela ili druga neovisna upravna tijela države članice nakon temeljite procjene utvrdila da čine materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, a koji pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju koji ne nude usluge u Uniji smještaju na poslužitelju, koji se ne može ukloniti zbog odbijanja tih pružatelja da ga uklone ili da mu onemoguće pristup i zbog nedostatka suradnje nadležnih tijela treće zemlje koja ima nadležnost kako bi EU-ov centar sastavio popis jedinstvenih lokatora resursa u skladu s člankom 44. stavkom 3.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da koordinacijska tijela koja su imenovala bez nepotrebne odgode zaprime materijal za koji je utvrđeno da je materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, transkripte razgovora za koje je utvrđeno da čine mamljenje djece i jedinstvene lokatore resursa, koje je identificiralo nadležno pravosudno tijelo ili drugo neovisno upravno tijelo koje nije koordinacijsko tijelo, radi podnošenja EU-ovu centru u skladu s prvim podstavkom.

2.Ako je to potrebno kako bi se osiguralo da su podaci u bazama podataka iz članka 44. stavka 1. potpuni, točni i ažurni, koordinacijska tijela na zahtjev EU-ovog centra provjeravaju odnosno daju pojašnjenja ili dodatne informacije o tome jesu li uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b) bili i, prema potrebi, ostali ispunjeni s obzirom na podnesak dostavljen EU-ovu centru u skladu s tim stavkom.

3.Države članice osiguravaju da se u slučaju da njihova tijela za izvršavanje zakonodavstva zaprime prijavu o širenju novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili o mamljenju djece koje im je proslijedio EU-ov centar u skladu s člankom 48. stavkom 3. provede temeljita procjena u skladu sa stavkom 1. i ako se utvrdi da materijal ili razgovor čini materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, koordinacijsko tijelo dostavlja materijal EU-ovu centru u skladu s tim stavkom u roku od mjesec dana od datuma primitka prijave odnosno, ako je procjena posebno složena, dva mjeseca od tog datuma.

4.One osiguravaju i da u slučaju da se temeljitom procjenom pokaže da materijal ne predstavlja materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece koordinacijsko tijelo bude obaviješteno o tom ishodu te da ono naknadno o tome obavijesti EU-ov centar u rokovima navedenim u prvom podstavku.

Članak 37.

Prekogranična suradnja među koordinacijskim tijelima

1.Ako koordinacijsko tijelo koje nije koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana ima razloga sumnjati da je pružatelj relevantnih usluga informacijskog društva prekršio ovu Uredbu, ono je dužno poslati zahtjev koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.

Ako Komisija ima razloga sumnjati da je pružatelj relevantnih usluga informacijskog društva prekršio ovu Uredbu tako da to uključuje najmanje tri države članice, može preporučiti koordinacijskom tijelu u državi poslovnog nastana da razmotri to pitanje i poduzme potrebne istražne i izvršne mjere radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.

2.U zahtjevu ili preporuci iz stavka 1. navodi se barem sljedeće:

(a)kontaktna točka pružatelja kako je utvrđeno u članku 23.;

(b)opis relevantnih činjenica, odredbe ove Uredbe o kojima je riječ i razlozi zbog kojih koordinacijsko tijelo koje je uputilo zahtjev ili Komisija sumnjaju da je pružatelj prekršio ovu Uredbu;

(c)sve druge informacije koje koordinacijsko tijelo koje je uputilo zahtjev ili Komisija smatra važnima, uključujući, prema potrebi, informacije prikupljene na vlastitu inicijativu i prijedloge za određene istražne ili izvršne mjere koje treba poduzeti.

3.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana procjenjuje navodnu povredu, uzimajući pomno u obzir zahtjev ili preporuku iz stavka 1.

Ako smatra da nema dovoljno informacija za procjenu navodne povrede odnosno postupanje po zahtjevu ili preporuci i ima razloga smatrati da bi koordinacijsko tijelo koje je uputilo zahtjev ili Komisija mogli pružiti dodatne informacije, može ih od njih zatražiti. Rok iz stavka 4. suspendira se do dostave tih dodatnih informacija.

4.Koordinacijsko tijelo u državi poslovnog nastana bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca nakon primitka zahtjeva ili preporuke iz stavka 1., priopćava koordinacijskom tijelu koje je uputilo zahtjev ili Komisiji rezultat svoje procjene navodne povrede ili, prema potrebi, procjene bilo kojeg drugog nadležnog tijela u skladu s nacionalnim pravom, a ako je primjenjivo, i objašnjenje istražnih ili izvršnih mjera poduzetih ili predviđenih u vezi s tim radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.

Članak 38.

Zajedničke istrage 

1.Koordinacijska tijela mogu sudjelovati u zajedničkim istragama, koje se mogu koordinirati uz potporu EU-ova centra, o pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom koja se odnose na pružatelje relevantnih usluga informacijskog društva koji svoje usluge nude u nekoliko država članica.

Takvim zajedničkim istragama ne dovode se u pitanje zadaće i ovlasti uključenih koordinacijskih tijela ni zahtjevi koji se primjenjuju na obavljanje tih zadaća i izvršavanje tih ovlasti iz ove Uredbe.

2.Uključena koordinacijska tijela stavljaju rezultate zajedničkih istraga na raspolaganje drugim koordinacijskim tijelima, Komisiji i EU-ovom centru putem sustava uspostavljenog u skladu s člankom 39. stavkom 2. radi ispunjavanja njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

Članak 39.

Opća suradnja i sustav za razmjenu informacija

1.Koordinacijska tijela surađuju jedno s drugim, sa svim drugim nadležnim tijelima države članice koja je imenovala koordinacijsko tijelo, Komisijom, EU-ovim centrom i drugim relevantnim agencijama Unije, uključujući Europol, kako bi se olakšalo obavljanje njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom i osigurala djelotvorna, učinkovita i dosljedna primjena i provedba ove Uredbe.

2.EU-ov centar uspostavlja i održava jedan ili više pouzdanih i sigurnih sustava za razmjenu informacija kojima se podržava komunikacija između koordinacijskih tijela, Komisije, EU-ova centra, drugih relevantnih agencija Unije i pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva.

3.Koordinacijska tijela, Komisija, EU-ov centar, druge relevantne agencije Unije i pružatelji relevantnih usluga informacijskog društva upotrebljavaju sustave za razmjenu informacija iz stavka 2. za sve relevantne komunikacije u skladu s ovom Uredbom.

4.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju praktična i operativna rješenja za funkcioniranje sustava za razmjenu informacija iz stavka 2. i njihovu interoperabilnost s drugim relevantnim sustavima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 87.

POGLAVLJE IV.

EU-ov CENTAR ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA DJECE

Odjeljak 1.

Načela

Članak 40.

Uspostavljanje i područje djelovanja EU-ova centra

1.Osniva se Agencija Europske unije za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece – EU-ov centar za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece.

2.EU-ov centar pridonosi postizanju cilja ove Uredbe podržavanjem i olakšavanjem provedbe njezinih odredbi koje se odnose na otkrivanje, prijavljivanje, uklanjanje ili onemogućivanje pristupa i blokiranje seksualnog zlostavljanja djece na internetu te prikuplja i dijeli informacije i stručno znanje te olakšava suradnju između relevantnih javnih i privatnih osoba povezanu sa sprečavanjem i suzbijanjem seksualnog zlostavljanja djece, posebno na internetu.

Članak 41.

Pravni status

1.EU-ov centar tijelo je Unije koje ima pravnu osobnost.

2.EU-ov centar u svim državama članicama ima najširu pravnu sposobnost koja se nacionalnim pravnim propisima priznaje pravnim osobama. Posebno može stjecati pokretnine i nekretnine i raspolagati njima te biti stranka u sudskim postupcima.

3.EU-ov centar predstavlja njegov izvršni direktor.

Članak 42.

Sjedište

Sjedište EU-ova centra je u Haagu u Nizozemskoj. 

Odjeljak 2.

Zadaće

Članak 43.

Zadaće EU-ovog centra

EU-ov centar:

(1)olakšava postupak procjene rizika iz Poglavlja II. odjeljka 1.:

(a)podržavanjem Komisije u pripremi smjernica iz članka 3. stavka 8., članka 4. stavka 5., članka 6. stavka 4. i članka 11., uključujući prikupljanje i pružanje relevantnih informacija, stručnog znanja i najbolje prakse, uzimajući u obzir savjeteTehnološkog odbora iz članka 66.;

(b)pružanjem analize anonimiziranih uzoraka podataka u svrhu iz članka 3. stavka 3. na zahtjev pružatelja relevantnih informacijskih usluga;

(2)olakšava postupak otkrivanja iz Poglavlja II. odjeljka 2.:

(a)davanjem mišljenja o predviđenim nalozima za otkrivanje iz članka 7. stavka 3. prvog podstavka točke (d);

(b)održavanjem baza podataka pokazatelja iz članka 44. i upravljanjem njima;

(c)davanjem pristupa relevantnim bazama podataka pokazatelja u skladu s člankom 46. pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružateljima interpersonalnih komunikacijskih usluga koji su primili nalog za otkrivanje;

(d)stavljanjem na raspolaganje tehnologija pružateljima radi izvršenja naloga za otkrivanje koji su im izdani, u skladu s člankom 50. stavkom 1.;

(3)olakšava postupak prijavljivanja iz Poglavlja II. odjeljka 3.:

(a)održavanjem baze podataka prijava iz članka 45. i upravljanjem njome;

(b)procjenjivanjem, obrađivanjem i, prema potrebi, prosljeđivanjem prijava i davanjem povratnih informacija o njima u skladu s člankom 48.;

(4)olakšava postupak uklanjanja iz Poglavlja II. odjeljka 4. i druge postupke iz odjeljaka 5. i 6. tog poglavlja:

(a)primanjem naloga za uklanjanje koji su mu dostavljeni u skladu s člankom 14. stavkom 4. kako bi ispunio funkciju provjere iz članka 49. stavka 1.;

(b)suradnjom s koordinacijskim tijelima i odgovaranjem na njihove zahtjeve povezane s nalozima za sprečavanje pristupa iz članka 16. stavka 2. koje namjerava zatražiti;

(c)primanjem i obradom naloga za sprečavanje pristupa koji su mu dostavljeni u skladu s člankom 17. stavkom 3.;

(d)davanjem informacija i podrške žrtvama u skladu s člancima 20. i 21.;

(e)održavanjem ažurne evidencije kontaktnih točaka i pravnih zastupnika pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva kako je osigurano u skladu s člankom 23. stavkom 2. i člankom 24. stavkom 6.;

(5)podržava koordinacijska tijela i Komisiju u obavljanju njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom i olakšava suradnju, koordinaciju i komunikaciju povezanu s pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom:

(a)stvaranjem i održavanjem internetskog registra koordinacijskih tijela i njihovih kontaktnih točaka iz članka 25. stavka 6.;

(b)pružanjem pomoći koordinacijskim tijelima kako je predviđeno člankom 25. stavkom 7.;

(c)pružanjem pomoći Komisiji, na njezin zahtjev, u vezi s njezinim zadaćama u okviru mehanizma suradnje iz članka 37.;

(d)stvaranjem i održavanjem sustava za razmjenu informacija iz članka 39. i upravljanjem njime;

(e)pružanjem pomoći Komisiji u pripremi delegiranih i provedbenih akata i smjernica koje Komisija donosi u skladu s ovom Uredbom;

(f)davanjem informacija koordinacijskim tijelima, na njihov zahtjev ili na vlastitu inicijativu, relevantnih za obavljanje njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom, uključujući obavješćivanje koordinacijskog tijela o utvrđivanju potencijalnih povreda u okviru obavljanju drugih zadaća EU-ova centra;

(6)olakšava stvaranje i razmjenu znanja s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, koordinacijskim tijelima ili drugim relevantnim tijelima država članica kako bi se pridonijelo postizanju cilja ove Uredbe:

(a)prikupljanjem, bilježenjem, analiziranjem i davanjem informacija, davanjem analize na temelju prikupljanja anonimnih i neosobnih podataka te pružanjem stručnog znanja o pitanjima povezanima sa sprečavanjem i suzbijanjem seksualnog zlostavljanja djece na internetu, u skladu s člankom 51.;

(b)podržavanjem razvoja i širenja istraživanja i stručnog znanja o tim pitanjima i pomoći žrtvama, uključujući djelovanje kao središte stručnog znanja radi podržavanja politika utemeljenih na dokazima;

(c)izrađivanjem godišnjih izvješća iz članka 84.

Članak 44

Baze podataka pokazatelja

1.EU-ov centar stvara i održava baze podataka sljedeće tri vrste pokazatelja seksualnog zlostavljanja djece na internetu i upravlja njima:

(a)pokazatelji za otkrivanje širenja materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece koji je prethodno otkriven i utvrđen kao materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u skladu s člankom 36. stavkom 1.;

(b)pokazatelji za otkrivanje širenja materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece koji nije prethodno otkriven i utvrđen kao materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece u skladu s člankom 36. stavkom 1.;

(c)pokazatelji za otkrivanje mamljenja djece.

2.Baze podataka pokazatelja sadržavaju isključivo:

(a)relevantne pokazatelje, koji se sastoje od digitalnih identifikatora koji se upotrebljavaju za otkrivanje širenja poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mamljenje djece, ovisno o slučaju, na uslugama smještaja informacija na poslužitelju i interpersonalnim komunikacijskim uslugama, koje izrađuje EU-ov centar u skladu sa stavkom 3.;

(b)kad je riječ o stavku 1. točki (a), relevantni pokazatelji uključuju popis jedinstvenih lokatora resursa koji je sastavio EU-ov centar u skladu sa stavkom 3.;

(c)neophodne dodatne informacije kako bi se olakšala upotreba pokazatelja u skladu s ovom Uredbom, uključujući identifikatore kojima se omogućuje razlikovanje slika, videozapisa i, prema potrebi, drugih vrsta materijala za otkrivanje širenja poznatog i novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i jezične identifikatore za otkrivanje mamljenja djece. 

3.EU-ov centar izrađuje pokazatelje iz stavka 2. točke (a) isključivo na temelju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece koje su kao takve utvrdila koordinacijska tijela ili sudovi ili druga neovisna tijela država članica, koje su mu dostavila koordinacijska tijela u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (a).

EU-ov centar sastavlja popis jedinstvenih lokatora resursa iz stavka 2. točke (b) isključivo na temelju jedinstvenih lokatora resursa koji su mu dostavljeni u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (b).

4.EU-ov centar vodi evidenciju o podnescima i postupku koji se primjenjuje za izradu pokazatelja te sastavlja popis iz prvog i drugog podstavka. Tu evidenciju čuva sve dok se pokazatelji, uključujući jedinstvene lokatore resursa kojima odgovaraju, nalaze u bazama podataka pokazatelja iz stavka 1.

Članak 45

Baza podataka prijava

1.EU-ov centar stvara i održava bazu podataka prijava koja mu podnose pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga u skladu s člankom 12. stavkom 1. i koji se procjenjuju i obrađuju u skladu s člankom 48. te upravlja njome.

2.Baza podataka prijava sadržava sljedeće informacije:

(a)prijavu;

(b)ako je EU-ov centar smatrao da je prijava očito neutemeljena, razloge te datum i vrijeme obavješćivanja pružatelja u skladu s člankom 48. stavkom 2.;

(c)ako je EU-ov centar proslijedio prijavu u skladu s člankom 48. stavkom 3., datum i vrijeme takvog prosljeđivanja i naziv nadležnog tijela ili tijela za izvršavanje zakonodavstva kojima je proslijedio prijavu ili, prema potrebi, informacije o razlozima za prosljeđivanje prijave isključivo Europolu na daljnju analizu;

(d)prema potrebi, informacije o zahtjevima za dodatne informacije i davanju dodatnih informacija iz članka 48. stavka 5.;

(e)ako su dostupne, informacije koje ukazuju na to da je pružatelj koji je podnio prijavu o širenju poznatog ili novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece uklonio materijal ili mu onemogućio pristup;

(f)prema potrebi, informacije o zahtjevu EU-ova centra koordinacijskom tijelu poslovnog nastana da izda nalog za uklanjanje u skladu s člankom 14. u vezi s jednim ili više materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece na koje se prijava odnosi;

(g)relevantne pokazatelje i pomoćne oznake povezane s prijavljenim mogućim materijalom koji sadržava seksualno zlostavljanje djece.

Članak 46

Pristup, točnost i sigurnost

1.U skladu sa stavcima 2. i 3. pristup i pravo na obradu podataka u bazama podataka iz članaka 44. i 45. imaju samo osoblje EU-ovog centra i revizori koje je propisno ovlastio izvršni direktor.

2.EU-ov centar pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju, pružateljima interpersonalnih komunikacijskih usluga i pružateljima usluga pristupa internetu omogućuje pristup bazama pokazatelja iz članka 44., ako i u mjeri u kojoj im je to potrebno za izvršavanje naloga za otkrivanje ili sprečavanje pristupa koje su primili u skladu s člancima 7. ili 16. Poduzima mjere kako bi osigurao da takav pristup ostane ograničen na ono što je strogo potrebno za razdoblje primjene tih naloga za otkrivanje ili sprečavanje pristupa i da se takvim pristupom ni na koji način ne ugrožava pravilan rad tih baza podataka te točnost i sigurnost njihovih podataka.

3.EU-ov centar daje koordinacijskim tijelima pristup bazama podataka pokazatelja iz članka 44. ako i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

4.EU-ov centar daje Europolu i nadležnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica pristup bazama podataka pokazatelja iz članka 44. ako i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća istraživanja navodnih kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece.

5.EU-ov centar daje Europolu pristup bazama podataka prijava iz članka 45. ako i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća pomaganja u istragama navodnih kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece.

6.EU-ov centar daje pristup iz stavaka 2., 3., 4. i 5. isključivo nakon zaprimanja zahtjeva s navedenom svrhom zahtjeva, modalitetima zatraženog pristupa i stupnjem pristupa koji je potreban za postizanje te svrhe. Zahtjevi za pristup iz stavka 2. uključuju i upućivanje na nalog za otkrivanje ili nalog za sprečavanje pristupa, prema potrebi.

EU-ov centar temeljito procjenjuje te zahtjeve i odobrava pristup isključivo ako smatra da je traženi pristup nužan i razmjeran navedenoj svrsi.

7.EU-ov centar redovito provjerava jesu li podaci u bazama podataka iz članaka 44. i 45. u svakom pogledu potpuni, točni i ažurirani te jesu li i dalje potrebni za potrebe prijavljivanja, otkrivanja i sprečavanje pristupa u skladu s ovom Uredbom, kao i olakšavanja i praćenja tehnologija i postupaka za točno otkrivanje. Posebno u odnosu na jedinstvene lokatore resursa u bazi podataka iz članka 44. stavka 1. točke (a), EU-ov centar, prema potrebi u suradnji s koordinacijskim tijelima, redovito provjerava jesu li i dalje ispunjeni uvjeti iz članka 36. stavka 1. točke (b). Te provjere uključuju revizije, prema potrebi. Ako je potrebno s obzirom na te provjere, odmah dopunjuje, prilagođava ili briše podatke.

8.EU-ov centar osigurava da se podaci u bazi podataka iz stavaka 44. i 45. pohranjuju na siguran način i da pohrana podliježe odgovarajućim tehničkim i organizacijskim zaštitnim mjerama. Tim zaštitnim mjerama posebno se osigurava da podacima mogu pristupiti i obraditi ih samo propisno ovlaštene osobe u svrhu za koju je osoba ovlaštena i da se postigne visoka razina sigurnosti. EU-ov centar redovito preispituje te zaštitne mjere i po potrebi ih prilagođava.

Članak 47

Delegirani akti koji se odnose na baze podataka

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 86. kako bi se ova Uredba dopunila potrebnim detaljnim pravilima o:

(a)vrstama, preciznom sadržaju, uspostavljanju i radu baza podataka pokazatelja iz članka 44. stavka 1., uključujući pokazatelje i neophodne dodatne informacije koje se nalaze u njima iz članka 44. stavka 2.;

(b)obradi podnesaka koordinacijskih tijela, izradi pokazatelja, sastavljanju popisa jedinstvenih lokatora resursa i vođenju evidencije iz članka 44. stavka 3.;

(c)preciznom sadržaju, uspostavljanju i radu baze podataka prijava iz članka 45. stavka 1.;

(d)pristupu bazama podataka iz članaka 44. i 45., uključujući modalitete pristupa iz članka 46. stavaka 1. do 5., sadržaj, obradu i procjenu zahtjeva iz članka 46. stavka 6., postupovna pitanja povezana s takvim zahtjevima i potrebne mjere iz članka 46. stavka 6.;

(e)redovitim provjerama i revizijama kako bi se osiguralo da su podaci u tim bazama podataka iz članka 46. stavka 7. potpuni, točni i ažurirani i o sigurnosti pohrane podataka, uključujući tehničke i organizacijske zaštitne mjere i redovito preispitivanje iz članka 46. stavka 8.

Članak 48

Prijavljivanje

1.EU-ov centar žurno procjenjuje i obrađuje prijave koje podnose pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga u skladu s člankom 12. kako bi utvrdio jesu li prijave očito neutemeljene ili ih treba proslijediti.

2.Ako EU-ov centar smatra da je prijava očito neutemeljena, o tome će obavijestiti pružatelja koji je podnio prijavu i navesti razloge zbog kojih smatra da je prijava neutemeljena.

3.Ako EU-ov centar smatra da prijava nije očito neutemeljena, prosljeđuje je, zajedno sa svim dodatnim relevantnim informacijama koje su mu dostupne, Europolu i nadležnom tijelu za izvršavanje zakonodavstva ili tijelima države članice koja će vjerojatno imati nadležnost za istraživanje ili kazneni progon mogućeg seksualnog zlostavljanja djece na koje se prijava odnosi.

Ako seto nadležno tijelo za izvršavanje zakonodavstva ili ta nadležna tijela za izvršavanje zakonodavstva ne mogu utvrditi s dovoljnom sigurnošću, EU-ov centar prosljeđuje prijavu, zajedno sa svim dodatnim relevantnim informacijama koje su mu dostupne, Europolu na daljnju analizu i naknadno prosljeđivanje nadležnom tijelu odnosno tijelima za izvršavanje zakonodavstva.

4.Ako je pružatelj koji je podnio prijavu naznačio da prijava zahtijeva hitno djelovanje, EU-ov centar prioritetno procjenjuje i obrađuje tu prijavu, a ako prosljeđuje prijavu u skladu sa stavkom 3. i smatra da prijava zahtijeva hitno djelovanje, osigurava da proslijeđena prijava bude označena kao takva.

5.Ako prijava ne sadržava sve podatke tražene u članku 13., EU-ov centar može zatražiti od pružatelja koji je podnio prijavu da dostavi podatke koji nedostaju.

6.Na zahtjev nadležnog tijela za izvršavanje zakonodavstva države članice kako bi se izbjeglo uplitanje u aktivnosti za sprečavanje, otkrivanje, istraživanje i kazneni progon kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece, EU-ov centar:

(a)priopćava pružatelju koji je podnio prijavu da ne smije obavijestiti predmetnog korisnika, uz navođenje vremenskog razdoblja tijekom kojeg pružatelj to ne smije učiniti;

(b)ako je pružatelj koji je podnio prijavu pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju, a prijava se odnosi na moguće širenje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, priopćava pružatelju da ne smije ukloniti ili onemogućiti pristup materijalu, uz navođenje vremenskog razdoblja tijekom kojeg pružatelj to ne smije učiniti.

7.Vremenska razdoblja iz prvog podstavka točaka (a) i (b) navedena su u zahtjevu nadležnog tijela za izvršavanje zakonodavstva upućenom EU-ovom centru, pod uvjetom da ostanu ograničena na ono što je potrebno kako bi se izbjeglo uplitanje u relevantne djelatnosti i da ne premašuju 18 mjeseci.

8.EU-ov centar provjerava je li pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju koji je podnio prijavu o mogućem širenju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece uklonio materijal ili mu onemogućio pristup, u mjeri u kojoj je materijal javno dostupan. Ako smatra da pružatelj nije žurno uklonio materijal ili mu onemogućio pristup, EU-ov centar o tome obavješćuje koordinacijsko tijelo u kojem taj pružatelj ima poslovni nastan.

Članak 49

Pretraživanja i obavijesti

1.EU-ov centar ima ovlast provoditi pretraživanja na uslugama smještaja informacija na poslužitelju za širenje javno dostupnog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece s pomoću relevantnih pokazatelja iz baze podataka pokazatelja iz članka 44. stavka 1. točaka (a) i (b), u sljedećim situacijama:

(a)ako se to zatraži kako bi se pružila podrška žrtvi provjeravanjem je li pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju uklonio jedan ili više poznatih materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece koji prikazuje žrtvu ili mu onemogućio pristup, u skladu s člankom 21. stavkom 4. točkom (c);

(b)ako se to zatraži kako bi se pomoglo koordinacijskom tijelu provjeravanjem moguće potrebe za izdavanjem naloga za otkrivanje ili naloga za uklanjanje povezano s određenom uslugom ili djelotvornošću naloga za otkrivanje ili naloga za uklanjanje koje je koordinacijsko tijelo izdalo u skladu s člankom 25. stavkom 7. točkama (c) i (d).

2.EU-ov centar ima ovlast, nakon provedenih pretraživanja iz stavka 1., obavijestiti pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju o prisutnosti jednog ili više određenih poznatih materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece na njihovim uslugama i zatražiti od njih da dobrovoljno razmotre da uklone taj materijal odnosno te materijale ili mu onemoguće pristup.

U zahtjevu se jasno navode identifikacijski podaci EU-ova centra i kontaktna točka, potrebni podaci za identifikaciju materijala, kao i razlozi za zahtjev. U zahtjevu se jasno navodi i da se podnosi na dobrovoljno razmatranje pružatelju.

3.Na zahtjev nadležnog tijela za izvršavanje zakonodavstva države članice kako bi se izbjeglo uplitanje u aktivnosti za sprečavanje, otkrivanje, istraživanje i kazneni progon kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece, EU-ov centar ne smije dostaviti obavijest onoliko dugo koliko je potrebno za izbjegavanje takvog uplitanja, ali ne dulje od 18 mjeseci.

Članak 50

Tehnologije, informacije i stručnost

1.EU-ov centar stavlja na raspolaganje tehnologije koje pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga mogu besplatno nabaviti i instalirati te kojima mogu upravljati, prema potrebi, uz razumne uvjete licenciranja, za izvršavanje naloga za otkrivanje u skladu s člankom 10. stavkom 1.

U tu svrhu EU-ov centar sastavlja popise takvih tehnologija, uzimajući u obzir zahtjeve iz ove Uredbe, a posebno one iz članka 10. stavka 2.

Prije uključivanja određenih tehnologija na te popise EU-ov centar traži mišljenje svog Tehnološkog odbora i Europskog odbora za zaštitu podataka. Tehnološki odbor i Europski odbor za zaštitu podataka daju svoja mišljenja u roku od osam tjedana. Taj se rok može produžiti prema potrebi za dodatnih šest tjedana, uzimajući u obzir složenost predmeta. Tehnološki obor i Europski odbor za zaštitu podataka u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva za savjetovanje obavješćuje EU-ov centar o svakom takvom produljenju i o razlozima odgode.

2.EU-ov centar prikuplja, bilježi, analizira i stavlja na raspolaganje relevantne, objektivne, pouzdane i usporedive informacije o pitanjima koja se odnose na sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, a posebno:

(a)informacije o otkrivanju, prijavljivanju, uklanjanju ili onemogućivanju pristupa i blokiranju seksualnog zlostavljanja djece na internetu dobivene u okviru obavljanja svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom;

(b)informacije koje proizlaze iz istraživanja, anketa i studija iz stavka 3.;

(c)informacije koje proizlaze iz istraživanja ili drugih aktivnosti koje provode tijela država članica, druge institucije Unije, tijela, uredi i agencije, nadležna tijela trećih zemalja, međunarodne organizacije, istraživački centri i organizacije civilnog društva.

3.Ako je to potrebno za obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, EU-ov centar provodi, sudjeluje ili potiče istraživanja, ankete i studije, na vlastitu inicijativu ili, prema potrebi i u skladu s njegovim prioritetima i godišnjim programom rada, na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije.

4.EU-ov centar daje informacije iz stavka 2. i informacije koje proizlaze iz istraživanja, anketa i studija iz stavka 3., uključujući analizu i mišljenja o pitanjima koja se odnose na sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, koordinacijskim tijelima, drugim nadležnim tijelima i drugim tijelima javne vlasti država članica, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev relevantnog tijela. Prema potrebi, EU-ov centar takve informacije javno objavljuje.

5.EU-ov centar osmišljava komunikacijsku strategiju i promiče dijalog s organizacijama civilnog društva i pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju ili interpersonalnih komunikacijskih usluga kako bi se javnost informirala o seksualnom zlostavljanju djece na internetu i mjerama za sprečavanje i suzbijanje takvog zlostavljanja.

Odjeljak 3

Obrada informacija

Članak 51

Aktivnosti obrade i zaštita podataka

1.EU-ov centar, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, smije obrađivati osobne podatke.

2.EU-ov centar obrađuje osobne podatke ako je to neophodno u svrhu:

(a)davanja mišljenja o predviđenim nalozima za otkrivanje iz članka 7. stavka 3.;

(b)suradnje s koordinacijskim tijelima i odgovaranja na njihove zahtjeve u vezi s nalozima za sprečavanje pristupa iz članka 16. stavka 2. koje namjerava zatražiti;

(c)primanja i obrade naloga za sprečavanje pristupa koji su mu dostavljeni u skladu s člankom 17. stavkom 3.;

(d)suradnje s koordinacijskim tijelima u skladu s člancima 20. i 21. na zadaćama povezanima s pravima žrtava na informacije i pomoć;

(e)održavanja ažurne evidencije kontaktnih točaka i pravnih zastupnika pružatelja relevantnih usluga informacijskog društva kako je predviđeno u skladu s člankom 23. stavkom 2. i člankom 24. stavkom 6.;

(f)stvaranja i održavanja internetskog registra koordinacijskih tijela i njihovih kontaktnih točaka iz članka 25. stavka 6.;

(g)pružanja pomoći koordinacijskim tijelima u skladu s člankom 25. stavkom 27.;

(h)pružanja pomoći Komisiji, na njezin zahtjev, u vezi s njezinim zadaćama u okviru mehanizma suradnje iz članka 37.;

(i)stvaranja i održavanja baza podataka pokazatelja iz članka 44. i upravljanja njima;

(j)stvaranja i održavanja baze podataka prijava iz članka 45. i upravljanja njome;

(k)osiguravanja i praćenja pristupa bazama podataka pokazatelja i prijava u skladu s člankom 46.;

(l)provođenja mjera kontrole kvalitete podataka u skladu s člankom 46. stavkom 7.;

(m)procjene i obrade prijava o mogućem seksualnom zlostavljanju djece na internetu u skladu s člankom 48.;

(n)suradnje s Europolom i partnerskim organizacijama u skladu s člancima 53. i 54., uključujući zadaće povezane s identifikacijom žrtava;

(o)izrade statističkih podataka u skladu s člankom 83..

3.EU-ov centar pohranjuje osobne podatke iz stavka 2. isključivo ako i onoliko dugo koliko je to strogo potrebno za primjenjive svrhe navedene u stavku 2.

4.Osigurava da su osobni podaci sigurno pohranjeni i da pohrana podliježe odgovarajućim tehničkim i organizacijskim zaštitnim mjerama. Te zaštitne mjere posebno moraju osigurati da se osobnim podacima može pristupiti i može ih se obrađivati samo u svrhu za koju se pohranjuju, da je postignuta visoka razina sigurnosti i da se osobni podaci brišu kad nisu više strogo potrebni za svrhe primjene. Redovito preispituje te zaštitne mjere i prilagođava ih po potrebi.

Odjeljak 4.

Suradnja

Članak 52

Službenici za kontakt

1.Svako koordinacijsko tijelo imenuje najmanje jednog službenika za kontakt, koji će biti glavna kontaktna točka za EU-ov centar u predmetnoj državi članici. Službenici za kontakt mogu biti upućeni u EU-ov centar. Ako je određeno više službenika za kontakt, koordinacijsko tijelo imenuje jednog od njih kao glavnog službenika za kontakt.

2.Službenici za kontakt pomažu u razmjeni informacija između EU-ovog centra i koordinacijskog tijela koja su ih imenovala. Ako EU-ov centar zaprimi prijave podnesene u skladu s člankom 12. povezane s mogućim širenjem novog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili mogućim mamljenjem djece, službenici za kontakt koje je imenovala nadležna država članica olakšavaju postupak utvrđivanja nezakonitosti materijala ili razgovora, u skladu s člankom 36. stavkom 1.

3.Upravni odbor određuje prava i obveze službenika za kontakt u odnosu na EU-ov centar. Službenici za kontakt uživaju povlastice i imunitete potrebne za obavljanje svojih zadaća.

4.Ako su službenici za kontakt upućeni u EU-ov centar, on pokriva troškove osiguravanja potrebnih prostorija u zgradi i odgovarajuće potpore službenicima za kontakt u obavljanju njihovih dužnosti. Sve ostale troškove koji nastanu u vezi s imenovanjem službenika za kontakt i obavljanjem njihovih zadaća snosi koordinacijsko tijelo koje ih je imenovalo.

Članak 53

Suradnja s Europolom

1.EU-ov centar surađuje s Europolom ako je to potrebno za obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, u okviru svojih mandata.

2.Europol i EU-ov centar jedni drugima osiguravaju najpotpuniji pristup relevantnim informacijama i informacijskim sustavima ako je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća te u skladu s aktima prava Unije kojima se uređuje takav pristup.

Ne dovodeći u pitanje odgovornosti izvršnog direktora, EU-ov centar povećava učinkovitost dijeljenjem administrativnih funkcija s Europolom, uključujući funkcije koje se odnose na upravljanje osobljem, informacijsku tehnologiju (IT) i provedbu proračuna.

3.Uvjeti suradnje i radni dogovori utvrđuju se u memorandumu o razumijevanju.

Članak 54

Suradnja s partnerskim organizacijama

1.Ako je to potrebno za obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, EU-ov centar može surađivati s organizacijama i mrežama s informacijama i stručnim znanjima o pitanjima povezanima sa sprečavanjem i suzbijanjem seksualnog zlostavljanja djece na internetu, uključujući organizacije civilnog društva i polujavne organizacije.

2.EU-ov centar može sklopiti memorandume o razumijevanju s organizacijama iz stavka 1. kojima se utvrđuju uvjeti suradnje.

Odjeljak 5.

Organizacija

Članak 55.

Administrativna i upravljačka struktura

Administrativnu i upravljačku strukturu EU-ova centra čini:

(a)Upravni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 57.;

(b)Izvršni odbor, koji obavlja zadaće iz članka 62.;

(c)izvršni direktor EU-ova centra, koji obavlja zadaće iz članka 64.;

(d)Tehnološki odbor, koji obavlja zadaće iz članka 66.;

Dio 1.: Upravni odbor

Članak 56

Sastav Upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika iz svake države članice i dvaju predstavnika Komisije, pri čemu svi imaju pravo glasa.

2.Upravni odbor uključuje i jednog neovisnog stručnog promatrača kojeg imenuje Europski parlament, bez prava glasa.

Europol može imenovati predstavnika koji će prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrača za pitanja koja se tiču Europola, na zahtjev predsjednika Upravnog odbora.

3.Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovu odsustvu.

4.Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje u području suzbijanja seksualnog zlostavljanja djece te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Države članice imenuju predstavnika svog koordinacijskog tijela u roku od četiri mjeseca od [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Sve strane zastupljene u Upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u Upravnom odboru.

5.Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.

Članak 57

Funkcije Upravnog odbora

1.Upravni odbor:

(a)daje opće smjernice za aktivnosti EU-ova centra;

(b)pridonosi olakšavanju djelotvorne suradnje s koordinacijskim tijelima i među njima;

(c)donosi pravila o sprečavanju sukoba interesa i upravljanja njime u odnosu na svoje članove, kao i za članove Tehnološkog odbora i bilo koje druge savjetodavne skupine koju može osnovati, te svake godine objavljuje na svojim internetskim stranicama izjavu o interesima članova Upravnog odbora;

(d)donosi procjenu rada Izvršnog odbora iz članka 61. stavka 2.;

(e)donosi i objavljuje vlastiti poslovnik;

(f)imenuje članove Tehnološkog odbora i bilo koje druge savjetodavne skupine koju može osnovati;

(g)donosi mišljenja o predviđenim nalozima za otkrivanje iz članka 7. stavka 4. na temelju nacrta mišljenja koje je dao izvršni direktor;

(h)donosi i redovito ažurira planove komunikacije i širenja informacija iz članka 77. stavka 3. na temelju analize potreba.

Članak 58

Predsjednik Upravnog odbora

1.Upravni odbor bira među svojim članovima predsjednika i njegova zamjenika. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova Upravnog odbora.

Zamjenik predsjednika automatski mijenja predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2.Mandat predsjednika i njegova zamjenika traje četiri godine. Njihov se mandat može jednom obnoviti. Međutim, ako njihovo članstvo u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, njihov mandat automatski prestaje na taj datum.

Članak 59

Sastanci Upravnog odbora

1.Predsjednik saziva sastanke Upravnog odbora.

2.Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

3.Upravni odbor održava najmanje dva redovna sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje trećine svojih članova.

4.Upravni odbor na sastanke kao promatrača može pozvati svaku osobu čije bi mišljenje moglo biti korisno.

5.Članovima Upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu s njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

6.EU-ov centar osigurava tajništvo za Upravni odbor.

Članak 60

Pravila o glasanju Upravnog odbora

1.Ako u ovoj Uredbi nije drugačije određeno, Upravni odbor odluke donosi apsolutnom većinom svojih članova.

2.Svaki član ima jedan glas. U odsutnosti člana, njegov zamjenik opunomoćen je glasovati umjesto njega.

3.Izvršni direktor ne sudjeluje u glasanju.

4.Poslovnikom Upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasanja, posebno okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.

Dio 2.: Izvršni odbor

Članak 61

Sastav i imenovanje članova Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora, dvaju drugih članova koje Upravni odbor imenuje iz redova svojih članova s pravom glasa i dvaju predstavnika Komisije u Upravnom odboru. Predsjednik Upravnog odbora ujedno je i predsjednik Izvršnog odbora.

Izvršni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora bez prava glasa.

2.Mandat članova Izvršnog odbora traje četiri godine. Tijekom 12 mjeseci prije isteka četverogodišnjeg mandata predsjednika i petero članova Izvršnog odbora, Upravni odbor ili manji odbor čiji se članovi biraju među članovima Upravnog odbora, uključujući predstavnika Komisije, ocjenjuje rezultate rada Izvršnog odbora. Pri ocjenjivanju uzima se u obzir ocjena rezultata rada članova Izvršnog odbora te buduće zadaće i izazovi EU-ovog centra. Na temelju procjene Upravni odbor može im jednom produljiti mandat.

Članak 62

Zadaće Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor odgovoran je za cjelokupno planiranje i izvršavanje zadaća dodijeljenih EU-ovom centru u skladu s člankom 43. Izvršni odbor donosi sve odluke EU-ova centra, osim odluka koje donosi Upravni odbor u skladu s člankom 57.

2.Osim toga, Izvršni odbor ima sljedeće zadaće:

(a)do 30. studenoga svake godine, na temelju prijedloga izvršnog direktora donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta te ga do 31. siječnja sljedeće godine dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji za njihovu informaciju, kao i svaku ažuriranu verziju dokumenta;

(b)donosi nacrt godišnjeg proračuna EU-ova centra i izvršava druge funkcije u vezi s proračunom EU-ova centra;

(c)ocjenjuje i donosi konsolidirano godišnje izvješće o radu EU-ova centra, uključujući pregled izvršenih zadaća, te ga do 1. srpnja svake godine šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu i objavljuje;

(d)donosi strategiju za borbu protiv prijevara, razmjernu rizicima prijevare, uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje se trebaju provesti, strategiju povećanja učinkovitosti i sinergije, strategiju suradnje s trećim zemljama i/ili međunarodnim organizacijama i strategiju za organizacijsko upravljanje i sustave unutarnje kontrole;

(e)donosi pravila o sprečavanju sukoba interesa i upravljanja njime u odnosu na svoje članove;

(f)donosi svoj poslovnik;

(g)nad osobljem EU-ovog centra izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene EU-ovu centru nadležnom za sklapanje ugovora o radu 51 („ovlasti tijela za imenovanje”);

(h)donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;

(i)imenuje izvršnog direktora i razrješuje ga dužnosti u skladu s člankom 65.;

(j)imenuje računovodstvenog službenika, koji može biti računovodstveni službenik Komisije, na kojeg se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i koji je u potpunosti neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(k)osigurava odgovarajuće naknadno postupanje s obzirom na nalaze i preporuke koji proizlaze iz izvješćâ i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te iz istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara („OLAF”);

(l)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na EU-ov centar;

(m)donosi sve odluke o unutarnjem ustrojstvu EU-ova centra i prema potrebi njegovim izmjenama;

(n)imenuje službenika za zaštitu podataka;

(o)donosi unutarnje smjernice kojima se dodatno određuju postupci za obradu informacija u skladu s člankom 51., nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka;

(p)ovlašćuje sklapanje memoranduma o razumijevanju iz članka 53. stavka 3. i članka 54. stavka 2.

3.S obzirom na ovlasti iz stavka 2. točaka (g) i (h) Izvršni odbor u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

4.U iznimnim okolnostima Izvršni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i ovlasti koje je izvršni direktor dalje delegirao te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili zaposlenika koji nije izvršni direktor.

5.Prema potrebi, Izvršni odbor može zbog hitnosti donositi određene privremene odluke u ime Upravnog odbora, osobito o pitanjima povezanima s administrativnim upravljanjem, uključujući suspenziju delegiranja ovlasti tijela nadležnog za imenovanja, i proračunskim pitanjima.

Članak 63

Pravila o glasovanju Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor donosi odluke običnom većinom glasova svojih članova. Svaki član Izvršnog odbora ima jedan glas. Predsjednik ima odlučujući glas u slučaju neodlučenog rezultata glasanja.

2.Predstavnici Komisije imaju pravo glasa kad god se raspravlja i odlučuje o pitanjima koja se odnose na članak 62. stavak 2. točke (a) do (l) i točku (p). Za potrebe donošenja odluka iz članka 62. stavka 2. točaka (f) i (g) svaki predstavnik Komisije ima po jedan glas. Odluke iz članka 62. stavka 2., točaka (b) do (e) i (h) do (l) i točke (p) mogu se donijeti samo ako predstavnici Komisije glasuju pozitivno. Za potrebe donošenja odluka iz članka 62. stavka 2. točke (a) suglasnost predstavnikâ Komisije potrebna je samo za elemente odluke koji nisu povezani s godišnjim i višegodišnjim programom rada EU-ova centra.

Poslovnikom Izvršnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.

Dio 3.: Izvršni direktor

Članak 64

Odgovornosti izvršnog direktora

1.Izvršni direktor upravlja EU-ovim centrom. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru.

2.Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora kako bi ga on izvijestio o izvršavanju svojih dužnosti.

3.Izvršni direktor pravni je zastupnik EU-ova centra.

4.Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih EU-ovu centru ovom Uredbom. Izvršni direktor posebno je odgovoran za:

(a)svakodnevno vođenje EU-ovog centra;

(b)pripremu odluka koje donosi Upravni odbor;

(c)provedbu odluka koje donese Upravni odbor;

(d)pripremu jedinstvenog programskog dokumenta i njegovo podnošenje Izvršnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom;

(e)provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvješćivanje upravnog odbora o njegovoj provedbi;

(f)pripremu konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu EU-ova centra i njegovo dostavljanje Izvršnom odboru na ocjenu i donošenje;

(g)pripremu akcijskog plana nakon zaključaka unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i evaluacija, kao i istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i izvješćivanje o napretku dva puta godišnje Komisiji i redovito Upravnom odboru i Izvršnom odboru;

(h)zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a i EPPO-a, i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa i prema potrebi izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(i)pripremu strategije za borbu protiv prijevara, strategije povećanja učinkovitosti i sinergije, strategije suradnje s trećim zemljama i/ili međunarodnim organizacijama te strategije za organizacijsko upravljanje i sustava unutarnje kontrole za EU-ov centar i njihovo dostavljanje Izvršnom odboru na odobrenje;

(j)pripremu nacrta financijskih pravila primjenjivih na EU-ov centar;

(k)pripremu nacrta izvješća EU-ova centra o procjeni prihoda i rashoda i provedbu njegova proračuna;

(l)pripremu i provedbu strategije IT sigurnosti, osiguravanje odgovarajućeg upravljanja rizicima za svu IT infrastrukturu, sustave i usluge koje EU-ov centar razvija ili nabavlja te dostatno financiranje IT sigurnosti;

(m)provedbu godišnjeg programa rada EU-ova centra pod nadzorom Izvršnog odbora;

(n)izradu nacrta izvješća o procjenama prihoda i rashoda EU-ova centra u okviru jedinstvenog programskog dokumenta EU-ova centra i provedbu proračuna EU-ova centra u skladu s člankom 67.;

(o)pripremu nacrta izvješća u kojem se opisuju sve aktivnosti EU-ova centra, uključujući odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima;

(p)poticanje zapošljavanja odgovarajuće stručnog i iskusnog osoblja EU-ova centra, uz osiguravanje ravnopravne zastupljenosti spolova.

5.Ako se to zahtijeva iznimnim okolnostima, izvršni direktor može odlučiti pronaći jednog ili više djelatnika u drugoj državi članici u svrhu učinkovitijeg, djelotvornijeg i koherentnijeg obavljanja zadaća EU-ova centra. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Upravnog odbora i predmetne države članice. Odluka se temelji na odgovarajućoj analizi troškova i koristi kojom se posebno dokazuje dodana vrijednost takve odluke i određuje opseg aktivnosti koje će se provoditi u lokalnom uredu na način kojim se izbjegavaju nepotrebni troškovi i dupliciranje administrativnih funkcija EU-ova centra. S predmetnom državom članicom odnosno predmetnim državama članicama može se sklopiti sporazum o sjedištu.

Članak 65

Izvršni direktor

1.Izvršni direktor zaposlen je kao privremeni službenik EU-ova centra u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Izvršnog direktora imenuje Izvršni odbor s popisa kandidata koji predlaže Komisija nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira.

3.EU-ov centar za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom zastupa predsjednik Izvršnog odbora.

4.Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Šest mjeseci prije isteka mandata izvršnog direktora Komisija završava procjenu kojom se uzimaju u obzir ocjena rezultata rada izvršnog direktora i buduće zadaće i izazovi EU-ova centra.

5.Izvršni odbor može, na prijedlog Komisije kojim se uzima u obzir procjena iz stavka 3., jedanput produljiti mandat izvršnog direktora za najviše pet godina.

6.Izvršni direktor kojem je produljen mandat na kraju ukupnog razdoblja ne može sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto mjesto.

7.Izvršni direktor može biti razriješen samo odlukom Izvršnog odbora na prijedlog Komisije.

8.Izvršni odbor donosi odluke o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju izvršnog direktora dvotrećinskom većinom svojih članova s pravom glasa.

Pododjeljak 5.: Tehnološki odbor

Članak 66

Osnivanje i zadaće Tehnološkog odbora

1.Tehnološki odbor sastoji se od tehničkih stručnjaka koje imenuje Upravni odbor s obzirom na njihovu izvrsnost i neovisnost nakon objave poziva za iskazivanje interesa u Službenom listu Europske unije.

2.Postupci povezani s imenovanjem članova Tehnološkog odbora i njegovim radom utvrđuju se poslovnikom Upravnog odbora i javno se objavljuju.

3.Članovi Odbora neovisni su i djeluju u javnom interesu. EU-ov centar na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis članova Odbora.

4.Kad više ne ispunjava kriterije neovisnosti, član je dužan o tome obavijestiti Upravni odbor. Osim toga, Upravni odbor na prijedlog najmanje trećine svojih članova ili Komisije može proglasiti nedovoljnu neovisnost i opozvati predmetnu osobu. Upravni odbor imenuje novog člana za preostalo razdoblje mandata u skladu s postupkom odabira običnih članova.

5.Mandati članova Tehnološkog odbora traju četiri godine. Ti se mandati mogu jednom obnoviti.

6.Tehnološki odbor:

(a)pridonosi mišljenjima EU-ova centra iz članka 7. stavka 3. prvog podstavka točke (d);

(b)pridonosi pomoći EU-ova centra koordinacijskim tijelima, Upravnom odboru, Izvršnom odboru i izvršnom direktoru u odnosu na pitanja povezana s upotrebom tehnologije;

(c)na zahtjev interno pruža stručna znaja o pitanjima povezanima s upotrebom tehnologije u svrhu sprečavanja i otkrivanja seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

Odjeljak 6.

Donošenje i struktura proračuna

Pododjeljak 1.

Jedinstveni programski dokument

Članak 67.

Donošenje i provedba proračuna

1.Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izvještaja EU-ova centra o procjenama prihoda i rashoda za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta i šalje ga Izvršnom odboru.

2.Izvršni odbor na osnovi nacrta izjave o procjenama donosi privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda EU-ova centra za sljedeću financijsku godinu i šalje ga Komisiji do 31. siječnja svake godine.

3.Izvršni odbor šalje konačan nacrt procjene prihoda i rashoda EU-ova centra, koji obuhvaća i nacrt plana radnih mjesta, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do 31. ožujka svake godine.

4.Komisija šalje izjavu o procjeni Europskom parlamentu i Vijeću zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.

5.Na temelju izjave o procjeni Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa kojim će se teretiti opći proračun, koje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

6.Europski parlament i Vijeće odobravaju dodjelu sredstava za doprinose Unije EU-ovu centru.

7.Europski parlament i Vijeće donose plan radnih mjesta EU-ova centra.

8.Proračun EU-ova centra donosi Izvršni odbor. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi usklađuje na odgovarajući način.

9.Izvršni direktor izvršava proračun EU-ova centra.

10.Izvršni direktor svake godine šalje Europskom parlamentu i Vijeću sve informacije koje se odnose na rezultate svih postupaka evaluacije.

Članak 68

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na EU-ov centar Izvršni odbor donosi nakon savjetovanja s Komisijom. Ta financijska pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe (EU) 2019/715 52 , osim ako je to odstupanje posebno potrebno za rad EU-ovog centra i ako je Komisija dala svoju prethodnu suglasnost.

1.

Pododjeljak 2.

Prikaz, izvršenje i kontrola proračuna

Članak 69

Proračun

1.Procjene svih prihoda i rashoda za EU-ov centar izrađuju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu EU-ova centra, koji mora biti uravnotežen u smislu prihoda i rashoda.

2.Ne dovodeći u pitanje ostale izvore prihoda, prihod EU-ova centra obuhvaća doprinos Unije koji je unesen u opći proračun Unije.

3.EU-ov centar može koristiti financiranje Unije u obliku sporazuma o delegaciji ili ad-hoc bespovratnih sredstava u skladu sa svojim financijskim pravilima iz članka 68. i u skladu s odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru politike Unije.

4.Rashodi EU-ovog centra uključuju naknade osoblju, administrativne i infrastrukturne troškove i operativne troškove.

5.Proračunske obveze za aktivnosti povezane s velikim projektima koji traju više od jedne financijske godine moguće je raspodijeliti na nekoliko godišnjih obroka.

Članak 70

Financijsko izvještavanje i razrješnica

1.Računovodstveni službenik EU-ova centra šalje privremene računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N + 1).

2.EU-ov centar šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N + 1.

3.Računovodstveni službenik Komisije do 31. ožujka godine N + 1 šalje Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju EU-ova centra za godinu N, konsolidiranu s računovodstvenom dokumentacijom Komisije.

4.Upravni odbor daje mišljenje o završnim financijskim izvještajima EU-ovog centra za godinu N.

5.Računovodstveni službenik EU-ova centra do 1. srpnja godine N + 1 Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju za godinu N zajedno s mišljenjem Upravnog odbora.

6.Završni financijski izvještaji za godinu N objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga godine N + 1.

7.Izvršni direktor do 30. rujna godine N + 1 šalje Revizorskom sudu odgovor na primjedbe iz godišnjeg izvještaja. Izvršni direktor taj odgovor također šalje Upravnom odboru.

8.Izvršni direktor dostavlja Europskom parlamentu, na njegov zahtjev, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka razrješnice za godinu N.

9.Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 15. svibnja godine N + 2 izvršnom direktoru daje razrješnicu u odnosu na izvršenje proračuna za godinu N.

Odjeljak 7.

Osoblje

Članak 71

Opće odredbe

1.Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila donesena sporazumom između institucija Unije radi njihove provedbe primjenjuju se na EU-ov centar za sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom.

2.Izvršni odbor u dogovoru s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s odredbama članka 110. Pravilnika o osoblju.

3.Osoblje EU-ova centra, posebno oni koji rade u područjima povezanim s otkrivanjem, prijavljivanjem i uklanjanjem seksualnog zlostavljanja djece na internetu, imaju pristup odgovarajućim uslugama savjetovanja i podrške.

Članak 72

Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje

1.EU-ov centar može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje u njemu nije zaposleno.

2.Izvršni odbor donosi pravila koja se odnose na osoblje iz država članica, uključujući službenike za kontakt iz članka 52., koje će biti upućeno EU-ovu centru i ažurira ih prema potrebi. Ta pravila posebno uključuju financijske aranžmane koji se odnose na ta upućivanja, uključujući osiguranje i osposobljavanje. Tim se pravilima uzima u obzir da je osoblje upućeno i da ga treba rasporediti kao osoblje EU-ova centra. Ta pravila uključuju odredbe o uvjetima raspoređivanja. Izvršni odbor prema potrebi nastoji osigurati usklađenost s pravilima koja se primjenjuju na naknadu troškova službenih putovanja statutarnog osoblja.

Članak 73

Povlastice i imuniteti

Na EU-ov centar i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

Povlastice i imuniteti službenika za kontakt i članova njihovih obitelji podliježu sporazumu između države članice u kojoj se nalazi sjedište EU-ovog centra i ostalih država članica. Tim sporazumom predviđaju se povlastice i imuniteti potrebni za pravilno izvršavanje zadaća službenika za kontakt.

Članak 74

Obveza čuvanja poslovne tajne

1.Članovi Upravnog odbora i Izvršnog odbora i svi članovi osoblja EU-ova centra, uključujući službenike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za EU-ov centar na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne na temelju članka 339. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

2.Izvršni odbor osigurava da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili privremeno pružaju usluge povezane s obavljanjem zadaća EU-ova centra, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je Izvršni odbor ovlastio ili koje su koordinacijska tijela u tu svrhu imenovala, podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su jednaki onima iz stavka 1.

3.EU-ov centar utvrđuje praktična rješenja za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

4.EU-ov centar primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 53 .

Članak 75

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

1.EU-ov centar donosi svoja sigurnosna pravila koja su jednaka sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 54 i (EU, Euratom) 2015/444. Sigurnosna pravila EU-ova centra među ostalim obuhvaćaju odredbe za razmjenu, obradu i čuvanje takvih podataka. Izvršni odbor nakon Komisijina odobrenja donosi sigurnosne propise EU-ova centra.

2.Svaki administrativni dogovor o razmjeni klasificiranih podataka sklopljen s relevantnim tijelima treće zemlje ili, ako takav dogovor ne postoji, svako izvanredno ad hoc otkrivanje klasificiranih podataka EU-a tim tijelima podliježe prethodnom odobrenju Komisije.

Odjeljak 8.

Opće odredbe

Članak 76

Pravila o jeziku

Na EU-ov centar primjenjuju se odredbe utvrđene u Uredbi br. 1 55 . Usluge prevođenja koje su potrebne za djelovanje EU-ova centra pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 77

Transparentnost i komunikacija

1.Na dokumente koje posjeduje EU-ov centar primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001. 56 Upravni odbor, u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka, donosi detaljna pravila za primjenu te uredbe.

2.EU-ov centar obrađuje osobne podatke u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Upravni odbor utvrđuje, u roku od šest mjeseci od prvog sastanka, mjere kojima EU-ov centar primjenjuje tu uredbu, uključujući one o imenovanju službenika za zaštitu podataka EU-ova centra. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

3.EU-ov centar može na vlastitu inicijativu provoditi komunikacijske aktivnosti u području svoje nadležnosti. Komunikacijske aktivnosti provode se u skladu s relevantnim komunikacijskim planovima i planovima za širenje informacija koje donosi Upravni odbor.

Članak 78

Mjere za borbu protiv prijevara

1.Za suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti primjenjuje se Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013. 57  

2.EU-ov centar pristupa Međuinstitucijskom sporazumu od 25 svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u roku od šest mjeseci od [datum početka poslovanja kako je utvrđeno u članku 82.] te donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na njegovo osoblje s pomoću predloška iz Priloga tom Sporazumu.

3.Europski revizorski sud ovlašten je za provedbu revizije, na temelju dokumenata i na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, izvođačima i podizvođačima koji su od EU-ovog centra primili sredstva Unije.

4.OLAF smije provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirao EU-ov centar u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96. 58  

5.Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2., 3. i 4., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke EU-ova centra moraju sadržavati odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 79

Odgovornost

1.Ugovorna odgovornost EU-ova centra uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule iz ugovora koje sklopi EU-ov centar.

3.U slučaju neugovorne odgovornosti EU-ov centar, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica, nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njegove službe ili osoblje.

4.Sud Europske unije nadležan je u sporovima za naknadu šteta iz stavka 3.

5.Osobna odgovornost osoblja prema centru uređena je odredbama koje su utvrđene u Pravilniku o osoblju ili u Uvjetima zaposlenja koje se na njih primjenjuju.

Članak 80

Upravne istrage

Aktivnosti EU-ovog centra podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 81

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.Potrebni dogovori o smještaju EU-ova centra u državi članici u kojoj se nalazi sjedište EU-ova centra i objektima koje ta država članica daje na raspolaganje zajedno s posebnim pravilima koja se u toj državi članici primjenjuju na izvršnog direktora, članove Izvršnog odbora, osoblje EU-ova centra i članove njihovih obitelji utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između EU-ova centra i države članice u kojoj se nalazi sjedište EU-ova centra, koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja Izvršnog odbora i najkasnije u roku od [2 godine od stupanja na snagu ove Uredbe].

2.Država članica u kojoj se nalazi sjedište EU-ova centra osigurava najbolje moguće uvjete kako bi se osiguralo nesmetano i učinkovito funkcioniranje EU-ova centra, uključujući višejezično, europsko orijentirano školovanje i odgovarajuće prometne veze.

Članak 82

Početak djelovanja EU-ova centra

1.Komisija je odgovorna za uspostavu i početni rad EU-ova centra sve dok izvršni direktor ne preuzme svoje dužnosti nakon što ga imenuje Izvršni odbor u skladu s člankom 65. stavkom 2. U tu svrhu:

(a)Komisija može imenovati službenika Komisije da djeluje kao privremeni izvršni direktor i izvršava dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru;

(b)odstupajući od članka 62. stavka 2. točke (g) i do donošenja odluke iz članka 62. stavka 4. privremeni izvršni direktor ima ovlasti tijela za imenovanje;

(c)Komisija može EU-ovu centru ponuditi pomoć, prvenstveno upućivanjem Komisijinih dužnosnika koji će obavljati aktivnosti EU-ova centra koje su odgovornost privremenog izvršnog direktora ili izvršnog direktora;

(d)privremeni izvršni direktor može nakon odobrenja Izvršnog odbora odobriti sva plaćanja pokrivena sredstvima predviđenima u proračunu EU-ova centra te može nakon donošenja plana radnih mjesta EU-ova centra sklapati ugovore, uključujući ugovore o zapošljavanju osoblja.

POGLAVLJE V.

PRIKUPLJANJE PODATAKA I IZVJEŠĆIVANJE RADI TRANSPARENTNOSTI

Članak 83

Prikupljanje podataka

1.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga i pružatelji usluga pristupa internetu prikupljaju podatke o sljedećim temama i stavljaju ih na raspolaganje EU-ovu centru na zahtjev:

(a)ako je za pružatelja izdan nalog za otkrivanje u skladu s člankom 7.:

–mjere poduzete radi postupanja po nalogu, uključujući tehnologije i zaštitne mjere upotrijebljene u tu svrhu,    

–stope pogrešaka tehnologija upotrijebljenih za otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu i mjere poduzete za sprečavanje ili ispravljanje pogrešaka,

–u odnosu na pritužbe i predmete koje su podnijeli korisnici u vezi s poduzetim mjerama radi postupanja po nalogu, broj pritužbi podnesenih izravno pružatelju, broj predmeta podnesenih sudskom tijelu, osnova za te pritužbe i predmete, odluke donesene u vezi s tim pritužbama i u tim predmetima, prosječno vrijeme potrebno za donošenje tih odluka i broj slučajeva u kojima su te odluke naknadno poništene;

(b)broj naloga za uklanjanje izdanih pružatelju u skladu s člankom 14. i prosječno vrijeme potrebno za uklanjanje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili onemogućivanje pristupa tom materijalu;

(c)ukupan broj materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece koje je pružatelj uklonio ili kojima je onemogućio pristup, raščlanjen prema tome jesu li materijali uklonjeni ili im je pristup onemogućen u skladu s nalogom za uklanjanje ili obavijesti koju je dostavilo nadležno tijelo, EU-ov centar ili treća osoba ili na vlastitu inicijativu pružatelja;

(d)broj nalogâ za sprečavanje pristupa izdanih pružatelju u skladu s člankom 16.;

(e)broj slučajeva u kojima se pružatelj pozvao na članak 8. stavak 3., članak 14. stavak 5. ili 6. ili članak 17. stavak 5., zajedno s razlozima za to;

2.Koordinacijska tijela prikupljaju podatke o sljedećim temama i na zahtjev stavljaju te informacije na raspolaganje EU-ovu centru:

(a)daljnje postupanje na temelju prijava o mogućem seksualnom zlostavljanju djece na internetu koje je EU-ov centar proslijedio u skladu s člankom 48. stavkom 3., uz navod za svaku prijavu:

–je li prijava dovela do pokretanja kaznene istrage, pridonijela istrazi koja je u tijeku, dovela do poduzimanja bilo koje druge radnje ili nije dovela ni do kakve radnje,

–ako je prijava dovela do pokretanja kaznene istrage ili je pridonijela istrazi koja je u tijeku, stanje ili ishod istrage, uključujući je li predmet zatvoren u fazi prije suđenja, jesu li u predmetu izrečene sankcije, jesu li žrtve identificirane i spašene i ako jesu, njihov broj raščlanjen po spolu i dobi, te jesu li osumnjičeni uhićeni i počinitelji osuđeni i ako jesu, njihov broj,

–ako je prijava dovela do bilo koje druge radnje, vrsta radnje, stanje ili ishod te radnje i razloge za njezino poduzimanje,

–ako nije poduzeta nikakva radnja, razlozi zbog kojih ništa nije poduzeto;

(b)najvažniji i ponavljajući rizici seksualnog zlostavljanja djece na internetu, kako su ih prijavili pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga u skladu s člankom 3. ili utvrđeni uz pomoć drugih informacija dostupnih koordinacijskom tijelu;

(c)popis pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelja interpersonalnih komunikacijskih usluga kojima je koordinacijsko tijelo uputilo nalog za otkrivanje u skladu s člankom 7.;

(d)broj naloga za otkrivanje izdanih u skladu s člankom 7., raščlanjen prema pružatelju usluga i vrsti seksualnog zlostavljanja djece na internetu, te broj slučajeva u kojima se pružatelj pozvao na članak 8. stavak 3.;

(e)popis pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju kojima je koordinacijsko tijelo izdalo nalog za uklanjanje u skladu s člankom 14.;

(f)broj naloga za uklanjanje izdanih u skladu s člankom 14., raščlanjen prema pružatelju, vrijeme potrebno za uklanjanje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece ili onemogućivanje pristupa tom materijalu i broj slučajeva u kojima se pružatelj pozvao na članak 14. stavke 5. i 6.;

(g)broj naloga za sprečavanje pristupa izdanih u skladu s člankom 16., raščlanjen prema pružatelju, i broj slučajeva u kojima se pružatelj pozvao na članak 17. stavak 5.;

(h)popis relevantnih usluga informacijskog društva kojima je koordinacijsko tijelo uputilo odluku donesenu u skladu s člancima 27., 28. ili 29., vrsta donesene odluke i razlozi za njezino donošenje;

(i)slučajevi u kojima je mišljenje EU-ova centra u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) znatno odstupalo od mišljenja koordinacijskog tijela, uz navođenje točki u kojima je odstupalo i glavne razloge odstupanja.

3.EU-ov centar prikuplja podatke i izrađuje statističke podatke o otkrivanju, prijavljivanju, uklanjanju ili onemogućivanju pristupa seksualnom zlostavljanju djece na internetu kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. Podaci se posebno odnose na sljedeće teme:

(a)broj pokazatelja u bazama podataka pokazatelja iz članka 44. i kretanje tog broja u odnosu na prethodne godine;

(b)broj podnesaka materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece iz članka 36. stavka 1., raščlanjen prema državi članici koja je imenovala koordinacijska tijela koja su podnijela zahtjev, i, u slučaju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, broj izrađenih pokazatelja na temelju toga i broj jedinstvenih lokatora resursa uključenih u popis jedinstvenih lokatora resursa u skladu s člankom 44. stavkom 3.;

(c)ukupan broj prijava dostavljenih EU-ovom centru u skladu s člankom 12., raščlanjen prema pružatelju usluga smještaja informacija na poslužitelju i pružatelju interpersonalnih komunikacijskih usluga koji je podnio prijavu te po državi članici čijem je nadležnom tijelu EU-ov centar proslijedio prijave u skladu s člankom 48. stavkom 3.;

(d)seksualno zlostavljanje djece na internetu na koje se prijave odnose, uključujući broj mogućih poznatih i novih materijala koji sadržavaju seksualno zlostavljanje djece i slučajeva mogućeg mamljenja djece, država članica čijem je nadležnom tijelu EU-ov centar proslijedio prijave u skladu s člankom 48. stavkom 3. i vrsta relevantne usluge informacijskog društva koju nudi pružatelj koji podnosi prijavu;

(e)broj prijava koje je EU-ov centar smatrao očito neutemeljenima, kako je navedeno u članku 48. stavku 2.;

(f)broj prijava koje se odnose na mogući novi materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece za koji je procijenjeno da ne predstavlja materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece o čemu je EU-ov centar obaviješten u skladu s člankom 36. stavkom 3., raščlanjen po državi članici;

(g)rezultati pretraživanja u skladu s člankom 49. stavkom 1., uključujući broj slika, videozapisa i URL-ova po državi članici u kojoj je materijal smješten na poslužitelju;

(h)ako je isti mogući materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece prijavljen više od jednom EU-ovu centru u skladu s člankom 12. ili otkriven više puta putem pretraživanja u skladu s člankom 49. stavkom 1., koliko je puta taj materijal prijavljen ili otkrivena na taj način;

(i)broj obavijesti i broj pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju koji je primio obavijest od EU-ova centra u skladu s člankom 49. stavkom 2.;

(j)broj žrtava seksualnog zlostavljanja djece na internetu kojima je pomogao EU-ov centar u skladu s člankom 21. stavkom 2. te broj tih žrtava koje su zatražile takvu pomoć na način koji im je dostupan zbog invaliditeta.

4.Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, pružatelji interpersonalnih komunikacijskih usluga i pružatelji usluga pristupa internetu, koordinacijska tijela i EU-ov centar osiguravaju da se podaci iz stavaka 1., 2. i 3. ne pohranjuju duže nego što je potrebno za izvješćivanje radi transparentnosti iz članka 84. Pohranjeni podaci ne smiju sadržavati nikakve osobne podatke.

5.Osiguravaju da su podaci sigurno pohranjeni i da pohrana podliježe odgovarajućim tehničkim i organizacijskim zaštitnim mjerama. Te zaštitne mjere posebno osiguravaju da se podacima može pristupiti ili i može ih se obrađivati samo u svrhu za koju se pohranjuju, da je postignuta visoka razina sigurnosti i da se podaci brišu kad nisu više potrebni za tu svrhu. Redovito preispituju te zaštitne mjere i prilagođavaju ih po potrebi.

Članak 84

Izvješćivanje radi transparentnosti

1.Svaki pružatelj relevantnih usluga informacijskog društva sastavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima u skladu s ovom Uredbom. To izvješće sadržava sve informacije iz članka 83. stavka 1. Pružatelji do 31. siječnja svake godine nakon godine na koju se izvješće odnosi javno objavljuju izvješće i priopćuju ga koordinacijskom tijelu poslovnog nastana, Komisiji i EU-ovu centru.

2.Svako koordinacijsko tijelo sastavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima u skladu s ovom Uredbom. To izvješće mora sadržavati informacije iz članka 83. stavka 2. Do 31. ožujka svake godine nakon godine na koju se izvješće odnosi javno objavljuju izvješće i priopćuju ga Komisiji i EU-ovom centru.

3.Ako je država članica imenovala nekoliko nadležnih tijela u skladu s člankom 25., osigurava da koordinacijsko tijelo sastavi jedinstveno izvješće o aktivnostima svih nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom te da koordinacijsko tijelo od drugih nadležnih tijela primi sve relevantne informacije i potporu koje su potrebne u tu svrhu.

4.EU-ov centar u bliskoj suradnji s koordinacijskim tijelima sastavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima u skladu s ovom Uredbom. U tom se izvješću sastavljaju i analiziraju informacije iz izvješća iz stavaka 2. i 3. EU-ov centar do 30. lipnja svake godine nakon godine na koju se izvješće odnosi javno objavljuje izvješće i priopćuje ga Komisiji.

5.Godišnja izvješća radi transparentnosti iz stavaka 1., 2. i 3. ne smiju uključivati nikakve informacije kojima bi se mogle ugroziti tekuće aktivnosti za pomoć žrtvama ili sprečavanje, otkrivanje, istragu ili kazneni progon kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece. Ne smiju sadržavati nikakve osobne podatke.

6.Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 86. kako bi ovu Uredbu dopunila potrebnim predlošcima i detaljnim pravilima o obliku, preciznom sadržaju i drugim pojedinostima izvješća i postupka izvješćivanja u skladu sa stavcima 1., 2. i 3.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 85

Evaluacija

1.Do [pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svakih pet godina nakon toga Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe i podnosi izvješće o njezinoj primjeni Europskom parlamentu i Vijeću.

2.Do [pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] te svakih pet godina nakon toga Komisija osigurava da se u skladu sa smjernicama Komisije provede evaluacija rada EU-ova centra u odnosu na njegove ciljeve, mandat, zadaće te upravljanje i lokaciju. Evaluacijom se posebno ocjenjuje moguća potreba za izmjenom zadaća EU-ova centra, kao i financijski učinci svake takve izmjene.

3.Pri svakoj drugoj evaluaciji iz stavka 2. ocjenjuju se rezultati koje je EU-ov centar postigao, uzimajući u obzir njegove ciljeve i zadaće, uključujući procjenu je li nastavak rada EU-ova centra još uvijek opravdan s obzirom na te ciljeve i zadaće.

4.Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o nalazima evaluacije iz stavka 3. Nalazi evaluacije javno se objavljuju.

5.U svrhu provedbe evaluacija iz stavaka 1., 2. i 3. koordinacijska tijela, države članice i EU-ov centar dostavljaju informacije Komisiji na njezin zahtjev.

6.Prilikom provođenja evaluacija iz stavaka 1., 2. i 3. Komisija uzima u obzir relevantne dokaze kojima raspolaže.

7.Izvješća navedena u stavcima 1. i 4. prema potrebi popraćena su zakonodavnim prijedlozima.

Članak 86

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast donošenja delegiranih akata iz članaka 3., 8., 13., 14., 17., 47. i 84. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od [datum donošenja Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 3., 8, 13., 14., 17., 47. i 84. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 3., 8., 13., 14., 17., 47. i 84. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 87

Postupak odbora

1.Komisiji za potrebe donošenja provedbenih akata iz članka 39. stavka 4. pomaže odbor. Odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 88

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) 2021/1232 stavlja se izvan snage od [datum primjene ove Uredbe].

Članak 89

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Počinje se primjenjivati 6 mjeseci nakon njezina stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

1.2.    Predmetno područje politike

1.3.    Prijedlog se odnosi na

1.4.    Ciljevi

1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

1.6.    Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.    Predviđeni načini upravljanja

2.    MJERE UPRAVLJANJA

2.1.    Pravilo praćenja i izvješćivanja

2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda

3.2.    Procijenjeni učinak na rashode

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na

 novo djelovanje

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 60  

 produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

Opći ciljevi 

Posebni ciljevi

Pokazatelji uspješnosti 

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 ograničeno trajanje

    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

    financijski učinak od GGGG do GGGG

☒ neograničeno trajanje

–Provedba s petogodišnjim početnim razdobljem od 2025. nadalje,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 61  

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija putem

    izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 EIB-u i Europskom investicijskom fondu

 tijelima iz članaka 70. i 71.

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Primjedbe

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode*

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

CSA			2022.	2023.	2024.	2025. 63	2026.	2027.	UKUPNI VFO 2021.–2027.	2028.	2029.	2030.
Glava 1.:	Obveze	(1)				11,122	10,964	16,497	38,583	22,269	26,694	28,477
	Plaćanja	(2)				11,122	10,964	16,497	38,583	22,269	26,694	28,477
Glava 2:	Obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Glava 3.:	Obveze	(3a)
	Plaćanja	(3b)
UKUPNA odobrena sredstva za CSA-u	Obveze	=1+1a+3				11,122	10,964	16,497	38,583	22,269	26,694	28,477
	Plaćanja	=2+2a+3b				11,122	10,964	16,497	38,583	22,269	26,694	28,477

* Napomena: Svi su izračuni napravljeni u skladu s pretpostavkom da će EU-ov centar biti smješten u Bruxellesu jer još nije određeno gdje će biti njegovo sjedište. Početno razdoblje za uspostavu EU-ovog centra procijenjeno je na pet godina počevši od 2025., s punim operativnim kapacitetom do kraja 2029., s ukupnim rashodima centra od 28 477 milijuna EUR u 2030. kad dospijeva obračun troškova za kompletan broj osoblja za cijelu prvu godinu. Ukupni proračun centra svake se godine povećava za 2 % kako bi se pokrila inflacija.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,201

1,440

1,834

1,527

1,221

1,245

7,468

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva tijela za seksualno zlostavljanje djece

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima eura

3.2.3.Procijenjeni učinak tijela za seksualno zlostavljanje djece na ljudske resurse

Sažetak

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Privremeno osoblje (razredi AD)	1,166	3,229	5,547	9,942	7,956	9,919	11,037
Privremeno osoblje (razredi AST)	0,500	1,445	2,687	4,631	3,978	4,779	5,151
Ugovorno osoblje	0,226	0,690	1,173	2,089	1,675	2,197	2,490
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

1,892

5,363

9,407

16,662

13,610

16,895

18,677

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Privremeno osoblje (razredi AD)	14	24	40	60	50	60	60
Privremeno osoblje (razredi AST)	6	11	20	20	25	28	28
Ugovorno osoblje	5	10	15	15	20	25	25
Upućeni nacionalni stručnjaci

Za novo zapošljavanje primijenjen je izračun od 50 % troškova za osoblje za 2022. i 50 % troškova za dodatno osoblje za sljedeće godine.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu HOME

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis obračuna troškova za jedinice EPRV-a uključene u odjeljku 4. Priloga u nastavku.

3.2.5.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

⌧    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 67 .

3.2.6.Doprinos trećih osoba

⌧ Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih psoba u sufinanciranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–◻ navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

1.PRILOG ZAKONODAVNOM FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU

Naslov prijedloga/inicijative

1.BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA

2.TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA

3.UKUPNI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

4.METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA

4.1.Ljudski resursi

4.2.Ostali administrativni rashodi

1. Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)